Vazalistika u Franačkoj 8. i 9. stoljeće

Počeci vazaliteta u Franačkoj

• Vazaliteta se pojavila u Franačkoj za vrijeme dominacije keltskih plemena, prije dolaska Rimskog Carstva.
• Osamsto godina – vezivanje vazaliteta za beneficij počinje.
• Deveto stoljeće – beneficij i vazalitet postaju nerazdvojivi koncepti.

Konjica u Franačkoj

• Franačka je mogla mobilizirati oko 35,000 konjanika, no pozivano je manje – prosječno između 15,000 i 20,000.
• Maksimalan broj konjanika u Franačkoj iznosio je 35,000.

Društveni slojevi u Franačkoj

• Krajem devetog stoljeća formiraju se tri društvena sloja:
  • Oratores – svećenstvo, oni koji mole.
  • Bellatores – vojnici, oni koji ratuju.
  • Laboratores – seljaci, oni koji rade.

Klasne i društvene suprotnosti

• Razlikuju se krunski vazali i podvazali, što stvara izražene klasne suprotnosti.
• Vojska je ključna za državu feudalnog tipa, utječe na sve društvene aspekte.

Osnova kraljevske vlasti u Franačkoj

• Kraljevska vlast temelji se na ugovoru i pristanku podanika.
• Nasljedstvo ili izbor su uvjeti za kralja da zatraži podaničku prisegu, koja je ključna za legitimitet vlasti.
• Postoji pravo otpora prema kraljevskoj vlasti.

Organi vlasti tijekom vojne demokracije

• Kralj, Narodna skupština i Sabor velikaša (Placitum generale) su ključni organi vlasti.

Prihodi kralja u Franačkoj

• Kraljeva imovinska moć temelji se na prihodima od zemlje.

Različiti pravni postupci

• Za zloporabu postupka, tužitelj može biti kažnjen s tisuću drahma ili čak smrtnom kaznom.

Istražni postupci u Ateni

• Nakon istražnog postupka, sud u Ateni glasa o osnovanosti tužbenog zahtjeva i visini obeštećenja putem crnih i bijelih kamenčića.

Tužbe u Ateni

• Dike pseudomartyrion – tužba protiv lažnog svjedočenja.
• Dike exoules – tužba za izvršenje.

Pojmovi vezani za zemljište

• Kolonat – zemljišni zakup dijela latifundije, zakupnina je dio plodina.
• Emfiteuza – dugotrajni zakup (do 100 godina).
• Prekarij – zakup bez roka s mogućnošću opoziva.

Karlo Veliki

• Karlo postaje franački kralj 774. godine nakon pokoravanja Langobarda.
• Postaje Imperator Romanorum 800. godine svečanom krunidbom od pape u Rimu.

Aachenski mir

• Zaključen 812. godine, priznat Karlo kao car.

Konstantinova darovnica

• Lažni dokument koji tvrdi da je Konstantin Veliki papi predao vlast nad zapadnim svijetom, korišten za legitimizaciju crkvene vlasti.

Verdunski mir

• Zaključen 843. godine; Franačka se dijeli na tri dijela među Ludvigovim sinovima:
  • Istočno od Rajne pripalo je Ludvigu (Njemačka).
  • Zapadne zemlje Karlu Ćelavom (Francuska).
  • Uski pojas Lotaru, koji dobija titulu Cara.

Vazalitet u Franačkoj

• Počeci vazaliteta datiraju prije uspostave Rimskog Carstva, tijekom dominacije keltskih plemena.
• U 8. stoljeću, vazaliteta se počinje povezivati s benefitom.
• Do 9. stoljeća, beneficij i vazalitet postaju neodvojivi.

Konjica u Franačkoj

• Franačka je mogla skupiti do 35,000 konjanika, ali se u prosjeku pozivalo 15,000 do 20,000.

Društveni slojevi u Franačkoj

• Glavni društveni slojevi krajem 9. stoljeća:
  • Oratores: svećenstvo, "oni koji mole".
  • Bellatores: ratnici, "oni koji ratuju".
  • Laboratores: seljaci, "oni koji rade".

Kraljevska vlast i legitimitet

• Kraljevska vlast se temelji na ugovoru i pristanku podanika.
• Nasljedstvo ili izbor su uvjeti za traženje podaničke prisege, ali nisu osnova vlasti.
• Postoji pravo otpora protiv kraljske vlasti.

Organi vlasti u vojnim demokracijama

• Kralj, Narodna skupština i Sabor velikaša (Placitum generale) su ključni organi vlasti.

Prihodi kralja u Franačkoj

• Osnovni prihodi kralja dolaze od zemlje i njezinih resursa.

Kolonat, emfiteuza i prekarij

• Kolonat: zakup zemljišta dijela latifundije uz plaćanje dijela plodina.
• Emfiteuza: dugotrajni zakup do 100 godina.
• Prekarij: zakup bez roka, s mogućnošću opoziva.

Karlo Veliki

• Godine 774. postaje franački kralj osvajajući Langobarde.
• Na Božić 800., papa ga kruni kao Imperator Romanorum.

