2. Svjetski rat - Napredovanje Osovine PDF

2. svjetski rat - Napredovanje Osovine - Pitanje Poljske njemački zahtjevi: - prepuštanje grada Danziga (danas Gdanjsk) - ustupanje tzv. poljskoga koridora kraj politike popuštanja Velika Britanija i Francuska sklapaju vojni savez s Poljskom  „Naši su protivnici bijednici. Vidio sam ih...

2. svjetski rat - Napredovanje Osovine - Pitanje Poljske njemački zahtjevi: - prepuštanje grada Danziga (danas Gdanjsk) - ustupanje tzv. poljskoga koridora kraj politike popuštanja Velika Britanija i Francuska sklapaju vojni savez s Poljskom  „Naši su protivnici bijednici. Vidio sam ih u Münchenu.” Adolf Hitler Njemački promidžbeni plakat iz 1939. godine s porukom „Danzig je njemački (grad)”  Početak rata njemački napad na Poljsku 1. rujna 1939. Velika Britanija i Francuska navijestile rat Njemačkoj Blitzkrieg njemačka tehnička nadmoć Sovjetska agresija podjela Poljskog teritorija s Njemačkom napad na Finsku pripojene Estonija, Latvija, Litva i dijelovi Rumunjske Na fotografiji je finski vojnik s molotovljevim koktelom Riječ je o improviziranom oružju kućne izrade: boci napunjenoj zapaljivom tekućinom (najčešće benzinom) i začepljenoj krpom. Krpa se zapali i baci na metu. Oružje je ime dobilo prema tadašnjem sovjetskom ministru vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu i bilo je odgovor na njegovu propagandnu tvrdnju da Sovjeti na Finsku ne bacaju bombe nego humanitarnu pomoć (hranu). Finci su za molotovljev koktel govorili da je to „piće” koje najbolje ide uz sovjetsku „hranu”. Rat na zapadu Maginot linija Sitzkrieg – „sjedeći rat” taktika čekanja zapadnih saveznika napad na Norvešku i Dansku – priprema za napad na Francusku i Veliku Britaniju  kapitulacija Danske otpor u Norveškoj napad na zemlje Beneluxa brza kapitulacija Nizozemske i Luksembrurga borbe u Belgiji - Dunkerque Vođa norveških fašista Vidkun Quisling. Njegovo je prezime preraslo u pojam i postalo sinonimom za domaćeg izdajicu. Poslije rata Quisling je obješen.  Napad na Francusku napad iz Belgije, preko Ardena raspad francuske obrane Italija navijestila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji kapitulacija Francuske 22. lipnja 1940. marionetska država, višijevska Francuska Philippe Pétain https://povijest.hr/nadanasnjidan/hitler-ponizio-francusku- 1940/ Potpisivanje francuske kapitulacije Hitler je ustrajao na tome da francuska vlada potpiše primirje na istome mjestu, u Compiègneu [Kompjenju] sjeverno od Pariza, na kojemu je Njemačka potpisala kapitulaciju na kraju Prvoga svjetskog rata. Štoviše, sve se dogodilo u istome željezničkom vagonu, koji su Francuzi nakon Prvoga svjetskog rata pretvorili u muzejski izložak. „Svim Francuzima. Francuska je izgubila bitku, ali nije izgubila rat!" Taj plakat potpisao je general Charles de Gaulle koji je, nakon bijega u London, predsjedao francuskom izbjegličkom vladom. Tim i sličnim plakatima nastojao je potaknuti svoje sunarodnjake na nastavak otpora Nijemcima. Planirao je objediniti snage spašene kod Dunkerquea s kolonijalnim snagama i stvoriti novu vojsku kojom bi, uza savezničku pomoć, oslobodio Francusku od njemačke okupacije.  Bitka za Britaniju operacija Morski lav zračni napadi radarski sustav masovna bombardiranja engleskih gradova Winston Churchill Podzemna skloništa Najsigurnije utočište tijekom prvi veći njemački neuspjeh njemačkih bombardiranja bile su https://www.youtube.com/watch?v=O3AsxBQzkmI postaje podzemne željeznice. Povijesni izvor str. 52 Churchilov govor: https://www.youtube.com/watch?v=CXIrnU7Y_RU Njemački napad na SSSR napad odgođen zbog prilika na Balkanu rat u Jugoslaviji i Grčkoj Operacija Barbarossa 22. lipnja 1941. najveći napad u povijesti tri smjera napada: sjeverni – prema Lenjingradu središnji – preko Minska do Moskve južni – prema Ukrajini https://www.youtube.com/watch?v=uEHAIppuVNw Richard Sorge – najpoznatiji sovjetski špijun Staljin je ignorirao njegovu informaciju o početku njemačkog napada na SSSR, no povjerovao je sljedećoj vijesti – o uključenju Japana u rat protiv SSSR-a osvoje li Nijemci Moskvu. Zato su snažne sovjetske postrojbe, smještene na Dalekom istoku, premještene na europsko tlo. Izvele su odlučujući protunapad i potaknule njemačko povlačenje.  