Pitanja iz OPPD-a.pdf

www.pravokutnik.net OPĆA POVIJEST PRAVA I DRŽAVE 1. PRAVNE ŠKOLE...................................................................................................................

www.pravokutnik.net OPĆA POVIJEST PRAVA I DRŽAVE 1. PRAVNE ŠKOLE..................................................................................................................................... 2 2. BABILON............................................................................................................................................... 8 3. ATENA................................................................................................................................................. 15 4. FRANAČKA.......................................................................................................................................... 23 5. ENGLESKA I......................................................................................................................................... 36 6. ENGLESKA II........................................................................................................................................ 49 7. TURSKA............................................................................................................................................... 62 8. AMERIKA............................................................................................................................................. 72 9. FRANCUSKA........................................................................................................................................ 85 10. RUSIJA............................................................................................................................................... 99 11. CRKVENO PRAVO............................................................................................................................ 115 1  www.pravokutnik.net 1. PRAVNE ŠKOLE 1. Koja je svrha izučavanja opće povijesti? (6) Svrha izučavanja opće povijesti je da proučava državu i pravo kao zbiljske pojave, a to znači kao pojedinačne, povijesne, vremenske i prostorno uvjetovane, kao pojave koje su činjenice zbilje i sredstvo ljudske volje, kao pojave kojima je društvo pokretač, sredstvo i cilj, ali gdje se društvo pokazuje samo kao relativna cjelina, gdje se država i pravo pojavljuju kao dva različita ali povezana sredstva koja mogu poprimiti samostalnu prirodu i cilj. Takva znanost treba kod studenata razviti smisao za zbiljsko, vremensko-prostorno i povijesno-instrumentalno određenje. 2. Koje su značajke države i prava Antičkoga doba i od kada do kada ono trajanje? (8) Država i pravo postaju predmet sustavnog mišljenja srazmjerno kasno. S jedne strane, država je bila ponajviše činjenica vrlo promjenjive zbilje i pravno neuobličena; a s druge strane pravo je bilo ponajviše običajno i ponajviše prethodi određenoj državi i nadživljava je(kao običajno pravo). Pored svega toga država i pravo su bile suviše ishod nepredvidivih činjenica zbilje pa kao takve izmiču voljnom predviđanju te kao i sve ljudsko vidi ih se kao predmet volje bogova. Razdoblje Antičkoga doba traje od 5.st. pr.n.e. do 5.st.n.e. 3. Koga znanost naziva „otac povijesti“ pa i povijesti prava i države, tko su njegova dva nasljednika i njihova djela? (9, 11) „Ocem povijesti“ znanost drži Herodota koji je taj naziv stekao svojim najznačajnijim djelom „Historija“. Njegov stil se naziva totalna povijest jer kad u svojim izlaganjima opisuje pojedinu zemlju, piše i o ljudima koji tamo žive, njihovoj kulturi, običajima, mitovima i povijesti. Njegovi nastavljači su Tukidid i Ksenofont. Tukidid je poznat po djelu „Peloponeški rat“, a Ksenofont je poznat po sljedećim djelima: „Helenika“, „Anabaza“ i „Uspomene o Sokratu“. 4. Tko piše po uzoru na Aristotela? (11) Polibije – djelo: Opća historija (povijest od 3.st.pr. Kr. do 2. st. pr. Kr.); opisuje rimski ustav po uzoru na Aristotelov opis atenskog ustava 5. Koji antički pisac prvi naglašava čovjekova zavisnost od svojstava prirodne sredine u kojoj živi? (31) Hipokrat – čovjek zavisi o prirodnim svojstvima svoje okoline (dugoročni učinak materijalnih uvjeta stvara različitost) 6. Tko je napisao Egipatska kronika? (12) Napisao ju je Maneto, po narudžbi Ptolomeja II. u 3. st. pr. Kr. Prijepis je izradio Josip Flavije u 1. st. n.e. 7. Tko je i kada odgonetnuo klinasto pismo? Klinasto pismo je odgonetnuo početkom 19. st. njemački filolog i paleolog G. F. Grotefend. 8. Kada u okviru Rimu Kršćanstvo postaje priznatom, a kada državnom religijom. (13, 246) Milanski edikt 313. – Car Konstantin, kršćanstvo postaje priznata i dozvoljena religija (htio je njime povezati sve narode na prostoru rimske države jer je kršćanstvo neplemenska i nenacionalna vjera) Zakon cara Teodozija I. 380. – kršćanstvo postaje jedina dopuštena i državna vjera 9. Navedite bar tri rimska historika. (13) Marcus Tulius Cicero, Gaius Julius Cesar, Tit Livije, Cornelius Tacitus – pišu o povijesno-političkim događajima 10. Koje je najvažnije „kršćanski Herodot“ djelo i tko je preradio to djelo? (15) Euzebije je napisao djelo Kronika svijeta,303. a preradba je učinio sv. Jeronim. 2  www.pravokutnik.net 11. Kada i gdje nalazimo začetke glosatorske škole i tko slovi kao njen osnivač? (18) U sjevernoj Italiji je bila velika potreba za pravnicima da je početkom 12. st. u Bologni Irnerius osnovao pravnu školu u kojoj se proučavalo rimsko pravo. 12. Što je to Mos docendi italicus? (19) Budući da se u Italiji obavljalo studiranje rimskog prava, glosatorski se stil proučavanja rimskog prava naziva Mos docendi italicus. 13. Zašto se ova pravna škola naziva glosatorskom, te navedite najznačajnije glosatore? (18, 19) Budući da su Irnerius i njegovi učenici proučavali Corpus tako što su između redaka ili na rubu teksta pisali svoje bilješke (tumačenje riječi i sadržaja) – glosse, ova pravna škola se naziva glosatorska škola. Najznačajniji glosatori su: Irnerius, Martinus, Bulgarus, Jacobus i Hugo. 14. Objasnite odlike djelovanja glosatorske škole? (18) Glosatori su proučavali samo one dijelove Justinijanove kodifikacije koji su im trebali u svakodnevnoj praksi, a to je ponajviše područje obveznog prava. Glosatori su rimsko pravo proučavali pragmatično, kazuistički, fragmentarno, antihistorijski i dogmatski. Takvim načinom djelovanja, glosatori su uvelike izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja će ostati svojstvena načinu mišljenja europskog praktičnog prava. 15. Navedite i objasnite pet karakterističnih aspekata proučavanja rimskog prava od strane glosatora. (18) 1. Pragmatično – uspješno zadovoljenje svakodnevne prakse je mjerilo svrhe i koristi; 2. Kazuistički – praksa je niz pojedinačnih slučajeva za koje traže rješenje; 3. Fragmentarno – proučavaju one dijelove Corpusa koji im trebaju u praksi; 4. Antihistorijski – Corpus ne dovode u vezu s prilikama vremena kad je nastao i ne zanimaju ih promjene i razvoj rimskog prava; 5. Dogmatski – uporabu rimskog prava im ne nalaže nikakva norma, već ga oni prihvaćaju kao nepromjenjivi autoritativni sud bez ikakvog kritičkog pristupa. 16. Tko, kada i kojim djelom nastoji udovoljiti potrebama prakse i stvoriti pretpostavke za otklanjanje razlika u tumačenju glossa? (19) Glosatora je bilo puno, i pojavile su se razlike u tumačenju istovjetnih odredbi rimskog prava, a to je uzrokovalo poteškoće u svakodnevnom pravnom životu. Te poteškoće pokušava otkloniti Franciscus Accursius sredinom 13. st. svojim znamenitim djelom „Glossa magistralis seu ordinaria“. 17. Objasnite način i metode rada postglosatorske škole, te navedite najznačajnije postglosatore? (19, 20) Dok su glosatori proučavali rimsko pravo, postglosatori su proučavali glose glosatora, tj. rimsko pravo posredovano glosatorskim tumačenjem. Od 13. st. postglosatori postaju komentatori glosa svojih prethodnika, oni nastoje otkloniti razlike u tumačenju koje su postojale među pojedinim glosatorima tj. oni žele pronaći „Zajedničko mišljenje učitelja“. Najznačajniji postglosatori su: Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. 18. Što započinje radom Bartolusa de Sassoferrata? (20) On je nastojao ukloniti razlike između različitih tumačenja rimskog prava među talijanskim gradovima pa možemo reći da njime započinje međunarodno privatno pravo. 19. Koju metodu povijesne spoznaje njeguju postglosatori i objasnite njene faze? (20) Postglosatori njeguju metodu skolastičke kazuističke dijalektike – faze su: lectio, quaestio, disputatio te conclusio koji treba da pruži smisao, sensus te završava u egzegezi koja otkriva sadržaj znanja i misli, sententia. 20. Tko piše djelo „Šest knjiga o državi“ i što u njoj navodi? (22) Jean Bodin piše djelo „Šest knjiga o državi i u njoj terorijski-pravno uobličava ideju absolutne monarhije. 3  www.pravokutnik.net 21. Kada i gdje nastaje Elegantna ili francuska pravna škola, te koji su njeni najznačajniji predstavnici? (22) Elegantna pravna škola iznikla je iz klime „francuskog dvora“ 16. st., a simbol ovoga je kraljica-majka Katarina Medicci. Najznačajniji predstavnici ove škole su Cujacius, Jacobus, Donnelus, Balduinus, Duarenus, Baro i Hotomanus (Hotomanus, Cujacius i Balduinus naročito naglašavaju upotrebu historijske metode). 22. Objasnite temeljne značajke Francuske pravne škole? (22, 23) Proučavaju historijski pristup slijedu norma i odnos toga slijeda, i slijeda u povijesnoj zbilji – time je rođena historijska pravna metoda. Elegantna škola proučava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji naći u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantni pravnici smatraju odredbe rimskog prava izrazom državno-političkih pa i opće-društvenih prilika u kojima su nastale. Zato oni proučavaju i pravne institute i državno uređenje i društvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. 23. Kako u okviru Francuske ili elegantne pravne škole dijelimo pravnu povijest? (23) Razlikuju historiju zakona (historia legatum), historiju pravne zbilje (historia iuris) i historiju starine (antiquitates iuris). 24. Elegantna pravna škola zagovarala je primjenu rimskih državnopravnih načela, prevedite sljedeće izreke i navedite njihova autora? (23) „Quod principi placuit, legis habet vigorem“ – Što se vladaru sviđa, ima snagu zakona; „Princeps legibus solutus est“ – Vladar je oslobođen zakona; „Principis officium te vetat esse pium“ – Vladarska služba ti zabranjuje da budeš pošten; „Oboedientia est legis essentia“ – Poslušnost je bit zakona. Autor ovih izreka je Ulpianus. 25. Prevedite i objasnite načela Elegantne pravne škole „Sine historia caecam esse iurisprudentiam“ i „Oboedientia est legis essentia“. (23) „Sine historia caecam esse iurisprudentiam“ – bez historije je pravna znanost slijepa; po predstavnicima ove škole historijska metoda je bitan uvjet same pravne znanosti. „Oboedientia est legis essentia“ – poslušnost je bit zakona; Elegantna škola je zagovarala primjenu rimskog prava pa i njegovih pravnih načela. Rimska pravna i državna misao počiva na državnom zakonodavnom absolutizmu, a to je protivno svemu što bi državu ograničavalo u njenoj svemoći i isključivosti. 26. Kako se zove metoda proučavanja prava Elegantne pravne škole? (23) Metoda proučavanja prava Elegantne pravne škole, zbog toga što se ova škola uvelike razvija u Francuskoj, se zove mos docendi Gallicus (francicus). 27. Koji su glavni predmet pravne nastavo do 18. st.? (24) Rimsko i kanonsko pravo proučavano na način Elegantne škole. 