2. Svjetski Rat - Napredovanje Osovine PDF

2. svjetski rat - Napredovanje Osovine - Pitanje Poljske njemački zahtjevi: - prepuštanje grada Danziga (danas Gdanjsk) - ustupanje tzv. poljskoga koridora kraj politike popuštanja Velika Britanija i Francuska sklapaju vojni savez s Poljskom  „Naši su protivnici bijednici. Vidio sam ih...

2. svjetski rat - Napredovanje Osovine - Pitanje Poljske njemački zahtjevi: - prepuštanje grada Danziga (danas Gdanjsk) - ustupanje tzv. poljskoga koridora kraj politike popuštanja Velika Britanija i Francuska sklapaju vojni savez s Poljskom  „Naši su protivnici bijednici. Vidio sam ih u Münchenu.” Adolf Hitler Njemački promidžbeni plakat iz 1939. godine s porukom „Danzig je njemački (grad)”  Početak rata njemački napad na Poljsku 1. rujna 1939. Velika Britanija i Francuska navijestile rat Njemačkoj Blitzkrieg njemačka tehnička nadmoć Sovjetska agresija podjela Poljskog teritorija s Njemačkom napad na Finsku pripojene Estonija, Latvija, Litva i dijelovi Rumunjske Na fotografiji je finski vojnik s molotovljevim koktelom Riječ je o improviziranom oružju kućne izrade: boci napunjenoj zapaljivom tekućinom (najčešće benzinom) i začepljenoj krpom. Krpa se zapali i baci na metu. Oružje je ime dobilo prema tadašnjem sovjetskom ministru vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu i bilo je odgovor na njegovu propagandnu tvrdnju da Sovjeti na Finsku ne bacaju bombe nego humanitarnu pomoć (hranu). Finci su za molotovljev koktel govorili da je to „piće” koje najbolje ide uz sovjetsku „hranu”. Rat na zapadu Maginot linija Sitzkrieg – „sjedeći rat” taktika čekanja zapadnih saveznika napad na Norvešku i Dansku – priprema za napad na Francusku i Veliku Britaniju  kapitulacija Danske otpor u Norveškoj napad na zemlje Beneluxa brza kapitulacija Nizozemske i Luksembrurga borbe u Belgiji - Dunkerque Vođa norveških fašista Vidkun Quisling. Njegovo je prezime preraslo u pojam i postalo sinonimom za domaćeg izdajicu. Poslije rata Quisling je obješen.  Napad na Francusku napad iz Belgije, preko Ardena raspad francuske obrane Italija navijestila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji kapitulacija Francuske 22. lipnja 1940. marionetska država, višijevska Francuska Philippe Pétain https://povijest.hr/nadanasnjidan/hitler-ponizio-francusku- 1940/ Potpisivanje francuske kapitulacije Hitler je ustrajao na tome da francuska vlada potpiše primirje na istome mjestu, u Compiègneu [Kompjenju] sjeverno od Pariza, na kojemu je Njemačka potpisala kapitulaciju na kraju Prvoga svjetskog rata. Štoviše, sve se dogodilo u istome željezničkom vagonu, koji su Francuzi nakon Prvoga svjetskog rata pretvorili u muzejski izložak. „Svim Francuzima. Francuska je izgubila bitku, ali nije izgubila rat!" Taj plakat potpisao je general Charles de Gaulle koji je, nakon bijega u London, predsjedao francuskom izbjegličkom vladom. Tim i sličnim plakatima nastojao je potaknuti svoje sunarodnjake na nastavak otpora Nijemcima. Planirao je objediniti snage spašene kod Dunkerquea s kolonijalnim snagama i stvoriti novu vojsku kojom bi, uza savezničku pomoć, oslobodio Francusku od njemačke okupacije.  