Crvena armija nespremna za rat manjak ljudi i ratne opreme tehnološka zastarjelost 35 000 časnika stradalo u čistkama taktika „spaljene zemlje” ratni gubitci s obje strane Njemački vojnik ispred kuće u plamenu usporeno njemačko napredovanje Paljenje sela bio je dio njemačke taktike zastrašivanja, ali često su vatru zapalili sami seljaci koji su svoje domove napuštali bježeći od njemačke vojske Osvajanja sila Osovine do kraja 1942. godine Atlantska povelja pomoć SAD-a Velikoj Britaniji i prije uključenja u rat Zakon o zajmu i najmu američki predsjednik Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill Franklin Roosevelt i Winston - zajednički ciljevi Velike Britanije i SAD-a Churchill sastali su se u sjevernom Atlantiku i sklopili sporazum - uređenje svijeta nakon završetka rata poznat pod nazivom Atlantska povelja u kolovozu 1941. Stvaranje svjetske antifašističke koalicije Washitonska konferencija predstavnici 26 država borba protiv Trojnog pakta prihvaćena načela Atlantske povelje Franklin D. Roosevelt u studenom 1940. treći je put zaredom izabran za predsjednika SAD-a. Nakon tog reizbora sve je otvorenije iskazivao svoja antifašistička stajališta, a najjasnije ih je pokazao donošenjem Zakona o zajmu i najmu. Izolacionističkim protivnicima tog zakona, ali i cijeloj javnosti, nužnost donošenja i provedbe tog zakona nastojao je objasniti jednostavnom usporedbom: „Pomislite da kuću mojeg susjeda zahvati požar, a da ja imam komad gumenog crijeva za vrtnu štrcaljku. Što bih trebao učiniti u takvoj situaciji? Neću valjda reći: ,Susjede, to me je crijevo stajalo 15 dolara, moraš mi platiti…’ Ne! Ne želim 15 dolara za crijevo. Vratit ćeš mi ga kad ugasiš požar.  Japanska osvajanja osvajanje Kine okupacija Koreje pristup Japana Trojnom paktu (rujan 1940.) okupacija Francuske Indokine - ugroženi američki interesi zabrana izvoza naftnih prerađevina u Japan - povod za rat Uključenje SAD u rat napad na luku Pearl Harbor na Havajima 7. prosinca 1941. nisu uništeni američki nosači zrakoplova američka objava rata Japanu japanska osvajanja: - Hong Kong, Filipini, Singapur, Burma, Tajland, Indonezija https://youtu.be/A2kSnlS4xX8 Isoroku Yamamoto (1884. – 1943.) Japanski admiral, zapovjednik Japanske carske mornarice. Kao dobar poznavatelj SAD-a (ponajprije njegove gospodarske snage) usprotivio se japanskom napadu na državu u kojoj je nekoliko godina proveo kao vojni ataše: „Prvih šest do dvanaest mjeseci rata sa SAD-om i Velikom Britanijom divlje ću tjerati svoje postrojbe i ostvarivati pobjedu za pobjedom. Poslije toga, ako se rat nastavi, ne očekujem nikakve uspjehe.” Pokazat će se da je njegovo predviđanje bilo jedno od najpreciznijih u povijesti. No, kao pravi vojnik prihvatio je odluku donesenu unatoč njegovu protivljenju i izradio plan napada na Pearl Harbor. Poginuo je u travnju 1943., kad su američki lovci presreli njegov zrakoplov i srušili ga.  