28. Kada i gdje nastaje Škola prirodnog prava, te tko slovi kao njen osnivač? (26) Smatra se da je Škola prirodnog prava počela (u Francuskoj) godine 1625. kada je Holanđanin Hugo Grotius objavio svoju knjigu „De iure belli ac pacis“ ili „O pravu rata i mira“. 29. Objasnite osnove učenja škole prirodnog prava i navedite najznačajnije predstavnike? (26) Pripadnike ove škole bismo mogli prije nazvati politički filozofi, nego pravni i politički teoretičari. Njihovo poistovjećuju ono što im se čini logično i racionalno s mogućim i zbiljskim. Odbijaju historiju i iskustvo, a prihvaćaju apstraktni i dogmatski racionalizam. To im pribavlja atribut abstraktnog voluntarizma i intelektualnog dogmatizma. Predstavnici ove škole su Grotius, Hobbes, Locke, Voltaire, Rousseau, Montesquieu, Puffendorf, Wolf, itd. 30. Koji predstavnici škole prirodnog prava zastupaju suprotne stavove u odnosima izmedu različitih vlasti i o kojim se teorijama radi. Kakvi se stavovi unutar škole formiraju u vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suverenitetu i legitimitetu vlasti? (26, 27) 4  www.pravokutnik.net U okviru ove škole nastale su i posve oprečene teorije o odnosu imeđu raznih vlasti; tako je Montesquieu zastupao tzv. teoriju o podjeli vlasti dok je Rousseau zastupao tzv. teoriju o jedinstvu vlasti. U vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suverenitetu i legitimitetu vlasti; legitimna je i suverena samo ona vlast koja počiva na pristanku onih nad kojima se vlada. Taj pristanak pobuđuje pitanje: da li je jednom dati pristanak dovoljna osnova legitimitetu vlasti ili je legitimna samo ona vlast koja ima pristanak žive generacije (njene većine) kojom vlada. 31. Koje predstavnike Škole prirodnog prava smatramo pripadnicima totalitarnog etatizma, a koga pripadnikom kolektivističkog totalitarizma? (26) Totalitarni etatizam: Hobbes. Kolektivistički totalitarizam: Rousseau. 32. Tko je rodonačelnik buržoaskog konzervativizma i koje djelo piše? (27) Burke koji je napisao: „Rasprava o francuskoj revoluviji“. 33. Što je potaklo razvoj nacionalne pravne povijesti i gdje su ti zahtjevi najizraženiji? (29) Stvaranje nacionalnih država stvara i potrebu za stvaranjem općenacionalnih pravnih običaja, što dovodi i potiče razvoj nacionalno-pravne povijesti, a time i do protivljenja rimskom pravu. Ovi se zahtjevi ponajviše javljaju u protestantskom dijelu Njemačke. Tamo i započinje nacionalna pravna povijest. 34. Objasnite kako su učenja Škole prirodnog prava imala direktan učinak na politička zbivanja u 18.st.? (28) Škola prirodnog prava je imala izvanrednu i naprednu ulogu u političkim zbivanjima 18. st. Američka i francuska revolucija su izvedene pod zastavom ove škole i državno – pravni akti koji su nastali nakon tih revolucija su proglasili osnovne zasade Škole prirodnog prava. Međutim upravo ti događaji, a pogotovo francuska revolucija, njen načelni prihvat tog učenja – bila je zbiljska kritika ograničenosti političkog i intelektualnog voluntarizma, racionalizma, a time i dogmatizma. 35. Tko je rodonačelnik njemačke pravne povijesti i po kojem dijelu je poznat? (30) Rodonačelnik njemačke pravne povijesti je Herman Conring, koji je bio povjesničar i pravnik, i poznat je po djelu „De origine iuris germanici“(O podrijetlu njemačkog prava) u kojem dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pa je na temelju toga on začetnik njemačke Škole prirodnog prava. 36. Navedite predstavnike njemačke škole prirodnog prava i po čemu se ta škola ističe? (30) Dok je u katoličkim zemljama svaki racionalizam imao izgled Škole prirodnog prava, u njemačkim protestantskim zemljama taj racionalizam nije bio naglašeno protuvjerski, odnosno njemačka Škola prirodnog prava nije potisnula povijest, te u njenim okvirima nalazimo znatnu pomirbu razuma i povijesti. Predstavnici ove škole su Puffendorf, Tomassi, Wolf. 37. Objasnite Leibnizov utjecaj na razvoj povijesti prava? (30) U raspravi „Nova metoda kako treba proučavati i podučavati pravnu znanost“ on izlaže svoju filozofiju o društvu i pravu. On tu naglašava da je svijet povezan i iznutra jedinstven, odnosno ističe misao o evoluciji: sadašnjost u sebi nosi i prošlost i budućnost. Sve ovo je Leibniza učinilo osnivačem teorije o povijesti prava, posebno o općoj povijesti prava. On smatra da se pravna znanost i pravna poduka moraju zasnivati na podjednakom proučavanju pravne povijesti i pozitivnog prava te na proučavanju prirodnog prava. 38. Koje spoznaje prema Leibnizu omogućuju cjelovitu društvenu spoznaju? (30) Cjelovita društvena spoznaja prema Leibnizu moguća je samo kao historijska spoznaja i spoznaja o djelovima cjeline. 39. Iz čega Leibniz izvodi kontinuitet prava? (30) Budući da je svijet continuum i harmonija, onda je to i društvo; a to se pokazuje kao naglašeni kontinuitet na području prava. 5  www.pravokutnik.net 40. Navedite razliku izmedu shvaćanja pravne povijesti Gustava Hugoa i Leibniza? (33) Hugo kao i Leibniz razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu povijest, ali Hugo njihov objekt mijenja i sužava; njegova vanjska pravna povijest proučava pravna vrela i njihov razvoj, a unutarnja razvoj pojedinih pravnih instituta i grana. Kod Leibniza unutarnja pravna povijest proučava pravne institute, a vanjska pravna povijest proučava sve ostale društvene pojave koje su u nekoj vezi s pravom. 41. Što određuje „duh“ zakona prema djelu „O duhu zakona“ koji je napisao Montesquieu? (31) „Duh“ zakona je opća bit prava. Određuju ga međuutjecaji između zakona kao dijelova, i utjecaji i veze koje postoje između zakona te društvene i prirodne sredine. 42. Objasnite osnove Montesquieuova učenja o povijesti prava? (31) Izgrađuje suvremeno politološko i ustavno-pravno nazivlje. Kao pravnik i dobar poznavatelj rimske povijesti, ističe važnost prava i pravne države kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. U tom cilju on kao suprotnost dotadašnjoj absolutističkoj teoriji o jedinstvu sve vlasti u rukama najvišeg organa, izgrađuje teoriju o podjeli ustanovljenih vlasti, te naglašava razliku između naroda i države kao ustanovljene organizacije. 43. Što po Montesquieu jamči građanima slobodu? (31) Montesquieu ističe važnost prava i pravne države kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. 44. Ističući zahtjev za ujedinjenjem Njemacke, čemu su Gottingenska škola morala suprotstaviti? (32) Nacionalni romantizam bio je osobito prisutan u razjedinjenoj Njemačkoj; tu se zahtjev za nacionalnim ujedinjenjem morao obračunati kako s racionalizmom i kozmopolitizmom Škole prirodnog prava, tako isto s historicizmom provincijalizma i partikularizma. 45. Koja je uloga pravne povijesti po osnivaču Göttingenske pravne škole, Pitteru? (32) Osnivač Göttingenske pravne škole J.H. Pitter ističe posebno mjesto i samostalnost pravne povijesti, koja proučava kako promjene u pravnim institutima, tako i promjene u ozbiljenju iste pravne norme. Pravna povijest treba te promjene dovesti u vezu s prilikama vremena, proučiti pravne institute svih naroda i vremena i utvrditi njihove veze i razlike te im potražila uzroke u uvjetima sredine. 46. Što u učenju elegantne pravne škole i škole prirodnog prava odbacuje predstavnik Gottingenske pravne škole Gustav Hugo – kada se radi o stvaraocima prava i što je po njemu ishodište prava? (33) Gustav Hugo odbacuje tvrdnju da je država, zakonodavac stvaralac prava. Hugo ističe na temelju povijesti germanskog prava, da je pravo poput svih duhovnih tvorevina naroda, poput jezika, ishod stvaralačkog samorazvoja, postupno i neprimjetno, rezultat narodnog običaja, a nikako djelo trenutne racionalne volje bilo države bilo naroda. 47. Tko u Njemačkoj zagovara da za cijelu Njemačku bude donesen zakonik koji bi unificirao njemačko građansko pravo po uzoru na Napoleonov Code Civil? (34) A. Thibaut svojim djelom „O potrebi općeg građanskog prava za Njemačku“. 48. Objasnite osnove učenja Historijske pravne škole i navedite tko slovi kao njen osnivač? (35) Historijska pravna škola naglašava nacionalnu posebnost prava, naglašava da je pravo nedjeljivi dio duha nacije, također naglašava samo-razvoj duha nacije, tj. da se ono razvija evolutivno pod utjecajem vlastitih unutarnjih i tiho-djelujućih snaga koje imaju izgled duhovnih tvorevina, ali su one izraz i općih uvjeta života i sredine jednog naroda. Polazeći kako od općefilozofskih spoznaja tako i od filozofije povijesti te dotadašnje filozofije prava Savigny uspostavlja svoju filozofiju prava i njome postaje osnivač Historijske škole prava. 49. Koja su tri stupnja razvoja prava svakog naroda kod Savignya? (35) Stupanja običajnog prava; stupanj znanstvenog prava; stupanj uzakonjenja (kodifikacije). 6  www.pravokutnik.net 50. Što Hegel i njegove pristaše osobito osporavaju u teorijskim postavkama Historijske škole prava? (36) Hegelove pristaše, osobito Eduard Gans, su se oborili na tu školu i ubrzali njen kraj. Glavni predmet tog napada je naglašena posebnost nacionalnog duha i umanjena uloga države u stvaranju prava. Smatraju da bi država kao izvor nacionalnog duha trebala stvarati pravo. 51. Koje se političke opcije mogu nazrijeti iz teorijskih razmatranja Georga Puchta? (36) Georg Puchta je 1828. objavio „Običajno pravo“. On uz razvoj prava razmatra i razvoj države, tj. običaje. Pri tome Puchta pokazuje da njegova teorijska razmatranja imaju i političke opcije: monarhija je najbolji oblik vladavine, vlast je od boga, feudalne udruge su najbolji jamac slobode, itd 52. U kojem je djelu sadržana Hegelova filozofija povijesti i prava i što je po njemu jedinka univerzalne ljudske povijesti? (36) Hegelova filozofija povijesti i prava sadržana je u njegovu djelu „Fenomenologija duha“ iz 1807.g. Po Hegelu između zakona svijeta i svijesti postoji duboka veza, pa i istost. Zato društvene pojave nisu slučajnost, nego njima vladaju zakoni. A jedinka univerzalne ljudske povijesti po Hegelu je nacija. 53. Kojoj pravnoj školi je pripadao Baltazar Bogišić? (36) Jedan od najvećih pristaša Historijske škole je i Baltazar Bogošić. Skupljao je narodne pravne običaje od Kavkaza do Crne Gore te je na tim osnovama izradio „Opći imovinski zakon za kneževinu Crnu Goru“ 1888.g. 7  www.pravokutnik.net 2. BABILON 54. Objasnite tijek razvoja državnosti u međuriječju Eufrata i Tigrisa ? (43) Tokom 5. i 4. tisućljeća pr.n.e. pojedina plemena se naseljavaju na područja Eufrata i Tigrisa zbog plodnog tla. Prva naselja u južnoj Mezopotamiji su Eridu, Ur, Uruk, Lagaš, Larsa, Uma, Skurupak, Isin – to područje se naziva Sumer. Sjeverno područje Mezopotamije naziva se Akad, a tijekom 3. tisućljeća u Akadu javljaju se gradovi-države: Nipur, Kiš, Babilon, Sipar. Ta dva područja razlikuju se gospodarski i kulturno, a postoje i jezične razlike. Pojedinac ne može opstati sam, a sistemi odvodnjavanja i navodnjavanja traže masovni rad, tako da se oni povezuju i nastaju države. 55. Što je to teokracija? (44) Teokracija je vladavina svećenika, odnosno pojava kada je hram vlasnik sve zemlje. Državama upravlja bog zaštitnik kao njegov vanzemaljski predstavnik, a prvosvećenik kao njegovo zemaljsko svemoćno oružje. Taj prvosvećenik se naziva ensi, patesi ili išaku. Ako je bog gospodar ljudi, onda je i gospodar zemlje, a time je njegovo svećenstvo vlasnik zajednice. 