Priručnik za osnove ekonomije 2022 PDF

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS Mirjana Dragičević, Lorena Škuflić, Fran Galetić, Tomislav Herceg, Mira Krpan, Velibor Mačkić, Danijel Mlinarić...

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS Mirjana Dragičević, Lorena Škuflić, Fran Galetić, Tomislav Herceg, Mira Krpan, Velibor Mačkić, Danijel Mlinarić, Boris Vujčić, PRIRUČNIK ZA OSNOVE EKONOMIJE Marko Družić, Valentina Vučković, Ana Pavković, Filip Novinc PRIRUČNIK ZA OSNOVE EKONOMIJE Zagreb, 2022.  UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS  Ovoj knjizi odobren je naziv Priručnik Sveučilišta u Zagrebu / Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu Klasa: 032-01/21-02/17, Ur. broj: 380-061/36-21-5 od 16. studenoga 2021. Nakladnik: Ekonomski fakultet – Zagreb Za nakladnika: prof. dr. sc. Jurica Pavičić Urednice: prof. dr. sc. Mirjana Dragičević prof. dr. sc. Lorena Škuflić Recenzenti: prof. dr. sc. Ljubo Jurčić prof. dr. sc. Marinko Škare izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić Lektura i korektura: Maja Perišin Grafička priprema i tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Trg Republike Hrvatske 14 ISBN 978-953-346-177-9 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001133417.  prof. dr. sc. Mirjana Dragičević, prof. dr. sc. Lorena Škuflić, izv. prof. dr. sc. Fran Galetić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Herceg, izv. prof. dr. sc. Mira Krpan, izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, izv. prof. dr. sc. Danijel Mlinarić, izv. prof. dr. sc. Boris Vujčić, doc. dr. sc. Marko Družić, doc. dr. sc. Valentina Vučković, dr. sc. Ana Pavković, Filip Novinc, mag. oec. PRIRUČNIK ZA OSNOVE EKONOMIJE Zagreb, 2022. SADRŽAJ 0.KAKO ČITATI DIJAGRAME............................................................................... 1 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 3 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 6 Rješenja pitanja................................................................................................ 8 Rješenja zadataka............................................................................................ 8 1.PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED POVIJESTI EKONOMSKE MISLI............................................................................................. 9 Tržište i država u suvremenoj ekonomiji.................................................................... 12 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 14 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 20 Rješenja pitanja................................................................................................ 22 Rješenja zadataka............................................................................................ 22 2. PONUDA I POTRAŽNJA. KONCEPT ELASTIČNOSTI.................................. 23 PONUDA I POTRAŽNJA......................................................................................... 24 KONCEPT ELASTIČNOSTI..................................................................................... 25 Elastičnost potražnje i ukupni izdaci / ukupan prihod............................................... 25 Križna elastičnost potražnje: supstituti i komplementarna dobra............................... 26 Skraćeni oblik izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti ponude i potražnje. 26 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 27 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 33 Rješenja pitanja................................................................................................ 36 Rješenja zadataka............................................................................................ 36 3.POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA...................................................... 39 UKUPNA KORISNOST, GRANIČNA KORISNOST I RAVNOTEŽA POTROŠAČA............................................................................................................. 40 OPIS RAVNOTEŽE POTROŠAČA POMOĆU KRIVULJA INDIFERENCIJE..... 40 Utjecaj promjene dohotka i cijena na potrošačevu ravnotežu.................................... 42 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 43 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 47 Rješenja pitanja................................................................................................ 49 Rješenja zadataka............................................................................................ 49 4. PROIZVODNJA I TROŠKOVI............................................................................... 53 TROŠKOVI PROIZVODNJE..................................................................................... 55 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 57 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 63 Rješenja pitanja................................................................................................ 65 Rješenja zadataka............................................................................................ 65 6 SADRŽAJ 5.TRŽIŠNE STRUKTURE: SAVRŠENA KONKURENCIJA I MONOPOL...... 71 TRŽIŠNA STRUKTURA.......................................................................................... 72 POTPUNA (SAVRŠENA KONKURENCIJA).......................................................... 72 MONOPOL................................................................................................................. 74 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 76 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 81 Rješenja pitanja................................................................................................ 84 Rješenja zadataka............................................................................................ 84 6. TRŽIŠNE STRUKTURE: MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA, OLIGOPOL I TEORIJA IGARA........................................................................... 87 TRŽIŠNE STRUKTURE: OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA...................................................................................................... 88 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 91 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 96 Rješenja pitanja................................................................................................ 98 Rješenja zadataka............................................................................................ 98 7.TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE: RADA, ZEMLJE I KAPITALA....... 101 TRŽIŠTE RADA........................................................................................................ 102 Politike tržišta rada..................................................................................................... 103 TRŽIŠTE ZEMLJE.................................................................................................... 103 TRŽIŠTE KAPITALA............................................................................................... 103 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 105 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 109 Rješenja pitanja................................................................................................ 111 Rješenja zadataka............................................................................................ 111 8. TRŽIŠTE I DRŽAVA............................................................................................... 113 JAVNA DOBRA......................................................................................................... 114 EKSTERNALIJE....................................................................................................... 114 Vladine politike i eksternalije..................................................................................... 115 NEKI DRUGI IZVORI NEDOSTATAKA TRŽIŠTA............................................... 115 Nesavršene informacije............................................................................................... 115 Moralni hazard............................................................................................................ 115 Konstantno rastući državni rashodi............................................................................ 116 ULOGA DRŽAVE U EKONOMIJI I OPOREZIVANJE.......................................... 116 EKONOMIKA PRIRODNIH RESURSA.................................................................. 