Psihologija pamćenja - 1. kolokvij PDF

**PSIHOLOGIJA PAMĆENJA** **1. ODREĐENJE PAMĆENJA I POVIJESNI PREGLED** \- pamćenje - mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija (Zarevski) \- sposobnost zadržavanja informacija stečenih iskustvom ili aktivnim učenjem (Petz) \- proces ili sposobnost? \- na pamćenje se može gledati...

**PSIHOLOGIJA PAMĆENJA** **1. ODREĐENJE PAMĆENJA I POVIJESNI PREGLED** \- pamćenje - mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija (Zarevski) \- sposobnost zadržavanja informacija stečenih iskustvom ili aktivnim učenjem (Petz) \- proces ili sposobnost? \- na pamćenje se može gledati kao na jedinstveni sustav ili mjesto gdje se čuvaju informacije, \- određenje pamćenja: - kodiranje -- pretvaranje ulaznih senzornih informacija u neku vrstu reprezentacija koje se mogu pohraniti u pamćenju - pohranjivanje -- zadržavanje informacija u pamćenju - pronalaženje -- dostupnost informacija u pamćenju *Kakvi bismo bili bez pamćenja?* \- živjeli bismo na razini refleksa \- pamćenje je preduvjet razvoja i očuvanja vlastite ličnosti; ono čuva prošlost i upravlja budućnošću \- bez njega nije moguće učiti [UČENJE VS. PAMĆENJE] \- tijesno su povezani \- pri učenju, naglasak je na prvom stupnju pamćenja -- usvajanju \- za pamćenje su važna sva tri stupnja, ali naglasak je na zadržavanju i korištenju informacija \- u udžbeniku kognitivne psihologije, uobičajeno se prvo obrađuje pamćenje, a potom učenje ANTIČKI FILOZOFI \- prvi su se bavili fenomenom pamćenja \- Aristotel je smatrao da je čovjekov um *tabula rasa* dok se različita znanja i iskustva ne počnu kumulirati; on je upamćivanje uspoređivao s izradom otisaka u vosku te je pamćenje smatrao skladištem \- postojala je generalna pretpostavka da postoje dvije vrste pamćenja: - **prirodno pamćenje** -- urođeno, koristi se pri svakodnevnim procesima - **umjetno pamćenje** -- razvija se učenjem i korištenjem raznih tehnika učenja, rezultira sjećanjima POVIJESNI PREGLED \- europski filozofi pamćenje su doživljavali kao mišić koji je moguće razvijati, a za razvoj je presudno upamćivanje što veće količine sadržaja \- razvoj mnemotehnika \- suvremena istraživanja pamćenja započinju krajem 19. st.: William James, Joseph Jacobs, **Hermann** **Ebbinghaus** - **WILLIAM JAMES** \- temeljem vlastitih istraživanja došao do zaključka o tome da se pamćenje sastoji od dva sustava (**dihotomno pamćenje**): - primarno -- period u kojem je osoba u stanju držati informacije na razini svijesti - sekundarno -- neograničenog je trajanja i po potrebi se može dozvati u svijest - **JOSEPH JACOBS** \- prvi **uveo mjeru primarnog pamćenja** \- kriterij: najmanje 50% znamenki mora biti točno zapamćeno \- studenti su uglavnom pamtili oko 7 znamenki ako se radilo o izoliranim znamenkama, a 9 ako se radilo o riječima \- zamijetio je da se rezultati mogu poboljšati grupiranjem brojeva te da pomaže čitanje naglas - **HERMANN EBBINGHAUS** \- njemački filozof, **otac eksperimentalnog proučavanja pamćenja** \- prvenstveno ga je zanimalo koliko se verbalnog materijala zadrži nakon različito dugog razdoblja neponavljanja naučenog \- prvi je razvio znanstvenu metodologiju u proučavanju pamćenja \- koristio je liste besmislenih slogova \- prvi je **izradio krivulje učenja i zaboravljanja** \- sredinom 20.st. započinje intenzivni razvoj kognitivne psihologije i proučavanje pamćenja; potonjem se može pristupiti na procesni i strukturalni način (dobre teorije trebale bi uključivati oba pristupa) - **procesno** - pamćenju se pristupa kao procesu \- istraživanja se usmjeravaju na operacije mijenjanja, elaboracije i gubljenja pamćenja \- pamćenje ima smisao sadržaja koji se pamti - **strukturalno** - pamćenju se pristupa kao strukturi \- istraživanja se usmjeravaju na organizaciju struktura pamćenja, njihova specifična svojstva i međuodnose \- pamćenje ima smisao skladišta u kojima se pohranjuju podaci na različite rokove \- **bihevioristi** su se bavili pamćenjem, ali ono za njih nije bilo u središtu interesa jer je ono predstavljalo samo srednji član procesa između zadavanja podražaja i reakcije \- **geštaltisti** na pamćenje i percepciju gledaju kao na nedjeljive procese \- 60-ih godina, s razvojem računala, javljaju se analogije pamćenja i procesa u računalu (*Human* *Information Processing*) - dominantan pristup - hardver -- biološko nasljeđe i SŽS - softver -- iskustvo i znanje koje čovjek stječe \- neurološka istraživanja pamćenja \- pamćenjem se danas bavi više znanosti \- **tri dominantne razine teorija pamćenja s obzirom na fokus**: 1. procesi koji se zbivaju u molekulama pri pamćenju (biokemijska ispitivanja) 2. neuronski procesi pri pamćenju (anatomska i fiziološka ispitivanja) 3. funkcionalni i bihevioralni aspekti pamćenja (Ψ) - **FREDERIC BARTLETT** \- prvi profesor eksperimentalne psihologije na Sveučilištu Cambridge; **jedan od utemeljitelja** **kognitivne psihologije** \- knjiga *Remembering* (1932.) \- zanimalo ga je kako se pamćenje mijenja s protokom vremena \- eksperiment s indijanskom pričom *Rat duhova* ⇒ pamćenje je povezano s kontekstom - **GEORGE MILLER** \- profesor na Harvardu \- Millerov zakon (1956.)\ - uvodi pojam „**chunk**" -- kognitivna cjelina koju pojedinac može zapamtiti neovisno o tome radi li se o slovu, brojci ili riječi (7[ ± 2]{.math.inline})\ - prigovor: *Koja je veličina chunka?\ Što sve može utjecati na kapacitet pamćenja?* \- osim samog kapaciteta pamćenja, istraživače je u velikoj mjeri zanimao i fenomen zaboravljanja \- početkom 20.st. njemački istraživači Georg Elias Müller i Alfons Pilzecker zaključili su da učenje nužno ne uzrokuje trenutno i dugoročno pamćenje -- potrebna je **konsolidacija informacija** (u periodu konsolidacije informacije su vrlo osjetljive) \- tijekom 50-ih godina John Brown i bračni par Peterson proveli su istraživanja na temelju kojih su postavili hipotezu da do zaboravljanja dolazi zbog propadanja tragova pamćenja \- 60-ih je u fokusu zanimanja bilo pitanje sastoji li se ljudsko pamćenje od jedne ili dviju komponenti \- važan doprinos istraživanjima daju i nalazi do kojih se dolazi u sklopu neuropsihijatrijskih opažanja; najpoznatiji slučaj: pacijent H.M. (Milner, 1957.) ⇒ ovo istraživanje smatra se prekretnicom u povijesti fizioloških istraživanja pamćenja te početkom suvremenih istraživanja PACIJENT H.M. \- imao je 27 godina kad mu je zbog teške epilepsije odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala, susjedni korteks) \- sjećao se davnih događaja \- mogao je upamtiti do 6 brojeva \- postizao je iznadprosječne rezultate \- nije mogao stvarati nova sjećanja \- kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno \- čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju \- nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja \- 28 godina nakon zahvata i dalje su bili prisutni svi navedeni simptomi \- ovaj je slučaj **dokaz da postoje različite vrste pamćenja koje su fiziološki i funkcionalno različite** SUVREMENA ISTRAŽIVANJA \- sve su više usmjerena na povezivanje procesa pamćenja s neurofiziološkim osnovama \- pokazuju da prilikom pamćenja dolazi do promjena na staničnoj razini \- proučavaju se jednostavni organizmi \- istraživanja su pokazala da vinska mušica može do 24h zadržati informacije stečene asocijativnim učenjem (smrad -- elektrošok) \- od 90-ih godina nadalje koriste se tehnike poput MR ili CT (*neuroimaging*) \- 2000. godine dobitnik Nobelove nagrade u području medicine bio je dr. Eric