56. Kada, gdje i zašto se odvijala pobuna pod vodstvom Urukaginu i koji su joj glavni dometi? (46) U državi Lagaš oko 2400. god. pr. n.e. je izbila pobuna pod vodstvom Urukaginu, protiv svećenstva i prvosvećenika. Tad je izvršen pokušaj odvajanja službe prvosvećenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne službe u kojoj je najbitniji dio vojno zapovijedanje (lugal). Vlast će se sve više vezati uz vojnu silu koja će se odvajati od ostalog naroda. Uzrok tome je bio što su prvosvećenici prenaglašavali duhovno-ideološku ulogu, a zaboravljali da moraju imati i vojniču ulogu. 57. Kada je vladao Hamurabi i koje su njegova dostignuća? (48) Vladao je od 1792.-1750. pr.n.e prostorom koji daleko prelazi granice Mezopotamije; proglasio se „kraljem Amorita“, izvršio je izmjene u poljoprivredi, uvidio prednosti u izradi oruđa i oružja. Platežno sredstvo postaje žito. Unaprijedio obrt i stočarstvo, podijelio slobodne ljude na avilu i na muškenu. Ograničio dugovinsko ropstvo na 3 godine. 58. U kom stoljeću nakon Hamurabija Babilon pada pod vlast Hetita i kasita te kada konačno prestaje njegova državnost i u okvirima koje države? (48) Početkom 16. st. (oko 1580. god. pr. n.e.) Babilon postaje plijen Hetita te se raspada, a sjeverni dio postaje plijen Kasita. U 6. st. novobabilonska država je uključena u Perzijsku državu čiju sudbinu od tada dijeli. 59. Kojim se načelom koristi babilonska vlast u uspostavi vlasti u pokorenim državicama? (54) Babilonska vlast se za pokorene državice temelji na načelu ratnog osvajanja (occupatio bellica), pa su svi dijelovi ogromne države strogo ovisni od središnje vlasti (načelo jedinstva vlasi u rukama vladara). 60. Što je babilonski vladar za svoj grad-državu, a što za pokorene države? (55) Za svoj grad-državu vladar je patesi, a za pokorene države samo lugal. Vladar lugal je nosilac svih vlasti, od kojih je najvažnija vojna; može svim organima vlasti izdavati obvezne naputke, mijenjati stvarnu i mjesnu, tj. sudsku nadležnost – vladarevo pravo delegacije i devolucije. Mada se vlast temelji na osvajanju, vladar ipak svoje podrijetlo traži u uzvišenijem ideološkom izvorištu, zato je vladar i patesi, odnosno ostvarenje moći boga-zaštitnika (Šamaša) i njegove premoći nad ostalim bogovima- zaštitnicima drugih gradova 61. Navedite najviše državne funkcionare i njihove funkcije u Babilonu. (55) Vladar-lugal je nosilac sve vlasti, a najvažnija je vojna vlast. Vladar je za svoj grad-državu patesi, a za pokorene države samo lugal. Među najvišim činovnicima je vladarev pomoćnik zove se nubanda, upravitelj dvora i carskih imanja. Upravljao je i javnim radovima i državnim financijama. Drugi najviši službenik središnje vlasti je išaku – upravlja državnom upravom na cijelom državnom području (vojno i upravno-sudbeno područje). Ova dva službenika stoje na čelu brojne središnje birokracije: „pisari“ (dub-sari). 62. Na kojem načelu se temelji babilonska uprava i kako središnja vlast nadzire nižu? (55) 8  www.pravokutnik.net Babilonska uprava je bila monokratska – na čelu svake upravne jedinice bio je jedan službenik i moglo bi se reći da je to bio oblik vojne uprave (upravitelj je bio vojni zapovjednik). Središnja vlast je nadzirala rad nižih vlasti na taj način što je povremeno slala svoje nadzornike koji su obilazili državu u pratnji brojnog vojnog odreda. 63. Ako se u Hamurabija načelo jedinstva vlasti manifestira kao držanje svih dijelova vlasti u rukama vladara, kako se to načelo manifestira na nižim razinama vlasti? (54) Kao jedinstvo vojne, upravne i sudbene vlasti u rukama lokalnih državnih organa. 64. Objasnite sudski sustav Babilona za vrijeme Hamurabija? (57) Iako je Hamurabi sudstvo vezao za upravu i odvojio od svećenstva, ipak je svećenstvo zadržalo stanovitu ulogu. Najviši sudac je vladar, a umjesto njega ponekad sude „carski suci“. Prvi put u povijesti za Hamurabija počinju suditi sudovi sa svjetovnim sucima. Od tad je redoviti mjesni sud sastavljen od upravitelja grada-rabinau kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4 do 8 prisjednika – gradski odličnici. Nezadovoljna je stranka mogla uložiti priziv na viši sud, sud pokrajine kojeg čini upravitelj pokrajine – šakanaku sa 6 ili 10 prisjednika. Nezadovoljna stranka mogla je uložiti i priziv samom lugalu. U svakoj pokrajini postoji i sudsko vijeće. Svaki od tih sudova je imao svoje sudske vojnike, sudske pisare i arhivare. Nekad je spor počinjao pred mjesnim sudom, a nekad već na prvoj instanci pred carskim sudom, zavisno od važnosti i vrsti spora. 65. Hamurabi je odvojio sudstvo od svećenstva ali oni ipak zadržavaju značajnu ulogu, koju? (58) Svećenstvo je imalo vezu sa školovanjem, poznavanjem mjesnih pravnih običaja, uloge arhivara, poznavanje pravnog prometa, pred svećenicima se priseže, oni su posrednici u pozivanju na sud, a često su i izborni suci – arbitraža, sudski bilježnici, vještaci, porota. 66. Tko je na čelu redovnog, a tko na čelu prizivnog suda u Babilonu? (57) Na čelu redovnog je rabinau, a prizivnog šakanaku. 67. Da li postoje elementi narodnog sudovanja u Babilonu? (57) Uz državne službenike kao suce, u sudski kolegij ulaze prisjednici, njih 4-10. U tome treba vidjeti ostatke narodnog sudovanja. 68. Kako se zove i kako se dijeli srebrni novac u Babilonu? (50) Talanat koji ima 60 mina, mina ima 60 šekela, a šekel je 180 zrna žita. 69. Koliko je iznosio porez u Babilonu? (56) Privatni vlasnici plaćaju desetinu od priroda. Država je većinom zemlju davala u zakup i zakupnici su uz zakupninu plaćali također i desetinu od plodina kao porez. Desetinu kao porez su plaćali i kolektivni vlasnici zemlje (hramovi, gradovi, općine). Vlasnici stoke plaćaju porez u naturi: vuna, mlado od stoke. Obrtnici i trgovci plaćaju ili u dijelu proizvoda ili u količini plemenite kovine. 70. Što je to kuluk u Babilonu? (56) Porez na osobu (porez u naturi), tj. radovi u korist države, a obveza kuluka postojala je za sve slobodne ljude. 71. Navedite na koje se klase dijeli babilonsko društvo, te objasnite svaku od njih? (50, 53) Podjela društva na slobodne i na neslobodne, tj. na robovlasnike i robove. Svi slobodni su u klasi robovima makar spali na prosjački štap. Slobodni su često radili na poslovima s robovima, ali su imali i obvezu kuluka, (radovi u korist države). Što se tiče količinskog odnosa, izgleda da je daleko prevladavala količina slobodnih, ali da se broj robova s vremenom povećavao. Država je bila suviše nestabilna i ugrožena izvana pa nije htjela stvarati i unutarnji nemir tako da je izrabljivanje robova bilo zabranjeno. 72. Objasnite položaj robova u babilonskom društvu? (51) Robovi su ljudi koji su u nečijem vlasništvu, nisu osobno slobodni. Robom se moglo postati zarobljeništvom u ratu, presudom, samoprodajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu 9  www.pravokutnik.net i ženu u ropstvo, nasljeđem ako su oba roditelja robovi. Vlasnici robova bili su država, hramovi, gradske ili seoske općine i pojedinci. Radili su kao poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge,... Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Rob je imao određenu pravnu i poslovnu sposobnost, zaključivao je brak kako sa ropkinjama tako i sa slobodnima, vlasnik je svoje pokretne imovine, vlasnik nije smio ubiti roba, ali ga je mogao primjereno kažnjavati. Da se sklone od kažnjavanja imao je pravo samopomoći ili da traži od suda da bude prodan. U pravnom prometu je mogao biti zastupnik svoga gospodara, živjeli su obiteljskim životom, ali nisu mogli birati mjesto i vrstu zanimanja niti vrijeme rada. 73. Objasnite položaj roba u Babilonu u pravnom prometu svojom pokretnom imovinom i kao zastupnika gospodara? (52) Bio je vlasnik svoje pokretne imovine i s njom je mogao upravljati u pravnom prometu kao slobodan čovjek. Mogao je zastupati svoga gospodara u pravnom prometu, a ugovori su morali biti napravljeni u pismenom obliku i pred dva svjedoka. 74. Kako se u Babilonu kažnjavalo ubojstvo ili povreda roba od strane trećih? (53) Povreda ili ubojstvo roba od strane trećih kažnjavana je imovinskom kaznom dvostruko nižom od one za istu povredu slobodnog. 75. Objasnite institut dužničkog ropstva prema Hamurabijevom zakoniku? (52) Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Dužničko ropstvo je Hamurabi ograničio na 3 godine nakon čega rob mora biti oslobođen bez obzira da li je svojim trogodišnjim radom isplatio dug. Time je država utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi dužnički rob umro od posljedica zlostavljanja, određuje da se ima ubiti gospodarev sin. No, često je taj institut izigran pomoću adopcije. Nakon Hamurabija te osobe koje su bile u dužničkom ropstvu su ostajali robovi dok ne odrade dug. 76. Što određuje Hamurabi u slučaju ako bi dugovinski rob preminuo uslijed zlostavljanja? (52) Ima se ubiti gospodarev sin. 77. Položaj djeteta robinje čiji je otac gospodar u Babilonu? (66) Rob je, a ako ga otac već prije nije učinio slobodnim („vi ste moja djeca“) postaje slobodno u času očeve smrti. 78. Tko su bili avilu u Babilonu i tko spada u tu skupinu? (51) Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uopće gornji društveni sloj. Slobodni ljudi su se dijelili na avile – gospodu i na muškenu – siromahe. Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost. Na području prava bila je sankcija za zločin protiv života i tijela: za povredu avilua primjenjivan je lex talionis, a kad bi avilu povrijedio pripadnika nižeg razreda onda bi svoju grešku ispravljao novčanom naknadom. 79. Objasnite ilku sustav? (51) Ilku sustav je polustajaća vojna formacija. Nisu bili na okupu u kasarnama, nego su rasute po širokom državnom području; to su vojnici zemljoradnici, a spadaju u razred avilu. Za plaću su dobivali komad zemlje dovoljan za izdržavanje obitelji. U zakup je može dati samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrađuje uzastopno 3 godine gubi i nju i službu. Zemlju su obrađivali pojedinačno, bila je to državna zemlja van pravnog prometa. Ilku zemlja je bila nasljedna i nisu plaćali porez. 80. Može li Ilku-vojnik dati zemlju u zakup te može li izgubiti zemlju i službu? (51) Ilku vojnik zemlju može dati u zakup samo kad je u ratu; ukoliko zemlju ne obrađuje uzastopno 3 godine gubi i nju i službu. 81. Tko je obvezan služiti vojsku u Babilonu? (56) Opća vojna obveza je za sve slobodne ljude. 82. Na koji način je u Babilonu otkupljivan vojnik koji je pao u strano zarobljeništvo? (56) 10  www.pravokutnik.net Vojnika koji je pao u strano zarobljeništvo država je otkupljivala iz sredstava njegove obiteljske imovine, a ako nije dostatna, onda sredstva daje hram njegovog grada, a ako ni to nije dovoljno onda plaća država. 83. Može li se prema babilonskom pravu žena preudati u slučaju da joj muž padne u zarobljeništvo i kakve to pravne posljedice izaziva? (56) Žena se može preudati samo ako nema sredstva za život, ali ako se muž vrati iz zarobljeništva žena mu je se dužna vratiti, dok djeca koju je izrodila drugom, ostaju uz toga oca. 84. Navedite zakonike u Mezopotamiji prije Hamurabijeva? (53) - Zakonski tekstovi – države Mezopotamije svoju volju počinju izražavati normativnim aktima. Te države su se osnivale na teoriji da vlast pripada bogu zaštitniku, ali povremeno vlast može postojeća pravna shvaćanja mijenjati i dopunjavati. Tako su se pojavili zakoni: Ur-Namu - vladar Ura izdaje zakon koji je sačuvan u fragmentima; Lipidištar - vladar Isina izdao je značajan dokument za razvoj kaznenog prava; Zakon vladara Bilalame - u državi Ešnun; Zakon vladara Babilonije Hamurabija - poznat nam je u cjelini. - Vladarska pisma – vladareve upute nižim državnim činovnicima, a iz njih saznajemo o ulozi države i o mnogim područjima života. - Isprave o pravnim poslovima – najpotpuniji izvor; prava slika života u tom društvu. Iz vremena treće dinastije Ura sačuvalo se više od 100 000 samoupravnih isprava, isprava vjerske književnosti (himne, tužaljke, vjerski mitovi), kao i profana književnost te znanstveni tekstovi (astronomija, filologija, povijest). 