116 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 117 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 123 Rješenja pitanja................................................................................................ 125 Rješenja zadataka............................................................................................ 125  Priručnik za Osnove ekonomije 7 9. UVOD U MAKROEKONOMIJU........................................................................... 129 Ograničenja BDP-a: što BDP nije?............................................................................. 130 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 132 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 137 Rješenja pitanja................................................................................................ 139 Rješenja zadataka............................................................................................ 139 10. POTROŠNJA, INVESTICIJE I POSLOVNI CIKLUSI...................................... 141 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 145 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 150 Rješenja pitanja................................................................................................ 152 Rješenja zadataka............................................................................................ 152 11. TEORIJA AGREGATNE POTRAŽNJE I MODEL MULTIPLIKATORA..... 155 TEORIJA AGREGATNE POTRAŽNJE (AD) I MODEL MULTIPLIKATORA.... 156 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 158 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 163 Rješenja pitanja................................................................................................ 165 Rješenja zadataka............................................................................................ 165 12. FINANCIJSKA TRŽIŠTA I NOVAC, MONETARNA POLITIKA I CENTRALNO BANKARSTVO........................................................................... 169 Bankarstvo i ponuda novca......................................................................................... 173 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 158 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 178 Rješenja pitanja................................................................................................ 179 Rješenja zadataka............................................................................................ 179 13. AGREGATNA PONUDA, NEZAPOSLENOST I INFLACIJA.......................... 181 Agregatna ponuda....................................................................................................... 182 Nezaposlenost............................................................................................................. 182 Stabilnost cijena.......................................................................................................... 183 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 184 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 189 Rješenja pitanja................................................................................................ 191 Rješenja zadataka............................................................................................ 191 14. MEĐUNARODNA EKONOMIJA.......................................................................... 193 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 196 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 201 Rješenja pitanja................................................................................................ 202 Rješenja zadataka............................................................................................ 202 8 SADRŽAJ 15. EKONOMSKI RAST............................................................................................... 205 PITANJA ZA VJEŽBU.............................................................................................. 206 ZADACI ZA VJEŽBU............................................................................................... 211 Rješenja pitanja................................................................................................ 212 Rješenja zadataka............................................................................................ 212 KAZALO.......................................................................................................................... 213  1 0. KAKO ČITATI DIJAGRAME 2 2 KAKO ČITATI KAKO ČITATIDIJAGRAME DIJAGRAME Dijagrami su važan alati za objašnjenje odnosa među ekonomskim pojavama. Pritom je važno znati objasniti odnose i kretanja među varijablama koje prikazuju dijagrami. Dijagram s dvjema varijablama. Ako se odnos između dviju ekonomskih varijabli prikazuje pravcem, njihov uzajamni rast prikazuje se rastućim pravcem (pravac ima pozitivan nagib). U situaciji obrnuto proporcionalnog odnosa između dviju varijabli pravac je opadajući (ima negativan nagib). Nagib svakog pravca računa se kao promjena po osi Y podijeljena s promjenom po osi X u dvjema točkama. Nagib krivulje računa se u pojedinoj točki krivulje i različit je za svaku točku jedne krivulje, dok je nagib pravca nepromijenjen duž čitavog pravca. U ekonomiji se koriste i drugi dijagrami: dijagram vremenskih nizova (prikazuje kretanje ekonomskih varijabli u nekom razdoblju), dijagram raspršenosti (prikazuje kretanja parova ekonomskih varijabli) te višekrivuljni dijagrami (prikazuju dvije ili više veza među varijablama preko više dijagrama).  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 3 ekonomije 3 PITANJA ZA VJEŽBU 1. Kada je odnos dviju varijabli inverzan, taj se odnos grafički prikazuje krivuljom koja , a vrijednost nagiba je. a) opada, pozitivna b) raste, pozitivna c) opada, negativna d) raste, negativna 2. Kada se vrijednosti dviju varijabli mijenja u istom smjeru, tada među njima postoji veza, a ako promjena jedne varijable uzrokuje promjenu druge varijable u suprotnom smjeru, odnos među njima je. a) indirektna, direktan b) neizravna, inverzan c) pozitivna, inverzan d) indirektna, izravan 3. Pogledajte sljedeći dijagram i odgovorite koliki je odsječak na osi Y kada je X = 0, X = 20 i X = 40. a) 10, 20, 40 b) 20, 20, 20 c) 30, 20, 10 d) 40, 30, 10 4. Koja od točaka na dijagramu predstavlja ishodište koordinatnog sustava, a koja ima koordinate (10, 10), tj. (0, 15)? a) C, B, A b) D, A, C c) C, D, B d) D, B, A 5. Jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke A (0, 5) i B (5, 20) glasi: a) Y = 5 + 3X b) Y = -5 + 3X c) Y = 5 + 1/3X d) Y = 5 – 3X 4 4 KAKO ČITATIDIJAGRAME KAKO ČITATI DIJAGRAME 6. Na grafikonu je prikazan pravac: a) Y = 10 + 10x b) Y= 10 – 5x c) Y = 10 + 0,5x d) Y = 10 – x 7. Pogledajte sljedeći dijagram i odgovorite koliki je nagib ovog pravca. a) 0 b) 1 c) -1 d) ∞ 8. Pogledajte sljedeći dijagram i odgovorite. Pravac je dan jednadžbom Y = ax + b. Koja se komponenta u jednadžbi mora promijeniti kako bi opisala pomak pravca iz A 0 u A1? a) samo a b) samo b c) i a i b d) y i b 9. Nagib pravca sa sljedećeg dijagrama je: a) 0,25 b) -1/2 c) -1/6 d) 1/6 10. Nagib pravca sa sljedećeg dijagrama je: a) 2 b) ½ c) -1/2 d) 1  Priručnik za Osnove Priručnik ekonomije za Osnove ekonomije 5 5 11. Nagib pravca sa sljedećeg dijagrama je: a) 0 b) 1 c) beskonačno d) 10 12. Pravac je dan jednadžbom Y = 2X – 7. Njegov nagib iznosi: a) 2 b) -2 c) 7 d) -7 13. Ako X raste s 10 na 20, a Y padne s 8 na 2, nagib tog pravca je: a) -0,66 b) 0,66 c) 1,66 d) -1,66 14. Pogledajte sljedeći dijagram i odgovorite koja se komponenta mora promijeniti u jednadžbi kako bi opisala kretanje pravca iz A0 u A1 ako je pravac dan jednadžbom Y = ax + b. a) samo a b) samo b c) i a i b d) y i b 15. Ako se nezavisna varijabla promijeni za 14 jedinica, a zavisna smanji za 26 jedinica, koliki je nagib pravca? a) 1,70 b) -1,86 c) 0,55 d) -0,55 16. Krivulja ima svoj minimum u točki X (10, 15). Njezin nagib u toj točki je: a) 5 b) 15 c) 0 d) ∞ 6 6 KAKO ČITATIDIJAGRAME KAKO ČITATI DIJAGRAME 17. Pravac prolazi kroz dvije točke A (10, 15) i B (15, 18). Koliko iznosi nagib pravca? a) 1 b) -1 c) 3/5 d) -3/5 18. Povećanje odsječka pravca za 10: a) povećat će nagib pravca za 10 b) pomaknut će pravac paralelno prema gore c) pomaknut će pravac paralelno prema dolje d) smanjit će nagib pravca za 10 19. Ako pri prelasku iz točke A u točku B vrijednost varijable na osi X padne za 5, a vrijednost varijable na osi Y padne za 10, nagib pravca je: a) pozitivan b) negativan c) 0 d) nemoguće odrediti 20. U jednadžbi pravca Y = ax + b promjena „a” uzrokuje pravca, dok promjena „b” uzrokuje pravca. a) pomak, rotaciju b) rotaciju, pomak c) rotaciju, obrnutu rotaciju d) pomak, suprotan pomak ZADACI ZA VJEŽBU 1. Zadane su vrijednosti X za dvije točke (4, 9). a) Odredite jednadžbu pravca i njegov nagib ako je vrijednost Y za prethodne točke (6, 9). b) Odredite jednadžbu pravca i njegov nagib ako je vrijednost Y za prethodne točke (7, 0). c) Skicirajte pravce u koordinatnom sustavu. d) Odredite kakav je odnos između varijabli X i Y u oba slučaja. 