PDF Renesansa i barok - Karakteristike i razdoblje

Renesansa karakteristike vremena razdoblje 15.st. i 16.st. renesansa (fran. renaissance), (tal.rinascimento) = obnova, preporod mjesto nastanka – Firenca(pokrajina Toscana), zatim se širi na sjever i jug Italije Renesansa se nadovezuje na humanizam kao kulturni pokret kasnoga srednjeg vijeka Podjela...

Renesansa karakteristike vremena razdoblje 15.st. i 16.st. renesansa (fran. renaissance), (tal.rinascimento) = obnova, preporod mjesto nastanka – Firenca(pokrajina Toscana), zatim se širi na sjever i jug Italije Renesansa se nadovezuje na humanizam kao kulturni pokret kasnoga srednjeg vijeka Podjela renesanse: ->RANA RENESANSA: 15.st. ( 1400. - 1490. ) – quattrocento (skr. za 1400.g.) prva polovina 15.st. – centar umjetničkog zbivanja je grad Firenca druga polovina 15.st. – centri umjetničkog zbivanja su gradovi središnje i sjeverne Italije: Firenca, Siena, Urbino, Mantova, Milano i dr. ->VISOKA RENESANSA: prva polovina 16.st. ( 1490. - 1530. ) – cinquencento (skr. Za 1500. g.) ->centar umjetničkog zbivanja je grad Rim. ->MANIRIZAM: druga polovina 16.st. ( 1520./30. - 1600. ) – u Italiji od 3. desetljeća do kraja 16. st., u ostatku Europe od početka do kraja 16. st. OTKRIĆE GEOMETRIJSKE PERSPEKTIVE -geometrijskom perspektivom volumen i prostor na slici je formiran geometrijskim putem, te dočarava prostor kako ga sagledava ljudsko oko. Primjer: Luciano Lauranna (Zadar) 15.st. „idealni grad” ARHITEKTURA RANE RENESANSE (prva pol.15.st.) renesansa u arhitekturi krenula je iz Firence FILIPPO BRUNELLESCHI (1377. – 1446.) -najznačajnije ime arhitekture rane renesanse prve polovice 15. st. -firentinski kipar i arhitekt, Brunelleschiju se pripisuje i otkriće geometrijske perspektive 1.KUPOLA KATEDRALE SANTA MARIA DEL FIORE Firenca, gradnja započeta 1420.g. -katedrala u Firenci izgrađena je u gotici sve do kupole, izgradnja kupole postala je problem koji arhitekti prije Brunelleschija, nisu znali riješiti Prvi problem bila je težina kupole koja se trebala sagraditi nad osmerokutnim tamburom velikog raspona od 42,2m(-kupole su do tada bile građene iz jedne jedinstvene mase, najčešće od kamena pa su imale veliku težinu -da je kupola firentinske katedrale bila izgrađena dotadašnjom tehnikom, njena težina bila bi prevelika te bi ugrozila statiku nosivih elemenata ) Brunelleschijevo rješenje prvog problema. Brunelleschi je sagradio kupolu sastavljenu od dvije odvojene konstrukcije (opne) koje su na samo nekoliko mjesta međusobno povezane, tako da se uzajamno pojačavaju. Unutrašnja, deblja, opna sagrađena je od opeke (lakši materijal od kamena) slagane u obliku riblje kosti. Vanjska, tanja, opna izvedena je od crijepa na podkonstrukciji i pojačana s osam kamenih rebara. Između obje opne prazan je prostor u koji se smjestilo stubište kojim se može popeti na vrh kupole. Ovakvim rješenjem težina kupole je smanjena te je bila izvediva. Konstrukcija kupole zahtijevala je dodatno opterećenje odozgor pa je na vrhu kupole dodana lanterna. Drugi problem bio je sagraditi skelu do pod kupolu. Tadašnjim načinom gradnje nije se mogla sagraditi tako visoka skela od poda. Na određenoj visini bi se urušila zbog svoje vlastite težine. Brunelleschijevo rješenje drugog problema - Brunelleschi je skelu prebacio na visinu tambura. DOM ZA SIROČAD (OSPEDALE DEGLI INNOCENTI) Firenca, gradnja započeta 1419.g. -nalazi se na južnoj strani Piazza della Santissima Annunziata (Trg Presvetog Navještenja) u Firenci - prva renesansna građevina kojom su pokazani principi renesansnog načina gradnje: - GLAVNO PROČELJE je dugačkog, pravokutnog oblika brižno proporcionirano (primijenjen je zlatni rez te geometrijski likovi krug i kvadrat, koji su smatrani u renesansi savršenim geometrijskim tvorevinama) - jednostavan volumen objekta se u prizemlju otvara trijemom prema