Velike bitke-prekretnice u Drugome svjetskom ratu vojni uspjesi Trojnog pakta do sredine 1942. godine bitke prekretnice: - Bitka kod Midwaya na pacifičkom ratištu - Bitka kod El-Alameina na sjevernoafričkom ratištu - Bitka kod Staljingrada na istočnoeuropskom ratištu Bitka kod Midwaya japanski cilj – uništenje američke flote napad na atol Midway američki nosači u zasjedi, skriveni iza horizonta težak poraz japanske flote promjena strateške ravnoteže na Tihom oceanu japanska mornarica ograničena na obranu https://youtu.be/oKF0TZ-e_R8 Bitka kod Staljingrada njemačka ofenziva u ljeto 1942. smjer napada – jugoistok SSSR-a - prodor prema Kavkazu – nafta - osvajanje koridora između Dona i Volge – napad na Moskvu s juga glavni cilj - osvajanje Staljingrada Prizor iz Bitke kod Staljingrada. Na temelju fotografije opiši značajke rata u gradu.  u 199 dana opsade grada poginulo ili umrlo gotovo milijun i pol ljudi, vojnika i civila ulične borbe Nijemci osvojili 90% grada sovjetska protuofenziva predaja njemačke 6. armije povlačenje njemačke vojske Bitka kod Kurska – najveća tenkovska bitka oslobođen veći dio Ukrajine Položaj najznačajnijih armija tijekom bitke za Staljingrad Njemačkoga feldmaršala von Paulusa (lijevo) nakon predaje odvode u sovjetsko zapovjedništvo u Staljingrad. Zarobljeni njemački vojnici poslani su na prisilan rad u sovjetske logore, a na kraju ih je preživjelo samo šest tisuća. Njemačka je strana, navodno, preko posrednika predložila zamjenu von Paulusa za Staljinova sina Jakova, zarobljenog još 1941., što je Staljin odbio riječima: „Ja nemam zarobljenog sina u Njemačkoj.” Njegov je sin poslije umro u zarobljeništvu. U jednomu sovjetskom igranom filmu na ponudu o zamjeni Staljin je izgovorio frazu „Ne dajem feldmaršala za vojnike”, što se često krivo citira kao njegova stvarna izjava. Upitna je i Hitlerova navodna ponuda jer je bio ogorčen von Paulusovom predajom – od njega je zahtijevao borbu do smrti. I Staljin je zarobljenike smatrao izdajnicima pa su često stradale i njihove obitelji. Tako je i Juliju, suprugu svojega sina Jakova, držao u pritvoru sve dok sa sigurnošću nije utvrđeno da Jakov nije bio izdajnik. Ruski zarobljenici koji su uspjeli preživjeti rat ispitivani su u domovini, a mnogi su završili u logorima premda im nije dokazano da su doista surađivali s Nijemcima. Bitka kod El Alameina početak borbe u sjevernoj Africi 1940. godine talijanski napad na britanske afričke kolonije porazi talijanske vojske njemačka pomoć Talijanima potiskivanje britanske vojske prema Sueskom kanalu General Erwin Rommel sa svojim je oklopnim postrojbama u Tripoli stigao sredinom veljače 1941. i odmah opravdao kasniji nadimak Pustinjska Lisica.  prodor sila Osovine zaustavljen kod El Alameina britanski protuudar od vodstvom generala Bernarda Montgomeryja Njemačko-talijanske snage odbačene više od tisuću kilometara https://youtu.be/qzmTQNiWF4k Operacija Torch (baklja) iskrcavanje američkih i britanskih snaga u sjeverozapadnoj Africi talijanska i njemačka vojska okružena u Tunisu predaja 250 000 njemačkih i talijanskih vojnika u svibnju 1943. otvorena mogućnost prodora u Italiju Povijesni izvor „Kad u pustinji naiđete na neprijatelja, najprije manevrirate oko njega tražeći najpovoljnije mjesto za udar, baš kao što dvije flote na moru traže najpovoljniji položaj za akciju. U pustinji nema crte bojišta. Najvažnije zapovjedno načelo jest da pustinjske postrojbe moraju biti pokretne. Kad ratujete u pustinji, vaš su cilj neprijateljski vojnici, a ne teritorij, baš kao što je cilj ratnoga broda neprijateljski ratni brod, a da ga pritom nimalo ne zanima more na kojemu se borba vodi.” Dopisnik londonskog Daily Expressa iz Egipta  Kapitulacija Italije sastanak Roosevelta i Churchilla u Casablanci (siječanj 1943.) Staljinov zahtjev za otvaranje Zapadnoga bojišta iskrcavanje na Siciliju državni prevrat u Italiji Mussolini smijenjen i uhićen novi predsjednik vlade maršal Pietro Badoglio kapitulacija Italije 