Zdravstvena Psihologija - Pitanja i Odgovori PDF

**ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA -- Pitanja i odgovori** **Poglavlje 1: Biopsihosocijalne osnove zdravlja** **1. Objasnite osnovne značajke biopsihosocijalnog modela zdravlja.** Biopsihosocijalni model zdravlja integrira biološke (fiziološke), psihološke (emocije, ponašanje) i socijalne čimbenike (okoli...

**ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA -- Pitanja i odgovori** **Poglavlje 1: Biopsihosocijalne osnove zdravlja** **1. Objasnite osnovne značajke biopsihosocijalnog modela zdravlja.** Biopsihosocijalni model zdravlja integrira biološke (fiziološke), psihološke (emocije, ponašanje) i socijalne čimbenike (okolina, društvo) kao ključne elemente koji zajedno utječu na zdravlje i bolest. Na primjer, stres na poslu (psihološki) može izazvati hipertenziju (biološki) uz utjecaj slabih socijalnih mreža (socijalni čimbenik). **2. Koje su povijesne faze u razvoju odnosa između duha i tijela?** Od starog vijeka do modernog doba: - **Hipokrat i Galen**: Naglašavali su sklad tijela i duha. - **Srednji vijek**: Dualistički pristup (duša i tijelo odvojeni). - **Renesansa**: Razvija se istraživanje ljudskog tijela. - **Moderni vijek**: Biomedicinski model dominira, ali biopsihosocijalni model stiče važnost (npr. George Engel, 1977.). **3. Kako su Hipokrat i Galen pridonijeli razvoju holističkog pristupa zdravlju?** Hipokrat je uveo teoriju ravnoteže tjelesnih tekućina, naglašavajući važnost prirodnih čimbenika i pravilnog ponašanja. Galen je proširio ideju, tvrdeći da je poznavanje pacijentove osobne povijesti ključno za liječenje. Primjer: Prehrana i emocionalni sklad su tada smatrani važnim za zdravlje. **4. Koja je razlika između biomedicinskog i biopsihosocijalnog modela?** - **Biomedicinski model**: Fokusira se na fiziološke uzroke bolesti, npr. bakterije izazivaju infekciju. - **Biopsihosocijalni model**: Uključuje širi pogled -- stres ili socijalna izolacija mogu pogoršati infekciju i utjecati na oporavak. **5. Kako se pojam bolesti razvijao tijekom renesanse i novog vijeka?** U renesansi je naglasak stavljen na istraživanje anatomije i fiziologije (npr. Vesalius, otkrivanje krvotoka). U novom vijeku Descartesov dualizam odvojio je tijelo od duha, dok su kasniji znanstvenici poput Spinoze tražili jedinstvo. **6. Što podrazumijeva koncept psihosomatske medicine?** Psihosomatska medicina proučava kako psihološka stanja (npr. stres) utječu na fizičko zdravlje (npr. visoki krvni tlak). Primjer: Kronični stres može izazvati gastritis zbog povećane proizvodnje želučane kiseline. **7. Koje su glavne kritike biomedicinskog modela zdravlja?** - Reducira bolest na fiziološku razinu. - Ignorira psihološke i socijalne čimbenike. - Ne uključuje preventivne mjere ni promociju zdravlja. Primjer: Liječenje dijabetesa fokusirano samo na lijekove zanemaruje važnost prehrane i emocionalne podrške. **8. Kako biopsihosocijalni model integrira biološke, psihološke i socijalne čimbenike?** Model povezuje uzroke i posljedice kroz tri razine: - **Biološka**: Genetika, fiziologija. - **Psihološka**: Stres, ponašanje. - **Socijalna**: Obitelj, radno okruženje. Primjer: Za liječenje depresije koriste se lijekovi (biološki), psihoterapija (psihološki) i podrška obitelji (socijalni čimbenik). **Poglavlje 2: Zdravstvena psihologija** **1. Kako definicija zdravstvene psihologije razlikuje ovo područje od kliničke psihologije?