85. U kojem obliku je sačuvan Hamurabijev zakonik, gdje je pronađen i od čega se sastoji? (58) Kamena ploča, pronađen je 1901. u iranskom gradu Suzi. Sastoji se od 3 dijela: uvod, zakonski propisi i epilog. Ima određenu sistematizaciju o sudu, o stvarima, o braku i obitelji, o zaštiti života i tijela, o radu. 86. Kada je nastao Hamurabijev zakonik? U razdoblju od 1750.-1712. pr.n.e. 87. Kakve oblike vlasništva poznajemo u Babilonu? (59) Postoji zajedničko i privatno vlasništvo. Kao subjekt zajedničkog vlasništva javljaju se država-vladar, hramovi, gradovi i sela. Objekt tog vlasništva su najviše zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi, poljoprivredno oruđe i sve druge pokretnine. Zemlja u zajedničkom vlasništvu je obrađivana i davana u individualni zakup. Vjerojatno su periodično mijenjani zakupci parcela da se ne bi ustalili. Zakup ne može biti predmet pravnog prometa, niti inter vivos niti mortis causa. 88. Zemlja se u Babilonu obrađuje najviše kolektivnim radom. Tko rukovodi tim radovima? (49) Radom rukovodi država, gradovi i seoske općine, a zemlju obrađuju slobodni ljudi i robovi. 89. Kako se prema Hamurabijevom zakoniku zaključuje brak? (65) Zaključuje se ugovorom, inače je ništav. A cilj tog ugovora je da se utvrde međusobne obveze. Zaključuju ga mladoženja i djevojčin staratelj. Mogu se njime osloboditi odgovornosti za imovinske odgovornosti svakog od njih, ali za obveze i imovinu stečenu za vrijeme braka odgovaraju zajednički. tj. slobodna žena udana za roba ima pravo na dio u pravilu na pola, a drugi dio pripada gospodaru, nema razlike između braka slobodnih i robova. I jedni i drugi se mogu međusobno ženiti. Ali onaj tko je bio rob taj i ostaje rob bez obzira što mu drugi supružnik ima status slobodnog čovjeka. Robovi koji su supruzi slobodne osobe oštećuju svog gospodara time što gospodar nema pravo na potomstvo, a ako je supruga slobodna, njena djeca s mužem robom su slobodna, a ako je muž slobodan, a žena robinja, djeca, ako ih otac prije nije učinio slobodnima – postaju slobodna u času očeve smrti. 90. Što je to tirhatu i objasnite taj institut? (66) 11  www.pravokutnik.net Mladoženja je često davao mladoj ženidbeni dar – tirhatu no on nije bitan uvjet ugovora i imao je ponajviše svojstvo kapare, tj. jamstva za zaključivanje braka. Veličina tirhatua je bila slika ozbiljnosti namjere obje strane da zaključe brak. Ženidbeni dar daje pravo na odustajanje; ako mladoženja odustane gubi tirhatu, a ako mlada odustane vraća tirhatu u dvostrukom iznosu – dakle odustankom podjednako gube. 91. Objasnite instituciju miraza prema Hamurabijevom zakoniku? (66) Mlada prilikom dolaska u muževu kuću donosi miraz (šeriktu). Mirazom je žensko dijete odmah dobivalo svoj dio nasljeđa i zato nije nasljednik svojih roditelja. Miraz ima više svrha: on je djevojčino nasljeđe, imovinska potpora novoj obitelji, jamstvo mužu za ženino ponašanje, ženina sigurnost u slučaju muževe smrti. 92. Kako se zove mužev dar ženi u Babilonu? (68) Nudunu. 93. Kome u Babilonu pripada roditeljska vlast, dokle seže, pod čijim je nadzorom i kada se roditelj može odreći djeteta? (68) Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku prelazi samo smrću oca. Otac je mogao djecu prodati u ropstvo ili ih dati u dugovinsko ropstvo ili pak da ih drugi usvoje, kao i žensku djecu dati u svećenice, ali ipak roditeljska vlast je pod sudskim nadzorom (roditelj se može odreći svog djeteta samo ako to dopusti sud i jedino iz razloga ponovljenog teškog zločina protiv oca. 94. Na što ima pravo usvojenik u Babilonu u slučaju prekida usvojenja od strane usvojitelja? (68) Ima pravo na 1/3 pokretne imovine. 95. Da li žena sudjeluje u očevom naslijeđu u Babilonu? (68) Ne, ona svoj dio dobiva kao miraz. 96. Tko u Babilonu i kojim redom nasljeđuje imovinu ostavitelja ako ovaj nema sinova ili su mu umrli? (69) Unuci, a ako njih nema onda braća umrlog pa zatim stričevi. Dakle, samo muški potomci. 97. Tko nasljeduje ženin miraz u Babilonu? (67) Ženin miraz nakon njene smrti pripada sinovima, a ako je djeca nisu nadživjela (ili ih nije imala) miraz se vraća njezinoj obitelji, a njena obitelj vraća ženidbeni dar mužu ako je bila nerotkinja. U svakom slučaju ako muž nadživi ženu on ne stječe njezin miraz. 98. Kako Hamurabijev zakonik rješava nasljedna prava supruge, muških i ženskih potomaka, te uz vlastitu djecu sa slobodnom ženom, priznate djece s robinjom? (68, 69) Sinovi su nužni zakonski nasljednici, ženska djeca dobivaju nasljedni dio pri udaji kao miraz, supruga svoj nasljedni dio dobiva za života muža u obliku dara (nudunu), a ako ga nije dobila onda sa sinovima dobiva jednak dio. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne žene i priznatu djecu od robinje, djeca robinje sudjeluju samo u nasljeđivanju pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 99. Što se zbiva s imovinom roba nakon njegove smrti ukoliko je bio u braku sa slobodnom ženom, a što s imovinom slobodnog čovjeka ukoliko je imao djecu sa slobodnom ženom i priznatu djecu od robinje? (68) Ukoliko je rob bio u braku sa slobodnom ženom, gospodar stječe pola, a drugu polovicu žena. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne žene i priznatu djecu od robinje, onda djeca od robinje sudjeluju u nasljeđu samo pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 100. Tko su damgari (a tko šamalu)? (61) Damgari su trgovci koji se profesionalno bave prometom nekih dobara (nekretnine, robovi, žito, vuna, tkanine, kovine, oruđe itd.). Šamalu – izvršitelji koji vode poslove i koji su za poslodavca vezani posebnom vrstom ugovora. 101. Objasnite na koji način se u kupoprodajnim ugovorima babilonskog prava daje jamstvo za evikciju? (61) 12  www.pravokutnik.net U ugovorima o kupoprodaji često je navedena pravna osnova vlasništva prodavaoca pa u potvrdu tomu u ugovorima često nalazimo čitav niz ranijih vlasnika. S tim u svezi, u ugovorima je često kauzula o jamstvu za evikcije (tj. slučaj da se pojavi netko treći tko tvrdi da je pravi vlasnik stvari a ne onaj koju ju je prodao), a kao oblik jamstva prodavalac obećaje imovinsko obeštećenje ili osobno jamstvo (dugovinsko ropstvo). 102. Koje ugovore zaključuju stranke pri prodaji na kredit u Babilonu? (61) Kupoprodajni ugovor i ugovor o zajmu. 103. Koliko iznosi zakupnina prema Hamurabiju? (61) Zakupnina iznosi 1/2 ili 1/3 priroda, a kod zakupa vrtova 2/3. 104. Objasnite institut osobnog najma prema Hamurabijevu zakoniku? (62) To je podvrsta ugovora o najmu, odnosno o radu. Ima različite vrste radnika koji ga zaključuju, ciglari, kamenoresci, kožari,... za neke od njih zakonik predviđa najamninu za 1/3 imanja. Zakonom određena najamnina bila je samo sudu mjera za slučaj spora i nesporazuma između stranaka, u ove ugovore spadaju i naknade liječniku, veterinaru, građevinaru, za njihove usluge. A veličina th naknada je ovisila od toga da li je usluga učinjena avilu-mu ili mušken-u, ili robu. Za istu uslugu imućniji plaćaju više. Ova logika je gotovo svugdje provedena u Hamurabijevu zakoniku. 105. Objasnite o čemu, kod osobnog najma u Babilonu, ovisi visina naknade za izvršene usluge? (62) Visina naknade ovisi o tome jeli usluga učinjena avilu, muškenu ili robu. Za istu uslugu imućniji plaćaju više. 106. Koji cilj imaju kazne za nestručno obavljen posao u Babilonu i navedi primjer kazne? (62) Cilj kazni nije samo da se nadoknadi šteta, nego da se osigura stručnost onih koji se prihvaćaju izvođenja određenih poslova odnosno da budu onemogućeni da ubuduće čine poslove za koje su se pokazali nestručni: npr. liječniku koji je operacijom prouzročio smrt bolesnika odsjeći će se ruka. 107. Koje oblike kazni predviđa Hamurabijev zakon za nestručno obavljen posao? (70) Imovinska, tjelesna kazna i smrt. 108. Kolike kamate Hamurabi predviđa za žito, a kolike za srebro te koje su posljedice njihova prekoračenja? (61) Za žito 33%, a za srebro 20%. Posljedica prekoračenja je gubitak cijelog zajma. 109. Što se prema babilonskom pravu zbiva s dužnikom koji ne može vratiti dug zbog propale ljetine (poplave, suše i sl.)? (63) Dužnik biva za tu godinu oslobođen kamata, a otplatni rok mu se za toliko produžava. Također mu se pomaže i tako što dug može isplatiti bilo kakvim dobrom. 110. Kako Hamurabi kažnjava lažnu izjavu vezanu uz ostavu stvari? (63) Morat će dati dvostruku vrijednost onoga za što lažno tvrdi da je dao na čuvanje. 111. Objasnite kakav je bio cilj i kakve je učinke proizvodio ugovor o društvu, prema Hamurabijevom zakoniku? (64) Cilj tog ugovor je mogao biti zajedničko davanje ili uzimanje zajma, zajedničko vođenje nekog posla (npr. kupoprodaja). Prema trećima svi udruženi skupa i svaki udruženi posebno jamče za obveze iz odnosnog posla. Gubitak i dobitak dijele na jednake dijelove što znači da su ulozi jednake vrijednosti, ali mogu biti različite vrste. 112. Objasnite načine kažnjavanja prema Hamurabijevu zakoniku? (69) 13  www.pravokutnik.net Kazna ima svojstvo odmazde, postiže se bitna svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Ako u trenutku izvršenja delikta, počinitelj nije imao suosjećanja za patnje koje nanosi, onda neka kazna bude tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti počinitelja stvore predodžbe o patnji koju je nanio (graditelj koji je lošom gradnjom prouzročio smrt vlasnikova sina, bit će kažnjen tako što će biti ubijen graditeljev sin). Počinje se primjenjivati sve veća zamjena tjelesne odmazde novčanom – najčešći način imovinska kazna, no to nije uvijek čisto načelo kompenzacije, jer su velike novčane kazne imovinski i društveno počinitelja posve uništavale. 113. Kako se po Hamurabijevu zakonu kažnjava krađa, a kako razbojstvo? (71) Vlasništvo, naročito državno i hramovno vrlo je strogo zaštićeno. Krađa se u nekim slučajevima nadoknađuje trideseterostrukom vrijednosti ukradene stvari tj. ako je lopov nije u stanju nadoknaditi, bit će osuđen na smrt. Razbojstvo, bez obzira tko je počinitelj, povlači smrtnu ili tjelesnu kaznu. Ukoliko počinitelj nije pronađen dužnost je grada da plati štetu počinjenu razbojstvom (ostatak kolektivne kazne). 114. Koja „kolektivna kazna“ postoji u Babilonu? (71) Jedini ostatak kolektivne kazne je dužnost grada da plati štetu počinjenu razbojstvom na prostoru grada ukoliko počinitelj nije pronađen. Time su građani prisiljavani da budu zainteresirani za zbivanja u gradu. 115. Koje kazneno djelo prema Hamurabijevom zakoniku svojom sankcijom najbolje pokazuje razliku između društvenih klasa avilu i muškenu? (51) Zločin protiv života i tijela. 116. Tko podiže tužbu u Babilonu? (72) Oštećeni, država samo onda kad je povrijeđen neposredni interes kralja. 117. Kako Hamurabijev zakonik sankcionira samovoljnu pljenidbu dužnikovih stvari od strane vjerovnika? Bit će lišen svega. 118. Koja kazna se izricala lažnom svjedoku u babilonskom pravnom sustavu? (72) Izrečena mu je ona kazna koja bi trebala biti izrečena stranci protiv koje svjedoči kad bi to svjedočenje bilo istinito. 