Osnove ekonomije - Kviza

Priručnik za osnove ekonomije

Ekonomski fakultet - Zagreb

Prof.dr.sc. Mirjana Dragičević i prof.dr.sc. Lorena Škuflić

978-953-346-177-9

Sveučilište u Zagrebu

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić, prof.dr.sc. Marinko Škare i izv.prof.dr.sc. Nebojša Stojčić

Sadržaj knjige, uključuje i kako čitati dijagrame.

Mjera koliko dobro ekonomska teorija analizira, objašnjava i predviđa ekonomske pojave.

Pojednostavljene slike ekonomske stvarnosti koje se koriste za predviđanje i analiziranje.

Ignoriranje nebitnih detalja u analizi, kako bi se fokusirali na važne elemente.

Pretpostavka da ako se jedan događaj dogodi nakon drugog, onda je prvi uzrok drugog.

Zaključak da nešto što vrijedi za jedan dio ekonomije vrijedi i za cijeli ekonomski sustav.

Latinski izraz, što znači "držeći sve ostale stvari konstantnima", koristi se za izolaciju utjecaja jedne varijable.

Ekonomska analiza koja objašnjava stvarne veze i odnose između ekonomskih pojava.

Ekonomska analiza koja opisuje idealizirane ili željene veze i odnose.

Ekonomski sustav gdje cijene, tržište, dobit i gubitak poduzeća te odluke potrošača određuju proizvodnju i potrošnju.

Ekonomski sustav gdje država odlučuje o proizvodnji, raspodjeli i potrošnji.

Ekonomija koja kombinira tržište i ulogu države u ekonomskom životu.

Krivulja koja prikazuje maksimalnu količinu dvaju proizvoda koja se mogu proizvesti s danim resursima i tehnologijom.

Vrijednost onoga na što se mora odreći da bi se dobilo nešto drugo.

Proizvodnja bez rasipanja resursa, na GPM.

Proizvodnja ispod GPM-a, s gubitkom resursa.

Unatoč ograničenim resursima, poboljšanje procesa proizvodnje, s mogućnošću proizvodnje većih količina drugih dobara.

Cijena na kojoj se potražnja i ponuda susreću, a tržište je u ravnoteži.

Količina robe ili usluge koja se kupuje i prodaje po ravnotežnoj cijeni.

Situacija na tržištu gdje je ponuda veća od potražnje, a cijena pada.

Situacija na tržištu gdje je potražnja veća od ponude, a cijena raste.

Mjera kako se količina potražnje mijenja u odnosu na promjenu cijene..

Kada se, uz promjenu cijene, količina potražnje mijenja značajno.

Kada se, uz promjenu cijene, količina potražnje mijenja neznatno.

Kada se količina potražnje mijenja u istom omjeru kao i cijena.

Dobra koja se zajedno konzumiraju, npr. benzin i automobil. Smanjenje cijene jednog dobra povećava potražnju za drugim.

Prikaz veze između cijene proizvoda i količine proizvoda koju je proizvođač voljan ponuditi po nekoj cijeni.

Kada cijena proizvoda raste, proizvođači će ponuditi veću količinu proizvoda i obrnuto.

Promjene u tehnologiji, cijeni radne snage, porezima, dohotku i drugim čimbenicima utječu na ponudu.

Smanjenje cijene proizvoda neće utjecati na pomak krivulje ponude, već na kretanje duž krivulje.

Povoljno utječu na ponudu, povećavaju proizvodnju i snižavaju cijene.

Povećava troškove proizvodnje, smanjuje ponudu i podiže cijene.

Točka u kojoj je količina proizvoda koja se nudi na tržištu jednaka količini proizvoda koja se traži.

Kada promjena cijene ne utječe na ukupne izdatke. To se događa kada je postotna promjena količine potražnje jednaka postotnoj promjeni cijene.

Dva proizvoda koja se mogu zamijeniti u potrošnji bez da se promijeni zadovoljstvo potrošača. Povećanje cijene jednog povećava potražnju za drugim.

Mjera osjetljivosti potražnje za proizvodom X na promjene cijene drugog proizvoda Y.

Mjera osjetljivosti potražnje na promjene dohotka. Pokazuje koliko će se promijeniti potražnja za proizvodom ako se promijeni dohodak.

Mjera osjetljivosti ponude na promjene cijene. Pokazuje koliko će se promijeniti količina ponude za proizvodom ako se promijeni njegova cijena.