** Zdravstvena psihologija proučava utjecaj psiholoških čimbenika na zdravlje i bolest te njihovu primjenu u prevenciji i liječenju. Klinička psihologija fokusira se na dijagnostiku i terapiju psihičkih poremećaja.\ Primjer: Zdravstvena psihologija istražuje kako stres doprinosi hipertenziji, dok klinička psihologija liječi depresiju povezanu s bolešću. **2. Koje su glavne zadaće zdravstvene psihologije?** - Unapređenje i održavanje zdravlja. - Prevencija i liječenje bolesti. - Proučavanje povezanosti psiholoških i tjelesnih čimbenika.\ Primjer: Razvijanje programa za smanjenje stresa kod pacijenata s kroničnim bolestima. **3. Na koji način biopsihosocijalni pristup utječe na razvoj zdravstvene psihologije?** Biopsihosocijalni pristup omogućuje razumijevanje kako biološki (genetika), psihološki (stres) i socijalni čimbenici (podrška obitelji) zajedno utječu na zdravlje.\ Primjer: Prevencija dijabetesa uključuje promjene prehrane (biološki), motivaciju pacijenta (psihološki) i edukaciju obitelji (socijalni). **4. Koje su razlike između zdravstvene i kliničke psihologije?** - **Zdravstvena psihologija**: Fokus na zdravlje i bolesti, uključuje prevenciju i promociju zdravlja. - **Klinička psihologija**: Fokus na liječenje psihičkih poremećaja.\ Primjer: Zdravstvena psihologija razvija programe smanjenja pušenja, dok klinička liječi anksioznost. **5. Kako psihološki čimbenici utječu na tjelesno zdravlje?** Stres, emocije i ponašanje mogu uzrokovati ili pogoršati bolesti.\ Primjer: Dugotrajan stres može oslabiti imunološki sustav, povećavajući rizik od infekcija. **6. Koja je uloga psihologa u interdisciplinarnim timovima u zdravstvu?** Psiholozi procjenjuju i tretiraju psihološke čimbenike koji utječu na zdravlje pacijenata, educiraju timove i razvijaju strategije za poboljšanje zdravstvenog ponašanja.\ Primjer: Psiholog pomaže pacijentu s kroničnom boli da se bolje suoči s emocionalnim izazovima. **7. Objasnite važnost prilagodbe ponašanja za očuvanje zdravlja.** Promjena ponašanja, poput prestanka pušenja ili povećanja fizičke aktivnosti, smanjuje rizik od bolesti i poboljšava zdravlje.\ Primjer: Redovito vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i poboljšava mentalno zdravlje. **8. Kako Američko udruženje psihologa opisuje važnost zdravstvene psihologije?** Američko udruženje psihologa ističe da nijedna disciplina nije bolje opremljena od psihologije za integraciju tjelesnih i psiholoških aspekata zdravlja.\ Primjer: Psihologija prepoznaje kako tjeskoba može utjecati na pojavu srčanih problema te osigurava strategije za smanjenje tog rizika. **Poglavlje 3: Zdravstveno ponašanje** **1. Što podrazumijeva termin „zdravstveno ponašanje"?** Zdravstveno ponašanje obuhvaća aktivnosti pojedinca koje utječu na očuvanje ili narušavanje zdravlja.\ Primjer: Redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana su pozitivna zdravstvena ponašanja, dok pušenje i sjedilački način života spadaju u rizična. **2. Koji su glavni čimbenici koji utječu na zdravstveno ponašanje?** - **Psihološki**: Stavovi, motivacija, emocije. - **Socijalni**: Podrška obitelji, prijatelja, kultura. - **Okolišni**: Dostupnost zdravstvenih resursa.\ Primjer: Osoba koja živi u okruženju gdje se promovira zdrava prehrana vjerojatnije će se pridržavati takvog načina života. **3. Kako se promjene u ponašanju mogu koristiti za prevenciju bolesti?** Usvajanjem zdravih navika, poput prestanka pušenja ili redovitog vježbanja, smanjuje se rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.