2. Svjetski rat - Finalne Operacije i Pobjeda Saveznika PDF

Teheranska konferencija, Dan D – savezničko iskrcavanje u Normandiji, napredovanje Crvene armije Teheranska konferencija uspjesi sila antifašističke koalicije konferencija u Teheranu u studenom 1943. godine velika trojica Churchill, Roosevelt i Staljin planovi zajedničkog djelovanja - o...

Teheranska konferencija, Dan D – savezničko iskrcavanje u Normandiji, napredovanje Crvene armije Teheranska konferencija uspjesi sila antifašističke koalicije konferencija u Teheranu u studenom 1943. godine velika trojica Churchill, Roosevelt i Staljin planovi zajedničkog djelovanja - otvaranje bojišta u zapadnoj Europi Staljin, Roosevelt i Churchill. Na - uključenje SSSR-a u rat protiv Japana teheranskoj konferenciji jugoslavenski su partizani priznati kao saveznici u antifašističkoj koaliciji Dan D – savezničko iskrcavanje u Normandiji otvaranje bojišta na Zapadu iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. (Dan D) tri milijuna ljudi, oko 7000 plovila (ratnih brodova i desantnih plovila) i 13 000 zrakoplova Smjerovi operacije Overlord ​Prouči koje su države predvodile većinu vojnih snaga?​ Plan operacije zračna bombardiranja padobranski desant probijanje prve crte njemačke obrane iskrcavanje snaga iz Velike Britanije početak borbi za oslobođenje zapadne Europe Operacijom Overlord zapovijedao je američki general Dwight Eisenhower https://youtu.be/0wg5x5WaZPo Doprema pojačanja i vojnog materijala odlično je izvedena. U prvih deset dana nakon iskrcavanja dopremljeno je gotovo 560 000 vojnika, 80 000 raznih vozila i više od 180 000 tona hrane i opreme. Mjesec dana nakon iskrcavanja na europski je kontinent prevezeno oko milijun i pol ljudi. https://youtu.be/x33r2nSk1h8 Oslobađanje zapadne Europe savezničko iskrcavanje na jugu Francuske oslobođen Pariz (kolovoz 1944.) do kraja 1944. oslobođena Francuska i veći dio Beneluxa saveznici prelaze Rajnu i ulaze u Njemačku Fotografija prikazuje ulazak američke vojske u oslobođeni Pariz​​ Slika iz razrušenog Aachena, njemačkoga pograničnoga grada koji su savezničke snage osvojile u listopadu 1944., nakon višetjednih zračnih i topničkih napada. Amerikanci su na ruševine pričvrstili plakat s Hitlerovim predizbornim obećanjem, koje se u novonastalim okolnostima pretvorilo u ironičan komentar: „Dajte mi pet godina i nećete više moći prepoznati Njemačku.”  Napredovanje sovjetske Crvene armije razbijen obruč oko Lenjingrada oslobođena Ukrajina sovjetska ofenziva u Bjelorusiji ulazak Crvene armije u Rumunjsku, Bugarsku, Jugoslaviju i Mađarsku sovjetska vojska prelazi njemačku granicu https://youtu.be/KdD0Xps2B6A Sovjetski tenkovi T-34 u napadu na ukrajinskom bojištu  Ustanak u Varšavi ulazak Crvene armije u Poljsku borci Domovinske vojske podigli ustanak protiv Nijemaca politički cilj ustanka – spriječiti uspostavu komunističkog režima Staljin nije poslao pomoć Poljacima ustanak ugušen Tijekom ustanka Varšava je do temelja razorena poginulo 200 000 Poljaka Konferencija u Jalti. Slom Njemačke. Konferencija u Jalti posljednji sastanak „velike trojice” – veljača 1945. rasprave o završnim ratnim operacijama postavljeni temelji poslijeratne političke i teritorijalne ravnoteže „Velika trojica” na konferenciji u Jalti, slijeva: Churchill, Roosevelt i Staljin https://www.dw.com/hr/konferencija-na-jalti-i-novi- svjetski-poredak/a-52250186 Pitanje Japana SSSR će navijestiti rat Japanu tri mjeseca nakon završetka rata u Europi Sovjetima će pripasti Kurilski otoci, južni Sahalin i Port