Zoologija - Bilješke o životinjskim vrstama PDF

bez celoma (acelomata) ektoderm mezoderm endoderm (probavilo) virnjak ektoderm...

bez celoma (acelomata) ektoderm mezoderm endoderm (probavilo) virnjak ektoderm pseudocoel mezoderm pseudocoel (mezoderm samo na jednoj strani) endoderm (probavilo) oblić ektoderm celom mezoderm celom (obložen mezodermom) endoderm (probavilo) gujavica PROTOSTOMI razvitak embrija odrasli člankonošci, invaginacija mekušci, dorzalno srce kolutićavci... ventralno anus usta živčevlje anus usta blastopor ili DEUTEROSTOMI prausta dorzalno živčevlje ventralno anus usta anus srce usta bodljikaši, invaginacija blastopor ili prausta svitkovci 1  četinočeljusti - koljeno Chaetognatha deuterostomi tri celomske šupljine široko rasprostranjeni planktonski mesožderi hermafroditi Sagitta - strelica lovkaši - koljeno Lophophorata sesilne životinje prilagodbe načinu života: vijenac trepetljikavih lovaka oko usta - lofofor, probavilo u obliku slova U i crijevni otvor blizu usta PRIJELAZ PROTOSTOMA U DEUTEROSTOME razredi: potkovnjaci - Phoronidea mahovnjaci - Bryozoa ramenonošci - Brachiopoda protostomi deuterostomi deuterostomi 2  bodljikaši - koljeno ECHINODERMATA ~7 000, ~60 vrsta u Jadranu 13 000 fosilnih vrsta deuterostomi RAZREDI: stapčari zvjezdače zmijače ježinci trpovi morski organizmi zrakaste simetrije - pentaradijalna simetrija koja je nastala iz bilateralne simetrije (ličinke bilateralno simetrične) imaju dobro razvijen kožni skelet veličina: zvjezdače - 1cm-1m u promjeru trpovi - do 2m dužine ježinci zvjezdače stapčari zmijače trpovi 3  endoskelet: - dobro razvijen unutrašnji kožni skelet (endoskelet) od vapnenastih pločica - osikula na kojem su često bodlje (ježinci, zvjezdače i zmijače) - bodlje povezane na čahuricu preko kuglastih zglobova pa se mogu pomicati u svim smjerovima osikule bodlje zvjezdače, zmijače i ježinci imaju između bodlji pedicelarije (štipaljke sa 3 kraka na vršku drška) - služe za obranu, hvatanje plijena i čišćenje površine tijela pedicelarije 4  bodljikaši imaju: oralna strana aboralna strana ambulakralna madreporna brazda pločica usta crijevni otvor promjenjivo vezivno tkivo: - osikule smještene u kolagenom vezivnom tkivu koje može brzo (u sekundi) promjeniti čvrstoću (pod kontrolom živčanog sustava) - mehanizam: promjena viskoznosti kolagenskih vlakana u vezivnom tkivu uzrokovana izmjenom iona koji mijenjaju slabe veze između izvanstaničnih molekula - povećanje unakrsnog vezivanja kolagena - tonus tako može biti promijenjen bez utroška energije u mišićnu kontrakciju (npr. ukrućivanje iglica u bodljikaša i stijenki tijela trpova i zvjezdača, autotomija krakova zvjezdača) 5  vodožilni ili ambulakralni sustav sastoji se od velikog broja cjevčica ispunjenih morskom vodom - otvoren sustav vjeruje se da je prvo služio za prehranu a ne kretanje morska voda u VŽ sustav ulazi kroz sitastu (madrepornu) pločicu - zatim ulazi u prstenastu cijev i u zrakaste cjevčice u krakovima - iz cijevi na površinu izlaze ogranci - respiracija, skupljanja hrane, osjetna funkcija i pokretanje (ambulakralne ili prionljive nožice) prionljive nožice kad su ispunjene vodom priljubljuju se uz tlo - principom prianjanja (prianjalke) u ježinaca (u zvjezdača kemijskom reakcijom!) sve hodajuće nožice imaju mjehurić-ampulu s kojom se mogu napuniti prionljive nožice 6  živčani sustav - prati peterozrakastu simetriju - živčani prsten oko usta od kojeg ide pet zrakastih živaca - difuzna živčana mreža kondenzirana na mjestima u živčana vlakna ali bez mozga (stupanj koordinacije sličan žarnjacima s time da grupe živčanih stanica postaju privremeni koordinacijski centri) osjetni sustav - osjetila slabo razvijena (ali su osjetljivi na određene podražaje) - svjetlo - osjetne stanice su vjerojatno razbacane po čitavoj koži, a zvjezdače mogu imati jednostavne male oči na vrhu krakova - pa su ti vrhovi obično zavinuti prema gore - pojedini trpovi mogu imati oči i ravnotežne organe probavilo: - crijevo koje je zbog svoje duljine zavinuto i uglavnom se otvara crijevnim otvorom na aboralnoj strani - samo zmijače i neke zvjezdače nemaju crijevnog