\ Primjer: Prestankom pušenja smanjuje se rizik od raka pluća za čak 50% u prvih 10 godina. **4. Koja je uloga edukacije u promjeni zdravstvenog ponašanja?** Edukacija osvještava pojedinca o rizicima i potiče na pozitivne promjene.\ Primjer: Kampanje o važnosti cijepljenja povećavaju stopu imunizacije. **5. Objasnite razliku između zdravih i rizičnih ponašanja.** - **Zdrava ponašanja**: Promiču zdravlje (vježbanje, uravnotežena prehrana). - **Rizična ponašanja**: Povećavaju rizik od bolesti (pušenje, prejedanje).\ Primjer: Pijenje vode nasuprot konzumaciji gaziranih pića. **6. Koji su primjeri uspješnih programa promjene zdravstvenog ponašanja?** - Programi za prestanak pušenja. - Programi za povećanje tjelesne aktivnosti.\ Primjer: WHO-ova inicijativa \"Move for Health\" promovira tjelesnu aktivnost diljem svijeta. **7. Kako društveni čimbenici utječu na zdravstveno ponašanje pojedinca?** Podrška obitelji, prijatelja ili zajednice može motivirati ili obeshrabriti promjenu ponašanja.\ Primjer: Osoba koja dobije podršku obitelji lakše će prestati pušiti nego osoba koja nema poticaj iz okoline. **8. Koje su metode motivacije pacijenata za promjenu ponašanja?** - Postavljanje ciljeva (npr. smršaviti 5 kg). - Pohvale i pozitivno poticanje. - Edukacija o koristima promjene.\ Primjer: Liječnik može motivirati pacijenta da poveća tjelesnu aktivnost isticanjem koristi za srčano zdravlje. **Poglavlje 4: Stres** **1. Kako definicija stresa obuhvaća fiziološke i psihološke aspekte?** Stres je fiziološka i psihološka reakcija organizma na zahtjeve ili pritiske iz okoline koji premašuju individualne resurse za suočavanje.\ Primjer: Kada se suočite s rokovima na poslu, srce ubrzava (fiziološki), a osjećate napetost i brigu (psihološki). **2. Koje su osnovne faze stresa prema Hansu Selyeu?** 1. **Alarm**: Tijelo se priprema za odgovor (\"bori se ili bježi\"). 2. **Otpornost**: Pokušaj prilagodbe i stabilizacije. 3. **Iscrpljenost**: Resursi su iscrpljeni, povećava se rizik od bolesti.\ Primjer: Dugotrajni stres može dovesti do iscrpljenosti i problema poput visokog krvnog tlaka. **3. Kako stres može utjecati na tjelesno zdravlje?** Kronični stres može izazvati bolesti srca, oslabiti imunološki sustav i dovesti do probavnih problema.\ Primjer: Osoba pod stalnim stresom može razviti čir na želucu zbog povećane proizvodnje želučane kiseline. **4. Objasnite razliku između eustresa i distresa.** - **Eustres**: Pozitivan stres koji motivira (npr. priprema za ispit). - **Distres**: Negativan stres koji narušava zdravlje (npr. financijski problemi).\ Primjer: Blaga trema prije prezentacije može povećati koncentraciju (eustres), dok trajna briga o poslu izaziva iscrpljenost (distres). **5. Koje su strategije za suočavanje sa stresom?** - **Problem-usmjereno**: Rješavanje uzroka stresa (npr. planiranje zadataka). - **Emocionalno-usmjereno**: Upravljanje emocijama (npr. meditacija).\ Primjer: Ako imate previše obaveza, možete napraviti plan prioriteta (problem-usmjereno) ili vježbati duboko disanje (emocionalno-usmjereno). **6. Kako stres utječe na rad imunološkog sustava?** Stres smanjuje učinkovitost imunološkog sustava, povećavajući rizik od infekcija i usporavajući oporavak.\ Primjer: Studenti pod stresom tijekom ispita češće obolijevaju od prehlade. **7. Koji su ključni psihološki simptomi dugotrajnog stresa?** - Anksioznost, razdražljivost, depresija. - Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka.\ Primjer: Osoba pod kroničnim stresom može se osjećati bespomoćno i gubiti motivaciju. **8. Kako se biopsihosocijalni pristup primjenjuje u upravljanju stresom?** - **Biološki**: Tehnike opuštanja, tjelovježba. - **Psihološki**: Kognitivno-bihevioralna terapija. - **Socijalni**: Podrška obitelji i prijatelja.\ Primjer: Osoba koja koristi tehnike dubokog disanja (biološki), razgovara s terapeutom (psihološki) i ima podršku partnera (socijalni) uspješnije upravlja stresom. **Poglavlje 5: Psihološki vidovi teških bolesti** **1. Koje su glavne psihološke reakcije na teške dijagnoze?** - **Šok**: Pojedinac je preplavljen i teško procesira informaciju. - **Poricanje**: Odbijanje prihvaćanja dijagnoze. - **Depresija**: Tuga i osjećaj bespomoćnosti.\ Primjer: Pacijent s rakom može u početku negirati ozbiljnost bolesti. **2. Kako psihološka podrška pomaže pacijentima s kroničnim bolestima?** Pomaže u smanjenju stresa, poboljšava emocionalno stanje i motivira pacijente na pridržavanje terapije.\ Primjer: Savjetovanje s psihologom može pomoći pacijentu s dijabetesom da razvije zdravije prehrambene navike. **3. Objasnite pojam \"suočavanje s bolešću\" i njegove faze.** \"Suočavanje s bolešću\" označava prilagodbu emocionalnog i praktičnog funkcioniranja u situaciji bolesti. Faze uključuju: 1. **Priznanje bolesti**. 2. **Prilagodba terapiji**. 3. **Prihvaćanje promjena u načinu života**.\ Primjer: Pacijent s multipla sklerozom prilagođava se novim ograničenjima kroz terapiju i podršku. **4. Koja je uloga obitelji u podršci oboljelima?** Obitelj pruža emocionalnu podršku, pomaže u svakodnevnim obavezama i motivira pacijenta za liječenje.\ Primjer: Član obitelji može pratiti pacijenta na terapije i poticati ga na pridržavanje uputa liječnika. **5. Kako se anksioznost i depresija očituju kod teških bolesti?** Anksioznost se očituje kroz strah od ishoda bolesti, dok depresija uključuje osjećaj tuge i gubitka interesa za život.\ Primjer: Pacijent s kroničnom boli može postati povučen i izgubiti interes za aktivnosti koje je volio. **6. Koji su psihološki faktori povezani s uspješnim oporavkom?** - **Pozitivni stavovi**: Vjera u oporavak. - **Dobra komunikacija s liječnicima**: Povjerenje u zdravstveni tim. - **Podrška okoline**: Obitelj i prijatelji.\ Primjer: Pacijent s kardiovaskularnom bolešću koji ima podršku obitelji brže usvaja zdrave navike. **7. Kako zdravstveni djelatnici mogu pomoći u emocionalnom suočavanju pacijenata?** Empatijom, dobrim komunikacijskim vještinama i pružanjem jasnih informacija o bolesti i liječenju.\ Primjer: Liječnik koji strpljivo objašnjava terapiju smanjuje pacijentov strah i nesigurnost. **8. Koje su specifične potrebe terminalno oboljelih pacijenata?** - **Palijativna skrb**: Ublažavanje boli i neugodnih simptoma. - **Emocionalna podrška**: Razgovor o strahovima i željama. - **Dostojanstvo**: Poštovanje njihovih odluka o liječenju.\ Primjer: Terminalni pacijent može željeti više vremena provesti s obitelji nego u bolnici. **Poglavlje 6: Psihološke teškoće bolesnika u bolnici**: **1. Koji su najčešći psihološki problemi hospitaliziranih pacijenata?** - Strah od dijagnoze i liječenja. - Osjećaj gubitka kontrole. - Usamljenost i izolacija.\ Primjer: Pacijent koji se osjeća nemoćno može doživjeti tjeskobu zbog ovisnosti o drugima. **2. Kako hospitalizacija utječe na mentalno zdravlje pacijenta?** Hospitalizacija može izazvati stres, tjeskobu i depresiju zbog promjene rutine, neizvjesnosti i udaljenosti od obitelji.