trgu ( trijem tvori niz arkada s korintskim stupovima povezanima polukružnim lukovima, a široki raspon lukova i vitki stupovi omogućuju nesmetan pogled na trg) -vijenac dijeli pročelje na dva dijela, gornji dio je ravan i gladak, a otvara se samo jednostavnim, relativno malim pravokutnim prozorima ukrašenim zabatnim trokutima, jedini dodatni ukrasi na izrazito jednostavnom pročelju jesu medaljoni (kružni reljefni ukras) koji prikazuju djecu u povojima, a smješteni su unutar prostora iznad kapitela stupova -mjerilo objekta je primjerenije čovjeku Brunelleschi koristi antičke arhitektonske elemente – korintski stup, polukružni luk, aritrav, vijenac, timpanon – ali ih slaže na drugačiji, renesansni način -konstruktivni elementi naglašeni bojom kamena i kontrastom te boje kamena prema neutralnoj podlozi glatkog zida svjetlo obojenog tlocrt Piazza della Santissima Annunziata KAPELA PAZZI Firenca, gradnja započeta oko 1430.g. kapela Pazzi sagrađena je uz gotičku crkvu Santa Croce, kao narudžba obitelji Pazzi Tlocrt: - simetričan, sastoji se od tri jednostavna dijela: trijem, glavni unutarnji prostor i manji unutarnji prostor s oltarom -trijem je nadsvođen kupolom u sredini, a sa strana bačvastim svodovima -glavni unutrašnji prostor pravokutnog je oblika i proporcioniran je po zlatnom rezu, nadsvođen je velikom kupolom u sredini i bačvastim svodovima sa strana -manji unutrašnji prostor kvadratičnog je oblika i nalazi se točno nasuprot ulaza. U njemu je smješten oltar iznad kojeg je kupola jednakih dimenzija kao i kupola u trijemu, a sve tri kupole objekta nalaze se na istoj osi Unutrašnji prostor je jednostavnog oblika, pregledan je i statičan, omeđuju ga zatvorene površine zidova, raščlanjene arhitektonskim elementima koji su naglašeni sivim kamenom – arhitravom, vijencima, plitkim kaneliranim pilastrima i polukružnim lukovima te okvirima prozora i slijepih prozora jedini ukrasi na zidovima su medaljoni Pročelje kapele je simetrično. U doljnjem dijelu pročelja je 6 stupova trijema korintskih kapitela, između središnja dva stupa je veći razmak i ti su stupovi povezani polukružnim lukom (naglašen ulaz), dok su ostali stupovi na manjem razmaku i povezani su arhitravom iznad kojeg je friz i vijenac iznad vijenca je zid razdijeljen manjim pilastrima na pravokutna polja pročelje s gornje strane, u cijeloj svojoj širini, završava motivom arhitrava i friza te završnim vijencem, a ukupna ploha pročelja proporcionirana je po zlatnom rezu na pročelju se još uočava tambur s kružnim otvorima, pokriven stožastim krovom s jednostavnom lanternom pročelje djeluje mirno, jednostavno i statično pilastar – plitki polustup pravokutnog presjeka s bazom i kapitelom prislonjenim uz zid; služi ojačavanju zida i raščlanjivanju zidne plohe, a pojavljuje se i kao okvir portala, prozora, niša i sl. MICHELOZZO DI BARTOLOMEO (1396. – 1472.) Michelozzov najznačajniji arhitektonski objekt u Firenci je Palača Medici (zvana i Palača Medici Riccardi). On je tu palaču gradio od 1444., a dovršio ju je oko 1460. godine u tipičnom ranorenesansnom firentinskom stilu, mješavini između visoke gotike i renesanse ta palača je postala uzor za sve kasnije firentinske palače punih 100 godina Tlocrt kvadratičan, organiziran oko unutarnjeg dvorišta koje je okruženo trijemom s arkadama (korintski stupovi s polukružnim lukovima) renesansne značajke: pravilnost, simetrija, precizna proporcija uporaba antičkih elemenata naglasak na konstrukciji Tlocrt palače Medici Pročelje - vidljiva podjela na tri etaže, horizontalni vijenci ispod prozora ( donji vijenci profilom isti, gornji puno jače istaknut ) gradacija obrade pročelja: prva etaža - obloga grubo klesanim kamenom ( rustika ) – skladišta, stražari, spremišta -malo otvora druga etaža – glatko obrađen kamen sa jačim fugama – veći otvori (bifore) – piano nobile ( održavanje