119. Jesu li svjedoci imali veliku dokaznu snagu i čime je to rezultiralo? (72) Pismeni ugovori navode imena svjedoka, a ako su osporavani svjedoci dokazuju ispravu; to govori o njihovoj važnosti. Ovakva dokazna snaga svjedočenja je razlogom da su sinovi i robovi za svog gospodara mogli ugovore sklapati samo uz prisutnost svjedoka. Ista forma je često tražena i za ugovore koje netko sklapa za sebe. 120. Kakav oblik imaju sudske presude u Babilonu i što sve presuda sadrži? (72) Sudske presude imaju oblik ugovora, tj. dokaza za buduće odnose. Bile su napisane kao ugovori: na pločici je napisan bitan sadržaj, izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka te bit presude. Stranke su se morale obvezati da neće ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem presude bila obvezna na određenu činidbu, prisegla je da će ju izvršiti. Neizvršenje presude povlačilo je novo parničenje, a sud je izricao globu zbog ne izvršenja (brijanje kose na čelu kao znak nečasnosti). 121. Da li je prisega bila dokaz u sudskom postupku u Babilonu? (72) Prisega se koristi samo za određene slučaje i nepobitan je dokaz, tj. nema mogućnosti pobijanja drugim dokazima odnosno stranka nema mogućnost da odbije tu prisegu ili da daje svoju prisegu suprotnog značenja. 14  www.pravokutnik.net 3. ATENA 122. Objasnite način nastanka polisa? (78) Trajno naseljena plemena. Takva naseljenost izaziva i borbe zbog zemljišta, pa tako među plemenima dolazi do sukoba tako i približavanja zbog zemljišta. Ali, budući da s izdvojenim plemenskim jedinicama istovremeno postoje izdvojene poljoprivredne cjeline – dolazi do stvaranja izdvojenih gospodarsko-plemenskih jedinica, koje imaju svoju krv (pleme, stanovništvo), svoje bogove (moral) i svoje običaje, svoj prostor: polis. Polis je dakle ukupnost suplemenika, prostor i određeni običaj istovremeno: polis je krvna, gospodarska, moralna cjelina, to je zajednica kao jedinka. 123. Objasnite nastanak državnosti na Atici? (79, 80) Stranci (metoikoi) postaju tu brojni naseljenici. Oni potječu iz zajednica u kojima je plemenska zaštita posve nedovoljna da pruži životne uvjete ili su izbjegli iz plemena (izgon kao kazna ili samopomoć), ili su potjecali iz sredina gdje je već pleme bilo davna prošlost. Ti meteki trajnim naseljenjem postaju dio života Atike. Naime, u svijetu plemena običaj je povlastica koju se stječe krvlju, to jest plemenska pravda vrijedi samo za plemenske pripadnike. Već među-plemenski odnosi, sporovi, stvaraju nedaće, ali pogotovo problem stvara odnos s nekim čije se plemensko (ili državno – ako potječu iz već državno- pravno uobličenog društva) pravo ne zna, štoviše ne zna ga ni odnosna osoba ukoliko već duže boravi u Ateni. Javlja se potreba za priznavanjem prostornosti običaja ili bar nekog njihovog dijela. 124. Što je to simahija i koja plemena u nju ulaze? (79) Nju čine 4 plemena koji čine trajni obrambeni vojni savez u koju ulaze Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti. 125. Objasnite bit Tezejevih reformi? (80) Bit tih promjena je synoikismos, tj. savez sva četiri plemena. Taj savez se očitovao u izboru zajedničkog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena doživotno vrši te iste poslove kad se oni tiču sva četiri plemena, dakle, on je vojskovođa, prvosvećenik i sudac za sve poslove koje izlaze iz okvira jednog plemena. Vjerojatno, izbor tog zajedničkog bazileja je obavljan tako da su plemena birala kandidate (njih četiri) između kojih je kockom biran zajednički bazilej. 126. Kako se nazivaju četiri jonska plemena koja su naseljavala Atiku, tko sklapa savez medu njima i u čemu se taj savez očituje? (80) Na atiki žive 4 plemena: Geleonti, Egikoreji, Argadi, Hopleti. Savez među njima sklapa Tezej. Bit tih promjena je synoikismos, tj. savez svih plemena. Taj savez se očitovao u izboru zajedničkog bazileja koji poput bazileja svakog plemena doživotno vršiti iste poslove kad se oni tiču sva 4 plemena. On je vojskovođa, prvosvećenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog plemena. 127. Što su naukrarije? (81) Tezeju se pripisuje podjela Atike na naukrarije (naus = lađa) tj. 48 oblasti (navodno po 12 u svakom plemenu), i svaka je bila dužna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu te dati dva naoružana konjanika. Bila je to vrsta poreske obveze koja je teretila oblast tj. sve njene stanovnike bez obzira na plemensku pripadnost. O toj obvezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar. Tako je Atena imala 48 brodica i 96 konjanika, 48 naukrara i zajedničkog bazileja. 128. Zbog čega tezu da je Tezej podijelio pripadnike atičkih plemena na eupatride, geomore i demiurge držimo neutemeljenom? (81) U svijetu plemena i običaja kao stoljećima poštivane volje bogova i predaka, izmišljanje društvenih uredava je nepojmljivo. Zato se sa sigurnošću može reći da je ovakva podjela već dugo postojala. 129. Samostalni život Atene pratimo kroz dva razdoblja: koja i od kada do kada traju? (81) 15  www.pravokutnik.net Prvo razdoblje traje od početka državnosti do 595. god.pr.n.e. (doba aristokratske republike), a drugo razdoblje od 595. do nestanka Atene kao samostalne države (razdoblje demokratske republike). 130. Tko je to bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos? (82) Bazilej – stalni zajednički službenik sva četiri atička plemena; polemarh – zajednički vojni zapovjednik; arhon eponymos – zajednički službenik za sudbene i upravne poslove. 131. Objasnite bit Drakonovih promjena? (83) Proširenje sudske nadležnosti države, zamjena krvne osvete novim oblicima kažnjavanja među kojima je i smrt česta kazna, osniva se sud efeta. Sud efeta čine: bazilej, polemarh, eponim te 48 naukrara. To su ustvari sređeni običaji koje su skupili tezmoteti – poznavatelji zakona (bilo ih je 6, a uvedeni su da se otklone sumnje u sadržaj zakona). 132. Objasnite Solonove gospodarske reforme. (85) Gospodarske promjene imale su za cilj spasiti širinu političke osnove vlasti. Proveo je sisahtiju (stresanje tereta), izvršena je devalvacija: dotadašnji eginski talanat zamijenio je eubejski talanat, ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vraćanje duga. Najvjerojatnije je određen i zemljišni maksimum. 133. Što je to sisahtija? (85) U prijevodu znači stresanje tereta, Atenjanin više ne može pasti u dužničko ropstvo odnosno nema više dugova uz zalaganje tjelesa; svi Atenjani koji su kao dužnički robovi dospjeli izvan Atene otkupila je država, a svi dugovi koji su prijetili slobodnom Atenjaninu ukinuti su. Izrabljivanom sloju slobodnih Atenjana zbacio teret zaduženosti i ropstva. 134. Objasnite Solonove političke reforme. (85) Politička prava je učinio ovisnima o prirodu sa zemlje. Podijelio je prema tome Atenjanje na četiri razreda: pentakosiomedimni (oni koji imaju više od 500 medimna prirode sa zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili žita; medimnos oko 50 litara), hipeis (konjanici: koji imaju između 300-500 medimna), zeugiti (jarmaši; koji imaju između 200 do 300 medimna) i thetes (žeteoci: koji imaju manje od 200 medimna ili nemaju uopće priroda sa zemlje).Takva politička organizacija se zove timokracija (udio u političkoj vlasti određen količinom priroda sa zemlje). 135. Protiv kojeg društvenog sloja je uperena Solonova reforma? (85) Protiv trgovačko-novčarskog sloja. 136. Koji je razred mogao ući u areopag u Solonovo vrijeme? (102) Pentakosiomedimni. 137. Objasnite bit Pizistratove vladavine? (560. – 510. g. pr. K.) (87) Pizistrat je vodio tiraniju (značilo bi samovladar pa i „gospodar“). Pizistrat nema nikakvu službu, ali snagom svog govora u skupštini i snagom političke spletke, igrom preko „svojih ljudi“, on postaje nešto poput stranačkog vođe koji pomiče poluge vlasti. Pizistrat demagog zna osnove vođenja: svoju imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu, izgrađuje Atenu i tako zapošljava gradsku sirotinju i obrtnike, podiže atensku trgovinu te tako privlači trgovački sloj. U Ateni oko Pizistrata i njegove uloge se raspreda što je demokracija i tko je narod; otvara se problem demokracije kao vlasti svih i jednakih (tzv. anonimna demokracija) ili demokracije koja je povjerenje većine u jednoga koji je njen istinski predstavnik i vođa (tzv. cezarska demokracija). Pizistratovi sinovi (Hiparh i Hipija) kao njegovi nasljednici nakon njegove smrti (527.g. pr.n.e.) nisu ni dorasli ocu; Eupatridske izbjeglice uz pomoć Sparte, ruše Pizistratide (510. g. pr.n.e.); ali ojačala demokratska svijest ne želi novog Pizistrata, nego demokraciju kao vlast samog naroda. Te demokratske težnje narod provodi pod vodstvom Klistena. Bit tih promjena je institucionalno uobličenje spoznaja koje su ishod Pizistratove tiranije; sam Klisten je bio arhont za Pizistratida i upoznao je prirodu te vlasti. 138. Što su isogonia isotimia i isegoria i koji ih atenski državnik osobito zloupotrebljava? (87) Isogonia – jednakost po podrijetlu, isegoria – jednako pravo govora, isotimia – jednakost u časti, vlasti. Pizistrat ih zloupotrebljava. 16  www.pravokutnik.net 139. Objasnite bit Klistenovih promjena? (88) Bit ovih izmjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa, bila je to pobjeda robovlasničke „buržoazije“. Klistenove reforme su konačno, nakon nekoliko stoljeća ukinule plemena kao osnove atenske države. Od tada plemena postaju samo područje socijalne psihe. Prostor postaje bitna osnova države. 140. Tko predlaže, a tko ždrijebom bira i koje organe centralne vlasti po Klistenovim reformama? (88) Svi središnji organi su birani po filama. Svaka fila u svojoj agori ždrijebom između kandidata koje predlažu demi te file bira jednog arhonta, 50 buleuta, 500 redovnih i 100 dodatnih helijasta. 141. Kako se naziva predsjedatelj trodijelne skupštine (agore) u kotaru (fili)? (88) Epimelet. 142. Kako su se održavale agore u filama? (88) Održavale su se po tritijama (demi iz gradske tritije čine jednu cjelinu i sl.), a ono što odluče dvije tritije to je odluka agore. Time je najbrojniji seljački sloj podvrgnut gradskom sloju. 143. Što je to Atičko-Delski savez (477. - 404. g. pr. Kr)? (90) Atičko-Delski savez je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa središtem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetište. 144. Kad je Atena dobila potpunu prevlast u Atičko-Delskom savezu? (90) Kada je prenijela blagajnu saveza s Delosa na Akropolu (451.god.pr.n.e.) 145. Što je to foros, a što synedrion u Ateni? (90) Synedrion je skupština izaslanika svih polisa na kojoj se odlučuje o poslovima saveza – izvršno tijelo Atičko – Delskog saveza. Phoros je prilog vojnoj moći koji daju članice ili kao brodovlje ili mornaricu ili novac. 146. Objasnite bit Efijaltovih promjena? (91) Efijaltove promjene su areopagu oduzele mnoge njegove nadležnosti, većinu njih prenijele na heliaju i bule tako da je areopag zadržao nadležnost u vjerskom autoriteta: on brine o vjerskim svečanostima, o održavanju hramova i njihove imovine, o ćudoređu, kao i o prijestupima protiv toga, tj. sudi o tim predmetima.U središtu izmjene je ocjena usklađenosti novih propisa s „običajima predaka“, a to je povjereno heliaji. Naime, demokratska struja nije bila protiv same te nadležnosti, nego samo protiv načina na koju ju je vršio areopag, a taj način je bio ocijenjen kao aristokratski. 147. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog građanstva? (92) Periklovim reformama je određeno da će ubuduće atenski građani biti samo oni koji su rođeni u braku u kome su oba roditelja Atenjani (tako je bilo i u Sparti). Time postaje važna i materina krv, a Atena se zatvara za brakove s neatenjankama. Na taj način je krug državljana znatno sužen, a ponos Atenjana veći. 148. Što je to misthoforia i tko je uvodi? (92) Da bi privukao što širi sloj pa i siromašne seljake i građane, Preiklo uvodi plaću za obavljanje i sudjelovanje u državnim poslovima. Do tada je obavljanje državnih poslova bilo besplatno. 