otvora - oko usta imaju često vrlo složeno žvakalo disanje: - plinovi se izmjenjuju vodožilnim sustavom (svi ogranci) - škrge (ježinci oko usnog otvora, zvjezdače - površina tijela) optjecajni sustav: - slabo razvijen - sastoji se od prstenaste krvne žile oko usta od koje ide 5 zrakastih žila i još dvije uz probavilo - raznosi hranu, ne sudjeluje u disanju izlučivanje: - nema posebnih organa za izlučivanje (vjerojatno se odvija pomoću vodožilnog sustava) razmnožavanje - spolovi razdvojeni - ne postoji spolni dimorfizam - obično u svakoj međuzraci imaju po jedno ili više plodila - oplodnja obično vanjska - ženka ježinca - više milijuna jajašca (neke zvjezdače čuvaju jaja i mlade oko usta) - znatne regeneracijske mogućnosti - zvjezdača može obnoviti krakove, a ježinac dio čahure 7 stapčari - Crinoidea grančice ~230 (većina ih je izumrla) krakovi filtratori - hrane se iz stupca vode - usta gledaju prema gore (najprimitivniji) čaška 5 ili 10 krakova - dodatno razgranati, poduprti osikulama i nose male grančice stapka ambulakralne brazde idu po krakovima do ustiju na gornjoj oralnoj strani plankton se lovi na vodožilne nožice i ide preko ambulakralne brazde u usta - prva prava funkcija vodožilnog sustava vitice razdvojena spola - gamete se stvaraju iz germinativnog epitela u celomu i oslobađaju se kroz puknuća u stijenci krakova - vanjska oplodnja - neki se brinu o mladima držeći ih na vanjskoj strani krakova - mogu regenerirati krakove oralna strana aboralna Antedon mediterranea strana 8 zvjezdače - Asteroidea ~1500 - 2000 vrsta - razno obojane (karotenoidi i dr. pigmenti) probavilo: - usta, kratki jednjak - veliki želudac (od 2 dijela - oralni i aboralni) s piloričkim nastavcima koje se protežu u svaki krak - kratko crijevo s rektalnim izbočenjima - skoro nefunkcionalni izmetni otvor na aboralnoj strani (mnoge zvjezdače ga nemaju) - neke zvjezdače se hrane tako da izbacuju želudac (otvori školjkaša i ubaci oralni želudac) – djelomično probavljeno tkivo se zatim ubaci u želudac te ga životinja uvuče izmetni otvor probavna žlijezda želudac izmetni želudac otvor jednjak usta piloričke vrećice osjetila: većinom raspoređena po površini tijela - reagiraju na svjetlo, kemijske i razne mehaničke podražaje često imaju specijalizirane fotoreceptore na vrhovima krakova - nožice bez prianjalka ali sa pigmentnom čašicom koja okružuje grupu ocela nemaju posebne ekskrecijske organe razmnožavanje 2 gonade u svakom kraku (kad su zrele ispune cijeli krak) - gonopori se otvaraju u osnovici svakog kraka oplodnja vanjska slobodno plivajuća ličinka velika moć regeneracije (neke vrste mogu regenerirati čitavu jedinku ako je ostalo malo središnjeg diska na jednom kraku) - spor proces (i do jedne godine) tako se neke i nespolno razmnožavaju - dijeleći središnji disk na pola 9 zmijače - Ophiuroidea ~2 000 vrsta predatori i lešinari puno tvrđi skelet od zvjezdača krakovi oštro odvojeni od središnjeg diska - KOTUR krakovi nemaju ambulakralne brazde vapnenasta tjelešca pokretno povezana što krakove čini savitljivim kod mnogih su krakovi dvostruko rašljasto razgranjeni krakovi svijetle - luminiscencija plijen se lovi s krakovima uz pomoć ljepljivog sekreta iz nožica koje nemaju ampule ni prianjalke za kretanje ne koriste vodožilni sustav - jako reduciran nemaju pedicelarije, škrge, crijevni otvor ni oči madreporna pločica je na oralnoj strani kretanje - zmijače hodaju (ili plivaju) s dva kraka sa svake strane - gurajući ih prema otraga (od glavnog - vodećeg kraka) u seriji trzaja (za to vrijeme je kotur iznad površine) koordinacija bolja od zvjezdače jer imaju još niz ganglija u svakom kraku (gigantska vlakna) - kreću se poput zmija - zato ime Ophiuroidea usta vode direktno u vrećast želudac (nema izbočina i nemože se izvrnuti van) razdvojena spola - mužjaci su obično manji od ženki koje ih nose (ali ima i dvospolaca) mogu regenerirati krakove koje su kontrakcijom mišića odbacile (u slučaju opasnosti) - autotomija (engl. brittle stars - krhke zvijezde) neke vrste imaju crtu preko polovice kotura - ako se prepolovi po toj crti onda će se regenerirati u potpunosti - nespolno razmnožavanje 