8. rujna 1943. Nastavak borbi u Italiji snažan otpor njemačkih snaga obrana južnih granica njemačkog Reicha Rim oslobođen 1944. godine borbe u Italiji do kraja travnja 1945. na sjeveru Italije Talijanska Socijalna Republika Nakon smjene i uhićenja Mussolini je zatočen u jednomu hotelu u Apeninima odakle su ga izvukli njemački komandosi. Zatim je na sjeveru Italije stvorio marionetsku fašističku državu pod njemačkim nadzorom. Mussolini je bio silno razočaran gubitkom potpore javnosti pa je jednom prigodom o svojem narodu rekao da „nacija gutača špageta nije u stanju obnoviti rimsku civilizaciju”. Potkraj rata pokušao je, prerušen u njemačkog vojnika, pobjeći u susjednu Švicarsku. Talijanski su ga partizani prepoznali, uhitili i odmah sutradan strijeljali. Njegovo su tijelo naglavačke objesili na trgu Loreto u Milanu, gdje su prije vješani fašistički protivnici.  Teheranska konferencija, Dan D – savezničko iskrcavanje u Normandiji, napredovanje Crvene armije Teheranska konferencija uspjesi sila antifašističke koalicije konferencija u Teheranu u studenom 1943. godine velika trojica Churchill, Roosevelt i Staljin planovi zajedničkog djelovanja - otvaranje bojišta u zapadnoj Europi Staljin, Roosevelt i Churchill. Na - uključenje SSSR-a u rat protiv Japana teheranskoj konferenciji jugoslavenski su partizani priznati kao saveznici u antifašističkoj koaliciji Dan D – savezničko iskrcavanje u Normandiji otvaranje bojišta na Zapadu iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. (Dan D) tri milijuna ljudi, oko 7000 plovila (ratnih brodova i desantnih plovila) i 13 000 zrakoplova Smjerovi operacije Overlord ​Prouči koje su države predvodile većinu vojnih snaga?​ Plan operacije zračna bombardiranja padobranski desant probijanje prve crte njemačke obrane iskrcavanje snaga iz Velike Britanije početak borbi za oslobođenje zapadne Europe Operacijom Overlord zapovijedao je američki general Dwight Eisenhower https://youtu.be/0wg5x5WaZPo Doprema pojačanja i vojnog materijala odlično je izvedena. U prvih deset dana nakon iskrcavanja dopremljeno je gotovo 560 000 vojnika, 80 000 raznih vozila i više od 180 000 tona hrane i opreme. Mjesec dana nakon iskrcavanja na europski je kontinent prevezeno oko milijun i pol ljudi. https://youtu.be/x33r2nSk1h8 Oslobađanje zapadne Europe savezničko iskrcavanje na jugu Francuske oslobođen Pariz (kolovoz 1944.) do kraja 1944. oslobođena Francuska i veći dio Beneluxa saveznici prelaze Rajnu i ulaze u Njemačku Fotografija prikazuje ulazak američke vojske u oslobođeni Pariz​​ Slika iz razrušenog Aachena, njemačkoga pograničnoga grada koji su savezničke snage osvojile u listopadu 1944., nakon višetjednih zračnih i topničkih napada. Amerikanci su na ruševine pričvrstili plakat s Hitlerovim predizbornim obećanjem, koje se u novonastalim okolnostima pretvorilo u ironičan komentar: „Dajte mi pet godina i nećete više moći prepoznati Njemačku.”  Napredovanje sovjetske Crvene armije razbijen obruč oko Lenjingrada oslobođena Ukrajina sovjetska ofenziva u Bjelorusiji ulazak Crvene armije u Rumunjsku, Bugarsku, Jugoslaviju i Mađarsku sovjetska vojska prelazi njemačku granicu https://youtu.be/KdD0Xps2B6A Sovjetski tenkovi T-34 u napadu na ukrajinskom bojištu  Ustanak u Varšavi ulazak Crvene armije u Poljsku borci Domovinske vojske podigli ustanak protiv Nijemaca politički cilj ustanka – spriječiti uspostavu komunističkog režima Staljin nije poslao pomoć Poljacima ustanak ugušen Tijekom ustanka Varšava je do temelja razorena poginulo 200 000 Poljaka Konferencija u Jalti. Slom Njemačke. Konferencija u Jalti posljednji sastanak „velike trojice” – veljača 1945. rasprave o završnim ratnim operacijama postavljeni temelji poslijeratne