Aachenski mir

• Zaključen 812. godine, priznao je Karla kao cara.

Konstantinova darovnica

• Lažni dokument kojim se tvrdi da je car Konstantin Veliki predao vlast papi.
• Koristila se za dokazivanje papinske vlasti.

Verdunski mir

• Sklopljen 843., podijelio je Franačku na tri dijela:
  • Istočne zemlje Ludvigu.
  • Zapadne zemlje Karlu Ćelavom.
  • Uski pojas Lotharu.

Razlikovanje monarhija

• Patrijarhalna monarhija temelji se na plemensko-vojnoj logici.
• Patrimonijalna monarhija se oslanja na imovinsko vlasništvo.

Kršćanstvo u Franačkoj

• Najveći utjecaj i raširenost kršćanstvo postiglo u 8. stoljeću.

Dinastije u Franačkoj

• Poznate dinastije: Merovinška loza i Karolinzi.

Podjela Franačke u 6. stoljeću

• Klotarovi sinovi dijele Franačku na tri dijela:
  • Austrazija, Neustrija, Burgundija.

Edictum Clotarii

• Donesen 614. godine, naređuje ustupanje dijelova zemlje germanskim plemenima.

Ravena i Zapadno Carstvo

• Od 402. godine, Ravena postaje glavni grad Zapadnog Carstva zbog lakše obrane.

Bitka na Katalunskim poljima

• Odvijena 451., Franci i rimska vojska pobjeđuju Atiline Hune.

Odoakar

• Naslov "patricij Italije" priznao mu je Istočni car Zenon I. nakon svrgavanja Romula Augustila.

Borba za "božji mir"

• Započinje u 10. stoljeću, crkva traži zaštitu nenaoružanih i zabranu sukoba na određene dane.

Kazne za tužitelja u građenju postupku

• Kazne za zloporabu procesnog ovlaštenja uključuju kaznu od tisuću drahma ako tužitelj odustane od postupka ili izgubi parnicu.
• Tužitelj čiji tužbeni prijedlog ne dobije podršku ni 1/5 članova sudskog vijeća može biti kažnjen različito, čak i smrtnom kaznom, ovisno o šteti koju je prouzročio.

Istražni postupak u Ateni

• Nakon istražnog postupka, sud glasuje dvaput: prvo o osnovanosti tužbenog zahtjeva (odgovornost tuženog), zatim o obeštećenju.
• Glasovanje se provodi pomoću crnih i bijelih kamenčića; izjednačen broj glasova oslobađa tuženog.

Tužba protiv svjedoka

• "Dike pseudomartyrion" predstavlja posebnu tužbu protiv svjedoka za lažno svjedočenje.
• "Dike exoules" označava tužbu za izvršenje.

Koncepti kolonata, emfiteuze i prekarija

• Kolonat: zemljišni zakup dijela latifundije, zakupnina se plaća dijelom plodova.
• Emfiteuza: dugoročni zakup (do 100 godina), često nasljedan.
• Prekarij: zakup bez roka s mogućnošću opoziva u bilo kojem trenutku.

Zakup parcela

• Periodično mijenjanje zakupaca sprječava ustaljivanje prava; zakup ne može biti predmet pravnog prometa.

Obrada zemlje u Babilonu

• Radom rukovodi država, gradovi i seoske općine, a obrađuju ga slobodni ljudi i robovi.

Zaključivanje braka prema Hamurabijevom zakoniku

• Brak se zaključuje ugovorom između mladoženje i staratelja djevojke; bez ugovora brak je ništavan.
• Ugovor određuje imovinske obveze, nezavisno o statusu supružnika (slobodni/robovi).

Institut tirhatu

• Mladoženja često daje ženidbeni dar – tirhatu, koji nije obavezan, ali simbolizira ozbiljnost namjere braka.
• Odustajanjem se gubi dar ili se vraća u dvostrukom iznosu, ovisno o tome tko odustaje.

Precaria oblike

• Precaria data: zakup bez roka s mogućim opozivom;
• Precaria oblata: seljak daje svoju zemlju latifundistu, koji je vraća u prekarij;
• Precaria renumeratoria: seljak daje svoju zemlju latifundistu, uz dodatnu parcelu.

Liti

• Liti su poluslobodni koloni pravno vezani uz zemlju, obrađivali su carske domene.

Edikt Konstantina

• Konstantin zabranjuje 332. g. kolonima prekid odnosa, pretvarajući pravno dobrovoljni odnos u nametnuti neravnopravni odnos.

Granice Rimskog Carstva

• Prirodne granice rimskog teritorija obuhvaćaju Rajnu, Dunav, Eufrat i arapsko-saharski pustinjski prostor.

Tetrarhija

• Dioklecijanova tetrarhija, oblik vladavine s četiri cara, uspostavljena je krajem 3. stoljeća.

Istražite ključne aspekte vazaliteta i društvenih slojeva u Franačkoj tijekom 8. i 9. stoljeća. Ovaj kviz pokriva vezu između vazaliteta i beneficija, kao i formiranje društvenih slojeva. Pripremite se testirati svoje znanje o ovoj fascinantnoj povijesnoj temi.