LIRIKA - Književni rod u stihu (Bosnian) PDF
Document Details
Tags
Summary
This document provides a definition and explanation of lirika, clarifying it as a literary genre characterized by the expression of personal emotions and thoughts in verse. It outlines the concepts of rhythm, rhyme, and stanza structure, essential elements of lyrical poetry. The document also describes different types of versification, including syllabic, accentual, and quantitative techniques.
Full Transcript
**LIRIKA** Grč. lyra = žičani instrument - U početku -- vještina pjevanja uz liru ( do 5. st. pr. Kr.) - Razvila se iz obrednih pjesama koje su se pjevale i uz koje se plesalo. Sve su te pjesme sadržavale u sebi puno **RITMA** iz kojeg je nastao shematizirani ritmizirani pjevani jezik...
**LIRIKA** Grč. lyra = žičani instrument - U početku -- vještina pjevanja uz liru ( do 5. st. pr. Kr.) - Razvila se iz obrednih pjesama koje su se pjevale i uz koje se plesalo. Sve su te pjesme sadržavale u sebi puno **RITMA** iz kojeg je nastao shematizirani ritmizirani pjevani jezik tj. **STIH** - U srednjem se vijeku u poeziju uvodi **RIMA** - Lirika u sebi sjedinjuje glazbu, glumu, govor i ples LIRIKA je - **Književni rod u stihu ili prozi koji je kratak i izražava subjektivne (osobne) osjećaje i misli lirskog pjesnika** - Obraća se čitatelju jedinstvom zvuka i smisla - Prepuna je osjećaja i slikovitosti, sažeta i melodiozna - U sebi ima ritma koji odgovara raspoloženju pjesme - Za razliku od epike nikada ne opisuje opće događaje, ni misli već iskazuje **osobne misli** - Zbog kratkoće izgleda jednostavna, no to nije tako -- da bi lirska pjesma bila vrijedna mora imati složenu strukturu koja proizlazi iz pažljivo odabrane kombinacije rime, ritma, pjesničkih slika, stilskih sredstava, motiva itd. - U lirskoj pjesmi svaka riječ mora biti na točno određenom mjestu - Svaka se pjesma sastoji od **STIHOVA**. Stihovi mogu biti podijeljeni u veće grupe -- **STROFE.** Ako pjesma nije podijeljena na strofe onda je **STIHIČNA**, a ako jest **STROFIČNA** **VERSIFIKACIJA ILI STIHOTVORSTVO ILI METRIKA** - **Versifikacija je znanost o stihu** - Versifikacija je disciplina koja proučava vještinu gradnje stiha, povijesni razvitak i postanak stiha te raznovrsnost stihovnih oblika i njihovo podrijetlo - U povijesti se književnosti mogu uočiti neka stalna načela ogranizacije stiha pa se na temelju toga izdvajaju tri versifikacijska sustava: 1. SILABIČKA VERSIFIKACIJA ( broj slogova u stihu) 2. AKCENATSKA ILI TONSKA VERSIFIKACIJA ( temelji se na naglasku -- izmjeni naglašenih i nenaglašenih slogova) 3. KVANTITATIVNA ILI ANTIČKA /KLASIČNA VERSIFIKACIJA ( temelji se na izmjeni kratkih i dugih slogova) **STIH** - **Redak u pjesmi** , pjesnička ritmička jedinica uokvirena u jedan redak pjesme ; **vrsta stiha određuje se prema broju slogova** - Razlikujemo : **vezani stih** ( prema broju slogova- deseterac, peterac, dvanaesterac) **i slobodni stih** ( u pjesmi pisanoj slobodnim stihom nižu se stihovi različite duljine, nema pravilne rime, ritam podsjeća na svakodnevni govor, važan je grafički oblik pjesme) - CEZURA -- stanka; granica među riječima iza nekog sloga **STROFA** - **Veća cjelina u pjesmi** sastavljena od dva ili više stihova koja predstavlja (najčešće) **zaokruženu pjesničku misao** - Prema broju stihova razlikujemo : DISTIH, TERCINU, KATREN, KVINTINU, SEKSTINU, SEPTIMU, OKTAVU, NONU, DECIMU... - **OPKORAČENJE --** pjesničko sredstvo; prenošenje nekoliko riječi u novi stih - **PREBACIVANJE --** prenošenje jedne riječi u novi stih - **PRIJENOS --** prenošenje misli iz jedne strofe u drugu **RITAM** - Pjesnički se ritam razlikuje od ritma svakodnevnog govora. U njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme: pjesnički jezik, stilska izražajna sredstva, broj slogova u stihu i prenošenje riječi. Ritam odgovara raspoloženju pjesme. - Rečenični ritam određen je, u našem jeziku, izmjenom