Kandel; identificirao je biološki mehanizam skladištenja informacija \- **pamćenje je** zapravo **promjena u snazi komunikacije između živčanih stanica** \- kod dugoročnog pamćenja dolazi do promjena u ekspresiji gena i stvaraju se nove sinaptičke veze **2. PODJELA SUSTAVA PAMĆENJA** \- prvi utjecajni **dvokomponentni model** pamćenja uveli su 1968. **Richard Atkinson** i **Richard Shiffrin**; na početku se njihov model sastojao samo od dugoročnog i kratkoročnog pamćenja, a poslije je nadograđen dodatnom komponentom -- senzornim pamćenjem \- brojna istraživanja potvrdila su teorijsku pretpostavku o odvojenim sustavima pamćenja 1\. Multi-store Model of Memory - ppt download MODEL VIŠE SKLADIŠTA \- pamćenje je **sekvencijalni proces** \- informacije linearno idu od jednog skladišta u drugo i to pomoću kontrolnih procesa \- svaka od tri komponente ili skladišta ima vlastiti: - način kodiranja -- način na koji se informacije pripremaju i pohranjuju - kapacitet -- količina informacija koju je moguće pohraniti - trajanje -- vremenski period u kojem informacije mogu biti pohranjene SENZORNO PAMĆENJE \- vrlo kratko zadržava nadolazeće informacije u nepromijenjenom obliku \- vid: 0.5s, sluh: 2s \- prijenos informacija odvija se od receptora do mozga \- senzorno pamćenje zapravo je **pamćenje samog podražaja** koje traje još neko vrijeme nakon što je podraživanje prestalo \- nakon što je informacija bila nakratko „zapisana" ili „snimljena" u našem senzornom pamćenju, ona odlazi u kratkoročno pamćenje KRATKOROČNO PAMĆENJE \- informacije koje iz senzornog dolaze u kratkoročno pamćenje moraju se promijeniti tako da budu smislene za pojedinca \- **kodiranje** -- promjena informacija u oblik koji se može pohraniti i kasnije pronaći \- tu se odvija priprema informacija za pohranu u dugoročno pamćenje \- stupanj složenosti kodiranja varira od najjednostavnije perceptivne analize do stvaranja vrlo složenih pojmova \- **ciljevi kodiranja**: 1. smanjiti količinu informacija koju treba pohraniti tako što se odbacuje sve što je nebitno 2. olakšati buduće pronalaženje kroz tzv. elaborirano kodiranje \- kodiranje je jedinstveno za svaku osobu \- Bartlett, 1932. \- osim što informacije u kratkoročno dolaze iz senzornog, one u njega dolaze i iz dugoročnog pamćenja \- **kratkoročno pamćenje ima tri funkcije**: 1. serijalna obrada informacija -- zadržavanje informacije ponavljanjem u nepromijenjenom obliku dok nam je potrebna -- najjednostavnija funkcija, s informacijama se ništa ne radi 2. kodiranje i priprema informacija za pohranu na duži rok 3. radno pamćenje \- često se govori o kratkoročnom ili radnom pamćenju, ali to nije isto; radno pamćenje jedna je od funkcija kratkoročnog pamćenja \- kad nam treba neka informacija, onda ju iz dugoročnog vratimo u kratkoročno pamćenje \- druga i treća funkcija podudaraju se s pojmom središnjeg procesora u novijim modelima pamćenja;\ pri obavljanju tih funkcija, odvija se niz paralelnih procesa obrade informacija DUGOROČNO PAMĆENJE \- ono što laici obično podrazumijevaju pod pojmom pamćenja \- senzorno i dugoročno pamćenje imaju neograničen kapacitet, ali informacije iz senzornog pamćenja se vrlo brzo gube, a obrađene informacije u dugoročnom pamćenju ostaju cijeli život \- postoje istraživači koji smatraju da sve informacije iz senzornog pamćenja ostaju pohranjene, ali ih je nemoguće kasnije pronaći \- za svakodnevni život dugoročno je pamćenje iznimno važno \- najveće razlike među ljudima upravo su u dugoročnom pamćenju KLJUČNA ISTRAŽIVANJA \- Miller, 1956. (Millerov zakon) \- Peterson i Peterson, 1959. (trajanje kratkoročnog pamćenja) \- Bahrick, 1975. (trajanje dugoročnog pamćenja) \- Clive Wearing -- studija slučaja \- tehnike skeniranja mozga