društvenog života, uživanje) treća etaža – sasvim glatko obrađen kamen s gotovo neprimjetnim fugama, isti otvori kao u etaži ispod ( stambeni prostori) druga i treća etaža – pravilan ritam prozora plitki kosi krov koji se iz vizure pješaka ne vidi pročelje je simetrično Donatello, 15.st Donatello je najznačajniji ranorenesansni kipar koji stvara novi plastični izraz. Čudo hostije - reljef Sv. Juraj David, prvi akt nakon antike Skulptura konjanika: Marija Magdalena Gattamelat LEON BATTISTA ALBERTI (1404. – 1472.) arhitekt, teoretičar arhitekture, humanist, pjesnik, slikar, kipar, matematičar utemeljio je ideal univerzalnog čovjeka – uomo universale napisao knjigu o arhitekturi – KRUG je savršen oblik i centralna građevina je prihvaćena kao osnovni tlocrtni oblik LUCIANO LAURANA (1420. – 1479.) VOJVODSKA PALAČA ili PALAZZO DUCALE,Urbino, 15. st. autor je Hrvat iz okolice Zadra (Lucijan Vranjanin) osobni arhitekt obitelji Montefeltro iz Urbina smještaj palače je na strmom terenu i iz tog razloga je tlocrt vrlo nepravilan i razveden tlocrt je formiran oko dva unutarnja dvorišta, jedno veliko( reprezentativno,pravilno) drugo manje, privatno (vrt, nepravilno) u prizemlju su arkade, vitki renesansni stupovi s korintskim kapitelima, polukružnim lukovima, iznad arkada arhitrav, friz s natpisom, vijenac u prvom katu jednolik ritam pilastara i pravokutnih prozora, kombinacija kamena i opeke tlocrt DONATO BRAMANTE (1444. – 1514.) 1.TEMPIETTO ( MALI HRAM), Rim, 1505. u dvorištu crkve San Pietro in Montorio prvo arh. djelo visoke renesanse centralna građevina, kružni tlocrt ( kvadrat i krug su IDEALNI oblici) malih dimenzija, uzor mu je grčki kružni hram kružni unutarnji prostor iznad kojeg je kupola trijem s dorskim stupovima, na bazi podignutoj na tri stube iznad trijema je vijenac (s triglifima i metopama) a iznad njega balustrade (ograda) Uzor: Delfi, tolos posvećen Ateni, 360 pr.Kr. Leonardo da Vinci Leonardo da Vinci, talijanski slikar, kipar, graditelj, inženjer i pisac (1452 – 1519). Svestrani renesansni duh (uomo universale) i jedan od najvećih umjetnika u povijesti čovječanstva. Leonardovim slikarskim djelom visoka renesansa dosegnula je vrhunac. U njegovu sfumatu, mekim i prigušenim prijelazima između polusvjetla i polusjene, stapaju se oblici i boje u suptilne nijanse. Svakoj njegovoj slici prethodile su temeljite studije za kompoziciju, perspektivu, likove i sve pojedinosti. Tražeći slikarsku ljepotu i istinu, Leonardo se obraćao izravno prirodi, crtao je biljke, životinje i ljude proničući u bit njihovih struktura i fizionomija. Crtež kao i analiza i zahvat stvarnosti služili su mu ujedno kao komentar znanstvenih teorema. Mona Lisa Mona Lisa ili La Gioconda, franc. La Joconde) ulje na drvetu, jedna od najpoznatijih umjetničkih slika na svijetu. Smatra se da je riječ o portretu Lise del Giocondo, mlade žene firentinskog trgovca Francesca del Gioconda Značajna zbog atmosferske perspektive i efekta sfumata sfumato (talijanski: zamagljen) je način slikanja mekim zamagljenim tonovima i rasplinutim obrisima. Posljednja večera Slika je izvedena kao tempera na ciglenom zidu, dimenzija 422 × 904 cm u samostanu Santa Maria delle Grazie, Milano To je iznimno iluzionističko slikarstvo koje je Leonardo postigao na zidu samostanskog refektorija. Slikano prema pravilima geometrijske perspektive i atmosferske perspektive u vanjskom Kao graditelj radio je u Milanu inženjerske, regulacijske i fortifikacijske radove (Castello Sforzesco) i stvarao urbanističke osnove i planove za idealne gradove budućnosti. U renesansi se razvija urbanizam i planiranje grada. Anatomija ga je privukla ne samo kao prijeko potrebno predznanje za slikarsko i kiparsko stvaranje nego i kao temelj medicinske znanosti. Secirajući mrtva tijela, proučavao je i crtao sastav i građu ljudskog kostura, tetiva i