10 ježinci - Echinoidea ~1 000 vrsta okruglog ili jajastog tijela uklopljenog u učvršćene osikule srasle u čvrsti endoskelet - čahuru na mjestima krakova = 5 ambulakralnih brazdi (od ambulakralnih pločica) tijelo je prekriveno iglicama i štipaljkama (čišćenje, obrana, hvatanje hrane..) kretanje s iglicama koje su u vezi s glavnim skeletom preko zgloba - kontrolirano je mišićima i vezivnim tkivom ambulakralne ili prionljive nožice su jako dobro razvijene (s ampulama i prianjalkama) - pomažu kretanju tako što životinju pričvrste za tlo Diadema antillarum 11  probavilo ježinci stružu alge s stijena s strukturom pokretnih pločica (od 35 osikula) - Aristotelova svjetiljka ili ŽVAKALO - 5 zubića - koja se može ispupčiti iz usta i služi za kidanje hrane oko usta 5 pari usnih nožica - vjerojatno kemijska osjetila ždrijelo se nastavlja na dugo crijevo koje završava izmetnim otvorom na aboralnoj strani dišu preko prionljivih nožica i malih busenastih škrga oko usta (5 pari) probavilo gonada vodožilni sustav živčevlje prionljive nožice gonade crijevo razdvojena spola - gonade u međuzrakama, a za vrijeme razmnožavanje mogu u cijelosti ispuniti prostrani celom, 5 spolnih otvora na aboralnoj strani - vanjska oplodnja - ličinka pluteus ne brinu se za leglo - milijuni jajašaca ekskrecija i živci slični kao u zvjezdača Aristotelova svjetiljka 2 reda: Regularia - pravilnjaci (spori herbivori, jedu većinom alge) i Irregularia - nepravilnjaci (vrlo plosnati - prekriveni sitnim iglicama, bilateralno simetrični, djelomično zakopani u pijesak ili mulj, skupljaju plankton ili se hrane detritusom) 12 Regularia Irregularia 13 trpovi - Holothuroidea “dorzalno” ~900 - 1500 vrsta, 10-30 cm uzdužna os dulja od postranih “ventralno” nema iglica ni pedicelarija leže na jednoj strani koja je obično plosnatija kao stalna ventralna strana dajući im sekundarnu bilateralnu simetriju endoskelet jako reduciran - mikroskopske osikule u koži (kod nekih samo vapnenasti prstenak oko usnog otvora -10ak većih osikula) na koje se hvataju mišići stijenke tijela, madreporna/kamena pločica je unutrašnja (može ih biti više) - otvara se u tjelesnoj šupljini i vodožilni sustav je ispunjen celomskom tekućinom 14  probavilo: usta - želudac - dugačko zavinuto crijevo - izmetni otvor - lovke smještene oko usta skupljaju hranu, na lovkama je sluz koja pomaže u sakupljanju hrane trpovi guraju lovke u usta kako bi skinuli hranu s njih - stražnje crijevo obično prošireno u prostranu nečisnicu koja služi za disanje - iz nje se odvaja par (razgranjenih) ogranaka - vodena pluća trpova - granaju se kroz tjelesnu šupljinu - plinovi iz morske vode prelaze u celomsku tekućinu - kad su napadnuti mogu izbaciti Cuvierove mješinice koje sadrže ljepljive sekrete i imobilizirajuće toksine ili mogu izbaciti unutrašnje organe: vodena pluća (jedno ili oba) ali i probavilo i gonade (autotomija) na putu predatora (kasnije ih regeneriraju) probavilo madreporna pločica vodena pluća vodožilni sustav živčani sustav je isti kao u drugih (prati vodožilni gonada sustav) a ima još dodatne živce za nožice i nastavke neki trpovi imaju statociste, a drugi relativno kompleksne fotoreceptore razmnožavanje: razdvojena spola - 1 gonada i 1 gonopor (blizu baze lovki) - oplodnja vanjska - također se mogu nespolno razmnožavati poprečnom diobom crijevodisači ili polusvitkovci - koljeno Branchiotremata tijelo od 3 dijela (i svaki sadrži celomske šupljine) žive u ili na morskom dnu i hrane se sedimentom ili suspendiranom organskom tvari ► veza dvije skupine deuterostomija: bodljikaši i svitkovci - ličinka im je slična ličinki bodljikaša dok se odnos prema svitkovcima očituje u: - škržnim pukotinama prednjeg crijeva (disanje + hrana) - leđnom položaju živčanog sustava - unutrašnjim skeletnim tvorbama glavica žiroglavci - razred Enteropneusta ~70 vrsta ogrlica oblo, crvoliko tijelo, koje na prednjem dijelu podsjeća na žir od 2 cm - 2,5 m (većinom 10-40cm) škržne pukotine trup u glavu ulazi i izbočina usne šupljine (divertikul) u kojoj se nalazi štapić od mjehurastih stanica (potporni štapić) koji također pomaže u probijanju kroz pijesak - tu