pokazuju da su različita područja mozga aktivna kada se izvode zadaci za kratkoročno, odnosno dugoročno pamćenje -- to podupire ideju da se pamćenje sastoji od odvojenih skladišta \- kritike istraživanja: - problemi ekološke i populacijske valjanosti - eksperimentalni redukcionizam \- još smo daleko od potpunog shvaćanja funkcioniranja ljudskog pamćenja +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ | | SENZORNI | KRATKOROČNO | DUGOROČNO | | | REGISTAR | PAMĆENJE | PAMĆENJE | +=================+=================+=================+=================+ | KAPACITET | nepoznat, ali | ograničen | neograničen | | | vrlo velik | (7[ ± 2 ]{.math | | | | |.inline}*chunka | | | | | *) | | | | | | | | | | Jacobs (1887.) | | | | | | | | | | Miller (1956.) | | +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ | TRAJANJE | vrlo ograničeno | ograničeno (20 | cjeloživotno | | | (250 | sekundi) | | | | milisekundi) | | Bahrick (1975.) | | | | Peterson i | | | | | Peterson | | | | | (1959.) | | +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ | KODIRANJE | neprocesirane, | akustično | semantičko | | | „sirove" | | | | | informacije | Baddeley | Baddeley | | | | (1966.) | (1966.) | +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ **3. DUGOROČNO PAMĆENJE, DUBINA PROCESIRANJA I MJERENJE PAMĆENJA** DUGOROČNO PAMĆENJE \- **mora biti** dobro **organizirano** jer ga ne možemo brzo pregledavati kao kratkoročno \- postoji nekoliko podjela dugoročnog pamćenja koje su važne za razumijevanje svakodnevnog pamćenja NEKE PODJELE DUGOROČNOG PAMĆENJA \- motoričko-verbalno \- podjela prema senzornom modalitetu \- implicitno-eksplicitno \- prospektivno-retrospektivno \- deklarativno-proceduralno \- automatski procesi vs. pamćenje koje zahtijeva napor \- blic pamćenje +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | | EPIZODIČKO | SEMANTIČKO | +=======================+=======================+=======================+ | TIP INFORMACIJA | specifični događaji, | općenito znanje, | | | objekti, ljudi | činjenice o svijetu | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | TIP ORGANIZACIJE U | kronološka (prema | u shemama i | | PAMĆENJU | vremenu) | kategorijama | | | | | | | spacijalna (prema | | | | mjestu) | | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | IZVOR INFORMACIJA | osobno iskustvo | apstrakcije iz | | | | ponovljenog iskustva, | | | | generalizacije | | | | naučene od drugih | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | USMJERENOST NA... | subjektivnu realnost | objektivnu realnost; | | | (vlastito ja -- | svijet | | | *self*) | | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ **BADDELEYEV MODEL** \- model pamćenja Baddeleya i suradnika jedan je od najprihvaćenijih modela \- najvažniji dio modela odnosi se na **radno pamćenje**  undefined \- **središnji izvršitelj** obavlja cijeli niz operacija: - pregledava kratkoročno pamćenje da utvrdi koje su informacije iz senzornog, a koje iz dugoročnog pamćenja (pogreška: *déjà vu*) - zadržava informacije ponavljanjem - pretražuje dugoročno pamćenje - novi način kombiniranja informacija pri rješavanju problema - da bi u svemu tome bio učinkovit, trebaju mu „pomoćnici" \- artikulacijska petlja za ponavljanje: 1.5-2 sekunde \- odvojeno postojanje artikulacijske petlje za ponavljanje i vizualno-spacijalnog ekrana omogućuje objašnjenje zašto nema interferencije pri istovremenom izvođenju verbalnih i vizuo-spacijalnih zadataka \- ako se koriste dva senzorna modaliteta ili dva načina kodiranja umjesto samo jednoga, onda se u radnom pamćenju može zadržati i aktivno raditi sa znatno više informacija ULAGANJE NAPORA U ZAPAMĆIVANJE \- postoje **automatski procesi pamćenja** koji su naučeni (npr. čitanje, razumijevanje