Arthur Pitanje Njemačke američka podjela na zone savezničkog utjecaja francuska nametanje ratne odštete bez konačnog dogovora britanska sovjetska  Poljska i Jugoslavija Poljska Jugoslavija izbjeglička vlada u Lublinski komitet izbjeglička vlada u partizanska vlada Londonu komunisti Londonu – Tito potpora zapadnih zemalja izbjegličkoj vladi stvaranje koalicijske vlade širenje SSSR-a na zapad, nadoknada Poljskoj na štetu Njemačke Povijesni izvor “Trenutak je bio prikladan za pogodbe te sam kazao: ,Sredimo naše stvari na Balkanu. Vaše su armije u Rumunjskoj i u Bugarskoj. Mi tamo imamo interese, misije i agente. Nemojte da zbog sitnica među nama dolazi do nesporazuma. Ukoliko se tiče Britanije i Rusije, kako bi vam odgovaralo da imate devedeset posto prevlasti u Rumunjskoj, da mi imamo devedeset posto rečenoga u Grčkoj, a u vezi s Jugoslavijom da odnos bude pedeset prema pedeset?” Winston Churchill Slom Njemačke neuspjeli njemački protunapad potkraj 1944. uništeno gospodarstvo glad i nestašice Hitler odbija predaju novačenje djece i starijih ljudi taktika „spaljene zemlje” Posljednja velika njemačka ofenziva u https://youtu.be/5HxFo5nIU28 Ardenima https://www.dw.com/hr/majka-svih-bitaka- drugog-svjetskog-rata/a-51671388  prodori Crvene armije: - Mađarska - Austrija susret američkih i sovjetskih postrojbi na Labi Osvajanje Berlina i njemačka kapitulacija postrojbe Crvene armije u Berlinu grad osvojen 2. svibnja 1945. Hitler počinio samoubojstvo nasljednik admiral Karl Dönitz https://youtu.be/wGJkdeRMFd0 Sovjetski vojnik stavlja sovjetsku zastavu na ruševinu Reichstaga u Berlinu Kapitulacija Njemačke bezuvjetna kapitulacija Njemačke 8. svibnja 1945. zatvoreno europsko bojište Jodl potpisuje kapitulaciju Reicha, 7. V. 1945. Konferencija u Potsdamu. Kapitulacija Japana  Konferencija u Potsdamu 17. srpnja do 2. kolovoza 1945. uređenje poslijeratnog svijeta ideološke razlike sukob interesa o područjima utjecaja Odluke: - denacifikacija i demokratizacija Njemačke Britanski premijer Clement - kažnjavanje ratnih zločinaca Attlee, američki predsjednik - podjela Njemačke i Austrije na četiri Harry Truman i sovjetski vođa okupacijske zone Staljin u Potsdamu 1945.  odluke: - denacifikacija i demokratizacija Njemačke - kažnjavanje ratnih zločinaca - podjela Njemačke i Austrije, te Berlina i Beča na četiri okupacijske zone - Njemačka izgubila gotovo četvrtinu prijeratnog teritorija - granice pomaknute na zapad Britanski vojnik ispisuje grafit na https://youtu.be/R5i9k7s9X_A ruševinama Reichstaga Rat protiv Japana američka taktika: - skakanje s otoka na otok približavanje Japanu Japan odbija predaju Stanje na pacifičkom bojištu pred kraj rata. Karta Japana 1945. godine.  Ključne bitke Iwo Jima (oko 1200 km južno od Tokija) Okinawa američki zračni napadi na Japan japanski otpor Bitke za Okinawu. Bombardiranje otoka s mora. Iskrcavanje marinaca. Osvajanje Iwo Jime ​Podizanje američke zastave nakon osvajanja Iwo Jime 23. veljače 1945. na ugaslom vulkanu Suribachiju. Danas je to jedna od najpoznatijih ratnih fotografija za koju je njezin autor Joe Rosenthal osvojio Pulitzerovu nagradu i vjerojatno je najčešće objavljivana fotografija svih vremena. Kamikaze piloti samoubojice borba za Filipine potkraj 1944. godine napadi na nosače aviona https://youtu.be/yN-zEpXwf4s Prema predaji, u 13. je stoljeću invaziju Mongola na Japan spriječio strahoviti tajfun nazvan Kamikaze (Božanski vjetar). Japanski crtež prikaza božanskog vjetra iz 13. stoljeća, kamikaza, kako nosi mongolske brodove. Kamikaze