mišića, funkciju srca i optok krvi, mozak i živčani sustav, razvoj embrija i dr.prostoru U znanosti o umjetnosti glavno mu je djelo Traktat o slikarstvu, a koje sadržava njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju, perspektivi, svjetlosti i boji. -crtež Vitruvijev čovjek izveden je tušem i perom na papiru, crtež je urađen kao studija o proporcijama ljudskog (muškog) tijela MICHELANGELO BUONARROTI (1475. – 1564.) Firentinac, radi u Firenci i u Rimu, kipar, slikar, arhitekt, pjesnik Glavni predstavnik visoke renesanse i preteča manirizma. Najpoznatija djela: kipovi: Pietà, David, Mojsije, Robovi, kipovio u grobnoj kapeli Medicija freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu izgradnja nove bazilike sv. Petra plan za uređenje Kapitolija U svestranoj stvaralačkoj djelatnosti Michelangelo je prije svega kipar. Polazeći od antičkih uzora i zrelog izraza visoke renesanse, stvorio je vlastiti likovni svijet elementarne snage i neprolazne ljepote. Figuru čovjeka, koja ga kao plastički fenomen jedina zanima, daje u anatomski jasnoj modelaciji, u monumentalnom volumenu i u njezinoj punoj ljudskosti. Pieta Napravio ju je s 24 godine Isklesana je u mramoru. Nalazi se u bazilici sv. Petra u Rimu Za tu skulpturu je značajno da unosi niz formalnih i ikonografskih inovacija i prekida s podražavanjem antičkih uzora skulpture klasične antike i uvodi svojevrstan naturalizam. David David se smatra se jednim od najprepoznatljivijih kiparskih djela na svijetu, a postao je važnim simbolom ljudske snage i mladenačke ljepote. 5,17 metara visok mramorni kip portretira Biblijskog lika Kralja Davida u trenutku kad se još, kao mladić, sukobio s divom Golijatom. Michelangelov David razlikuje se od ostalih po tome što prikazuje Davida prije nego što je krenuo u borbu, dok ga ostali prikazuju nakon slavne pobjede nad divom (kao npr. Donatellov i Verrocchijev David prije). Umjesto da je prikazan pobjedonosno nakon što je porazio mnogo krupnijeg neprijatelja, prikazuje se njegovo nestrpljenje i spremnost za borbu. Na spuštenoj desnoj ruci vide se izbočene žile a zakrivljen položaj tijela pokazuje kako je u pokretu. Glavna je nakana kipara bila da prikaže Davida nakon što je odlučio stupiti u bitku ali prije same pobjede; dakle, nakon svjesne odluke ali prije svjesnog djela. Sikstinska kapela Sikstinska kapela (talijanski Cappella Sistina), papinska kapela u sastavu Vatikanske palače u Rimu. Služi za obrede Velikoga tjedna; za biranja novoga pape u njoj zasjedaju enklave. Za pape Julija II. svod je 1508–12. oslikao Michelangelo (Kristovi predci, likovi biblijskih proroka, Sibilâ, nagih mladića i prizori iz Staroga zavjeta), koji je također za Klementa VII. i Pavla III. naslikao, iza oltara, veličanstveni Posljednji sud (1536– 41), Izbjegavajući paletu različitih boja i raskošnu dekoraciju svojih učitelja, Michelangelo se oslanjao na vježbe kiparstva kako bi izradio figure koje se čine isklesanim od kamena kako bi dao poticaj svojoj priči. Bog Otac prikazan je kao dinamična sila energije koja, u konačnici, prilikom stvaranja čovjeka, predaje svoju božansku iskru Adamu, uzdižući ga iznad svih stvorenja. Kapitolij, talijanski Campidoglio Kapitolij ili Kapitol je bio utvrđeni brežuljak, političko i duhovno središte antičkoga Rima s mnogobrojnim hramovima. Današnji arhitektonski raspored dobio je prema Michelangelovu planu (1538). Široke stube vode do trga, koji uokviruju Palača konzervatora (polovica XV. st.), Palača senatora (srednjovjekovna građevina, pročelje iz 1582– 1605) i Kapitolijski muzej (polovica XVII. st.), a usred trga je antička konjanička statua cara Marka Aurelija iz II. st. Tlocrt: Redizajnirane su palače da fasade oblikuju novi trg Stvorena je os simetrije. Zanemario je renesansno shvaćanje da su krug i kvadrat savršeni oblici te upotrijedbio CRKVA SVETOG PETRA, Rim, 