2. Jednadžba pravca zadana je s Y = -2X + 2. a) Koliko iznosi nagib pravca, a koliko odsječak na osi Y? b) Ako povećamo X za jednu jedinicu, što će se dogoditi s Y? Koliko će iznositi odsječak na osi Y? c) Koje su koordinate Y točaka A i B koje se nalaze na zadanom pravcu ako je X koordinata točke A 3, a X koordinata točke B 6? d) Kakav je odnos varijabli X i Y?  Priručnik za Osnove Priručnik ekonomije za Osnove ekonomije 7 7 3. Pravac prolazi kroz dvije točke A (2, 3) i B (7, 5). a) Kako glasi jednadžba pravca koji prolazi kroz točke A i B? b) Koliko iznosi nagib, a koliko odsječak na osi Y? c) Kakav je odnos između zavisne i nezavisne varijable? d) Ako se X poveća za jednu jedinicu, što će biti s Y? 4. Nagib pravca iznosi a = -2 te pravac ujedno prolazi kroz točku A (3, 5). a) Kako glasi jednadžba ovog pravca? b) Skicirajte pravac. c) Skicirajte što će se dogoditi s pravcem ako se odsječak poveća za dvije jedinice. d) Skicirajte što će se dogoditi s pravcem ako se nagib poveća za dvije jedinice. 8 8 KAKO ČITATI KAKO ČITATIDIJAGRAME DIJAGRAME Rješenja pitanja 1. c) 8. b) 15. b) 2. c) 9. c) 16. c) 3. b) 10. c) 17. c) 4. d) 11. a) 18. b) 5. a) 12. a) 19. a) 6. c) 13. a) 20. b) 7. d) 14. a) Rješenja zadataka 1. zadatak 3 18 3 a) 𝑌𝑌 = 5 𝑋𝑋 + 5 , nagib je 5. 7 b) 𝑌𝑌 = − 5 𝑋𝑋 + 12,6. d) U slučaju pod a) varijable su pozitivno povezane, a u slučaju b) negativno. 2. zadatak a) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca jest Y = ax + b; nagib (a) = -2, a odsječak na osi Y (b) = 2. b) Promatramo nagib pravca čija je interpretacija: poveća li se X za jednu jedinicu, Y će pasti za dvije jedinice jer nagib iznosi -2. Odsječak se neće promijeniti, tj. ostaje 2. c) Uvrstimo x = 3 kako bismo dobili Y koordinatu točke A: 𝑌𝑌 = -2 ∙ 3 + 2 = -4 isti postupak kada je x = 6: 𝑌𝑌 = -2 ∙ 6 + 2 = -10 Dakle, koordinate točke A su (3, -4), a točke B (6, -10). d) Varijable su negativno povezane (nagib je negativan). Kaže se i da su u inverznom ili indirektnom odnosu. 3. zadatak 2 11 a) 𝑌𝑌 = 5 𝑋𝑋 + 5. b) Nagib iznosi 2/5, odsječak na ordinati je 11/5. c) Pozitivno su povezane. Veza među njima je direktna. d) Povećat će se za 2/5. 4. zadatak a) Uvrstimo u jednadžbu pravca s jednom točkom i nagibom: Y – Y1 = a (X – X1). Iz zadatka imamo a = -2, X1 = 3, Y1 = 5. Na kraju dobijemo: Y = -2x + 11. b) Skica – pravac negativnog nagiba s odsječkom na ordinati koji iznosi 11. c) Skica – pomaknut će se paralelno prema gore za dvije jedinice. d) Skica – nagib će biti -2 + 2 = 0, dakle pravac će biti horizontalan pri odsječku na ordinati koji iznosi 11.  9 1. PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED POVIJESTI EKONOMSKE MISLI 10 PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED POVIJESTI EKONOMSKE MISLI 10 PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED POVIJESTI EKONOMSKE MISLI „Ekonomist - stručnjak... mora razumjeti simbole i izražavati se riječima. On mora razmišljati u općim terminima i uzimati u obzir apstraktnost i konkretnost pri tom razmišljanju. Mora istraživati sadašnjost u svjetlu prošlosti, sa svrhom predviđanja budućnosti. Nijedan dio prirode čovjeka i institucija ne smije biti izostavljen iz njegova proučavanja.“ (J. M. Keynes (1951), Essays in Biography, New York: Norton: 140-141) Ekonomija je društvena znanost koja izučava kako društva koriste oskudne resurse neophodne za proizvodnju dobara i usluga te kako proizvedena dobra i usluge raspodjeljuju među članovima društva u cilju zadovoljavanja njihovih neograničenih potreba i želja. U biti ekonomije leži zakon oskudnosti. Ekonomija se dijeli na dvije cjeline: mikroekonomiju i makroekonomiju. Zbog oskudnosti resursa i dobara potrebno ih je koristiti učinkovito. U ekonomiji se pod pojmom učinkovitost podrazumijeva da se nečija situacija ne može poboljšati, a da se istovremeno situacija nekog drugog subjekta ne pogorša. Ekonomija istražuje raspoložive opcije kućanstava, poduzeća, države uz ograničene (oskudne) resurse, te logiku racionalnih odluka koje navedeni subjekti donose između mogućih alternativa. Trošak svakog izbora, donesene odluke, vezan je uz propuštanje druge (drugih odluka) i naziva se oportunitetni trošak. Oportunitetni trošak neke odluke predstavlja izgubljenu vrijednost sljedeće najbolje alternative koja nije izabrana. Mikroekonomija je znanost koja izučava ponašanje pojedinačnih ekonomskih entiteta na tržištu. Ona proučava kako potrošači donose odluke o kupovini i kako na njihov izbor utječu promjena cijena i promjene njihovih dohodaka, te kako poduzeća odlučuju koliko proizvoda ili usluga proizvoditi. Predmet proučavanja mikroekonomije jest ponašanje i međusobno djelovanje potrošača i proizvođača na tržištima i u industriji, te zašto se tržišta i industrije razlikuju i razvijaju, kao i kako na njih djeluju politike države i globalni ekonomski uvjeti. Makroekonomija je znanost koja analizira i izučava ukupno (agregatno) kretanje nacionalnih ekonomija, te utjecaje različitih makroekonomskih politika na rast tih ekonomija. U suvremenim je ekonomijama nemoguće razumjeti makroekonomska kretanja bez poznavanja mikroekonomskih odnosa jer makroekonomija počiva na izučavanju kretanja agregatnih tržišta, a njihovo razvijanje ovisno je o mikroekonomskoj osnovi. Kako je ekonomija složen skup procesa i aktivnosti, znanstveni pristup njezinu razumijevanju pretpostavlja promatranje ekonomskih veza i odnosa koji uključuju mnogo različitih varijabli. Pritom se u ekonomiji koriste statističke, matematičke, ekonometrijske metode i povijesni podaci. S obzirom na to da se ekonomija bavi analizom, objašnjavanjem i predviđanjem promatranih ekonomskih pojava, ona se temelji na teorijama. Teorije se razvijaju da bi se putem njih objasnile ekonomske pojave preko osnovnih pravila i pretpostavki.  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 11 11 ekonomije Valjanost teorija ovisi o tome koliko one uspijevaju analizirati, objasniti i predvidjeti kretanje ekonomskih pojava koje su predmetom analize, objašnjenja i predviđanja. Stoga se teorije neprekidno provjeravaju, mijenjaju ili odbacuju. Ovaj proces dovodi do napretka u ekonomskoj znanosti. Primjenom statističkih i ekonometrijskih metoda teorije se mogu koristiti za izradu modela, pojednostavljenih slika ekonomske stvarnosti, koji mogu poslužiti za ekonomska predviđanja. Ekonomski modeli često se izražavaju jednadžbama, grafikonima ili riječima. Apstrakcija od nevažnih detalja neophodna je za razumijevanje funkcioniranja složenosti ekonomije. Apstrakcija znači ignoriranje mnogih detalja kako bi se u analizi fokusiralo na najvažnije elemente nekog ekonomskog problema. Ne postoji jednako ispravan stupanj apstrakcije za sve analitičke ciljeve. Odgovarajući stupanj apstrakcije ovisi o cilju analize. Model koji predstavlja pojednostavljenje za jedan cilj, može biti nepotrebno složen za neki drugi. U ekonomskom zaključivanju moguće su pogreške. Najčešće pogreške su: Post hoc pogreška: ako se neka ekonomska pojava dogodi nakon neke prethodne, to ne znači da je prva pojava uzrokom druge; Pogreška poopćavanja: ono što vrijedi za dio ekonomije, ne mora vrijediti i za čitav ekonomski sustav; Neuspjeh držanja ostalih stvari nepromijenjenima (ceteris paribus): ako na neku ekonomsku pojavu djeluje više varijabli, da bismo izdvojili utjecaj jedne od njih na varijablu od interesa, sve ostale moramo držati konstantnima. Ekonomska analiza može biti pozitivna ili normativna. Pozitivna analiza objašnjava stvarne veze i odnose između ekonomskih pojava, a normativna, kakve bi one trebale biti. Ekonomija svake nacionalne države suočava se i traži odgovore na sljedeća pitanja: 1. Što i koliko dobara proizvoditi?; 2. Kako proizvoditi? i 3. Za koga proizvoditi? Postoje različiti načini odgovora na ta pitanja u različitim ekonomskim sustavima koje prema značenju tržišnih zakonitosti i državne regulative u njima možemo podijeliti na sustave: tržišne, naredbodavne i mješovite ekonomije. Osnovna značajka tržišne ekonomije jest da u njoj sustav cijena i tržišta, te dobitaka i gubitaka poduzeća i odluka potrošača o kupovini, određuje odgovore na spomenuta pitanja. Poduzeća proizvode ona dobra ili usluge koja im donose najviše dobitke, a potrošnja pojedinaca određena je njihovim odlukama koja će dobra i usluge kupovati iz svojih dohodaka od rada ili dohodaka od imovine. U tržišnoj ekonomiji tržište i njegove zakonitosti usmjeravaju proizvodnju i potrošnju. Naredbodavna ekonomija pretpostavlja da država odlučuje o proizvodnji, raspodjeli i potrošnji. Država je vlasnik većine resursa i ima moć provođenja odluka. Većina suvremenih ekonomija su mješovite ekonomije. To znači da uz tržište u ekonomskom životu važnu ulogu ima i država. Država stoga ima ekonomske funkcije. Primarna uloga države u ekonomiji je u otklanjanju nedostataka koje proizvodi samo tržište. 