izbočinu neki zoolozi smatraju začetkom svitka 15  svitkovci - koljeno CHORDATA ~47 000 pojavili se prije ~530 milijuna godina (na početku Paleozoika) naseljavaju sva staništa u vodama i na kopnu ► kolutićavost se kod svitkovaca gubi, a zapaža se samo na pojedinim dijelovima tijela, kao na tjelesnim mišićima i na kosturu ► bilateralno simetrični deuterosomi svitak živčana vrpca zajedničke osobine svitkovaca: postanalni rep škržne pukotine 1. unutrašnji potporanj tijela (svitak ili chorda, kralježnica) 2. škržne pukotine - na prednjem dijelu probavila - kod kralježnjaka ih u toku embrionalnog razvoja zamjenjuju škrge ili pluća (isto iz prednjeg dijela probavila), obrasle trepetljikama 3. glavna živčana vrpca na leđnoj strani tijela - čini je šuplja živčana cijev smještena iznad svitka - u kralježnjaka se razvila u leđnu moždinu 4. zatvoren optjecajni sustav (s malo izuzetaka) sa srcem s trbušne strane (krv putuje naprijed trbušnom stranom za razliku od drugih životinja: kolutićavci, člankonošci) 5. imaju postanalni rep (osim čovjekolikih majmuna) svitak je elastičan prutić (od stisnutih stanica) obavijen čvrstim ovojem od vezivnog tkiva koji daje potporu uzduž cijelog tijela - čvrst ali fleksibilan svitak svitak spriječava skraćivanje tijela po dužini ali omogućava savijanje s jedne strane na drugu što pak omogućava dobro plivanje 16  koljeno CHORDATA  bezlubanjci potkoljeno: plaštenjaci - Tunicata ili Urochordata: mješčićnice, repnjaci, dvootvorke svitkoglavci - Cephalochordata: kopljače  lubanjci kralježnjaci - Vertebrata: kružnouste, ribe, vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci plaštenjaci pokretne i planktonske vrste mikroskopske veličine kao i makroskopski sjedilački oblici (samostalni ili u zadrugama) ►imaju svitak u ličinačkom stadiju - odrasli ga nemaju, kao ni rep i leđnu živčanu vrpcu - svi su filtratori škržno ždrijelo ulazni mješčićnice - Ascidiacea otvor ~2 000 - najbrojnija skupina 0,1 cm - 1m (najčešće oko 10ak cm) sjedilačke, pričvršćene za podlogu tijelo ima hladetinasti plašt ili tuniku - tunicin (sličan celulozi) - živi izlazni dio tijela - u njega urastu krvne žilice i živci (izlučuje ga epiderm) otvor škržno ždrijelo (prošireno i prorezano brojnim pukotinama) - filtrira atrij se morska voda - hrana se zadržava + istovremeno disanje optjecajni sustav otvoren - srce povremeno mijenja smjer strujanja krvi nema posebnih organa za izlučivanje tunika živčani sustav se sastoji od ganglija smještenog između ulaznog i izlaznog otvora crijevo dvospolci - jedan sjemenik i jajnik (ali mogu biti i parni) vanjska oplodnja (ali može i u plaštanoj šupljini) srce želudac jajnik mogu se razmnožavati i pupanjem (kod zadružnih se pupovi ne sjemenik odvajaju) - velika sposobnost regeneracije 17  ličinke koje imaju svitak i kreću se pomoću repića (sliče na punoglavca) nakon nekoliko dana pričvrste se za dno glavom nadolje i probražavaju se u sjedilačke organizme (gube dio organa a među njima i svitak) ličinka odrasli organizam svitkoglavci - Cephalochordata 30-45 vrsta - čine jednu skupinu životinja - kopljače filtratori stanovnici pješčanog dna do 60m (tropska i mora umjerenog pojasa), u Jadranu - zašiljena kopljača tijelo učvršćuje svitak nad svitkom je leđna živčana vrpca (na prednjem kraju nešto proširena) kopljača stražnji dio uvlači u pijesak i uglavnom živi zakopana u pijesak (iako može pomoću leđne i repne peraje plivati) prednjim dijelom (vijenac pipala) tjera vodu u usni otvor (filtrira) - u škržno ždrijelo - hrana se skuplja u podškržni žlijeb koji izlučuje sluz i odlazi dalje u jednjak i crijevo dišu preko dobro prokrvljene ždrijelne pukotine koje podupiru hrskavičave škržne pregrade Amphioxus/Branchiostoma 18  svitak leđna živčana vrpca škržne pukotine svitak glavna živčana vrpca na leđnoj strani postanalni rep škržne pukotine optjecajni sustav: - nemaju srca već krv tjeraju arterije i vene - stežu se poput srca - brojne vene vraćaju krv iz tijela u škržno ždrijelo i zatim se škržnim arterijama raznosi po tijelu koža - tijelo prekriva epiderm sa žljezdanim stanicama koje izlučuju sluz u rasporedu tjelesnih mišića se