naglašenih i nenaglašenih slogova, naglaskom, intenzitetom riječi, melodijom, intonacijom... NAGLASAK ILI AKCENT **Silazni** kratkosilazni ( ˝ ) dugosilazni (\^ ) **Kratki** **dugi** kratkouzlazni ( ) dugouzlazni ( / ) **uzlazni** - Naš se jezik temelji na **silabičko -- tonskom načelu** ( naglašeni i nenaglašeni slogovi). No starogrčki se jezik i njegova poezija temeljila na izmjeni kratkih i dugih slogova. Njihova metrička jedinica zove se **STOPA** (ima ih tridesetak). - JAMB (U - ) ; SPONDEJ ( - - ) ; TROHEJ ( - U ) ; DAKTIL ( - U U )... - Od stopa se grade stihovi ; **vrste stiha se određuju po broju stopa** , stoga razlikujemo : TRIMETAR ( 3 stope), PENTAMETAR ( 5 stopa)...a najznačajniji stih je **HEKSAMETAR koji se sastoji od 5 daktila i 1 spondeja.** Za heksametar su metričari antike vjerovali da je najstariji stih uopće - poklon boga Apolona - Kako mi imamo posve drugačiji sustav naglašavanja, antičke stihove ne možemo dobro prevesti. Ipak, oni su prihvaćeni i prevođeni otkad se odlučilo da se stopa u hrvatskom jeziku mora zasnivati na naglasku, a ne na dužini i kratkoći sloga. **RIMA ili SROK** - **Glasovno podudaranje na kraju stiha** Možemo je podijeliti: +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | **PO PODUDARANJU | **PO BROJU SLOGOVA** | **PO RASPOREDU RIME** | | SAMOGLASNIKA** | | | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | **Čisti srok --** ako | **Muška rima --** ako | **Usporedna ili parna | | su svi glasovi isti | se glasovno podudara | rima -- aabb** | | (laže -- maže) | 1 slog ( bol- dol) | | | | | **Križna ili ukrštena | | **Nečisti srok --** | **Ženska rima --** | rima- abab** | | ako je neki suglasnik | ako se glasovno | | | različit ( prezrelih | podudaraju 2 sloga ( | **Obgrljena rima | | -- prevrelih) | zraku -- traku) | abba** | | | | | | | **Dječja rima --** | **Monorima ili | | | ako se glasovno | nagomilana rima -- | | | podudaraju 3 sloga | aaaa** | | | | | | | | **Prepletena rima aba | | | | bcb** (prenosi se u | | | | drugu strofu) | | | | | | | | **Isprekidana rima - | | | | abcb** | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ **TEMA** - Jedinstveno značenje djela. Glavna misao koju pjesnik obrađuje. Temom lirske pjesme može postati sve. Ipak, neke se skupine tema javljaju češće od ostalih. To su ključne emocije i situacije u ljudskom životu ( ljubav, smrt, prolaznost vremena, bol, čežnja, domoljublje, društvene nepravde itd. - Tema se u lirici obrađuje razvijanjem motiva **MOTIV** - Izvor i poticaj nekog djelovanja ; zaokružena pojedinost u poeziji iz kojeg izrasta tema ; ono što pokreće pjesnika i njegove osjećaje izražene u pjesmi - **Najmanji i osnovni dio teme** **KOMPOZICIJA** - Pokazuje način na koji je djelo sastavljeno u cjelinu. Razlikujemo **VANJSKU KOMPOZICIJU** -- OBLIK PJESME ( grafički raspored stihova, vrstu stiha, strofa, ritam...) i **UNUTARNJU KOMPOZICIJU (** tema, motiv...) **FIGURE** - Stari su retoričari i pjesnici književnost shvaćali kao lijep način pisanja te su smatrali da je ukrašen govor bitna osobina književnosti. Popisivali su i razvrstavali sredstva lijepog pisanja, koja su nazvali figurama - Figura je **vrsta pjesničkog ukrasa, izražajno stilsko sredstvo.** Mogu se podijeliti u 4 velike skupine: 1. TROPI ILI FIGURE RIJEČI -- figure prenesenog značenje, mijenjaju značenje i na tome se temelje; nastaju promjenom osnovnog značenja riječi ( simbol, metafora, personifikacija, alegorija...) 2. GLASOVNE FIGURE -- ne mijenjaju značenje, zasnivaju se na učinku pojedinih glasova u govoru ( onomatopeja, asonancija, aliteracija, anafora, epifora, simploka, anadiploza...) 3. FIGURE KONSTRUKCIJE- ne mijenjaju značenje, odnose se na poredak riječi u rečenici ( inverzija, retoričko pitanje, asindenton...) 4. FIGURE MISLI -- ne mijenjaju značenje, odnose se na širi smisao od onoga što je rečeno ( oksimoron, poredba, hiperbola, gradacija, ironija...)