16. st. na tom mjestu (grob sv. Petra) postoji ranokršćanska bazilika koja se ruši i skicu za novu crkvu izrađuje Bramante (rješenje je – kvadratičan i simetričan tlocrt, upisan grčki križ, četiri ista pročelja sa četiri ulaza, u uglovima četiri tornja, iznad križišta, kupola na tamburu ) nakon Bramanteove smrti Michelangelo preuzima gradnju, iako pojednostavljuje tlocrt, na pročeljima koristi KOLOSALNI RED PILASTARA koji se nižu u različitim ritmovima KOLOSALNI red – stupovni red kod kojeg stupovi nisu u visini jedne etaže nego idu kroz cijelu visinu iznad pilastara je izraženi vijenac, a iznad njega ATIKA koja ima ritam kolosalnih pilastara ulazno pročelje je trebalo biti izvedeno sa slobodnostojećim stupovima i timpanonom, ali je u razdoblju baroka produljeno na tu stranu kupola je izvedena na visokom tamburu koji je ukrašen s dvostrukim stupovima ( izvedba pomoću dvostruke ljuske kao firentinska katedrala) Kupola bazilike sv. Petra koja je dovršena tek nakon njegove smrti. Bramanteov plan: Michelangelov plan: oval i trapez. Tlocrt i presjek današnje bazilike ANTONIO da SANGALLO i MICHELANGELO PALAČA FARNEZE, Rim, (1514. – 1546.) glavni autor je Sangallo, a dovršio ju je Michelangelo tlocrt MANIRIZAM – druga pol. 16. st. KARAKTERISTIKE VREMENA: renesansni čovjek je šokiran spoznajom da Zemlja nije ravna ploča kako je vjerovao ( N. Kopernik je dokazao da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca) pokret reformacije – Martin Luther kritizira katoličku crkvu, amoral i rasipnost, pojava protestantizma, a reakcija na to je protureformacija – izbijaju vjerski ratovi između njih širenje islama i turska osvajanja seljačke bune - iz ovih razloga čovjek postaje tjeskoban, nemiran, osjeća bezizlaznost i bezperspektivnost, što se odražava na umjetnost - MANIRIZAM od riječi maniera = način, imati stila - prvo je nastao u slikarstvu - arhitekti manirizma na drugačiji način slažu renesansne arhitektonske elemente, Jan van Eyck Portret Arnolfinija (1434) maštovito, na način koji nije bio logičan u vrijeme renesanse ANDREA PALLADIO (1508.-1580.) djeluje u drugoj pol. 16. st., arhitekt, teoretičar arhitekture, gradi crkve, palače, vile, kazališta VILA ROTONDA, blizu Vicenze Tlocrt i Pieter Brueghel stariji bio je flamanski renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora. Lovci u snijegu, 1565 presjek Louvre, Pariz Drugo dominantno renesansno arhitektonsko djelo je dvorac kralja Luja XIV. - Louvre u Parizu, kojega je dovršio dr. Claude Perrault. Jedinstven je zbog svojih kontroliranih proporcija, izrazite simetrije, dvojnih stupova i odmjerene plastičnosti fasade. Renesansa u Hrvatskoj nastanak renesanse je vezan uz Italiju, i u zemljama pod talijanskom vlašću zadržava svoj osnovni oblik, dok je u ostalim evropskim zemljama to stil koji je mješavina srednjevjekovnog i gotičkog stila - blizina Italije - pojava renesanse u Hrvatskoj u isto vrijeme kad i u Italiji - velika razlika između kontinentalne i obalne Hrvatske - KONTINENTALNA Hrvatska - ovo razdoblje karakterizira borba s Turcima – dominira fortifikacijska (utvrdna) arhitektura - primjeri: idealni renesansni grad – Karlovac, 1579. tvrđava i dvorac obitelji Ratkaj – Veliki Tabor, 16. st. Zagorje OBALNA Hrvatska -sjeverni dio obalne Hrvatske pod utjecajem Mlečana dok je na jugu Dubrovačka republika, renesansa ima svoj osnovni oblik, iako postoje gotički ostaci -tip građevina je svjetovni i religijski -primjeri: katedrala sv. Jakova, Šibenik, 15. – 16. st. ljetnikovac Petra Sorkočevića, Lapad, Dubrovnik, 16. st. palača Sponza (Divona), Dubrovnik, 16. st. Knežev dvor, Dubrovnik, 15. st. Kula Minčeta, Dubrovnik idealni renesansni grad – Karlovac, 1579. Planski građen utvrđen renesansni grad - građen kao utvrđen grad, vojni tabor - šesterokraki oblik s trokutnim bastionima - unutar zidina pravilna mreža ulica