raspoznaje kolutićavost - zahvaljujući takvom rasporedu mogu plivati ili se zakopati u pijesak osjetila: - na površini tijela osjetilne stanice kojima kopljača raspoznaje jačinu svjetlosti (najgušće uz živčanu vrpcu) - osjet kemijskih podražaja i dodira (oko usnog otvora i na okousnim pipalima) rasplodni sustav: - razdvojena spola - gonade su kolutićavo raspoređene duž stijenke trbušne šupljine (oko 25 pari) - kad spolne stanice sazriju gonade puknu - gamete izlaze u tjelesnu šupljinu i van - vanjska oplodnja 19 evolucija svitkovaca?: Vertebrata Cephalochordata pretpostavlja se da su bili sesilne životinje filtratori - promjene vjerojatno nastupile zbog paedomorfoze - razmnožavanja u ličinačkoj fazi - Tunicata odrasla kopljača jako liči ličinki mješčićnica Branchiotremata Echinodermata ličinka mješčićnice paedomorfoza odrasla mješčićnica predak kralježnjaka paedomorfoza: - progeneza - kada je ubrzan razvoj gonada ili - neotenija - kada je usporen razvoj tkiva odraslih a reprodukcija se odvija u normalno vrijeme kralježnjaci - potkoljeno Vertebrata Selene vomer 20  kralježnjaci - potkoljeno Vertebrata 95% koljena Chordata su kralježnjaci danas poznato više od 47 000 vrsta 1mm - 30m ☀ značajke kralježnjaka:  endoskelet - hrskavičavi ili koštani kostur - ne ograničava rast (veće životinje)  svi imaju kralježnicu - hrskavičavu ili koštanu - šuplju i segmentiranu  u kralježnici je kralježnička moždina  svitak samo u embriju  izražena cefalizacija s osjetnim organima na prednjem dijelu životinje u kojem je smješten mozak zaštićen lubanjom  složeni živčani sustav  zatvoreni optjecajni sustav  zubi  parni tjelesni nastavci kralježnjaci 6 skupina: ▸ kružnouste ▸ ribe ▸ vodozemci ▸ gmazovi ▸ ptice ▸ sisavci najstariji fosilni nalaz star ~530 mil. g. (mala duguljasta životinja nađena u Kini - predator, aktivni plivač) kralježnjaci potiču iz mora ali su se vrlo rano prilagodili na slatke vode i dosta evolucije riba se odvilo tamo (oko 41 % ribljih vrsta se nalazi u slatkim vodama - samo 0,0093 volumena vode na Zemlji) pojava kopnenih kralježnjaka prije ~500 mil. g. 21  kralježnjaci KOLJENO CHORDATA ACRANIA - bezlubanjci ► POTKOLJENO TUNICATA - plaštenjaci ► POTKOLJENO CEPHALOCHORDATA - svitkoglavci CRANIATA - lubanjci ► POTKOLJENO VERTEBRATA - kralježnjaci NADRAZRED AGNATHA - besčeljusti RAZRED CYCLOSTOMATA - KRUŽNOUSTE NADRAZRED GNATHOSTOMATA - čeljostusti RAZRED: (1) PLACODERMI) 2) CHONDRICHTHYES - HRSKAVIČNJAČE 3) OSTEICHTHYES - KOŠTUNJAČE 4) AMPHIBIA - VODOZEMCI 5) REPTILIA - GMAZOVI 6) AVES - PTICE 7) MAMMALIA - SISAVCI kralježnjaci Agnatha Chondrichthyes Osteichthyes Amphibia Reptilia Aves Mammalia 230 mil g 280 mil g 300 mil g 350 mil g ? ? ? 22  kralježnjaci koža: - pousmina (epidermis, površinski dio) - višeslojni epitel - stanice na dnu pousmine se stalno dijele i orožnjavaju, stvarajući na površini rožnati sloj - nastaju mnoge rožnate tvorbe: perje, dlake, ljuske gmazova, pandže, kopita i rogovi ▸ orožnjavanje - ulaganje bjelančevine keratina = spriječavanje isušivanja, zaštita od UV + pigmenti (melanin upija UV zračenje) - ispod je usmina (dermis, cutis, korium) - od vezivnog tkiva u kojem se nalaze pigmentne stanice, višestanične kožne žlijezde (znojne, lojne i mliječne), mišićna vlakna, krvne žile i osjetila (završeci živaca i osjetilnih tjelešaca za toplinu, hladnoću, dodir i bol - koža važan osjetilni organ), pigmenti i dr. - tanje ili deblje naslage masnog tkiva - hladnoća kralježnjaci kostur: vanjski - izgrađuju ga dijelovi nastali od različitih dijelova kože (npr. kornjače) - kožni kostur - iz rožnate pousmine nastaju ljuske gmazova, perje ptica, dlake, kopita i rogovi sisavaca - iz usmine nastaju ljuske riba 23  kostur: kralježnjaci unutrašnji - sastavljen od kralježnice s rebrima, lubanje, oplećja i kukovlja, te kostiju udova - kostur podupire tijelo i povezan s mišićima kostura omogućuje kretanje životinje - hrskavičav i koštan kralježnica - od kralješaka koji su različito građeni i spojeni kralješci različite građe u različitih skupina kralježnjaka, a različiti su i po regijama tijela: vrat, prsa, slabine, krsta i rep (kod riba samo trupna