12 12 PREDMET, METODEI KRATKI PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED PREGLED POVIJESTI POVIJESTI EKONOMSKE EKONOMSKE MISLI MISLI Granica proizvodnih mogućnosti (GPM ili PPF – Production Posibilities Frontier) je krivulja koja prikazuje izbor između maksimalne količine dvaju proizvoda koja se u nekoj ekonomiji mogu proizvesti s danim (oskudnim) resursima i tehnologijom. Veća proizvodnja jednog proizvoda znači manju proizvodnju drugog i obrnuto. Izbor veće proizvodnje jednog proizvoda znači smanjenje proizvodnje drugog. Vrijednost propuštene veće proizvodnje jednog proizvoda (ili prilike veće proizvodnje tog proizvoda) predstavlja oportunitetni trošak. Pojam učinkovitost može se objasniti, također, preko krivulje granice proizvodnih mogućnosti ekonomije. Ako je ekonomija na granici proizvodnih mogućnosti, tada je proizvodnja učinkovita i može se proizvesti više jednog proizvoda uz nužno smanjenje proizvodnje drugog. Učinkovitost znači odsustvo rasipanja. Ako je, pak, neka ekonomija neučinkovita, ona će proizvoditi ispod granice svojih proizvodnih mogućnosti. Za postizanje boljih rezultata, a to je povećana proizvodnja oba proizvoda, ekonomija treba uložiti više resursa i/ili postići određeno tehnološko unaprjeđenje. Tržište i država u suvremenoj ekonomiji Sve suvremene ekonomije su mješovite ekonomije, što znači da tržište kao mehanizam susreta mnogobrojnih proizvođača različitih roba i usluga s potrošačima tih istih roba i usluga određuje cijene. Tržišta određuju odgovore na pitanja: što, kako i za koga proizvoditi. Tržišta uravnotežuju sve sile koje djeluju u gospodarstvu i dovode do tržišne ravnoteže ponude i potražnje. 1. Što će se proizvoditi, određuju potrošači svojom kupovinom određenih roba i usluga. Poduzeća koja proizvode robe i usluge teže maksimalizirati profit koji predstavlja razliku između ukupnih prodaja poduzeća i ukupnih troškova. 2. Kako će se proizvoditi, određuje konkurencija između mnogobrojnih proizvođača. 3. Za koga proizvoditi, ovisi o ponudi i potražnji na tržištima faktora proizvodnje. Ovo tržište određuje nadnice (cijene rada), dobiti, kamate, zemljišne rente. Zbrajanjem svih prihoda od faktora mogu se izračunati tržišni dohoci pojedinaca. Raspodjela dohotka tako je određena veličinom i cijenom faktora proizvodnje. Kroz prethodne tri točke ukratko je opisan tijek zbivanja u jednoj nacionalnoj ekonomiji. U svakoj zemlji imamo dva tipa tržišta: tržište faktora proizvodnje i tržište proizvoda. Na tržištu faktora proizvodnje kućanstva nude faktore (zemlja, rad, kapital) koji su neophodni poduzećima za proces proizvodnje. Susretom ponude i potražnje određuju se cijene faktora proizvodnje. Poduzeća u svojim pogonima obavljaju transformaciju pribavljenih faktora proizvodnje u finalne proizvode koje nude na tržištu proizvoda. Ponuđene proizvode trebaju kućanstva za zadovoljavanje svojih potreba i želja. Susretom ponude i potražnje određuje se cijena finalnih proizvoda. Ovo je jednostavan tok faktora proizvodnje i proizvoda (dijagram kružnog toka) u jednoj nacionalnoj ekonomiji, a u složenom se uključuje država, koja se javlja i na tržištu faktora proizvodnje i tržištu proizvoda, te sektor inozemstva kada je riječ o otvorenoj nacionalnoj ekonomiji.  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 13 13 ekonomije Svaka država ima određene ekonomske funkcije, a cilj im je povećanje učinkovitosti gospodarstva putem: - povećanja konkurencije, osiguranjem javnih dobara, smanjenjem negativnih eksternalija - promicanja jednakosti korištenjem poreza i programa rashoda u cilju preraspodjele dohotka određenim skupinama - jačanja makroekonomske stabilnosti i rasta, smanjenjem nezaposlenosti, inflacije, a putem fiskalne i monetarne politike. Učinkovito tržište pretpostavlja potpunu konkurenciju. U ekonomskoj stvarnosti tržišta pokazuje nedostatke, vezano uz monopole, negativne eksternalije i javna dobra. Stoga je za njihovo reguliranje neophodna državna politika i akcija. U stvarnosti su tržišta nepotpuno konkurentna, što znači da ih karakterizira nesavršena konkurencija. Krajnji su slučaj nepotpune konkurencije monopoli: poduzeća koja su jedini ponuditelji neke robe ili usluge na tržištu. Monopoli predstavljaju manjak tržišne ekonomije i primjerenu državnu regulaciju njihova poslovanja. Eksternalije se javljaju kad pojedinci i/ili poduzeća nameću troškove (negativne eksternalije) ili koristi (pozitivne eksternalije) izvan tržišta. Negativne eksternalije u najvećem broju slučajevaregulira država. Javna dobra su dobra ili usluge čije se koristi ne iscrpljuju s dodatnim korisnikom i za koje je teško isključiti ljude da njima ostvaruju koristi čak i kad ne plaćaju za njihovo korištenje. Suprotno, privatna dobra ili usluge karakterizira isključivost u njihovim koristima od onih koji ih ne posjeduju. Tržišna ekonomija proizvodi nejednakosti, odnosno dovodi do nepravedne raspodjele dohotka. Ekonomskim politikama država može smanjivati te nejednakosti. 14 14 PREDMET, METODE PREDMET, METODEI KRATKI PREGLED I KRATKI POVIJESTI PREGLED EKONOMSKE POVIJESTI MISLI EKONOMSKE MISLI PITANJA ZA VJEŽBU 1. Što je ekonomija? a) Ekonomija je znanost o novcu i financijskom sustavu. b) Ekonomija je znanost o tržištu. c) Ekonomija je društvena znanost koja proučava kako ljudi se koriste oskudnim resursima u proizvodnji proizvoda i usluga, te kako ih raspodjeljuju. d) Ekonomija je prirodna znanost koja se bavi proučavanjem prirodnih resursa i njihovom upotrebom u proizvodnom procesu, te raspodjelom finalnih proizvoda među ljudima. 2. U biti ekonomije leži: a) koncept ponude i potražnje b) koncept oskudnosti c) koncept tržišta d) koncept cijena 3. Ako bi ponuda rada, zemlje i kapitala bila neograničena, tada: a) problem oskudnosti bi još uvijek bio prisutan b) granica proizvodnih mogućnosti ne bi se mijenjala c) problem oskudnosti više ne bi bio prisutan d) potrošači bi se ponašali racionalno 4. Granica proizvodnih mogućnosti: a) pokazuje osnovni ekonomski zakon – zakon oskudnosti b) pokazuje maksimalnu kombinaciju dvaju proizvoda koju neka nacionalna ekonomija može proizvesti iz raspoloživih resursa i dane tehnologije c) prikazuje da, ako se resursi koriste efikasno, tada društvo ne može proizvesti više jednog proizvoda, a da ne proizvede manje drugog proizvoda d) sve od navedenoga 5. Model granice proizvodnih mogućnosti nacionalne ekonomije počiva na sljedećoj pretpostavci: a) da su kombinacije proizvodnje u zemlji nepromijenjene b) da su zalihe resursa fiksne, kao i tehnologija c) da nema inflacije u zemlji ni nezaposlenosti d) da se ne mijenjaju potrošačke preferencije 6. Nacionalna ekonomija proizvodi efikasno kada: a) proizvodi potpuno jednaku količinu svakog proizvoda b) proizvodi upravo onoliko proizvoda koliko je potrebno u danom trenutku c) proizvodi onoliko koliko je neophodno za podmirivanje izvoznih potreba d) ne može proizvesti više jednog dobra bez smanjivanja proizvodnje drugog dobra  Priručnik za Osnove Priručnik ekonomije za Osnove ekonomije 15 15 7. Oportunitetni trošak: a) odnosi se na troškove koji se ne mogu izbjeći bez obzira na to što radili u budućnosti b) je vrijednost eksplicitnog troška c) je koncept poslovanja i objašnjava zašto je važno razmotriti dodatne troškove proizvodnje, a ne samo inicijalne troškove prilikom donošenja odluke d) je trošak povezan s alokacijom raspoloživih resursa između alternativnih upotreba 8. Oportunitetni trošak neke aktivnosti je: a) količina novca utrošena na tu aktivnost b) iznos troškova koji se ne može prebaciti na drugoga c) vrijednost vremena iskazana u novcu koja je utrošena u toj aktivnosti d) vrijednost sljedeće najbolje upotrebe resursa korištenih u toj aktivnosti 9. PPF1 predstavlja mogućnosti nacionalne ekonomije 1 za proizvodnju satova i sira, proizvodnja je neefikasna u točki , efikasna u točki , dok bi prelazak s PPF1 na