Bitka za Britaniju operacija Morski lav zračni napadi radarski sustav masovna bombardiranja engleskih gradova Winston Churchill Podzemna skloništa Najsigurnije utočište tijekom prvi veći njemački neuspjeh njemačkih bombardiranja bile su https://www.youtube.com/watch?v=O3AsxBQzkmI postaje podzemne željeznice. Povijesni izvor str. 52 Churchilov govor: https://www.youtube.com/watch?v=CXIrnU7Y_RU Njemački napad na SSSR napad odgođen zbog prilika na Balkanu rat u Jugoslaviji i Grčkoj Operacija Barbarossa 22. lipnja 1941. najveći napad u povijesti tri smjera napada: sjeverni – prema Lenjingradu središnji – preko Minska do Moskve južni – prema Ukrajini https://www.youtube.com/watch?v=uEHAIppuVNw Richard Sorge – najpoznatiji sovjetski špijun Staljin je ignorirao njegovu informaciju o početku njemačkog napada na SSSR, no povjerovao je sljedećoj vijesti – o uključenju Japana u rat protiv SSSR-a osvoje li Nijemci Moskvu. Zato su snažne sovjetske postrojbe, smještene na Dalekom istoku, premještene na europsko tlo. Izvele su odlučujući protunapad i potaknule njemačko povlačenje.  Crvena armija nespremna za rat manjak ljudi i ratne opreme tehnološka zastarjelost 35 000 časnika stradalo u čistkama taktika „spaljene zemlje” ratni gubitci s obje strane Njemački vojnik ispred kuće u plamenu usporeno njemačko napredovanje Paljenje sela bio je dio njemačke taktike zastrašivanja, ali često su vatru zapalili sami seljaci koji su svoje domove napuštali bježeći od njemačke vojske Osvajanja sila Osovine do kraja 1942. godine Atlantska povelja pomoć SAD-a Velikoj Britaniji i prije uključenja u rat Zakon o zajmu i najmu američki predsjednik Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill Franklin Roosevelt i Winston - zajednički ciljevi Velike Britanije i SAD-a Churchill sastali su se u sjevernom Atlantiku i sklopili sporazum - uređenje svijeta nakon završetka rata poznat pod nazivom Atlantska povelja u kolovozu 1941. Stvaranje svjetske antifašističke koalicije Washitonska konferencija predstavnici 26 država borba protiv Trojnog pakta prihvaćena načela Atlantske povelje Franklin D. Roosevelt u studenom 1940. treći je put zaredom izabran za predsjednika SAD-a. Nakon tog reizbora sve je otvorenije iskazivao svoja antifašistička stajališta, a najjasnije ih je pokazao donošenjem Zakona o zajmu i najmu. Izolacionističkim protivnicima tog zakona, ali i cijeloj javnosti, nužnost donošenja i provedbe tog zakona nastojao je objasniti jednostavnom usporedbom: „Pomislite da kuću mojeg susjeda zahvati požar, a da ja imam komad gumenog crijeva za vrtnu štrcaljku. Što bih trebao učiniti u takvoj situaciji? Neću valjda reći: ,Susjede, to me je crijevo stajalo 15 dolara, moraš mi platiti…’ Ne! Ne želim 15 dolara za crijevo. Vratit ćeš mi ga kad ugasiš požar.  Japanska osvajanja osvajanje Kine okupacija Koreje pristup Japana Trojnom paktu (rujan 1940.) okupacija Francuske Indokine - ugroženi američki interesi zabrana izvoza naftnih prerađevina u Japan - povod za rat Uključenje SAD u rat napad na luku Pearl Harbor na Havajima 7. prosinca 1941. nisu uništeni američki nosači zrakoplova američka objava rata Japanu japanska osvajanja: - Hong Kong, Filipini, Singapur, Burma, Tajland, Indonezija https://youtu.be/A2kSnlS4xX8 Isoroku Yamamoto (1884. – 1943.) Japanski admiral, zapovjednik Japanske carske mornarice. Kao dobar poznavatelj SAD-a (ponajprije njegove gospodarske snage) usprotivio se japanskom napadu na državu u kojoj je nekoliko godina proveo kao vojni ataše: „Prvih šest do dvanaest mjeseci rata sa SAD-om i Velikom Britanijom divlje ću tjerati svoje postrojbe i ostvarivati pobjedu za pobjedom. Poslije toga, ako se rat nastavi, ne očekujem nikakve uspjehe.” Pokazat će se da je njegovo predviđanje bilo jedno od najpreciznijih u povijesti. No, kao pravi vojnik prihvatio je odluku donesenu unatoč njegovu protivljenju i izradio plan napada na Pearl Harbor. Poginuo je u travnju 1943., kad su američki lovci presreli njegov zrakoplov i srušili ga.