i repna, a kod vodozemaca i vratna) posebna građa 2. vratnog kralješka tzv. obrtača - omogućuje gmazovima, kralježaka se drže rebra - ribe imaju pticama i sisavcima puno bolje rebra na svakom kralješku, a ostali samo okretanje glave od na prsnoj regiji - samo se kod gmazova, vodozemaca i riba kostur tuljana ptica i sisavaca drže prsne kosti na prednjem dijelu kralježnice razvila se lubanja koja se sastoji od 2 dijela: ▸ živčanog, koji štiti mozak i ▸ škržnog, sastavljenog od škržnih lukova, iz škržnih lukova su se razvile čeljusti - kod kralježnjaka koji dišu plućima škržni lukovi su jako smanjeni i od njih nastaju, primjerice, hrskavice koje izgrađuju grkljan evolucijom različitih načina kretanja razvile su se u kralježnjaka peraje, noge i krila - svi u osnovi slično građeni kralježnjaci mišićni sustav glatki, poprečnoprugasti i srčani mišići - glatki - utrobni ili visceralni (stijenke unutrašnjih organa: probavilo, krvne i limfne žile, maternica) - poprečnoprugasti - tjelesni ili somatični (vezani na skelet i pomažu u kretanju) - kod mnogih vodenih kralježnjaka (kružnouste i ribe) još uvijek - polukolutićav raspored mišića - duž tijela raspoređeni u snopovima (mišićnim kolutićima koji su međusobno odvojeni vezivnim pregradama) - gubi se s prijelazom na kopno (mišići se raspoređuju na trup i udove) 24  živčani sustav: kralježnjaci - cijevasta živčana vrpca se razvija u kralježničku moždinu koja se u prednjem dijelu tijela proširuje u mozak koji se podijeli na prednji, srednji i stražnji mozak, između prednjeg i srednjeg je međumozak, a stražnjeg se drži primozak, na koji se nastavlja produžena i kralježnička moždina - u viših kralježnjaka na površini mozga su živčane stanice (bez aksona) koje mu daju tamnu boju - siva tvar ili kora mozga, u unutrašnjost zalaze aksoni i tvore tzv. bijelu tvar, - u kralježničkoj moždini su živčane stanice u sredini - siva tvar (iz njezinih roščića izlaze vlakna živčanih stanica koja se udružuju u živce koji izlaze s leđne i trbušne strane između lukova kralježnice), a okolo je bijela tvar - cijeli ŽS je obavijen ovojnicama od vezivnog tkiva koje ga štite i odvajaju od koštanih dijelova - ribe 2, a sisavci 3 ovojnice: mekana, paučinasta i tvrda - unutar paučinaste ovojnice je tekućina koja također štiti živčani sustav kralježničku moždinu štite lukovi kralježnice a mozak je obavijen lubanjom kralježnjaci osjetila ▸ mehanička -dodir, bol - živčani završeci ili osjetna tjelešca obavijena vezivnom opnom - na istaknutim dijelovima tijela (njuška, kljun, stopala) -ravnoteža i sluh - ☛ potpuno uho (samo sisavci, ptice nemaju ušku osim sova) ima: - vanjski (uška i ušni kanal), - srednji (bubnjić i slušne košćice) i - unutrašnji dio (labirintni organ) labirintni organ - uklopljen u kost - mjehurići i kanali sadrže stanice osjetljive na gibanje tekućine u njima i tvore osjetilo ravnoteže, - na donjem mjehuriću kod kralježnjaka postoji dulje ili kraće izbočenje (kod sisavaca ima zavojiti oblik - pužnica) - kad se titranje prenese kroz vanjsko i srednje uho do pužnice protrese tekućinu u pužnici čije gibanje podražuje osjetne stanice u pužnici - slušni živac prenosi podražaj do mozga - osjetilo sluha kružnouste i ribe - samo unutrašnje uho ▸ kemijska -okus - jezik prekriven naborima različitih oblika - bradavice ili papile a na njihovoj površini okusni pupoljci -njuh - nos - kod riba na prednjem dijelu glave postoje samo mirisne jamice koje kod većine riba nisu povezane s usnom šupljinom, - kod ostalih je kralježnjaka površina mirisnih jamica povećana nabiranjem sluznice, a s usnom šupljinom ih povezuju nosni prolazi - time je kod kopnenih kralježnjaka omogućeno disanje kroz nosne otvore 25  osjetila kralježnjaci ▸ fotoreceptori oči su u očnim jabučicama koje omata bjeloočnica ili sklera (prozirna s prednje strane - rožnica ili kornea) ispod bjeloočnice je žilnica ili korioidea (u prednjem dijelu oka pravi otvor - šarenica ili iris u kojoj je zjenica ili pupila (otvor)), očna jabučica je ispunjena prozirnom tvari - staklovinom (staklastim tijelom), a s unutrašnje strane je oblaže mrežnica ili retina - na mrežnici su osjetne