149. Što je to kleruhija? (95) Usitnjavanje posjeda je dovodilo do propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva i do stvaranja gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapučenost rješavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih građana izvan Atene (naročito za Periklova doba). 150. Kakvi su to Peloponeški ratovi, tko ih vodi, kada i koje su njihove posljedice? (93, 94) Naraušavanje ravnoteže odnosa Atena-Sparta se pokazao kao stvaranje Peloponeškog saveza (vodi ga Sparta), kao perzijsko prisustvo u helenskoj politici (Perzija prima one koje Atena goni, Perzija daje 17  www.pravokutnik.net zlato, potiče Spartu). Sparta se pojavljuje ne samo u ime Peloponeškog saveza, nego od Atene traži da članicama svog saveza da slobodu, a ne da ih na najmanje pokazivanje želje za samostalnosti kažnjava oružjem. Tako je ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoći, otpočinjanje peloponeških ratova koji će od 431. do 404. g.pr.n.e. trajati između Atenskog i Peloponeškog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i novčanu) prisutnost Perzije. Atičko-Delski savez je raspušten. Atena je priznala određenu krivnju nekih demokratskih institucija, bar u uvjetima rata, pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tužbe, itd.) i pristala da ustukne pred oblicima posredne demokracije koji su imali čak oligarhijsko-plutokratske oznake. Kasnije se vratila svojim već tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zapriječila Demofantovim zakonom. 151. Kada je donesen i koje izmjene donosi tzv. Teramenov ustav, a koje i kada je donesen Demofantov ustav? (94) Teramenov ustav je donesen 411. god.pr.n.e. i njime je skupština priznala određenu krivnju nekih demokratskih institucija pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tužbe,...). Po Demofantovom ustavu (410 g.pr.n.e.) svatko može ubiti onoga koji obara demokratski poredak, Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zapriječila je Demofantovim zakonom. 152. Navedite kronološki tri osnovne podjele Atenjana? (96) 1. po plemenima, 2. po zanimanjima: eupatridi, geomori, demiurgi, 3. po količini priroda sa zemlje: pentakosiomedimni, hipeis, zeugiti, thetes. 153. Što je to time, a što atimija? (97) Atenski građani su imali prava i dužnosti. To je činilo građansku čast: time. Time je u nekim dijelovima bila opća i jednaka, dok je u drugim bila različita i zavisila je od imovinskih mogućnosti. Atenski građanin je, dakle, trebao imati određene vrline i one čine njegovu čast. Mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje obeščašćena – atimija. Atimija je mogla biti potpuna ili djelomična, a osnova atimije, tj. razlozi koji su nekoga činili nedostojnim su: određeni zločini, izbjegavanje vojne obveze, rasipništvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, zloupotreba političkih prava i sl. 154. Tko sve u Ateni plaća porez? (97) Plaćaju ga bogati građani (liturgije) i stranci (metoikon). 155. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim su se uvjetima mogli stalno naseliti u Ateni? (97) To su doseljenici, stranci stalno naseljeni u Ateni. Oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali političkih prava. Stranac se mogao doseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo brigu na sebe za njega (tzv. prostates), potom je polemarh određivao općinu u koju se može naseliti. Stranci su mogli imati nekretnine samo do određene vrijednosti (kuća + okućnica). Oni su imali vojne obveze i plaćali su posebni porez. 156. Kakvi su to u Ateni bili državni robovi? (98) Državni robovi su bili jedna vrsta prinudnih državnih službenika, tj. to su osobe kojima je država odredila što će raditi i koji nisu mogli napustiti Atenu. Državni robovi su živjeli obiteljskim životom, tj. dobivali su stan, hranu, odjeću i naknadu za svoj rad. Oni su se mogli ženiti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju pokretnu imovinu pa i vlastite robove. Dakako da su imali pravnu i djelatnu sposobnost. Naime, na određenim državnim službama radili su samo robovi, jer se smatralo da su neke službe nedostojne Atenjana (čistači ulica, kanala i slično), ali i da neke Atenjani ne mogu ni obavljati s obzirom na to da bi bili pristrani: policijske i redarstvene službe. Tako su robovi bili ne samo zidari, kovači, graditelji brodova, nego i policijski službenici, redari na skupovima, ulični pozornici, obavljali su zatvorske službe te isto tako su bili sudski pisari, arhivari, knjigovođe, blagajnici itd. 157. Objasnite pravni položaj privatnog roba u Ateni? (98) Privatni rok nije imao pravnu i djelatnu sposobnost, dakle ni pravo na brak bez gospodareva odobrenja. Gospodar ga je mogao primjereno kažnjavati ali ne zlostavljati i ubiti. Ako ga gospodar zlostavlja, rob 18  www.pravokutnik.net je imao pravo samopomoći i to tako da od države traži da bude prodan ili da pobjegne u hram (pravo azila). Gospodar odgovara za postupke roba tj. nadoknađuje štetu. 158. Što je to eklesia i objasnite taj institut? (99) Solonovim promjenama narodna skupština – ekklesia je skup svih Atenjana, tj. oblik neposredne demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godina (to je činilo od 20 – 40 000 ljudi, ali većinom ih je prisustvovalo par tisuća). Nadležnost je bila široka, od donošenja zakona do odluka o ratu i miru, podizanje vojske i potvrđivanja međunarodnih ugovora. Kvorum se tražio samo za ostracizam. Predsjednik skupštine je predsjedatelj bule. Postoje redovita i izvanredna zasjedanja. 159. Što su to bile „pritanije“ u Ateni? (99) Atenska politička godina dijelila se na 10 pritanija, tj. razdoblja od 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skupština (redovna zasjedanja). 160. Tko je sazivao dnevni red Narodne skupštine nakon Klistenovih promjena? (89, 99) Običajem je uređen. 161. Što je to ostracizam? (89) Svake godine prilikom šestog redovitog zasjedanja skupštine predsjedatelj je postavljao pitanja: „Misli li narod da treba pripremiti ostrake?“. Ako je većina glasala potvrdno, onda je sazivana nova skupština, na kojoj je trebalo biti prisutno najmanje 6000 građana da bi skupština mogla zasjedati (kvorum); svaki prisutni je na komadu glinene pločice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politički ugled i utjecaj. Onaj čije je ime na najmanje 3001 pločici morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. 162. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu? (106) Zakon (nomos) je opće abstraktno pravilo koje ima svojstvo trajog izvora, a njegove konkretizacije su samo privremene. Atena ne poznaje zakon u formalno-pravnom smislu riječi, a konkretna odredba (psefizma) ne može biti zakon zato što je zakon općenitost o općenitosti; odredba koja se odnosi na svakoga. 163. Što je to areopag i objasnite taj institut? (102) Areopag je skup bivših arhonata. Okupljaju se na Aresovom brijegu, a služba im je trajala svega godinu dana. Arhonti su slijedili savjete bivših arhonata jer i sami znaju da će jednom postati „bivši“. Do Solona arhonti mogu biti eupatridi, a od tada moraju biti pentakosimdimni, a u 5. st. Arhont je otvoren i za hipeis i za zeguite. Do Klistenovih promjena bio je zbiljski najvažniji oragan vlasti. Članstvo u aeropagu je doživotno što mu je i davalao najveću moć. Priroda aeropagove ocjene je bila sudsko-pravna. Nastupao je kao vrsta ustavnog suda, odluka mu je bila neopoziva i imala je svojstvo apsolutnog veta- zabrane. 164. Od kada u Ateni, funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10-godišnje, a od kada 1-godišnje? (102) Funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10-godišnje sredinom 8.st., a od 683. god.pr.n.e. traju samo 1 godinu. 165. Koje godine arhontska služba postaje pristupačna razredu Hipeis, a koje razredu Zeugita? (102) Hipeis – 487. pr.n.e., a zeugita – 457.g.pr.n.e. 166. Ako Atena nema ustav u formalnom smislu riječi, što čini njen ustav? (91) „Običaji i navike predaka“ su vrsta živog ustava. 167. Koje su sudske nadležnosti bazileusa, polemarha, arhonta eponima, areopaga, te kakav je sastav suda efeta i kako se on dijeli? (103) 19  www.pravokutnik.net Bazilej (sudac za vjerske delikte), polemarh (vojni sudac i sudac za strance), eponim (sudac za bračne i obiteljske sporove i delikte), areopag (sudi delikte: požar, trovanje, naumljeno ubojstvo Atenjanina). U nadležnosti suda efeta je nehotično ubojstvo i pokušaj ubojstva Atenjanina, ubojstvo meteka ili roba, delikti i teške tjelesne ozljede. Efeti sude u 3 vijeća po 17 članova. Sastav: bazilej, polemarh, eponim i 48 naukrara. 168. Što je to bule i objasnite taj institut? (101) Plemensko vijeće koje ima 400 članova koji su birani u svakom plemenu po 100 na vrijeme od godinu dana. Do Klistenovih reformi plemena su bile izborne jedinice, a nakon njega vijećnici se biraju po kotarima i vijeće od tada ima 500 članova, po 50 iz svakog kotara – izabrani ždrijebom. Bule je u osnovi imalo 2 vrste poslova: one koji su samo priprema za odluke skupštine i one u kojima vijeće odlučuje samo i konačno (tekuća diplomacija, financije. vojska, nadzor državnih službenika, dokimazije). 169. Što je to heliaja i objasnite taj institut? (103) Najviši sud. Zasjeda pod vedrim nebom, da bi ga bogovi promatrali i osvjetljavali njegovu pravdu te da se suci-porotnici ne bi okužili od zločinaca boraveći s njima u zatvorenom prostoru. Svake godine biralo se među starijim muškarcima od 30 godina 5000 redovitih i 1000 dodatnih sudaca. Postoje vijeća od 1501, 501, 201 člana. Imovinske predmete rješava najmanje vijeće, vijeće od 501 člana može izreći smrtnu kaznu, a najveće je za predmete koje ugrožavaju opći interes. 170. Postoje li u Ateni arbitražni sudovi te ako postoje kako su oni organizirani te kako sude? (103) U Ateni postoje arbitražni sudovi, ne kao stalni nego kao izabrani arbitražni sudovi. Stranke u sporu su mogle svoj predmet iznijeti pred sud sastavljen od osoba njihova obostranog povjerenja. Taj sud je nastojao da se stranke izmire, a ako do toga ne bi došlo izricao je presudu koja je bila konačna i obvezna. 171. Koji su najvažniji službenici u Ateni do Klistenovih reformi 509.g.pr.Kr., a koji poslije njegovih reformi?(104) Najvažniji službenici su do Klistenovih reformi bili bazilej, polemarh, arhont eponim, 6 tesmoteta, kolakreti (financijski službenici), a nakon Klistenovih izmjena to su bili 10 stratega (vojskovođa), 10 taksijarha (zapovjednici pješadije), 2 hiparha (zapovjednici konjice) i 2 filarha (zapovjednici konjice file). 172. Objasnite što je to dokimazija? (102) Bilo koji službenik ili vijećnik prije postavljanja u službu trebao je proć kroz postupak dokimazije koja je trebala potvrditi građanska svojstva i moralne vrline izabranog. Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne samo da članovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji građanin mogao doći i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode kandidata. 173. Što je to u Ateni epicheirotonia, tko ga i kome podnosi i koje eventualne kazne mogu potom uslijediti? (104) Epicheirotonia je izvještaj koji su podnosili službenici nakon završene službe (naročito financijski). Izvještaje ispituje bule i heliaja. Imovinske štete je morao nadoknaditi (često u deseterostrukom iznosu); katkada je određivano da blagu božice Atene priloži zlatnu statuu određene težine, a za ostalo je mogao biti osuđen različitim kaznama (atimija, progonstvo, smrt i sl.). 