\ Primjer: Dugotrajno ležanje u bolnici može dovesti do osjećaja beznađa kod starijih pacijenata. **3. Koje su strategije za smanjenje bolničkog stresa?** - Pružanje jasnih informacija o liječenju. - Omogućavanje posjeta obitelji. - Aktivnosti koje odvlače pažnju (npr. knjige, televizija).\ Primjer: Razgovor s medicinskim osobljem može smanjiti pacijentov strah od operacije. **4. Kako zdravstveno osoblje može humanizirati odnos prema pacijentima?** Pokazujući empatiju, strpljenje i poštovanje prema potrebama pacijenta.\ Primjer: Medicinska sestra koja sluša pacijentove brige pomaže mu da se osjeća vrijednim. **5. Koja je uloga komunikacije u liječenju hospitaliziranih bolesnika?** Jasna i iskrena komunikacija smanjuje nesigurnost i povećava povjerenje pacijenta u liječenje.\ Primjer: Objašnjenje postupka terapije pomaže pacijentu da se bolje pripremi i smiri. **6. Kako izolacija utječe na mentalno stanje pacijenata?** Izolacija može izazvati osjećaj usamljenosti, tjeskobe i depresije, posebno kod pacijenata koji su odvojeni od obitelji.\ Primjer: Pacijent u karanteni može razviti osjećaj napuštenosti i straha zbog nedostatka kontakta. **7. Na koje načine bolničko okruženje može izazvati tjeskobu?** - Neprijatni mirisi, buka i svjetlo. - Nepoznata rutina i prisustvo medicinske opreme.\ Primjer: Pacijent na intenzivnoj njezi može osjećati nelagodu zbog stalnih zvukova monitora. **8. Koje intervencije mogu poboljšati iskustvo pacijenata u bolnici?** - Individualizirani pristup: prilagodba skrbi potrebama pacijenta. - Omogućavanje sudjelovanja pacijenta u donošenju odluka o liječenju. - Organizacija aktivnosti koje promoviraju opuštanje.\ Primjer: Uključivanje pacijenta u planiranje terapije povećava osjećaj kontrole i zadovoljstva. **Poglavlje 7: Somatopsihologija i rehabilitacija** **1. Što podrazumijeva pojam somatopsihologije?** Somatopsihologija proučava međusobni utjecaj tjelesnih bolesti i psiholoških stanja.\ Primjer: Kronična bol može izazvati depresiju, a depresija dodatno pojačati percepciju boli. **2. Kako tjelesne bolesti mogu utjecati na psihičko stanje pacijenata?** Bolesti mogu izazvati anksioznost, depresiju ili osjećaj bespomoćnosti zbog ograničenja u svakodnevnom životu.\ Primjer: Osoba s amputacijom može doživjeti gubitak samopouzdanja i tugu. **3. Koja je uloga rehabilitacije u zdravstvenom sustavu?** Rehabilitacija vraća funkcionalnost, poboljšava kvalitetu života i smanjuje ovisnost o drugima.\ Primjer: Fizioterapija nakon moždanog udara pomaže pacijentima da ponovno hodaju. **4. Kako se psihološka podrška koristi u procesu rehabilitacije?** Psihološka podrška motivira pacijente, pomaže u suočavanju s emocionalnim izazovima i povećava pridržavanje terapije.\ Primjer: Psiholog pomaže pacijentu s ozljedom kralježnice da razvije pozitivne strategije suočavanja. **5. Objasnite važnost timskog pristupa u rehabilitaciji.** Timski pristup uključuje suradnju liječnika, fizioterapeuta, psihologa i obitelji za cjelovit oporavak pacijenta.\ Primjer: Pacijent s ozljedom noge surađuje s ortopedom, fizioterapeutom i psihologom za najbolje rezultate. **6. Koji su najčešći psihosocijalni problemi tijekom rehabilitacije?** - Strah od neuspjeha. - Socijalna izolacija. - Financijske poteškoće.\ Primjer: Pacijent koji ne može raditi zbog ozljede može se osjećati beskorisno i usamljen. **7. Kako fizička aktivnost utječe na psihičko zdravlje tijekom oporavka?