stanice čunjići i štapići - vidni živac - uglavnom imaju gornji i donji kapak, neki kopneni kralježnjaci imaju i treći u mnogih riba, guštera i zmija oba su kapka prozirna i međusobno srasla preko očne jabučice, neke ribe imaju samo jedan očni kapak - migavicu - kopneni kralježnjaci u predjelu kapaka imaju suzne žlijezde koje ispiru čestice prašine i mikroorganizme s površine oka probavni sustav kralježnjaci usta (usna šupljina) - ždrijelo - jednjak (na kraju može biti volja - ptice) - želudac - tanko i debelo crijevo - crijevni otvor (koštunjače i sisavci) ili nečisnica (kloaka) - pomoćni organi: žlijezde slinovnice, gušterača i jetra ▸usta: gornja i donja čeljust (osim kružnoustih), kod ptica rožnati rubovi usne šupljine tvore - kljun slinske žlijezde u svih kopnenih kralježnjaka ali dobro razvijene samo kod sisavaca ▸zubi - homodontni (uglavnom ribe, vodozemci i gmazovi - svi zamjenjuju istrošene zube novima) - heterodontni: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci ▸ždrijelo ▸jednjak - kod mnogih riba se iz dijela jednjaka razvio plivaći mjehur - kod ptica se na jednjak nastavlja proširenje - volja - za omekšavanje hrane 26  kralježnjaci ▸želudac - mesožderi malen, a biljožderi velik (djelomično služi i kao spremište hrane), većina kralježnjaka ima jednostavan (jednodijelan) želudac, ptice - 2: žlijezdani i mišićni, preživači - složen četverodijelni kod mesoždera u želucu počinje djelomično razgradnja hrane a kod biljoždera više služi kao spremište, probava počinje u početnom dijelu tankog crijeva - dvanaesniku gdje se ulijevaju probavni sokovi jetre (žuč - emulgira masti) i gušterače (izlučuje enzime za razgradnju masti, bjelančevina i ugljikohidrata) ▸tanko crijevo - dulje u biljojeda, dvanaesnik (intenzivna razgradnja hrane, probavni sokovi) - slijepo crijevo - prijelaz tankog u debelo crijevo - u njemu su nastanjeni mikroorganizmi koji omogućuju razgradnju celuloze iz biljne hrane, zato mesožderi - kratko, a biljožderi - vrlo dugačko ▸debelo crijevo - završava zasebnim otvorom (koštunjače i većina sisavaca) ili nečisnica ili kolaka (hrskavičnjače, vodozemci, gmazovi i ptice) kralježnjaci disanje - uglavnom škrge ili pluća škrge - razvile su se od ždrijelnih vrećica s pukotinama, resastog oblika i dobro prokrvljene - voda ulazi kroz usta i ide preko škržnih listića (kružnouste, ribe i ličinke vodozemaca) pluća - isto nastaju od prednjeg dijela probavila - počinje dušnikom - 2 dušnice - uglavnom se grana u sve sitnije cjevčice ili bronhiole, na čijim su krajevima zračni mjehurići ili alveole (obavijene finom mrežom kapilara) (odrasli vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci) koža - važan organ za disanje u vodozemaca (kod žaba je površina pluća oko 1,5x veća u odnosu na površinu čitavog tijela, a u sisavaca čak 80x) ☛ dišna površina organa je tanka i vlažna kako bi plinovi mogli kroz nju proći + dobro prokrvljena - izmjenjuju plinove procesom difuzije 27  kralježnjaci optjecajni sustav zatvoren sustav krvnih žila ▸ kralježnjaci koji dišu škrgama - vensko srce - vene vode krv u srce a arterije odvode ▸ kopneni kralježnjaci imaju malo i veliko optjecanje krvi - u jetri i bubrezima se filtrira krv - vratarničko optjecanje ▸ krvne stanice: eritrociti (sa Hb), leukociti i trombociti ▸ postoji i limfni sustav - otvoreni optjecajni sustav kralježnjaka, započinje otvorenim limfnim kapilarama koje iz međustaničnih prostora sakupljaju suvišnu tekućinu s korisnim i štetnim tvarima te ih vraćaju u krv - služi da svu suvišnu tekućinu iz tijela dovede u vensku krv kralježnjaci održavanje tjelesne temperature poikilotermni - organizmi s promjenjivom temperaturom - ne mogu svojim metabolizmom nadoknaditi toplinu koju gube preko površine tijela - posljedica ponajprije rada dišnog i krvožilnog sustava koji opskrbljuje stanice s relativno malom količinom kisika - zbog toga je i oslobađanje topline u stanicama malo (kružnouste, ribe, vodozemci i gmazovi) homeotermni (homoiotermni) - organizmi sa stalnom tjelesnom temperaturom - dlaka, perje i masno tkivo u koži smanjuje gubitak topline + brži metabolizam - intenzivno dopremanje kisika