174. Kako se u Ateni biraju vojni i financijski službenici? (89) Pojedinačnim imenovanjem u skupštini, a to znači bez prethodne kandidature po filama. 175. Što u atenskom stvarnom pravu obuhvaća pojam „kleros“? (107) Nečija imovina je uvijek nazivan „kleros“, tj. od riječi kocka. Kleros uglavnom znači nečiji zemljišni posjed. 176. Koje tužbe postoje u Ateni za zaštitu prava vlasništva? (107) Tužba o plodovima; tužba o samom pravu vlasništva; tužba o smetanju posjeda. 177. Kako se u atenskom pravu osigurava izvršenje obveznopravnog ugovora? (108) 20  www.pravokutnik.net Hipotekom, kaparom, zalogom, jamstvom, a do Solona i osobnim jamstvom. 178. Što je bitan dio ugovora o kupoprodaji u Ateni? Objasnite. (109) Bitan dio kupoprodajnog ugovora je cijena – kupac stječe vlasništvo tek isplatom pune cijene, a do tada je prodavalac stvarni njezin vlasnik makar je kupac već ima u svom posjedu. 179. Što je to ergolabeia? (109) Ugovor o djelu kojim se jedna strana obvezuje da će nešto učiniti (brod, kuću,...) za drugoga uz određenu cijenu. 180. Što su syngraphai i chirographa? (109) Syngraphai je ugovor koji stvara obveze za obje stranke pa ih obje potpisuju. Ti ugovori imaju jaču dokaznu moć, a ugovori koji rađaju obveze za jednu stranku, pa ih potpisuje samo ona, nazivaju se chirographa. 181. Što je to hedna u atenskom bračnom pravu? (110) Ženidbeni dar. 182. Kako se u Ateni razvodi brak na inicijativu muža, a kako na inicijativu žene? (110) Muž je mogao razvesti brak jednostavnim vraćanjem žene njenoj obitelji. Ukoliko je to učinio bez ikakve ženine krivnje vraća miraz. I žena i njezin otac (brat) mogli su uvijek razvesti brak, ali su to morali učiniti preko arhonta eponima kojemu moraju saopćiti razloge za razvod. 183. Što je efebija i kada je kao obvezna uvedena u Ateni? 501.g.pr.n.e je efebija uvedena kao obvezna u Ateni. Mladenaštvo, dob između dječaštva i zrelosti; u Ateni posebno razdoblje između 18 i 20 godina. To je dvogodišnji vojnički novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima-državama. Atenski su mladići obavljali efebiju nakon završene više škole, oni se kao efebi (kadeti) obrazuju za vojsku. Nakon efebije su mladići stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojničkog odgoja pretvorila u studij lijepih vještina kojemu su pristupala bogataška djeca. To se dogodilo zato što je u helenističko doba sve veće značenje dobila plaćenička vojska te vojnički segment u efebiji odlazi sve više u pozadinu u korist izobrazbe u filozofiji i književnosti. U 3. st. nestaje efebije kao ustanove. 184. Da li je u Ateni postojala institucija usvojenja? (97) Da. 185. Koji je zakonski red nasljeđivanja u Ateni? (111) Sinovi, braća, sestre, djedovi i potomci. 186. Objasnite položaj vanbračnog djeteta u pogledu prava nasljedstva u Ateni? (111) Vanbračna djeca (ukoliko nisu priznata, usvojena) nemaju nikakvo pravo na nasljeđe, jer uopće nisu dio obitelji. 187. Tko je epiklera? (111) Ukoliko umrli nije sačinio oporuku, a ima samo jednu kćer, najbliži očev srodnik (po muškoj liniji, npr. očev brat) imao je pravo zatražiti kćerku jedinicu (epikleru) za ženu, a time i svu ostavinu umrlog. 188. Od kada postoji oporuka u Ateni i koje su bitne pretpostavke da bi se ona mogla sastaviti? (111) Oporuka u Ateni postoji od Solonovih promjena. Oporuku su mogli sastaviti samo muškarci bez zakonite muške djece, dakle sinovi su nužni zakonski nasljednici. 189. Objasnite institut grafe paranomon? (93) To je javna tužba (svatko je može podići) protiv zakonskog prijedloga ili njegovog predlagača ili već donesenog zakona, a s obrazloženjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. 21  www.pravokutnik.net 190. Tko pokreće dike, a tko graphe postupak, te tko snosi troškove u svakom od tih postupaka? (114) Dike postupak – privatni, pokreće oštećeni, troškove snosi tužitelj, a graphe postupak je bio javni postupak, pokreće ga bilo tko, a troškove postupka ne plaća nitko. 191. Kada će tužitelj u graphe postupku biti kažnjen za zloporabu toga procesnog ovlaštenja, kako sve može biti kažnjen i o čemu ovisi kazna? (114) Odustajanje tužitelja u toku postupka kao i ukoliko je tužitelj izgubio parnicu povlači kaznu od tisuću drahma jer je nehatno pokrenuo postupak. Tužitelj za čiji tužbeni prijedlog ne bi glasovala ni 1/5 članova sudskog vijeća osuđivan je za zloupotrebu ovog pravnog sredstva, njemu je mogla biti izrečena različita kazna čak i smrtna, ovisno o posljedicama i šteti koju je zajednici ili pojedincima prouzročio svojom tužbom. 192. Nakon završenog istražnog postupka sud u Ateni glasa dva puta. O čemu? (115) Prvo o osnovanosti tužbenog zahtjeva (tj. da li je tuženi odgovaran) i drugo glasovanje o obeštećenju. Glasuje se putem crnih i bijelih kamenčića, ako je jednak broj glasova, tuženi je oslobođen. 193. Kako se zove posebna tužba protiv svjedoka za lažno svjedočenje u Ateni, a kako tužba za izvršenje? (115) Dike pseudomartyrion – protiv svjedoka za lažno svjedočenje. Dike exoules – tužba za izvršenje. 22  www.pravokutnik.net 4. FRANAČKA 194. Što je to kolonat, emfiteuza, prekarij? (119) Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju) seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca traže dio plodina. Pravni izraz za takav zemljišni zakup odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zaključuju na dugi i nasljedni rok (do 100 godina), taj odnos nazivaju emphyteusis (emfiteuza). Katkad je zakupni odnos ugovaran bez roka, tj. latifundisti zakupcu daje zemlju do (vijek mogućeg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data (prekarij). KOLONAT – zemljišni zakup dijela latifundije, zakupnina u djelu plodina EMFITEUZA – zakup na dugi i nasljedni rok (do 100 godina) PREKARIJ – zakup bez roka, uz mogućnost opoziva (u svakom trenutku) 195. Objasni sljedeće pojmove: precaria data, precaria oblata, precaria renumeratoria. (120) Precaria data – latifundist daje zakupcu zemlju do uvijek mogućeg opoziva; precaria oblata – seljak dao svoju zemlju, a latifundist je istu zemlju seljaku dao u prekarij; precaria renumeratoria – seljak dao svoju zemlju, a latifundist mu daje tu zemlju i još dio latifundije u prekarij. PRECATIA DATA – zakup bez roka, uvijek moguć opoziv PRECARIA OBLATA – seljak daje svoju zemlju latifundistu, a latifundist daje tu zemlju istom seljaku u prekarij PRECARIA RENUMERATIORIA – seljak daje svoju zemlju latifundistu, a latifundist daje tu zemlju i dio svoje zemlje seljaku u prekarij 196. Tko su bili liti? (124) Liti su bili koloni, pravno vezani za zemlju, koji su poluslobodni, obrađivali su domene koje su dobili članovi carske pratnje. LITI – poluslobodni koloni, vezani za zemlju koji su obrađivali carske domene koje su članovi pratnje Franačkog plemenskog vođe dobili na uživanje 197. Tko i kada zabranjuje kolonima prekid kolonata i kako se tim ediktom mijenja priroda tog odnosa? (121) Konstantin 332. god. ediktom zabranjuje kolonima prekidanje odnosa. Tako jedan privatno-pravni, ugovorni, (pravno) dobrovoljni odnos, se pretvara u nametnuti, neravnopravni, neslobodni odnos. Ono što se podrazumijeva pod pojmom javnopravni odnos je da je to odnos u kome je država „stranka“ koja ne ugovara nego naređuje. KONSTANTINOV EDIKT 332. – zabranjen prekid kolonata, kolonat postaje nametnuti, neravnopravni i neslobodni odnos 198. Koje su bile granice Rimskog Carstva? (118) Prirodne granice (Rajna, Dunav, Eufrat, arapsko-saharski pustinjski prostor). GRANICE = Rajna-Dunav, Eufrat, arapsko-saharski pustinjski prostor 199. Što je to tetrarhija? (120) Dioklecijanova tetrarhija – četverovlast. TETRARHIJA – vlast 4 cara za vrijeme Dioklecijana, kraj 3. st. 200. Što i koje godine naređuju carevi Arkadije i Honorije rimskim zemljoposjednicima, a u svezi pridobivanja germanskih plemena kao saveznika? (122, 123) Braća carevi Arkadije i Honorije 398. god. naređuju rimskim zemljoposjednicima da plemenima kojima je država odobrila naseljenje moraju ustupiti dio svoje zemlje. - Herulima i Istočnim Gotima – 1/3 - Zapadnim Gotima – 2/3 - Burgundima najprije – 1/2, a kasnije – 2/3. Kako će uživati dobivenu zemlju pleme odlučuje samo. 23  www.pravokutnik.net USTUPANJE DIJELOVA ZEMLJE GERMANSKIM PLEMENIMA – naređeno 398., rimski zemljoposjednici moraju ustupiti dio svoje zemlje germanskim plemenima kojima je RC odobrilo naseljenje na njegovu prostoru – Heruli, Istočni i Zapadni Goti, Burgundi NAČIN UŽIVANJA ZEMLJE – pleme je moglo samo odlučiti 201. Od kada je Ravena sjedište Zapadnog Carstva i zašto? (128) Od 402. g. Ravena je umjesto Rima sjedište Zapadnog Carstva zbog lakše obrane. RAVENA GLAVNI GRAD ZAPADNOG CARSTVA – 402. zbog lakše obrane 202. Kada se odvija bitka na Katalunskim poljima i tko u njoj sudjeluje? Bitka se odvija 451. god., a bore se Franci (kao i zapadni Goti) zajedno s rimskom vojskom i pobjeđuju Atiline Hune. BITKA NA KATALUNSKIM POLJIMA – 451., Rimsko Carstvo i germanski saveznici (franci i z.goti) pobijedili Atiline Hune 203. Tko je bio „patricij Italije“? (129) PATRICIJ ITALIJE – Odoakar, taj mu je naslov priznao Istočni car Zenon I. nakon što je vojska Zapadnog Carstva svrgnula posljednjeg cara (Romula Augustila) 476. i odabrala Odoakara za cara ➔ time je prividno podvrgnut Istočnom caru 204. Kada u Franačkoj, crkva započinje borbu za „božji mir“? (141) Crkva u 10. st. započinje borbu za „božji mir“, tj. za zaštitu nenaoružanih te pojedinih mjesta od viteških sukoba, odnosno uopće za zabranu ratovanja u određene dane. BORBA ZA BOŽJI MIR – borba za zaštitu nenaoružanih ljudi i pojedinih mjesta od viteških sukoba te zabranu ratovanja na određene dane, Crkva to u Franačkoj započinje u 10. stoljeću 205. Koji samostan i kada u Franačkoj postaje utemeljitelj doktrine da je crkvena vlast izraz Boga i njegove vječnosti? (140) Samostan Cluny u 10. stoljeću. DOKTRINA O CRKVENOJ VLASTI KAO IZRARU BOGA- započela u samostanu Culny, u Franačkoj, u 10. stojeću 206. Što je „Dictatus papae“ i kada je nastao? (127) 1075. (Grgur VII Hildebrand) označava početak klerikalnog diktata. 207. Što je to arijanstvo? (129) Koncili u Niceji i Carigradu osudili su Arijevo učenje (Bibliju preveo na gotski jezik) te je tako arijanstvo postalo oblik germanskog kršćanstva nasuprot pravovjernom koji je prihvatila rimska država i službena crkva. ARIJANSTVO – oblik germanskog kršćanstva kojega su Koncili u Niceiji i Carigradu proglasili heretičkim, nazvano po tvorcu toga učenja Ariju, koji je Bibliju preveo na gotski jezik 208. Kada nastaje Franačka država? (129) U Galiji najprije dolazi do razračuna među vođama germanskih plemena te iz tih sukoba se uzdiže Klodvig iz roda Merovinga. On se uspijeva nametnuti svim Francima kao vođa – kralj. Klodvig pobjeđuje rimske čete kod Soissonsa 486. god. i tu godinu povijest uzima za početak franačke države. POČETAK FRANAČKE DRŽAVE = bitka kod Sissonsa, 486.; kralj Franaka Klodvig iz roda Merovinga porazio rimsku vojsku 209. Pod kojim kraljem i kada Franci prihvaćaju kršćanstvo? (129) Klodvig je 498. godine zajedno s 3000 svojih vojnika u Reimsu od biskupa Remigija primio kršćanstvo. FRANCI PRIHVAĆAJU KRŠĆANSTVO – 498. Klodvig sa svojim vojnicima u Reimsu 210. Što je ius hospitalis? (130) 24  www.pravokutnik.net U osvojenim krajevima Klodvig ne koristi ius hospitalis, tj. ne uzima dio zemlje za svoje ratnike, nego cijele veleposjede proglašava kraljevskim domenama, odnosno uzima ratni plijen i od stanovništva traži poreska davanja. IUS HOSPITALIS – pravo Franačkog vladara da uzme dijelove pokorene zemlje i da ih svojim ratnicima na uživanje za njihove ratne zasluge 211. Što je u osnovi razlikovanja patrimonijalne od patrijarhalne monarhije? (142) Ako vlast počiva na plemensko-vojnoj logici, kažemo da je to bila patrijahalna kraljevina. Za patrimonijalnu državu je bitna imovinsko-vlasnička osnova te vlasti; vlast glave obitelji kao vlasnika obiteljske imovine. PATRIJARHALNA DRŽAVA – vlast u njoj počiva na plemensko-vojnoj logici PATRIMONIJALNA DRŽAVA – vlast počiva na imovinsko-vlasničkoj osnovi, glava obitelji ima vlast kao vlasnik obiteljske imovine 212. Kada je bilo razdoblje patrijarhalne kraljevine? (142) Franačka je za cijelog svog trajanja patrijarhalna kraljevina, a uspostavlja se od 5. do 8. stoljeća. RAZDOBLJE PATRIJARHALNE KRALJEVINE – od uspostave u 5.st. (486.) do 8. stoljeća 213. Kada je kršćanstvo poprimilo najveće razmjere i imalo najveći utjecaj u Franačkoj? (159) 8. STOLJEĆE – kršćanstvo poprimilo najveće razmjere i imalo najveći utjecaj u Franačkoj 214. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na čelu Franačke? (133) Merovinška loza i dinastija Arnulf, koja će kasnije, po Karlu Velikom biti nazvana dinastija Karlovića. MEROVINZI KAROLINZI 215. Krajem 6. st. Franačka se dijeli između Klotarovih sinova na tri dijela, kako se zovu ti dijelovi? (130) - Austrazija (sjeveroistočno od Pariza i njemačke zemlje; sjedište Metz) - ISTOK - Neustrija (zapadno i sjeverno od Pariza; sjedište Pariz) – SJEVERO-ZAPAD - Burgundija (južno od Pariza; sjedište Orleans) - JUG 216. Kada se donosi Edictum Clotarii (tzv. Vječna konstitucija) i što se njome propisuje? (131) Edictum Clotarii se donosi 614. god. Bila je to puna potvrda moći aristokracije, jer kralj se obvezuje da će za upravitelja grofovije imenovati plemića iz te grofovije, da će grof ➔ nadležan za sve poslove od interesa za kralja na području grofovije i da će nadstojnik kraljevog doma ➔ upravitelj kraljevih posjeda i zapovjednik kraljeve konjice na svom području. Time je aristokracija ➔ preuzela vlast, a njen predvodnik kao majordom ➔ predvodnik aristokracije, postao stvarna vlast. 217. Koji franački majordom, kada i gdje poražava arapsku konjicu? (132) Karlo Martel, 732. godine, bitka kod Poitiersa. 218. Kojemu plemenu pripada dinastija Martel (Karlovići)? (132) Ribuarskom plemenu (to je ustvari dinastija Arnulf, tj. Karlovići). 219. Kada se dogodila smjena vladarskih dinastija u Franačkoj sa Merovinga na Karolinge? (133) Kada je Bonifacije 751. u Soissonsu u ime pape okrunio Pipina za kralja, a zadnji merovinški kralj je smješten u samostan. Tako je faktična vlast majordoma priznata i de iure kao kraljevska. Time je Merovinšku lozu zamijenila dinastija Arnulf, koja će kasnije po Karlu Velikom biti nazvana dinastija Karlovića. SMJENA KARLOVIĆI-MEROVINZI – 751. dotadašnjeg majordoma Pipina papa okrunio za Kralja 220. Kada i kako nastaje Papinska Država? (133) 25  www.pravokutnik.net PIPINOVA DAROVNICA - 754., nastanak Papinske države, daje papi Ravenski egzarhat na upravu. 221. Kako Pipin Mali regulira davanja na bivšim crkvenim posjedima koja su dana drugima u beneficij? (133) On ne oduzima bivše crkvene posjede beneficijarima, nego obvezuje neposredne proizvođače na tom zemljištu da uz ono što daju beneficijaru daju još 2/10 crkvi kao bivšem vlasniku. Tako je sad seljak na beneficiju opterećen dvostrukom desetinom za crkvu, a istodobno je naređeno svim zemljoposjednicima da desetinu od prinosa i oni daju crkvi. 222. Kada Karlo postaje franački kralj, a kada Imperator Romanorum? (134) Karlo 774. g. upada u Italiju, pokorava Langobarde i uzima njihovu krunu i proglašava se kraljem. Svi dijelovi Franačke priznaju Karla za kralja, a on je prvi franački kralj koji svojoj tituli dodaje „kralj po milosti Božjoj“. Na Božić 800. g. papa u Rimu kruni Karla te on postaje Imperator Romanorum (car Rimljana). FRANAČKI KRALJ – 774. osvajanje Langobardskog kraljevstva i priznanje cijele Franačke države IMPERATOR ROMANORUM – 800. papa okrunio u Rimu Karla Carem 223. Kada je i zašto zaključen Aachenski mir između Bizanta i Franačke? (134) Zaključen je 812. god. i njime je Karlu priznata imperatorska kruna. AACHENSKI MIR – 812., između Bizanta i Franačke, Karlo priznat za cara 224. Što je to Konstantinova darovnica i kako je crkva upotrebljava u odnosima s Franačkom državom? (135) Da je crkva svjesna Karlova uzmicanja od „crkvenog zagrljaja“ pokazuje „Konstantinova darovnica“. Da ne bi izgledalo da svoju svjetovnu vlast papa duguje isključivo Karlovićima, kurija je izradila lažnu Konstantinovu darovnicu. Po njoj Konstantin Veliki napuštajući Rim 330. godine kao svoju prijestolnicu, i odlazeći u Konstantinopolis, papi predaje vlast nad čitavim zapadnim svijetom. KONSTANTINOVA DAROVNICA – lažni dokument po kojem je car Konstantnin Veliki kada je 330. preselio prijestolnicu u Carigrad, papi predao vlast nad Zapadnim carstvom ➔ UČINAK – „dokaz“ da crkva ne duguje svoju svjetovnu vlast Karlovićima (Pipinova Darovnica 754. nastanak Papinske Dražave) 225. Kada je sklopljen i što se određuje tzv. Verdunskim mirom? (136) Verdunski mir je sklopljen 843. god. Ludvigovi sinovi sporazumjeli su se da Franačku podijele na tri podjednaka dijela: zemlje istočno od Rajne (naseljene Germanima) pripale su Ludvigu (njemačkom); zapadne (francuske zemlje) Karlu Ćelavom; uski pojas od Sjevernog mora do Rima, najstarijem Lotaru koji je dobio i naziv Car. VERDUNSKI MIR, 843. – sinovi kralja Ludviga podijelili Franačku na 3 podjednaka dijela: Istočno od Rajne – Ludvig Njemački Zapad Franačke – Karlo Ćelavi Pojas Sjeverno more-Rim – Lotar (+ naslov cara) 226. Što je određeno na državnom saboru 847. u Merzenu što su ga sazvali sinovi Ludviga Pobožnog, a o čemu govori kapitular Karla Ćelavog iz 877. godine? (158) U Merzenu je 847. određeno da svaki slobodni Franak može izabrati za gospodara kralja ili bilo kog drugog tuđinca. Karlo Ćelavi je 877. proglasio kapitual po kojemu su zemlje vazala te državne službe i časti nasljedni, tj. da ih nakon smrti uživatelja njegovi sinovi, nasljednici nasljeđuju. DRŽAVNI SABOR U MERZENU, 847. – 1) svaki slobodni Franak može za svog gospodara izabrati kralja ili bilo kojeg drugog čovjeka (toj osobi polaže prisegu vjernosti, postaje njegov vazal); 2) kraljevi vazali moraju se odazvati vojnom pozivu samo u slučaju rata protiv vanjskih neprijatelja KAPITULAR KARLA ČELAVOG, 877. – vazalske zemlje, povlastice i državne službe su nasljedni, vazala nasljeđuju njegovi sinovi 26  www.pravokutnik.net 227. Što je razlog da se u Franačkoj uz strogo nasljedno načelo, javlja i načelo izbora kao osnove kraljeve vlasti? Zbog čega u Franačkoj strogo nasljedno načelo počinje uzmicati pred izborom? (144) Vojska je tražila dostojnog vođu pa je to razlog da je strogo nasljedno načelo moralo uzmicati pred izborom sposobnog te se tako ponovno javlja elevatio (od 7. st), tj. vojska na prijestolje uzdiže jednog iz kraljevskog roda, bez obzira na jednakost ostalih članova kraljevskog roda. Razlog tome je da načelo naslijeđa i izbornosti gotovo jedno stoljeće ratuju da bi se izborom Pipina Malog činilo da je uzdizanjem nove dinastije pobijedilo načelo nasljeđa unutar novog vladarskog doma. NAČELO IZBORA KRALJA – vojska bira kralja prema njegovim vojnim sposobnostima (čin se zove elevatio – uzdizanje na prestolje) premda su svi ostali nasljednici jednakopravni u nasljeđivanju prestolja NAČELO NASLJEĐA unutar vladajuće dinastije – postalo primarno po dolasku dinastije Karlovića na vlast 228. Od kojeg stoljeća franačka vojska prestaje biti jedinstvena narodna vojska i u što se ona pretvara? (155) U 8. st. je franačka vojska prestala biti jedinstvena narodna vojska te postaje feudalna tj. poluprivatna (i privatna) i nejedinstvena. Presudnu ulogu je odigrao spoj vazaliteta i beneficijarnog sustava. JEDINSTVENA NARODNA VOJSKA – do 8. stoljeća POLUPRIVATNA I NEJEDINSTVENA VOJSKA – od 8. st., utjecaj na to je imao spoj vazaliteta i beneficijarnog sustava 229. Što je to komendacija, a što investitura? (156, 158) Komendacija je čin zasnivanja vazaliteta. Svečani čin kojim se određena osoba pružanjem ruke i prisegom vjernosti obvezuje na određenu službu drugoj osobi, a ovaj primajući njegove sklopljene ruke i njegova obećanja se sa svoje strane obvezuje da će mu pružati zaštitu i ponekad dati konjaničku opremu. Bio je to dvostrani ugovorni odnos privatno-pravne naravi. Investitura je čin dodjele beneficija. KOMENDACIJA – svećani čin zasnivanja vazaliteta, vazal obećaje vjernost i vršenje određene službe gospodaru, a ovaj u zamjenu obećava pružiti vazalu zaštitu i dati mu konjaničku opremu (popraćeno rukovanjem) ➔ ODNOS VAZAL-GOSPODAR = dvostrani ugovorni odnos privatnopravne naravi INVESTITURA – čin dodjele beneficija 230. Kada se na području Galije odnosno Franačke javlja vazalitet, u kojem stoljeću počinje njegovo vezanje uz beneficij, a od kada više nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto? (156) Vazilitet se javlja na području Galije još od keltskih vremena. U 8. st. počinje njegovo vezanje uz beneficij, a u 9. st. nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto. VAZALITET na području Franačke: POČECI – u vrijeme dominacije keltskih plemena, prije nego što je taj prostor ušao u sklop RC 8. STOLJEĆE – počelo vezanje vazaliteta za beneficij 9. STOLJEĆE – beneficij i vazalitet postaju neodvojivi 231. Koliko je bilo konjice u Franačkoj? (155) Franačka je mogla skupiti oko 35000 konjanika, ali je pozivano manje (oko 15-20000 konjanika). MAX – 35 tisuća PROSJEĆNO – 15-20 tisuća 232. Koja se tri društvena sloja formiraju u Franačkoj koncem 9 st.? (140) Oratores, bellatores (miles), laboratores – tj. oni koji mole, koji ratuju i koji rade. 3 DRUŠTEVNA SLOJA U FRANAČKOJ – formiraju se krajem 9.st. ORATORES – „oni koji mole“, svećenstvo BELLATORES – „oni koji ratuju“, ratnici LABORATORES – „oni koji rade“, seljaci 233. Državu feudalnog perioda karakteriziraju izrazite klasne i društvene suprotnosti. Objasnite razliku između tih suprotnosti. 27  www.pravokutnik.net Javlja se razlika između krunskih vazala i podvazala. Za državu feudalnog tipa najvažnija je vojska i ona je uzročnik ostalim društvenim poslovima i oblicima. 234. Što je osnova kraljevske vlasti i njena legitimiteta u Franačkoj? (146) Osnova kraljevske vlasti je ugovor, tj. pristanak podanika. Nasljeđe ili izbor je samo uvjet da kralj traži podaničku prisegu; bez nje vlast kao da nije legitimna. Postoji pravo otpora. OSNOVA KRALJEVSKE VLASTI = pristanak podanika (ugovor s podanicima) ➔ NASLJEĐE i IZBOR – uvjet da kralj može tražiti podaničku prisegu (daje legitimitet), ali nije osnova njegove vlasti PRAVO OTPORA - postoji 235. Navedite organe vlasti za trajanja vojne demokracije kod Germana? (143, 148, 149) Uz kralja, bitni organi vlasti su Narodna skupština i Sabor velikaša (Placitum generale). 1. Kralj 2. Narodna skupština 3. Sabor velikaša 236. Kojim prihodima raspolaže kralj u Franačkoj? (146, 147) Zemlja odnosno prihodi sa zemlje su osnova imovinske moći kralja. Uživa svoju zemlju tako da sam brine o obradi ili daje zemlju u zakup. Svi ostali kraljevi prihodi su znatno nesigurniji: godišnji darovi (dona annualia), globe za povredu kraljevih štićenika, carine i pristojbe na robu namijenjenu prodaji, tributi pokorenih i ratni plijen, a kao kraljeve prihode možemo smatrati i obvezu pod