značenja riječi) \- podatke o tome kuda se krećemo, o vremenu zbivanja, trajanju i čestini pojavljivanja pamtimo automatski \- i **bez obraćanja pažnje**, te će stvari biti **zapamćene** \- ako se na neku od tih stvari namjerno obraća pažnja, pamćenje neće biti mnogo uspješnije -- to će samo smanjiti kapacitet radnog pamćenja za neke druge procese \- automatske se procese ne može „isključiti"; namjerno isključivanje ometa normalno funkcioniranje pažnje \- automatski su procesi **dio biološkog nasljeđa** i razvijaju se već vrlo rano kod djece \- automatski procesi vrlo su **otporni** na stres, umor, bolest, emocije, raspoloženje itd. JOŠ JE JEDNA PODJELA PAMĆENJA: - primarno → kratkoročno - sekundarno → dugoročno **MODEL VIŠE SKLADIŠTA** \- pretpostavka: ponavljanjem se informacije prebacuju iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje \- intuitivno prihvatljiv i logičan, ali ne uspijeva objasniti sve empirijske nalaze \- primjer: BBC oglas \- zaključak: ako se informaciji ne posveti pažnja, često ponavljanje ne vodi nužno pohrani informacija **MODEL DUBINE OBRADE INFORMACIJA PRI PAMĆENJU** \- **Craik** i **Lockhart** u potpunosti odbacuju ideju različitih skladišta pamćenja te predlažu model prema kojem nakon senzornog registra postoji samo **jedno skladište** \- vjerojatnost zadržavanja informacije ovisi o tome do koje je razine ili dubine obrađena pri kodiranju \- što je dublja razina obrade informacije, to je veća vjerojatnost njenog dosjećanja \- **dva tipa procesiranja**: - **ponavljanje radi zadržavanja** (primarno pamćenje) - **elaborirano ponavljanje** \- dubina obrade informacija ne ovisi samo o dužini učenja, ali obrada do dublje razine obično duže i traje **ELABORIRANOST KODIRANJA** \- neki autori predlažu uvođenje koncepta **kognitivnog napora** umjesto dubine obrade \- zbog problema s operacionalizacijom dubine procesiranja, provedena je revizija modela: za vjerojatnost zadržavanja informacije nije bitna samo dubina obrade, već i elaboriranost kodiranja (**stvaranje** **asocijacija**): - asocijacije između svojstava novih i već pohranjenih čestica - asocijacije između svojstava više novih čestica koje tek treba upamtiti **4. PAŽNJA, MJERENJE PAMĆENJA, SVAKODNEVNO PAMĆENJE** ZAKLJUČNO O DUBINI PROCESIRANJA \- modeli dubine obrade informacija ne uspijevaju objasniti niz fenomena u vezi s pamćenjem, ali oni su danas ipak vrlo prihvaćeni \- osnovna je pretpostavka tih modela da je pamćenje kontinuum te da nije strogo podijeljeno \- ovi modeli nisu zamijenili *model više skladišta* **PAŽNJA** \- u najužoj vezi s dubinom obrade i kognitivnim naporom je fenomen pažnje **1) BROADBENTOV MODEL**  \- usko grlo ili kanal ograničenog kapaciteta -- blizak pojmu radnog pamćenja **2) KAHNEMANOV MODEL** \- za izvođenje kognitivnih operacija potrebna je **opća** **energija** koja je **ograničena** \- kognitivne operacije upravo se razlikuju prema veličini kapaciteta pažnje koju zahtijevaju; rane faze obrade (senzorna analiza) ne zahtijevaju pažnju, ali se zahtjevi povećavaju kako se obrada primiče konačnom odgovoru kognitivnog sustava \- razlike: svjesnost, namjera upamćivanja, osjetljivost na interferenciju; vježba \- **kapacitet pažnje nije fiksan, on varira**: - interindividualno i intraindividualno - ovisno o brojnim organskim varijablama - ovisno o okolini (razina vanjskog podraživanja) - u funkciji dobi -- odrastanjem se povećava samoregulacija pažnje - sve te varijable imaju znatan utjecaj na procese pamćenja koji zahtijevaju napor, a gotovo nikakve na automatske procese pamćenja \- pažnju je moguće trenirati \- da bi došlo do pamćenja koje uključuje dosjećanje, a ne samo prepoznavanje, nužno je materijalu posvetiti pažnju \- **predpažnja** - automatska, stanje opće pobuđenosti osjetila \- **pažnja** - svjesna i namjerna aktivnost \- **usmjeravanje** - **skretanje pažnje na pojedini podražaj** - zapovjedni izričaji (*Pazite!