političke i teritorijalne ravnoteže „Velika trojica” na konferenciji u Jalti, slijeva: Churchill, Roosevelt i Staljin https://www.dw.com/hr/konferencija-na-jalti-i-novi- svjetski-poredak/a-52250186 Pitanje Japana SSSR će navijestiti rat Japanu tri mjeseca nakon završetka rata u Europi Sovjetima će pripasti Kurilski otoci, južni Sahalin i Port Arthur Pitanje Njemačke američka podjela na zone savezničkog utjecaja francuska nametanje ratne odštete bez konačnog dogovora britanska sovjetska  Poljska i Jugoslavija Poljska Jugoslavija izbjeglička vlada u Lublinski komitet izbjeglička vlada u partizanska vlada Londonu komunisti Londonu – Tito potpora zapadnih zemalja izbjegličkoj vladi stvaranje koalicijske vlade širenje SSSR-a na zapad, nadoknada Poljskoj na štetu Njemačke Povijesni izvor “Trenutak je bio prikladan za pogodbe te sam kazao: ,Sredimo naše stvari na Balkanu. Vaše su armije u Rumunjskoj i u Bugarskoj. Mi tamo imamo interese, misije i agente. Nemojte da zbog sitnica među nama dolazi do nesporazuma. Ukoliko se tiče Britanije i Rusije, kako bi vam odgovaralo da imate devedeset posto prevlasti u Rumunjskoj, da mi imamo devedeset posto rečenoga u Grčkoj, a u vezi s Jugoslavijom da odnos bude pedeset prema pedeset?” Winston Churchill Slom Njemačke neuspjeli njemački protunapad potkraj 1944. uništeno gospodarstvo glad i nestašice Hitler odbija predaju novačenje djece i starijih ljudi taktika „spaljene zemlje” Posljednja velika njemačka ofenziva u https://youtu.be/5HxFo5nIU28 Ardenima https://www.dw.com/hr/majka-svih-bitaka- drugog-svjetskog-rata/a-51671388  prodori Crvene armije: - Mađarska - Austrija susret američkih i sovjetskih postrojbi na Labi Osvajanje Berlina i njemačka kapitulacija postrojbe Crvene armije u Berlinu grad osvojen 2. svibnja 1945. Hitler počinio samoubojstvo nasljednik admiral Karl Dönitz https://youtu.be/wGJkdeRMFd0 Sovjetski vojnik stavlja sovjetsku zastavu na ruševinu Reichstaga u Berlinu Kapitulacija Njemačke bezuvjetna kapitulacija Njemačke 8. svibnja 1945. zatvoreno europsko bojište Jodl potpisuje kapitulaciju Reicha, 7. V. 1945. Konferencija u Potsdamu. Kapitulacija Japana  Konferencija u Potsdamu 17. srpnja do 2. kolovoza 1945. uređenje poslijeratnog svijeta ideološke razlike sukob interesa o područjima utjecaja Odluke: - denacifikacija i demokratizacija Njemačke Britanski premijer Clement - kažnjavanje ratnih zločinaca Attlee, američki predsjednik - podjela Njemačke i Austrije na četiri Harry Truman i sovjetski vođa okupacijske zone Staljin u Potsdamu 1945.  odluke: - denacifikacija i demokratizacija Njemačke - kažnjavanje ratnih zločinaca - podjela Njemačke i Austrije, te Berlina i Beča na četiri okupacijske zone - Njemačka izgubila gotovo četvrtinu prijeratnog teritorija - granice pomaknute na zapad Britanski vojnik ispisuje grafit na https://youtu.be/R5i9k7s9X_A ruševinama Reichstaga Rat protiv Japana američka taktika: - skakanje s otoka na otok približavanje Japanu Japan odbija predaju Stanje na pacifičkom bojištu pred kraj rata. Karta Japana 1945. godine.  Ključne bitke Iwo Jima (oko 1200 km južno od Tokija) Okinawa američki zračni napadi na Japan japanski otpor Bitke za Okinawu. Bombardiranje otoka s mora. Iskrcavanje marinaca. Osvajanje Iwo Jime ​Podizanje američke zastave nakon osvajanja Iwo Jime 23. veljače 1945. na ugaslom vulkanu Suribachiju. Danas je to jedna od najpoznatijih ratnih fotografija za koju je njezin autor Joe Rosenthal osvojio Pulitzerovu nagradu i vjerojatno je najčešće objavljivana fotografija svih vremena. Kamikaze piloti samoubojice borba za Filipine potkraj 1944. godine napadi na nosače aviona https://youtu.be/yN-zEpXwf4s Prema predaji, u 13. je stoljeću invaziju Mongola na