tvrđava i dvorac obitelji Ratkaj – Veliki Tabor, 16. st. Zagorje središnja peterostrana gotička kula opasana s četiri polukružne kule unutarnje dvorište okruženo dvokatnim nizom renesansnih arkada Najvažnija djela renesanse u Hrvatskoj: Šibenska katedrala Trogirska kapela Ljetnikovac Sorkočevića u Dubrovniku katedrala sv. Jakova, Šibenik, 15. – 16. st. (Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac) -gradnju je započeo Dalmatinac a dovršava ju Firentinac -na križištu gl. i poprečnog broda kupola -na istočnom dijelu tri apside, važna po ukrasima izvana, na pješačkoj visini vijenac sa isklesanim glavama, njih 72 (prikazi glava slučajnih prolaznika, djece, staraca, žena, muškaraca) -materijal za gradnju je samo kamen, a spajanje je na pero i utor, kao u drvu ( unutarnji izgled je isti kao i vanjski) - trolisno pročelje odaje izgled unutrašnjosti Dubrovnik U Dubrovniku i okolici nalazimo više vrijednih djela hrvatske renesanse. To su: ljetnikovac Petra Sorkočevića, Lapad Kula Minčeta Palača Sponza Knežev dvor Ljetnikovac Petra Sorkočevića, Lapad, Dubrovnik, 16. st. -ljetnikovac nema zidine, otvoren je prema prirodi, „L” oblik tlocrta -jedno krilo s terasom ide do mora gdje završava kao orsan (prostor za spremanje čamaca povezan s morem) - u drugom krilu - raspored unutrašnjih prostorija ljetnikovaca uglavnom je stalan – iz središnje dvorane u prizemlju ulazi se ubočne prostorije i uspinje se na prvi kat, tamo opet dominira središnja dvorana Minčeta koja se rabila kao reprezentativni prostor za svečanos Sponza (Divona), Dubrovnik, 16. st. za vrijeme Dubrovačke Republike, imala je razne funkcije, bila je carinarnica, državna blagajna, banka, kovnica novca, škola i riznica - palača je prvobitno bila namijenjena za carinarnicu u kojoj se carinila trgovačka roba što su je trgovci donosili iz svih krajeva svijeta - atrij palače s arkadama, bilo je najživlje trgovačko središte i sastajalište poslovnih ljudi Republike, u jednom je krilu bila državna kovnica novca Knežev dvor, Dubrovnik, 15. st. Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici - u prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana Tlocrt kneževog dvora Barok Pojam „barok” pojavio se tek naknadno, kao pogrdan pojam za umjetnost koja je nastala u 17. i 18. stoljeću. Riječ se potkraj ranoga novog vijeka proširila u većini europskih jezika, postavši metaforičkom oznakom za formalno nezgrapne ili neobične proizvode umjetničkog obrta, a zatim i za loš ukus uopće. Urbanizam u baroku Stilska obilježja baroka, ostvarena u urbanizmu, došla su do izražaja ponajprije u transformaciji samoga središta baroka – grada Rima. Već potkraj 16. st. u planovima su stvoreni preduvjeti za oblikovanje strukture baroknoga grada, koju čine žarišta prostora (monumentalne građevine ili trgovi) međusobno povezani ravnim širokim ulicama, da bi se postupno tijekom 17. st. razvijala još dinamičnija urbana organizacija. Primjeri: Piazza di Santa Maria della Pace, Pietro da Cortona i Berninijev trg ispred bazilike sv. Petra Trg svetog Petra Trg unutar Vatikana, ispred bazilike sv. Petra. Trg je projektirao Gian Lorenzo Bernini od 1656. do 1667. To je ovalni trg s četverostrukom kolonadom sa strane i otvorenom ulicom nasuprot pročelja Bazilike sv. Petra. S obje strane obeliska koji se nalazi u središtu trga nalaze se dvije fontane. Kolonada stupova ima dvojnu funkciju: omeđuje trg, a ujedno ga ipak ostavlja pristupačnim. Postignuta je ravnoteža zatvorenosti i otvorenosti prostora. Znatni dometi baroknog urbanizma ostvareni su u 17 st. i u Parizu, gdje se u okviru apsolutističke monarhije oblikuje novi urbani element place royale – trg s kipom kralja kao žarištem prostora (Place Dauphine, Place des Vosges), Nova, tipično barokna dinamika obilježila je i oblikovanje kraljevske rezidencije, Versaillesa, s prostranim geometrijski