PPF2 za nacionalnu ekonomiju 1 označavao. a) A, B, pad ponude faktora koji se koriste u proizvodnji ovih dvaju proizvoda b) A, B, ekonomski rast c) A, C, ekonomski rast d) D, A, ekonomsko nazadovanje 10. Pomak krivulje PPF1 u krivulju PPF2 može se objasniti kao: a) unapređenje tehnologije b) povećana potrošnja faktora proizvodnje c) poboljšanje produktivnosti i ekonomski rast d) sve od navedenoga 16 16 PREDMET, METODEI KRATKI PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED PREGLED POVIJESTI POVIJESTI EKONOMSKE EKONOMSKE MISLI MISLI 11. Ako se zemlja nalazi u točki B, oportunitetni trošak proizvodnje dviju dodatnih jedinica dobra X iznosi: a) 2 jedinice Y b) 4 jedinica Y c) 1/2 dobra Y d) ništa od navedenoga 12. Na dijagramu je dana granica proizvodnih mogućnosti zemlje „A“. Nacionalna ekonomija koja ima takvu granicu proizvodnih mogućnosti može efikasno proizvesti: a) 10 aviona i 10 brodova b) 2 aviona i 50 brodova c) 10 aviona i 60 brodova d) 6 aviona i 50 brodova 13. Pretpostavite da je u zemlji „A“ smanjena ponuda čaja. Koji pomak granice proizvodnih mogućnosti prikazuje tu situaciju? a) A b) B c) C d) D 14. Pogledajte sliku na sljedećoj stranici i navedite koji od dijagrama označava pomak krivulje PPF ako je u zemlji došlo do smanjenja ponude papira. a) A b) B c) C d) D  Priručnik za Osnove ekonomije 17 Priručnik za Osnove ekonomije 17 15. Granica proizvodnih mogućnosti ima negativan nagib zato što: a) je oportunitetni trošak uvijek 0 i konstantan je b) morate žrtvovati jedno dobro ako želite povećati proizvodnju drugoga c) je moguće povećati potrošnju obaju proizvoda pod bilo kakvim uvjetima d) su proizvodnja i potrošnja određene raspoloživošću resursa u nekoj zemlji 16. Prema podacima u tablici, oportunitetni trošak povećanja proizvodnje sa 150 na 300 komada cipela je: a) porast 200 komada torbi Cipele 550 450 300 150 100 b) smanjenje 100 komada torbi c) smanjenje 350 komada torbi Torbe 0 200 350 450 500 d) porast 450 komada torbi 17. Hrvatska ima manji oportunitetni trošak u proizvodnji: a) proizvoda A b) proizvoda B c) ni proizvoda A ni proizvoda B d) i proizvoda A i proizvoda B Hrvatska Italija Količina proizvoda Količina proizvoda Količina proizvoda Količina proizvoda A B A B 0 160 0 80 10 120 20 60 20 80 40 40 30 40 60 20 40 0 80 0 18 18 PREDMET, METODEI KRATKI PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED PREGLED POVIJESTI POVIJESTI EKONOMSKE EKONOMSKE MISLI MISLI 18. Tablica proizvodnih mogućnosti koja slijedi prikazuje oportunitetni trošak koji je: a) rastući b) opadajući Dobro A 100 80 60 40 20 0 c) konstantan d) jednak 0 Dobro B 0 10 20 30 40 50 19. Zemlja proizvodi dva proizvoda (cipele na osi X i torbe na osi Y). Oportunitetni trošak povećanja proizvodnje cipela bit će manji ako nagib granice proizvodnih mogućnosti iznosi: a) -9 b) -4 c) -2 d) -5/2 20. Slobodno dobro je: a) proizvod za koji ne postoji višak potražnje b) proizvod za koji vrijedi da je potraživana količina manja od ponuđene uz cijenu od 0 kuna c) proizvod za koji vrijedi da je potraživana količina veća od ponuđene uz cijenu od 0 kuna d) proizvod koji ima visoku cijenu 21. Definicija ekonomskog dobra podrazumijeva da je to dobro: a) koje proizvodi neka zemlja b) koje sudjeluje u međunarodnoj razmjeni c) koje je ograničeno ili ga nema dovoljno d) neophodno za život 22. Tvrdnja „držati ostale stvari jednakima“ je: a) pogreška kompozicije b) post hoc pogreška c) ceteris paribus d) uzročno-posljedična pogreška 23. Post hoc pogreška događa se kada: a) pretpostavimo da je događaj A uzrokovao događaj B, samo zato što je događaj B uslijedio nakon događaja A b) pretpostavimo da ostale varijable ostaju nepromijenjene c) pretpostavimo da je određena ekonomska politika odgovarajuća za cjelokupno gospodarstvo zato što je odgovarajuća za jedan njezin sektor d) da su događaj A i događaj B uzrokovani događajem C uz ceteris paribus  Priručnik za Osnove Priručnik ekonomije za Osnove ekonomije 19 19 24. Metode u ekonomiji su: a) promatranje i analiza b) promatranje, statistička i ekonomska analiza c) kontrolirani eksperiment d) pod b) i c) 25. Pozitivna ekonomija predstavlja ono što: a) jest b) što bi trebalo biti c) što bi moglo biti d) što je politički i moralno korektno 26. Normativna ekonomija bavi se: a) cijenama b) količinama c) kako nešto jest d) kako bi nešto trebalo biti 27. U tržišnoj ekonomiji: a) svako je kućanstvo jednako važno u donošenju proizvodnih odluka b) proizvodi su raspodijeljeni među onima koji ih žele i mogu platiti c) potrošačka suverenost osigurava zadovoljenje osnovnih potreba svih potrošača d) postoji vrlo ograničena konkurencija 28. Što je od sljedećeg mikroekonomski problem? a) fiskalna politika b) inflacija c) nezaposlenost d) ništa od navedenog 29. Makroekonomija proučava: a) ekonomiju u cjelini b) bruto domaći proizvod (BDP) c) efekt carine na potrošačev probitak d) sve navedeno 30. Tri ekonomska pitanja su: a) što, kada, kako b) tko, što, gdje c) što, gdje, zašto d) što, kako, za koga 20 20 PREDMET, METODEI KRATKI PREDMET, METODE I KRATKI PREGLED PREGLED POVIJESTI POVIJESTI EKONOMSKE EKONOMSKE MISLI MISLI 31. Dva tipa tržišta pokazana u dijagramu kružnog toka su: a) poduzeća i kućanstva b) realno i novčano tržište c) konkurentsko i monopolističko tržište d) tržište proizvoda i tržište faktora proizvodnje 32. Tko je autor djela Bogatstvo naroda? a) Thomas Jefferson b) Karl Marx c) Adam Smith d) Paul Samuelson ZADACI ZA VJEŽBU 1. Zemlja se susreće s granicom proizvodnih mogućnosti za koju su podaci dani u tablici. Pretpostavite da postoji puna zaposlenost svih resursa. a) Nacrtajte granicu proizvodnih mogućnosti te zemlje. b) Postoji li mogućnost da ova zemlja proizvodi iduće kombinacije proizvoda A i proizvoda B: 80 jedinica proizvoda A i 50 jedinica proizvoda B; 70 jedinica proizvoda A i 90 jedinica proizvoda B; 40 jedinica proizvoda A i 100 jedinica proizvoda B. c) Koji je oportunitetni trošak proizvodnje 20 dodatnih jedinica proizvoda A kada zemlja: proizvodi 60 jedinica proizvoda A; proizvodi 20 jedinica proizvoda A? d) Nacrtajte novu krivulju GPM ako je došlo do tehnološkog unapređenja. e) Nacrtajte kako će se na granicu proizvodnih mogućnosti reflektirati smanjenje količine glavnog proizvodnog faktora u proizvodnji proizvoda A. Proizvod A 100 80 60 40 20 0 Proizvod B 0 50 90 120 140 150  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 21 21 ekonomije 2. Zemlja X proizvodi ribu i meso. U zemlji je trenutačno recesija pa svi njezini resursi nisu uposleni. a) Skicirajte GPM i točkom A označite trenutačnu proizvodnju zemlje. Koliko iznosi oportunitetni trošak proizvodnje dodatne ribe? b) Točkom B označite točku pune zaposlenosti resursa pod uvjetom da se proizvodi samo meso. c) Točkom C označite kombinaciju proizvodnje koja nije moguća uz trenutačnu količinu resursa i tehnološkog znanja. 3. Ako nagib GPM iznosi -7/8 i konstantan je, koliko iznosi oportunitetni trošak proizvodnje dodatnog proizvoda na osi Y? 4. Zemlja X proizvodi krumpire (os X) i pšenicu (os Y). Proizvede li 10 tona krumpira i 40 tona pšenice ili 20 tona krumpira i 20 tona pšenice, potpuno upošljava svoje resurse. U proizvodnji su prisutni konstantni prinosi na opseg. a) Kako glasi jednadžba GPM? b) Koliko iznose nagib i oportunitetni trošak? Interpretirajte oportunitetni trošak. 5. Točka D (2,5; 2) trenutačno nije moguća točka proizvodnje. Točka E (1,5; 2) predstavlja efikasnu kombinaciju proizvodnje ovog gospodarstva. Maksimalna moguća količina proizvodnje proizvoda Y (na osi Y) je 3. a) Kako glasi jednadžba krivulje GPM (linearna je)? b) Koliko iznosi oportunitetni trošak proizvodnje dodatne jedinice proizvoda Y, a koliko nagib krivulje? 22 22 PREDMET, METODE PREDMET, METODEI KRATKI PREGLED I KRATKI POVIJESTI PREGLED EKONOMSKE POVIJESTI MISLI EKONOMSKE MISLI Rješenja pitanja 1. c) 8. d) 15. b) 22. c) 29. d) 2. b) 9. b) 16. b) 23. a) 30. d) 3. a) 10. d) 17. a) 24. d) 31. d) 4. d) 11. b) 18. c) 25. a) 32. c) 5. b) 12. b) 19. c) 26. d) 6. d) 13. b) 20. b) 27. b) 7. d) 14. b) 21. c) 28. d) Rješenja zadataka 1. zadatak b) Da; Ne; Da. c) 40 jedinica usluga (90 – 50); 20 jedinica usluga (140 – 120). 2. zadatak a) S obzirom na to što se nalazimo ispod GPM-a (svi resursi nisu uposleni), možemo povećati proizvodnju obaju dobara, dakle nema oportunitetnog troška, tj. iznosi 0. 3. zadatak Nagib pravca daje promjenu Y po promjeni X za jednu jedinicu, u ovom slučaju iznosi -7/8, što znači da je oportunitetni trošak dodatnog X 7/8 Y. Međutim zanima nas obrnuto pitanje, tj. koliki je oportunitetni trošak dodatnog Y, koji se dobije kao recipročna vrijednost prvog oportunitetnog troška, tj. iznosi 8/7. 