*, *Ovo je važno!*\...) - promjena obilježja podražaja (glasa, položaja, boja) - neobični/neočekivani podražaji - emocionalno obojeni podražaji \- **zadržavanje** - koliko se dugo pažnju može zadržati na nekom podražaju \- interes, motivacija **MJERENJE PAMĆENJA** \- tri osnovna načina ispitivanja je li nešto zapamćeno: 1. **prepoznavanje** 2. **dosjećanje** a. slobodno dosjećanje - zadatak je dosjetiti se čim više zadanog materijala bez obzira na redoslijed \- kvantitativna analiza (količina reproduciranog materijala) i - pogrešaka pri dosjećanju - sekvenci (redoslijed dosjećanja) - klastera ili grozdova u kojima ispitanik vrši dosjećanje b. dosjećanje prema redoslijedu zadavanja 3. **metoda uštede** - vrijeme potrebno da ponovno naučimo neku informaciju ZAVISNE VARIJABLE U ISPITIVANJIMA PAMĆENJA \- raspon pamćenja - količina materijala koju se može zapamtiti nakon jednog pokušaja učenja \- postotak zapamćenog materijala nakon nekog vremena (vrijeme zadržavanja materijala) \- vrijeme reakcije da se izvrši prepoznavanje ili dosjećanje NAČINI ISPITIVANJA PAMĆENJA \- različitim načinima ispitivanja može se zaključiti o odvijanju različitih procesa pamćenja \- neposrednim ispitivanjem pamćenja mjeri se uspješnost procesa usvajanja informacija \- odgođeno ispitivanje mjeri uspješnost zadržavanja SVAKODNEVNO PAMĆENJE **PROSPEKTIVNO PAMĆENJE** \- „pamćenje za namjere", „nemoj zaboraviti", „sjeti se da se sjetiš" \- često se koriste vanjska pomagala (npr. bilješke na mobitelu), a rjeđe unutarnje strategije \- ako je između odluke da nešto učinimo i trenutka kada to treba učiniti velik broj događaja, mala je vjerojatnost da ćemo to zaista i učiniti \- vrlo je **osjetljivo na stres, umor i emocije** \- kada se govori o pouzdanosti kao osobini, ona u velikoj mjeri upravo ovisi o dobrom prospektivnom pamćenju \- *reality monitoring* \- istraživanja pacijenata s oštećenjima mozga pokazuju da prospektivno i retrospektivno pamćenje zaista jesu odvojene funkcije, iako je za prospektivno pamćenje iznimno važno i retrospektivno **ISTRAŽIVANJA SVAKODNEVNOG PAMĆENJA** \- laboratorijska istraživanja uglavnom se bave ispitivanjima pamćenja kakvo se ne događa u svakodnevnom životu (pamćenje besmislenih slogova, brojeva, izoliranih riječi) \- interes za svakodnevne procese pamćenja javlja se tek 70-ih godina 20.st. \- **neurofiziološka istraživanja** značajno su doprinijela razvoju područja \- brojna istraživanja svakodnevnog pamćenja nije moguće provesti u laboratoriju iz etičkih razloga (npr. sjećanja na traumatske događaje) \- istraživanja svakodnevnog pamćenja još uvijek su **na razini opažanja**, bez puno objašnjenja **FOK I TOT** \- *feeling of knowing* i *tip of the tongue* \- često ispitivane varijable u ispitivanjima svakodnevnog pamćenja \- FOK - često krivo procjenjujemo vlastito znanje, osobito u društveno-humanističkim područjima \- TOT - povezan s osjećajem frustracije, pogoduju ga umor i stres \- postoje i vezani fenomeni „na vrh uha" i „na vrh nosa" *Ima li sve to veze s kampanjskim učenjem?* PAMĆENJE LICA I IMENA \- većina ljudi ima problem s uparivanjem lica i imena \- lica su smislena, složena i jedinstvena \- bebe vrlo brzo nauče prepoznavati i razlikovati lica koja ih okružuju \- pamćenje imena opterećuju interferencije PAMĆENJE ZA POSPREMLJENE STVARI \- nemogućnost pronalaska nekih stvari vrlo je frustrirajuće \- često znamo da smo ostavili neku stvar na točno određeno mjesto, a poslije se ne možemo sjetiti koje je to mjesto *Pamte li se bolje neuobičajena mjesta za ostavljanje stvari?*