riješenim parkom koji sugerira doživljaj beskonačnog prostora (A. Le Nôtre). Ta urbanistička obilježja kvalitetno su ostvarena tijekom 17. i 18. st. i u mnogim drugim gradovima Europe (Torino, Karlsruhe), no kasnobarokne stilske inovacije ponovno se na najizrazitiji način javljaju u Rimu gdje je do izražaja došla urbanistička primjena Borrominijeve i Guarinijeve pulsirajuće kompozicije prostora. Primjeri: F. de Sancti Place Dauphine, Pariz 1607.g. s: Španjolske stube, F. Raguzzini: Piazza S. Ignazio, Versailles Jezgra današnjega dvorca lovački je paviljon Luja XIII. iz 1623. Daljnje radove na proširenju dvorca izvodili su Le Vau (1668–70), J. Mansart- Hardouin (Galerija zrcala, saloni Rata i Mira, južno i sjeverno krilo, oranžerija, Veliki Trianon, dvorska kapelica. Unutrašnjost dvorca oslikana je raskošnim povijesnim, mitološkim, biblijskim i alegorijskim kompozicijama te dekoracijama. Ispred dvorca nalazi se prostrani park, djelo arhitekta A. Le Nôtrea, autora tzv. francuskoga parka (u kojem su nasadi podvrgnuti geometrijskim oblicima). Unutar parka smješteni su dvorci Veliki i Mali Trianon, umjetna jezera i vodoskoci, kipovi, poprsja i dr. Španjolske stube F. de Sanctis: Španjolske stube, Rim Arhitektura Ranobarokna arhitektura nastala u Rimu jasno izražava nove težnje prema dinamičnomu prostornom i plastičnom oblikovanju. Na sakralnim se građevinama nove stilske značajke ostvaruju osebujnom sintezom tradicionalnoga longitudinalnog i centralnog tlocrta, te plastičnim naglašavanjem sredine pročelja. U Rimu se podižu i prve ranobarokne palače, u kojima se novi stil očituje preobrazbom zatvorenoga renesansnoga bloka u otvoreni U-tlocrt, proširen s pomoću longitudinalne osi u prostor koji ga okružuje. Prijelaz prema visokomu baroku karakterizira prostorna integracija, što je ostvario vodeći rimski arhitekt G. L. Bernini Njegova djela: baldahin u bazilici sv. Petra, Scala Regia u Vatikanskoj palači; S. Andrea al Quirinale, palača Chigi-Odescalchi. G. L. Bernini baldahin u bazilici sv. Petra, 1624–32.g. F. Borromini Jedan od glavnih predstavnika visokog baroka u talijanskoj arhitekturi. Njegovo djelo izazvalo je radikalne promjene u rimskom baroku i zacrtalo postavke za razvoj kasnijega talijanskog baroka ali i za kasnobarokne preobrazbe sveukupne srednje Europe. Svoje osebujne eliptično-kružne središnje građevine oživljuje slikovitom primjenom ornamentalnih detalja i raznovrsnih materijala, ostvarujući tako karakterističnu pokrenutost ploha i iluziju većeg prostora. Višedijelnim pak horizontalnim i vertikalnim raščlanjivanjem pročelja te ritmiziranjem konkavnih i konveksnih površina postiže izražajnu živost i lakoću vanjskoga plašta svojih građevina. On je na bitno nov način postavio arhitektonski prostor, koncipiran kao relaciju između plastičnih struktura i kontinuirane artikulacije zida. Glavna djela: crkve S. Carlo alle Quattro fontane, Oratorio S. Filippo Neri, S. Ivo alla Sapienza te palača Falconieri. crkva S. Carlo alle Quattro fontane Borrominijevu metodu dalje razvija G. Guarini, koji je u svojem opusu (najbolje sačuvanome u Torinu) ostvario još jaču fuziju prostora, bilo da je riječ o transparentnim skeletnim konstrukcijama crkava (S. Lorenzo, 1668) bilo o novoj koncepciji palača sa središnjom rotondom (palača Carignano, 1679–85). cappella santa Sindone, Guarini, Torino B. Longhena, Sta Maria della Salute, Venecija, 17.st. Osim u Torinu, barokna se arhitektura širi tijekom XVII. st. po cijeloj Italiji, dostižući u pojedinim sredinama i osebujne lokalne značajke (B. Longhena u Veneciji). KARLSKIRCHE ili CRKVA SV. KARLA BOROMEJSKOG, Beč, Austrija, 18.st. Arhitekt: JOHANN BERNHARD FISCHER VON ERLACH antički motivi (motiv pročelja antičkog hrama, trijumfalni stupovi) tip crkve - spoj križa i uzdužnog ovala, naglašenije dijagonalno kretanje element iz carske