** Potiče proizvodnju endorfina, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje.\ Primjer: Redovito vježbanje smanjuje tjeskobu kod pacijenta u procesu rehabilitacije. **8. Koje strategije pomažu u ponovnom uključivanju pacijenta u svakodnevni život?** - Postavljanje realnih ciljeva. - Edukacija o upravljanju simptomima. - Jačanje društvenih kontakata.\ Primjer: Osoba nakon operacije kuka može postupno povećavati razinu aktivnosti uz podršku obitelji i terapeuta. **Poglavlje 8: Psihološki vidovi trudnoće i porođaja**: **1. Koje su najčešće emocionalne promjene tijekom trudnoće?** - Radost i uzbuđenje. - Tjeskoba zbog zdravlja djeteta. - Promjene raspoloženja uzrokovane hormonalnim oscilacijama.\ Primjer: Trudnica može osjećati euforiju zbog dolaska djeteta, ali istovremeno strah od komplikacija. **2. Kako stres tijekom trudnoće može utjecati na majku i dijete?** Stres može uzrokovati preeklampsiju, prerani porod i nižu porođajnu težinu djeteta.\ Primjer: Trudnica koja je izložena dugotrajnom stresu na poslu može imati povećan rizik od komplikacija. **3. Koja je uloga psihološke pripreme za porod?** Psihološka priprema smanjuje strah, povećava osjećaj kontrole i pomaže u boljem upravljanju boli tijekom porođaja.\ Primjer: Tečajevi pripreme za porod uče trudnice tehnikama disanja i opuštanja. **4. Kako podrška obitelji može olakšati psihološke izazove trudnice?** Podrška obitelji pruža emocionalnu sigurnost i smanjuje osjećaj usamljenosti.\ Primjer: Partner koji sudjeluje u prenatalnim pregledima pruža trudnici osjećaj zajedništva i sigurnosti. **5. Što podrazumijeva postporođajna depresija i kako se tretira?** Postporođajna depresija je trajna tuga, iscrpljenost i gubitak interesa nakon poroda. Liječi se psihoterapijom i, po potrebi, lijekovima.\ Primjer: Majka koja se osjeća preopterećeno i povlači iz interakcije s djetetom može imati postporođajnu depresiju. **6. Kako se trudnice suočavaju s tjeskobom vezanom za porod?** Kroz edukaciju, tehniku disanja, meditaciju i razgovore s liječnicima ili psiholozima.\ Primjer: Trudnica koja se informira o fazama poroda osjećat će manje straha zbog nepoznatog. **7. Koja je uloga primalja u psihološkoj podršci trudnicama?** Primalje pružaju emocionalnu podršku, educiraju trudnice i pomažu im u pripremi za porod.\ Primjer: Primalja koja strpljivo odgovara na pitanja trudnice smanjuje njenu nesigurnost i strah. **8. Kako se biopsihosocijalni model primjenjuje tijekom trudnoće?** - **Biološki**: Praćenje zdravlja majke i djeteta. - **Psihološki**: Podrška u suočavanju s emocionalnim promjenama. - **Socijalni**: Uključivanje obitelji i zajednice u podršku trudnici.\ Primjer: Trudnica dobiva redovne preglede (biološki), sudjeluje u savjetovanju (psihološki) i ima podršku partnera (socijalni). **Poglavlje 9: Pristup boli**: **1. Kako biopsihosocijalni model definira bol?** Bol nije samo fizički simptom već složena interakcija bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.\ Primjer: Kronična bol u leđima može biti povezana s ozljedom (biološki), depresijom (psihološki) i nedostatkom podrške obitelji (socijalni). **2. Koji su psihološki faktori koji utječu na percepciju boli?** - Stavovi i vjerovanja o boli. - Emocionalno stanje (npr. anksioznost ili depresija). - Strategije suočavanja.\ Primjer: Osoba koja vjeruje da će bol trajati zauvijek osjeća intenzivniju bol nego netko tko vjeruje u oporavak. **3. Objasnite razliku između akutne i kronične boli.