i intenzivna izmjena tvari brzo nadoknađuje izgubljenu toplinu - zato se temperatura tijela sisavaca vrlo malo mijenja bez obzira na promjene okoliša 28  kralježnjaci organi za izlučivanje ►bubrezi - parni, različita oblika i građe kod raznih skupina kralježnjaka - od kružnousta do sisavaca bubrezi postaju potpunije povezani s krvožilnim sustavom = uspješnije pročišćivanje krvi 1. prvo se razvija prvi bubreg - pronefros ili predbubreg (ispred jednog do tri para trepetljikavih lijevaka nalaze se u tjelesnoj šupljini klupka krvnih žila - glomeruli) iz njih se krv filtrira preko tjelesne šupljine u lijevke, a izlučevine zajedničkim kanalom izlaze iz tijela (kružnouste, ličinke riba i vodozemaca) 2. drugi bubreg - mezonefros ili Wolfovo tijelo - u njemu se Malpigijevo tjelešce glomeruli spuštaju u lijevke koje zovemo Bowmannova čahura i zajedno tvore Malpigijeva tjelešca kroz koja se filtrira krv - odvodna cijev drugog bubrega je Wolfova cijev, koja u vodozemaca služi kao sjemenovod i mokraćovod (odrasle ribe ili vodozemci) 3. treći ili pravi bubreg - metanefros - sastoji se od brojnih Malpigijevih tjelešaca - nastavljaju se sekretorni kanalići i zajedno čine cjevčice koje zovemo nefroni - u nefronima se stvara mokraća koja kroz mokraćovod ulazi u nečisnicu ili kod sisavaca u mokraćni mjehur nefron (gmazovi, ptice i sisavci) 29  kralježnjaci kralježnjaci razmnožavanje - rasplodni sustav kralježnjaka čine parne gonade (plodila) i parni gonodukti ♀ - zrela jaja preuzima trepetljikavi lijevak jajovoda i izvodi ih u nečisnicu ili, kod sisavaca, kroz poseban spolni otvor koji završava organima za kopulaciju - u jajovodima se kod kopnenih kralježnjaka stvaraju jajni ovoji ili lupine - ako se jaja odmah ne izbacuju dio jajovoda se poveća u plodnicu ili maternicu ♂ - u muškom spolnom uređaju sjeme izlazi kroz nečisnicu u vodozemaca, gmazova i ptica, a kod sisavaca kroz mokraćno-spolnu cijev koja završava organom za parenje vanjska oplodnja - kružnouste, ribe koštunjače i većina vodozemaca - nemaju organe za kopulaciju unutrašnja oplodnja - može i bez organa za parenje (ptice - sljubljivanje nečisnica), ribama hrskavičnjačama trbušne peraje služe kao organi za parenje, prokrvljene izbočine stijenke nečisnice imaju kod gmazova ulogu penisa koji se kod parenja izbaci iz nečisnice sisavci imaju na stijenci tijela ispred izmetnog otvora pričvršćen penis - većina sisavaca rađa žive mlade koji se razvijaju u tijelu majke, unutar posteljice ostali kralježnjaci nesu jaja - jaja kružnousta, riba i vodozemaca razvijaju se u vodi pa nemaju dodatne zaštite od isušivanja zametak gmazova, ptica i sisavaca razvija se zaštićen opnom koja se zove vodenjak ili amnion - ispunjen je tekućinom koja zametak štiti od isušivanja - mladi kralježnjaci su kod većine vrsta slični odraslim životinjama, samo u paklara, nekih riba i vodozemaca mladi trebaju proći preobrazbu 30  kralježnjaci hormonalni sustav ▸ žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem - endokrine žlijezde - izlučuju hormone izravno u krv ▸ hormoni se raznose po tijelu i utječu na sveukupni metabolizam, rast i razvoj i ponašanje (zajedno s živčanim sustavom upravljaju životnim aktivnostima) hipofiza - svojim hormonima upravlja radom svih drugih endokrinih žlijezda (porod, laktacija) štitna žlijezda ili štitnjača - izlučuje hormone koji pospješuju metaboličke procese u organizmu, uzrokuju mitarenje ptica i zimski san, preobrazba vodozemaca nuzštitne žlijezde - upravljaju količinom kalcija u krvi prsna žlijezda - hormoni koji uzrokuju sazrijevanje limfocita (po mjestu nastajanja zovu se T- limfociti) nadbubrežne žlijezde - svojim hormonima reguliraju promet anorganskih i organskih tvari, npr kalcija, natrija i šećera; prilagođavaju organizam na stresne uvjete (velika hladnoća i toplina) i pripremaju tijelo za nagle brze reakcije (bijeg ili obrana) spolne žlijezde (jajnici i sjemenici) - odgovorni za spolno sazrijevanje i izgled jedinke spolni hormoni reguliraju sazrijevanje spolnih stanica i određuju spolno dvoličje, pod njihovim utjecajem razvija se spolni nagon i karakteristično ponašanje tijekom parenja 31