su bili isključivo dobrovoljci kojih se prijavilo tri puta više od broja zrakoplova kojima je Japan raspolagao. Neki su od njih, kako bi impresionirali povjerenstva koja su odlučivala o primanju u samoubilačke postrojbe, molbe ispisivali vlastitom krvlju. Obično su odbijani iskusni piloti, a prihvaćani oni manje iskusni. Samo jedan od osamnaestorice kamikaza s ove grupne fotografije preživio je Drugi svjetski rat, nakon što su njegov zrakoplov srušili američki lovci. Projekt Manhattan Projekt izrade atomske bombe zvan Manhattan pokrenuo je u potpunoj tajnosti američki predsjednik Roosevelt, s namjerom da se proizvede energija procesom razbijanja atomske jezgre kako bi se izradila eksplozivna naprava za koju se vjerovalo da bi mogla imati razornu snagu. Sredinom srpnja 1945. izvedena je prva nuklearna eksplozija, a rezultati pokusa premašili su očekivanja znanstvenika uključenih u projekt. Bomba bačena na Hirošimu, Little Boy, imala je razarajuću moć jednaku 20 000 tona eksploziva. Bila je teška oko četiri tone, od toga 60 kilograma uranij. Bomba je bačena s visine od 10 000 metara, a eksplodirala je oko 500 metara iznad zemlje, kako bi se postigao maksimalan učinak. Zrak zagrijan na tisuće Celzijevih stupnjeva širio se brzinom od 300 metara u sekundi od središta udara. Zbog toga od dijela žrtava nije ostao nikakav trag, što je otežalo točno utvrđivanje broja poginulih. Šest desetljeća nakon napada ljudi i dalje umiru od posljedica atomskih eksplozija jer je među preživjelima, ali i njihovim potomcima, otkriven iznadprosječan broj oboljelih od raka. Atomske bombe odluka predsjednika Trumana brži završetak rata Hirošima 6. kolovoza 1945. poginulo više od 50 000 ljudi, uglavnom civila u prvom udaru trostruko više nastradalih od posljedica radijacije i opeklina Nagasaki 9. kolovoza 1945. Hirošima nakon udara https://youtu.be/Tl3_0D2h8BY Nagasaki Povijesni izvor „Odjednom me zaslijepio strašan bljesak. Uskoro, sve se smračilo. Skutrio sam se ne znajući što će biti sada, oko mene se sve počelo rušiti. Ustao sam nakon ne znam koliko. Moja kuća bila je ruševina, na licu sam osjetio krv. Tražio sam majku, ali nigdje je nisam mogao naći. Dok smo bježali od eksplozije, vidio sam lice neke žene ispod ruševina. Micale su joj se samo oči. Neću nikada zaboraviti taj trenutak. Čak i danas mi se pojavljuje u snovima. Nitko joj nije mogao pomoći, bila je živa spaljena. Malo poslije cijelo to područje progutao je plamen. Sve što je mogla bilo je uputiti pokoji pogled. Nekoliko mjeseci trebalo je da preživjeli dođu k sebi. Gledati ljude koji povraćaju krv ili kako ih prekrivaju različiti osipi bila je svakodnevica. Neki posljedice osjećaju i danas.”  Pitanje opravdanosti uporabe atomskih bombi opravdanje američkog vrha suprotno mišljenje - brži završetak rata - atomske bombe korištene iz - izbjegavanje nepotrebnih žrtvi političkih razloga američkih vojnika - pokazivanje moći SSSR-u Kapitulacija Japana atomske bombe – prijetnja potpunom uništenju zemlje SSSR navijestio rat Japanu bezuvjetnu kapitulaciju Japan je potpisao 2. rujna 1945. general Douglas MacArthur imenovan vojnim guvernerom Japana. https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/kapitulacija- japana-nakon-pada-druge-atomske-bombe-1019754 Japanska kapitulacija ​Bezuvjetnu kapitulaciju Japanci su potpisali na palubi bojnog broda Missouri koji je 1998. pretvoren u brod- muzej u Pearl Harboru. Čin kapitulacije prenosio se na radiju, a uz vojne i državne dužnosnike bili su mu nazočni i mnogi novinari i fotoreporteri.