4. zadatak a) Y = 60 – 2X b) k = -2; Oportunitetni trošak iznosi 2, što znači da, želimo li povećati proizvodnju proizvoda X za jednu jedinicu, moramo smanjiti proizvodnju proizvoda Y za dvije jedinice. 5. zadatak a) Y = 3 – 2X/3 b) OTy = 3/2, k = -2/3  23 2. PONUDA I POTRAŽNJA. KONCEPT ELASTIČNOSTI 24 24 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI PONUDA I POTRAŽNJA Potraživana količina predstavlja količinu nekog proizvoda ili usluge koju je potrošač spreman kupiti pri određenoj cijeni. Potražnja je skup svih mogućih kombinacija cijena i potraživanih količina. Na potražnju utječu: broj stanovnika, visina dohotka, cijene i dostupnost povezanih dobara i usluga, preferencije i ukusi potrošača, te posebni utjecaji. Odnos cijene i potraživane količine je negativan; potrošač je spreman kupiti manje pri višim cijenama, odnosno više pri nižim cijenama u skladu sa zakonom potražnje. Zakon potražnje posljedica je djelovanja dvaju efekata: efekta dohotka i efekta supstitucije. Grafički se potražnja prikazuje krivuljom potražnje koja je negativnog nagiba. Taj negativni nagib posljedica je djelovanja zakona potražnje. Dok potražnju predstavlja cijela krivulja, potraživanu količinu predstavlja svaka pojedina točka na krivulji potražnje. Promjena cijene prikazuje se kao pomak po krivulji potražnje. Ponuđena količina je količina nekog proizvoda ili usluge koju je proizvođač spreman ponuditi i prodati po određenoj cijeni. Ponuda je skup svih mogućih kombinacija cijena i ponuđenih količina. Na ponudu utječu: tehnologija, cijene faktora proizvodnje (faktora), broj proizvođača,porezna politika, očekivanja, te posebni utjecaji. Odnos između cijene i ponuđene količine je pozitivan; proizvođač je spreman ponuditi više pri višim cijenama, odnosno manje pri nižim cijenama i to nazivamo zakonom ponude. Grafički se ponuda prikazuje krivuljom ponude koja je pozitivnog nagiba. Taj pozitivni nagib posljedica je djelovanja zakona ponude. Dok ponudu predstavlja cijela krivulja, ponuđenu količinu predstavlja svaka pojedina točka na krivulji ponude. Promjena cijene prikazuje se kao pomak po krivulji ponude. Ravnoteža ponude i potražnje: Na slobodnom tržištu cijene i količine određuju se djelovanjem ponude i potražnje. Ravnoteža na tržištu nastaje podudarnošću ponude i potražnje, odnosno sjecištem krivulja ponude i potražnje. U toj točki, ponuđena količina jednaka je potraživanoj količini (ravnotežna količina), a cijena pri kojoj su jednake ponuđena i potraživana količina je ravnotežna cijena. Na tržištu se može javiti i višak, što znači da je ponuđena količina veća od potraživane, te manjak, koji označava situaciju u kojoj je potraživana količina nekog proizvoda veća od ponuđene. Kada na tržištu postoji višak ili manjak, tržište nije u ravnoteži, te se javljaju pritisci na cijenu za njezinim smanjivanjem, odnosno povećavanjem do ponovne uspostave ravnoteže. „Zakon“ ponude i potražnje: Na slobodnom tržištu, sile ponude i potražnje dovode do ravnotežne cijene, pri kojoj je ponuđena količina nekog proizvoda ili usluge jednaka potraživanoj količini tog istog proizvoda ili usluge. Ravnotežna cijena naziva se i cijenom čišćenja tržišta.  Priručnik za Osnove ekonomije 25 Priručnik za Osnove ekonomije 25 Kao i kod drugih ekonomskih „zakona“ i kod ovog se mogu javiti izuzeci. Često se na tržištima nekih proizvoda ili usluga mogu javiti viškovi ili manjkovi, čak i u dužim vremenskim periodima, te se cijene ne ostvaruju kao ravnotežne. Ali, u većini slučajeva, ovaj se „zakon“ ipak ostvaruje. Pomaci po krivulji potražnje uvjetovani su promjenom cijene proizvoda ili usluge, a pomaci krivulje drugim odrednicama potražnje. Jednako se odnosi i na krivulju ponude. Pokušaji država (vlada) da reguliraju cijene na tržištu i to ispod ili iznad ravnotežne, dovode do nestašica ili viškova, crnih tržišta na kojima se proizvodi prodaju po nelegalnim cijenama, i do drugih problema. KONCEPT ELASTIČNOSTI Koncept elastičnosti mjeri reakciju promjene jedne varijable u odnosu na promjenu druge varijable. Cjenovna elastičnost potražnje predstavlja omjer postotne promjene potraživane količine i postotne promjene cijene koja dovodi do promjene u potraživanoj količini. To je mjera osjetljivosti reakcije promjene potraživane količine na promjenu cijene nekog proizvoda. %∆𝑄𝑄 𝐸𝐸D = %∆𝑃𝑃 Cjenovna elastičnost potražnje može se računati putem formule: ∆𝑄𝑄 ∆𝑃𝑃 𝐸𝐸D = : (𝑄𝑄1 + 𝑄𝑄2)/2 (𝑃𝑃1 + 𝑃𝑃2)/2 Promatrajući apsolutni iznos dobiven putem ove formule, cjenovna elastičnost potražnje može biti savršeno elastična (ED = ∞), savršeno neelastična (ED = 0), jedinično elastična (ED = 1), te elastična (ED > 1) ili neelastična (0 < ED < 1). Oblik krivulje potražnje može ukazati na visinu njezine elastičnosti/neelastičnosti. Savršeno neelastična potražnja predstavljena je vertikalnom krivuljom, a savršeno elastična horizontalnom. Što je krivulja strmija, to je manje elastična, odnosno što je položenija to je elastičnija. Napomena: bitno je razlikovati elastičnost i nagib neke krivulje. Podsjetite se na to što predstavlja nagib, a što elastičnost! Elastičnost potražnje i ukupni izdaci / ukupan prihod Ako je potražnja za nekim proizvodom elastična, smanjenje cijene povećat će ukupne izdatke za tim proizvodom. Ako je elastičnost potražnje jedinična, promjena cijene neće utjecati na ukupne izdatke, a ako je neelastična, sniženje cijene smanjit će ukupne izdatke. Suprotni učinak, s obzirom na vrstu elastičnosti na izdatke bit će u slučaju rasta cijena. 26 26 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI Križna elastičnost potražnje: supstituti i komplementarna dobra Dva proizvoda su supstituti kada se mogu uspješno zamijeniti u potrošnji bez da se promijeni zadovoljstvo potrošača, odnosno kada povećanje cijene jednog povećava potražnju za drugim proizvodom, uz pretpostavku da se ostale odrednice potražnje ne mijenjaju (kokice i čips). Dva proizvoda su komplementarna kada se zajedno koriste u potrošnji, odnosno kada povećanje cijene jednog smanjuje potražnju za drugim, uz pretpostavku da se ostale odrednice potražnje ne mijenjaju (toner i printer). Križna elastičnost potražnje za proizvodom X u odnosu na cijenu drugog proizvoda Y je omjer postotne promjene količine potražnje proizvoda X u odnosu na postotnu promjenu cijene proizvoda Y. Kod supstituta je križna elastičnost potražnje pozitivna, a kod komplementarnih dobara je negativna. %∆𝑄𝑄A 𝐸𝐸A,B = %∆𝑃𝑃 Dohodovna elastičnost potražnje predstavlja postotnu promjenu potraživane količine uzrokovanu postotnom promjenom dohotka. Razlikuju se normalna i inferiorna dobra. Normalna su ona kod kojih je koeficijent veći od 0, inferiorna su ona kod kojih je koeficijent manji od 0. Normalna dobra se još dijele na nužna i luksuzna, pa je kod nužnih koeficijent između 0 i 1, a kod luksuznih veći od 1. %∆𝑄𝑄 𝐸𝐸I = %∆𝐼𝐼 Cjenovna elastičnost ponude predstavlja omjer postotne promjene ponuđene količine i postotne promjene cijene proizvoda koja dovodi do promjene ponuđene količine. ∆𝑄𝑄 ∆𝑃𝑃 𝐸𝐸D = : (𝑄𝑄1 + 𝑄𝑄2)/2 (𝑃𝑃1 + 𝑃𝑃2)/2 Cjenovna elastičnost ponude može biti savršeno elastična (ES = ∞), savršeno neelastična (ES = 0), jedinično elastična (ES = 1), te elastična (ES > 1) i neelastična (0 < ES < 1). Oblik krivulje ponude može ukazati na visinu njezine elastičnosti/neelastičnosti. Savršeno neelastična ponuda predstavljena je vertikalnom krivuljom, a savršeno elastična horizontalnom. Što je krivulja strmija, to je manje elastična, odnosno što je položenija to je elastičnija. Skraćeni oblik izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti ponude i potražnje 𝑃𝑃1 + 𝑃𝑃2 𝑄𝑄2 − 𝑄𝑄1 𝐸𝐸S = ∗ 𝑄𝑄ͳ + 𝑄𝑄2 𝑃𝑃2 — 𝑃𝑃1 Svi ovi koncepti i njihova primjena mogu poslužiti poduzećima za procjenu tržišne potražnje za njihovim proizvodima, supstitutima, komplementima, promjenama dohodaka potrošača te njihovoj budućoj proizvodnji i prodaji.  