rimske arhitekture- Trajanovi stupovi nad križištem je golema kupola , a pročelje je kulisno – sakriva tijelo crkve na uglovima pročelja su niski zvonici, vertikalu preuzimaju stupovi ukrašenim reljefima Peter Paul Rubens bio je značajni predstavnik baroknog slikarstva 17. Barok u Hrvatskoj u 17. stoljeću prestaje opasnost od Turaka Prvi puta sjever Hrvatske dostiže i prestiže jug Hrvatske koji je od antike bio razvijeniji u kulturnom i umjetničkom smislu većina baroknih majstora dolazi iz Italije, Austrije i Slovenije – prevladavaju utjecaji sjeverne Europe najznačajnija središta barokne umjetnosti su Varaždin, Dubrovnik, područje Hrvatskog Zagorja U Hrvatskoj se u vrijeme baroka gradi niz utvrda, dvoraca i crkava. Dubrovnik U Dubrovniku, razorenom u potresu 1667., započinje intenzivna građevinska djelatnost. Strani graditelji donose oblike južnotalijanskoga (A. Pozzo, katedrala 1671–1713. i isusovačka crkva 1699), a potom i venecijanskog baroka (M. Gropelli, crkva sv. Vlaha, 1707–15). Crkva sv. Vlaha Dubrovnik utjecaj venecijanskog baroka centralna građevina kvadratičnog tlocrta s upisanim križem, kupola Dubrovačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo Stube ispred isusovačke crkve, Dubrovnik Arhitekt: Pietro Passalacqua palače i dvorci Palača Patačić,Varaždin, 1764. Varaždin je u to vrijeme vodeće kulturno središte u Hrvatskoj ova palača je je Dvorac obitelji Oršić, Gornja Bistra tlocrt dvorca u obliku slova „U“ oko unutrašnjeg dvorišta su arkade koje omogućavaju povezanost unutrašnjeg i vanjskog prostora (ugodan život na ladanju) u središtu tlocrta je ovalna dvorana dna od najljepših varaždinskih baroknih palača Najraskošnije opremljen interijer ima crkva sv. Marije Snježne u Belcu kod Zlatara (1740.), Crkva sv. Marija Snježna, Belec, 17.st. jednobrodna građevina s dvije bočne kapele, poligonalnim svetištem, nadsvođena bačvastim svodom okružena cinktorom (ograđen prostor oko crkve) iznutra rastvorenim arkadama tlocrt je pravokutan ali daje dojam eliptičnog prostora jer su oltari postavljeni u uglove u unutrašnjosti iluzionističke freske, puno pozlate, bogato ukrašen crkveni namještaj (barokni gesamtkunstwerk)  Katarina crkva sv. Marije Snježne u Belcu kod Zlatara Crkva sv. Katarine, Zagreb,1620. – 1632. jednobrodna građevina s bočnim kapelama nema kupolu (za razliku od tipičnih jezuitskih crkava) jednostavno, plošno pročelje, rasčlanjeno pilastrima i nišama sa skulpturama, vodoravno podijeljeno vijencima raskošna unutrašnja dekoracija osim glavnog oltara, u svakoj od šest kapela nalaze se raskošni oltar Dvorac Eltz, Vukovar Dvorac Eltz je barokni dvorac smješten na obali Dunava u gradu Vukovaru. Dvorac je jedno od najznačajnijih djela barokno-klasicističke arhitekture kontinentalne Hrvatske. Gradnju dvorca počeo je 1749. vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. U početku je bio sagrađen samo središnji dio, a kasnije je dvorac više puta dograđivan. Dvorac obitelji Pejačević, Našice Dvorac obitelji Pejačević u Našicama bio je dom generacijama članova ove plemićke obitelji, koja je u gradu prisutna od 1734. godine, kada je barun (kasnije grof) Josip Pejačević kupio našički posjed. Dvorac je u prvoj fazi podignut 1811./12. godine, na poziciji sjevernog oboda glavnoga našičkog trga. Tada je to bio jednokatan, relativno jednostavan dvorac u stilu kasnobaroknog klasicizma, a na ovom je mjestu zamijenio stariji stambeni objekt obitelji Pejačević, tipa kurije. Tijekom svoga postojanja dvorac je nekoliko puta značajnije mijenjao izgled. Skulptura „kužni pil” – izrađuje se u znak zahvalnosti nakon epidemije kug „kužni pil” u Osijek Pavlinski samostan i crkva sv.Marije, Lepoglava (1650. pregradnja samostana koji dobiva oblik nepravilnog pravokutnika a gotička crkva je obnovljena u baroknom stilu) Skulpture na pročelju crkve sv. Marije, Lepoglava