Japan spriječio strahoviti tajfun nazvan Kamikaze (Božanski vjetar). Japanski crtež prikaza božanskog vjetra iz 13. stoljeća, kamikaza, kako nosi mongolske brodove. Kamikaze su bili isključivo dobrovoljci kojih se prijavilo tri puta više od broja zrakoplova kojima je Japan raspolagao. Neki su od njih, kako bi impresionirali povjerenstva koja su odlučivala o primanju u samoubilačke postrojbe, molbe ispisivali vlastitom krvlju. Obično su odbijani iskusni piloti, a prihvaćani oni manje iskusni. Samo jedan od osamnaestorice kamikaza s ove grupne fotografije preživio je Drugi svjetski rat, nakon što su njegov zrakoplov srušili američki lovci. Projekt Manhattan Projekt izrade atomske bombe zvan Manhattan pokrenuo je u potpunoj tajnosti američki predsjednik Roosevelt, s namjerom da se proizvede energija procesom razbijanja atomske jezgre kako bi se izradila eksplozivna naprava za koju se vjerovalo da bi mogla imati razornu snagu. Sredinom srpnja 1945. izvedena je prva nuklearna eksplozija, a rezultati pokusa premašili su očekivanja znanstvenika uključenih u projekt. Bomba bačena na Hirošimu, Little Boy, imala je razarajuću moć jednaku 20 000 tona eksploziva. Bila je teška oko četiri tone, od toga 60 kilograma uranij. Bomba je bačena s visine od 10 000 metara, a eksplodirala je oko 500 metara iznad zemlje, kako bi se postigao maksimalan učinak. Zrak zagrijan na tisuće Celzijevih stupnjeva širio se brzinom od 300 metara u sekundi od središta udara. Zbog toga od dijela žrtava nije ostao nikakav trag, što je otežalo točno utvrđivanje broja poginulih. Šest desetljeća nakon napada ljudi i dalje umiru od posljedica atomskih eksplozija jer je među preživjelima, ali i njihovim potomcima, otkriven iznadprosječan broj oboljelih od raka. Atomske bombe odluka predsjednika Trumana brži završetak rata Hirošima 6. kolovoza 1945. poginulo više od 50 000 ljudi, uglavnom civila u prvom udaru trostruko više nastradalih od posljedica radijacije i opeklina Nagasaki 9. kolovoza 1945. Hirošima nakon udara https://youtu.be/Tl3_0D2h8BY Nagasaki Povijesni izvor „Odjednom me zaslijepio strašan bljesak. Uskoro, sve se smračilo. Skutrio sam se ne znajući što će biti sada, oko mene se sve počelo rušiti. Ustao sam nakon ne znam koliko. Moja kuća bila je ruševina, na licu sam osjetio krv. Tražio sam majku, ali nigdje je nisam mogao naći. Dok smo bježali od eksplozije, vidio sam lice neke žene ispod ruševina. Micale su joj se samo oči. Neću nikada zaboraviti taj trenutak. Čak i danas mi se pojavljuje u snovima. Nitko joj nije mogao pomoći, bila je živa spaljena. Malo poslije cijelo to područje progutao je plamen. Sve što je mogla bilo je uputiti pokoji pogled. Nekoliko mjeseci trebalo je da preživjeli dođu k sebi. Gledati ljude koji povraćaju krv ili kako ih prekrivaju različiti osipi bila je svakodnevica. Neki posljedice osjećaju i danas.”  Pitanje opravdanosti uporabe atomskih bombi opravdanje američkog vrha suprotno mišljenje - brži završetak rata - atomske bombe korištene iz - izbjegavanje nepotrebnih žrtvi političkih razloga američkih vojnika - pokazivanje moći SSSR-u Kapitulacija Japana atomske bombe – prijetnja potpunom uništenju zemlje SSSR navijestio rat Japanu bezuvjetnu kapitulaciju Japan je potpisao 2. rujna 1945. general Douglas MacArthur imenovan vojnim guvernerom Japana. https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/kapitulacija- japana-nakon-pada-druge-atomske-bombe-1019754 Japanska kapitulacija ​Bezuvjetnu kapitulaciju Japanci su potpisali na palubi bojnog broda Missouri koji je 1998. pretvoren u brod- muzej u Pearl Harboru. Čin kapitulacije prenosio se na radiju, a uz vojne i državne dužnosnike bili su mu nazočni i mnogi novinari i fotoreporteri.