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 27 27 ekonomije PITANJA ZA VJEŽBU 1. Krivulja potražnje: a) prikazuje da potraživana količina pada kako cijena pada b) prikazuje da potraživana količina raste kako cijena pada c) je rastuća krivulja d) prikazuje kako potraživana količina pada kada dohodak pada 2. Zakon potražnje govori: a) ako cijena raste, potraživana količina raste b) ako cijena pada, potraživana količina pada c) ako cijena raste, potraživana količina pada d) ako cijena pada, potražnja raste 3. Što od navedenog ne utječe na potražnju, ali ima utjecaj na potraživanu količinu: a) prosječni dohodak b) posebni utjecaji c) ukusi i preferencije d) cijena proizvoda 4. Porast dohotka uzrokovat će: a) pomak krivulje ponude udesno b) pomak krivulje potražnje ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) pomak duž krivulje potražnje prema gore 5. Koji od niže navedenih faktora nema utjecaj na pomak krivulje potražnje za kišobranima: a) povećanje dohotka potrošača b) iznimno sunčana godina c) smanjenje troškova proizvodnje kišobrana d) promjena cijena kabanica 6. Porast potražnje znači da će se: a) više potraživati pri nižoj cijeni nego prije b) manje potraživati pri višoj cijeni nego prije c) više potraživati pri svim razinama cijena d) manje potraživati pri svim razinama cijena 7. Dva efekta koja se nalaze u pozadini zakona potražnje jesu: a) efekt cijene i efekt količine b) efekt supstitucije i efekt dohotka c) učinak supstitucije i efekt supstitucije d) efekt supstitucije i efekt potraživane količine 28 28 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI 8. Tržišna krivulja potražnje predstavlja: a) vertikalnu sumu individualnih krivulja potražnje pri svakoj cijeni b) horizontalnu sumu individualnih krivulja ponude pri svakoj cijeni c) vertikalnu sumu svih krivulja potražnje pri svakoj količini d) horizontalnu sumu individualnih krivulja potražnje pri svakoj količini 9. Poznata vam je jednadžba pravca Q = 100 - 2P, pri čemu je Q količina, P cijena, što predstavlja: a) funkciju potražnje b) funkciju ponude c) nemate dovoljno informacija d) moguće i funkciju ponude i funkciju potražnje 10. Što će od sljedećeg smanjiti potražnju za maslacem: a) smanjenje cijene kruha b) porast cijene maslaca c) medicinska studija koja maslac smatra glavnim uzročnikom nastanka kolesterola d) porast cijene margarina 11. Na sljedećem dijagramu, seljenje iz točke A u točku C je: a) promjena potraživane količine b) povećanje potražnje c) porast količine i cijene d) smanjenje potražnje 12. Koji od navedenih dijagrama najbolje prikazuje utjecaj smanjenja dohotka ako je dobro normalno? a) A b) B c) C d) D  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 29 29 ekonomije 13. Benzin i automobil su komplementarna dobra. Ako je došlo do smanjenja cijene automobila, koji dijagram najbolje objašnjava promjene potražnje za benzinom? a) A b) B c) C d) D 14. Odnos između cijene proizvoda i količine proizvoda koju je proizvođač voljan ponuditi po nekoj cijeni prikazuje: a) krivulja ponude b) krivulja potražnje c) ravnotežna cijena na tržištu d) granica proizvodnih mogućnosti 15. U skladu sa zakonom ponude, krivulja ponude proizvoda: a) pomaknut će se udesno kada cijena proizvoda raste b) pomaknut će se ulijevo kada cijena proizvoda raste c) je padajuća d) je rastuća 16. Što od navedenog neće utjecati na ponudu proizvoda na tržištu: a) tehnologija proizvodnje b) cijena radne snage c) dohodak koji osobe ostvare po osnovi rada, kapitala i zemlje d) porez 17. Smanjenje cijene cipela uzrokovat će sljedeću promjenu u krivulji ponude cipela: a) pomak krivulje ponude b) kretanje duž krivulje ponude prema dolje c) kretanje duž krivulje ponude prema gore d) pomak krivulje ponude ulijevo 30 30 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI 18. Tehnološke inovacije u proizvodnji automobila dovele su do: a) smanjivanja potraživane količine za automobilima b) pomaka krivulje ponude automobila udesno c) smanjivanja ponude automobila d) povećanja ponude i smanjenja potražnje 19. Koji od navedenih dijagrama najbolje objašnjava situaciju na tržištu namještaja nakon što je došlo do porasta nadnica radnika koji sudjeluju u proizvodnji namještaja? a) A b) B c) C d) D 20. Kada se krivulje ponude i potražnje sijeku, tada vrijedi da: a) su cijena i količina na tržištu u ravnoteži b) su potrošači spremni kupiti upravo onoliko koliko su proizvođači spremni ponuditi c) cijena neće rasti niti padati sve dok se neki od faktora na tržištu ne promijeni d) sve od navedenoga 21. Pogledajte sljedeći dijagram i odgovorite. Tržište je u ravnoteži pri: a) cijeni od 90 i količini od 150 cijena b) cijeni od 30 i količini od 100 c) cijeni od 60 i količini od 150 90 d) cijeni od 60 i količini od 100 60 30 50 100 150 količina 22. Poznato je da je funkcija potražnje za CD-ima dana jednadžbom QD = 100 – 2,5P, afunkcija ponude QS = 50 + 5P. Koja je ravnotežna cijena CD-a? a) 10 b) 15 c) 20 d) 6,67  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 31 31 ekonomije 23. Ako je potražnja QD = 12.000 – 5.000 P, a ponuda QS = 8.000 + 3.000P, kolika je ravnotežna cijena i količina? a) P = 0,5; Q = 9.500 b) P = 2; Q = 9.500 c) P = 0,5; Q = 12.000 d) P = 0,75; Q = 14.000 24. Prema podacima u tablici koji se odnose na ponudu i potražnju na tržištu CD-a, pri cijeni od 6 kuna: a) postoji višak ponuđene količine CD-a b) postoji manjak CD-a c) ponuđena količina premašuje potraživanu količinu za 7 jedinica d) ponuda i potražnja su u ravnoteži P 15 12 9 6 3 0 QD 6 10 14 18 22 26 QS 17 15 13 11 9 7 25. „Plafon cijena“ se javlja kada vlada uspostavi: a) maksimalnu cijenu za proizvod, koja je iznad ravnotežne b) minimalnu cijenu za proizvod, koja je iznad ravnotežne c) maksimalnu cijenu za proizvod, koja je ispod ravnotežne d) minimalnu cijenu za proizvod, koja je ispod ravnotežne 26. Elastičnost se iskazuje u: a) postotnim promjenama b) u dolarima c) u originalnim jedinicama d) u fizičkim jedinicama 27. Ako se cijena ženske torbice smanji za 25 % i tražena količina poraste za 35 %, može se zaključiti da je: a) potražnja elastična b) potražnja neelastična c) potražnja jedinično elastična d) potražnja potpuno neelastična 28. Ako se cijena mlijeka poveća za 25 %, a potraživana količina padne za 65 %, apsolutna vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje iznosi: a) 0,38 b) 2,6 c) 0,9 d) 0,02 32 32 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI 29. Menadžer prodaje namještaja procjenjuje da je elastičnost potražnje za namještajem 0,82. Ako cijena namještaja padne za 35 %, menadžer može očekivati da će: a) povećati prodaju za 42,68 % b) smanjiti prodaju za 42,68 % c) povećati prodaju za 28,7 % d) smanjiti prodaju za 28,7 % 30. Kako cijena pada niz linearnu krivulju potražnje, tako elastičnost: a) pada b) raste c) pada, pa raste d) ostaje nepromijenjena 31. Pogledajte sljedeći dijagram i zaokružite ispravnu tvrdnju: a) veća je elastičnost potražnje između A i B nego C i D b) manja je elastičnost potražnje između A i B nego B i C c) između A i B, te C i D elastičnost potražnje je ista d) elastičnost je jednaka vrijednosti nagiba cijena 12 10.A 8.B 6 C 4. 2..D 0 2 4 6 8 10 12 količina 32. Nužna dobra, kao što su kruh ili mlijeko, imaju koeficijent dohodovne elastičnosti: a) veći od 1 b) između 0 i 1 c) manji od -1 d) između 0 i -1 cijena 33. Sljedeći dijagram nam pokazuje savršeno elastičnu krivulju potražnje čiji je koeficijent elastičnosti: a) 1 b) ∞ D c) 0 d) ništa od navedenog. količina  Priručnik za Osnove Priručnik ekonomije 33 33 ekonomije za Osnove ZADACI ZA VJEŽBU 1. U tablici su dani podaci o ponuđenim i potraživanim količinama na tržištu kave. a) Izvedite krivulje ponude i potražnje. b) Nacrtajte krivulje ponude i potražnje. c) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu. d) Koja je cijena čišćenja tržišta? Zašto je to cijena čišćenja tržišta? e) Pretpostavite da sada ponuda raste za 100 tona pri svim razinama cijene. Napravite novu tablicu i ovu promjenu ucrtajte u prethodni dijagram. f) Odredite novu ravnotežu na tržištu i usporedite to s prethodnom situacijom. Koliko će se više prodati? g) Pretpostavite da sada potražnja poraste za 300 tona pri svakoj razini cijena. Napravite novu tablicu i ovu promjenu ucrtajte u dijagram izveden pod b). h) Odredite novu ravnotežu na tržištu i usporedite to s prethodnom situacijom. Koliko će se više prodati? i) Pretpostavite da vlada odredi cijenu od 4.500 kuna po toni. Objasnite rezultat vladine intervencije na tržištu? j) Pretpostavimo da vlada odredi cijenu od 2.500 kuna po toni. Objasnite rezultat vladine intervencije na tržištu? Cijena po 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 toni (kn) Tone potraživane u 820 780 740 700 660 620 580 540 1 godini Tone proizvedene 520 580 640 700 760 820 880 940 u 1 godini 2. Na svakom se od sljedeća četiri grafa krivulja ponude ili potražnje pomaknula u novi položaj zbog promjene nekog čimbenika koji utječe na ponudu, odnosno potražnju za dobrom A. Za svaku od navedenih situacija napišite koji je dijagram prikazuje. a) Došlo je do porasta cijene sirovina koje se koriste u proizvodnji dobra A. b) Zbog promijenjenih preferencija, potrošači sada zanemaruju dobro A u korist dobra B. c) Uslijed recesije, poslodavci su smanjili plaće radnicima u zemlji, a dohodak od rada čini 75 % dohotka potrošača. d) Proizvođač je uveo poboljšanu tehnologiju u proizvodnji dobra A. e) Porasla je cijena proizvoda koji je supstitut dobra A. f) Država uvodi visoke carine na uvoz dobra A. g) Cijena faktora bitnog u proizvodnji dobra A se smanjila. h) U jeku turističke sezone, dolazi do povećanja broja potrošača dobra A. 34 PONUDA I POTRAŽNJA. KONCEPT ELASTIČNOSTI 34 PONUDA I POTRAŽNJA. KONCEPT ELASTIČNOSTI 3. Pretpostavite da je tržište jabuka opisano krivuljama: Ponuda: QS = -20 + 10P i Potražnja: QD = 400 – 20P. a) Nacrtajte krivulje ponude i potražnje u koordinatnom sustavu. b) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu. c) Vlada se odlučila i postavila cijenu od 10 kuna po kilogramu, odredite potraživanu i ponuđenu količinu u tim novim uvjetima? Objasnite efekt vladine intervencije. 4. Prema podacima iz tablice odgovorite na pitanja. a) Podatke iz tablice prikažite na dijagramu. b) Krivulja A predstavlja krivulju. c) Krivulja B predstavlja krivulju. d) Ravnotežna cijena je. e) Ravnotežna količina je. KRIVULJA A KRIVULJA B Kom P Q Kom P Q A 90 45 A 90 115 B 85 65 B 85 100 C 80 85 C 80 85 D 75 105 D 75 70 E 70 125 E 70 55  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 35 35 ekonomije 5. Izračunajte vrijednosti koeficijenata elastičnosti i ukupnog prihoda te odredite radi li se o elastičnom ili neelastičnom dijelu krivulje potražnje. Elastičnost/ P Q ED TR neelastičnost 10 10 9 20 8 30 7 40 6 50 5 60 4 70 3 80 2 90 1 100 0 120 36 PONUDA I POTRAŽNJA. KONCEPT ELASTIČNOSTI 36 36 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI Rješenja pitanja 1. b) Rješenja pitanja 8. d) 15. d) 22. d) 29. c) 2. c) 9. a) 16. c) 23. a) 30. a) 1. 3. b) d) 8. 10.d)c) 15. b) 17. d) 22. 24. d) b) 29. 31. c) a) 2. 4. c) c) 9. 11.a)b) 16. b) 18. c) 23. 25. a) c) 30. 32. a) b) 3. 5. d) c) 10. 12. c) c) 17. 19. b) c) 24. 26. b) a) 31. 33. a) b) 4. 6. c) c) 11. 13. b) a) 18. 20. b) d) 25. 27. c) a) 32. b) 5. 7. c) b) 12. 14. c) a) 19. 21. c) d) 26. 28. a) b) 33. b) 6. c) 13. a) 20. d) 27. a) 7. b) 14. a) 21. d) 28. b) Rješenja zadataka 1. zadatak zadataka Rješenja a) Radi se o pravcima, pa koristimo formulu za jednadžbu pravca kroz dvije točke 1. zadatak 𝑦𝑦2 − 𝑦𝑦1 𝑦𝑦 − 𝑦𝑦 = (𝑥𝑥 − 𝑥𝑥 ) a) Radi se o pravcima, pa koristimo formulu𝑥𝑥za1 jednadžbu1pravca kroz dvije točke ʹ — 𝑥𝑥1 𝑦𝑦 − 𝑦𝑦1 Izaberemo 𝑦𝑦 kao količinu (Q) i x kao cijenu (P),2 te odaberemo (𝑥𝑥 − 𝑥𝑥1) dvije točke (dva para potraživane 𝑦𝑦 − 𝑦𝑦1 = količine i cijene) – npr. 𝑄𝑄1 = 820, 𝑃𝑃1 = 1500 𝑥𝑥ʹ — i 𝑄𝑄𝑥𝑥12 = 780, 𝑃𝑃2 = 2000 i uvrstimo u gornju Izaberemo 𝑦𝑦 kao količinu (Q) i x kao cijenu (P), te2 odaberemo dvije točke (dva para potraživane formulu. Dobijemo funkciju potražnje: 𝑄𝑄D = − 𝑃𝑃 + 940. Postupak ponovimo za ponudu i količine i cijene) – npr. 𝑄𝑄1 = 820, 3 𝑃𝑃1 = 1500 i 𝑄𝑄2 = 780, 𝑃𝑃2 = 2000 i uvrstimo u gornju 25 dobijemo funkciju ponude: 𝑄𝑄S = 𝑃𝑃 + 340. 2 formulu. Dobijemo funkciju potražnje:25 𝑄𝑄D = − 𝑃𝑃 + 940. Postupak ponovimo za ponudu i 25 c) Gledamo gdje su ponuđena i potraživana 3 količina jednake u tablici. P = 3.000; Qd = 700; dobijemo funkciju ponude: 𝑄𝑄S = 𝑃𝑃 + 340. Qs = 700 25 c) d) Gledamo gdje sutržišta Cijena čišćenja ponuđena je Pi =potraživana 3.000 jer pri količina jednake toj cijeni u tablici. ne postoji nitiP višak = 3.000; niti Qd = 700; manjak na Qs = 700 tržištu. Ponuđena količina proizvoda jednaka je potraživanoj količini proizvoda samo pri toj d) Cijena čišćenja tržišta je P = 3.000 jer pri toj cijeni ne postoji niti višak niti manjak na cijeni. tržištu. e) Ponuđena količina proizvoda jednaka je potraživanoj količini proizvoda samo pri toj cijeni. Cijena po toni e) 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 (kn) Cijena po toni Tone 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 (kn) potraživane u 820 780 740 700 660 620 580 540 1 Tone godini potraživane Tone u 820 780 740 700 660 620 580 540 1 godini proizvedene u 620 680 740 800 860 920 980 1.040 1 Tone godini proizvedene u f) Ravnotežna cijena 620 P = 2.500;680došlo 740 800 je do snižavanja 860 za 920 cijene 980 Ravnotežna 500 jedinica. 1.040 1 godini količina i prodaja rastu za 40 tona. f) g) Ravnotežna cijena P = 2.500; došlo je do snižavanja cijene za 500 jedinica. Ravnotežna količina Cijenai prodaja po toni rastu za 40 tona. g) 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 (kn) Cijena po toni Tone 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 5.000 (kn) potraživane u 1.120 1.080 1.040 1.000 960 920 880 840 1 Tone godini potraživane Tone u 1.120 1.080 1.040 1.000 960 920 880 840 1 godini u proizvedene 620 680 740 800 860 920 980 1.040 1 Tone godini proizvedene u 620 680 740 800 860 920 980 1.040 1 godini  Priručnik Priručnik za Osnove za Osnove ekonomije 37 37 ekonomije h) Zbog porasta potražnje za 200 tona pri svakoj razini cijene dolazi do porasta ravnotežne cijene na P = 4.000; cijena se povećala za 1.500 novčanih jedinica (s 2.500 na 4.000); dolazi do porasta proizvedene količine za 180 tona; sa 740 pri P = 2.500 na 920 pri P = 4.000. i) Gledajući početnu situaciju (tablicu), ako vlada odredi maksimalnu cijenu od 4.500 kn, na tržištu se javlja višak, odnosno ponuđena količina (980) je veća od potraživane količine (580) za 400 tona. j) Gledajući početnu situaciju (tablicu), ako vlada odredi minimalnu cijenu od 2.500 kn, na tržištu će se pojaviti manjak, odnosno potraživana količina (840) je veća od ponuđene količine (740) za 100 tona. 2. zadatak a) Slika D (dolazi do pada ponude) b) Slika C (dolazi do pada potražnje za dobrom A i rasta potražnje za dobrom B) c) Slika C d) Slika B (poboljšanom tehnologijom može se proizvesti i ponuditi više) e) Slika A (skuplji supstitut potaknut će povećanu potražnju za dobrom A) f) Slika D (skuplji uvoz smanjit će ponudu dobra A) g) Slika B h) Slika A 3. zadatak b) –20 + 10P = 400 – 20P 30P = 420 P* = 14 Q* = 120 Ravnotežna cijena je 14, a količina 120. c) Pri maksimalnoj cijeni od 10 kuna prodavatelji će biti spremni prodati samo 80 kilograma proizvoda (QS = –20 + 100 = 80), a kupci će potraživati 200 kilograma (QD = 400 – 200 = 200). Stoga na tržištu nastaje višak potražnje od 120 jedinica (manjak u iznosu 120). 4. zadatak b) Potražnje c) Ponude d) 80 e) 85 38 38 PONUDA IIPOTRAŽNJA. PONUDA POTRAŽNJA.KONCEPT KONCEPTELASTIČNOSTI ELASTIČNOSTI 5. zadatak P Q |𝑬𝑬𝑫𝑫| 𝑬𝑬𝑫𝑫 TR Elastičnost/neelastičnost 10 10 - 100 - 9 20 6,33 180 Elast. 8 30 3,40 240 Elast. 7 40 2,14 280 Elast. 6 50 1,44 300 Elast. 5 60 1,0 300 Jedinično elast. 4 70 0,69 280 Neelast. 3 80 0,47 240 Neelast. 2 90 0,29 180 Neelast. 1 100 0,16 100 Neelast. 0 120 0,05 0 Savršeno neelast.  39 3. POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA 40 40 POTRAŽNJA IIPONAŠANJE POTRAŽNJA PONAŠANJEPOTROŠAČA POTROŠAČA UKUPNA KORISNOST, GRANIČNA KORISNOST I RAVNOTEŽA POTROŠAČA U pozadini se tržišne krivulje potražnje, o kojoj je riječ bila u prethodnom poglavlju, nalaze odluke mnoštva potrošača, koji suočeni s cijenama proizvoda i usluga i ograničenim dohotkom, odlučuju o tome koje će kombinacije količina različitih proizvoda i usluga kupiti. Te se kombinacije količina različitih proizvoda i usluga nazivaju košarama. U okviru teorije ponašanja potrošača pretpostavlja se da će potrošač izabrati najpoželjniju dostupnu košaru proizvoda i usluga, odnosno onu košaru koja potrošaču daje najveću razinu korisnosti uz dane cijene i dohodak. Ukupna korisnost nekog proizvoda za potrošača predstavlja ukupno zadovoljstvo koje potrošač ostvaruje njegovom potrošnjom. Dodatna korisnost koju potrošač ostvaruje od potrošnje dodatne jedinice proizvoda naziva se graničnom korisnošću proizvoda. Da granična korisnost nekog proizvoda s porastom njegove potrošnje opada ekonomisti su nazvali načelom ili zakonom opadajuće granične korisnosti i na njemu temeljili teoriju potražnje u devetnaestom stoljeću. Suvremena se teorija ponašanja potrošača temelji na konceptu ordinalne korisnosti, u okviru u kojem se od potrošača traži da uspoređuje košare proizvoda i rangira ih sa stajališta poželjnosti, bez potrebe za kvantificiranjem koliko je jedna košara proizvoda poželjnija od druge. Ravnoteža potrošača definira se kao stanje u kojem je potrošač svoj raspoloživi dohodak raspodijelio na one količine proizvoda ili usluga koje mu pružaju najveću razinu korisnosti ili zadovoljstva. Kada je u ravnoteži, potrošač ukupnu korisnost više ne može povećati malom preraspodjelom dohotka, što znači da dodatna korisnost od posljednje utrošene novčane jedinice na oba ʹ proizvoda mora biti jednaka, ͳ ൌ ǤTo se načelo naziva načelom jednakograničnosti. ͳ ʹ