** - **Akutna bol**: Kratkotrajna, povezana s ozljedom ili bolešću (npr. bol nakon operacije). - **Kronična bol**: Traje dulje od 3 mjeseca, često bez jasnog uzroka (npr. migrena).\ Primjer: Uganuće gležnja uzrokuje akutnu bol, dok artritis izaziva kroničnu bol. **4. Kako se psihološke intervencije koriste u liječenju boli?** Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) pomaže promijeniti način razmišljanja o boli i razviti strategije suočavanja.\ Primjer: Pacijent s kroničnom boli uči tehnike opuštanja kako bi smanjio osjećaj boli. **5. Koji su najčešći psihosocijalni problemi povezani s kroničnom boli?** - Depresija i tjeskoba. - Izolacija od obitelji i prijatelja. - Financijski problemi zbog smanjenja radne sposobnosti.\ Primjer: Osoba s kroničnom boli možda se povlači iz društva jer se osjeća neshvaćeno. **6. Kako anksioznost i depresija utječu na percepciju boli?** Anksioznost povećava fokus na bol, dok depresija smanjuje sposobnost suočavanja s njom.\ Primjer: Pacijent s visokim razinama stresa doživljava bol kao intenzivniju nego što je zapravo. **7. Koje su najčešće metode za smanjenje boli pomoću psiholoških tehnika?** - Tehnike opuštanja (npr. meditacija, duboko disanje). - Distrakcija (npr. fokusiranje na aktivnosti). - Biofeedback.\ Primjer: Osoba s glavoboljom koristi meditaciju za opuštanje mišića vrata i smanjenje boli. **8. Kako obitelj i okolina mogu utjecati na pacijentovo iskustvo boli?** Podrška obitelji smanjuje osjećaj usamljenosti i poboljšava sposobnost suočavanja s boli.\ Primjer: Osoba s kroničnom boli koja ima podršku partnera osjeća se emocionalno stabilnije i lakše upravlja simptomima. **Poglavlje 10: Psihološke pojavnosti smrtonosnih bolesti** **1. Kako pacijenti reagiraju na dijagnozu smrtonosne bolesti?** Reakcije uključuju šok, poricanje, ljutnju, depresiju i prihvaćanje.\ Primjer: Pacijent s terminalnom dijagnozom može u početku odbijati istinu, ali kasnije prihvatiti realnost i planirati preostalo vrijeme. **2. Koje su faze žalovanja prema Elisabeth Kübler-Ross?** 1. **Poricanje**: Odbijanje istine. 2. **Ljutnja**: Osjećaj nepravde. 3. **Pregovaranje**: Traženje alternative (npr. molitve). 4. **Depresija**: Tuga zbog gubitka. 5. **Prihvaćanje**: Mirenje sa sudbinom.\ Primjer: Pacijent u fazi prihvaćanja može izraziti želju za kvalitetnim preostalim vremenom. **3. Kako se terminalno bolesni pacijenti suočavaju s vlastitom smrtnošću?** - Traženjem emocionalne podrške. - Fokusiranjem na preostalo vrijeme s obitelji. - Kroz duhovnost ili religiju.\ Primjer: Osoba može provoditi više vremena s najbližima kako bi stvorila vrijedne uspomene. **4. Koja je uloga palijativne skrbi u pružanju psihološke podrške?** Palijativna skrb pomaže ublažiti bol i pruža emocionalnu i psihološku podršku pacijentima i njihovim obiteljima.\ Primjer: Tim palijativne skrbi može organizirati redovite posjete terapeuta i osigurati upravljanje simptomima. **5. Kako obitelj i prijatelji mogu podržati pacijente u terminalnoj fazi bolesti?** Pružanjem emocionalne podrške, omogućavanjem otvorene komunikacije i sudjelovanjem u donošenju odluka.\ Primjer: Obitelj može razgovarati o pacijentovim željama za kraj života i osigurati ugodno okruženje. **6. Koji su najčešći strahovi pacijenata suočenih s terminalnim bolestima?** - Strah od boli i patnje. - Strah od gubitka dostojanstva. - Briga o obitelji nakon smrti.\ Primjer: Pacijent može strahovati da će postati teret svojoj obitelji. **7. Kako zdravstveni djelatnici mogu spriječiti emocionalnu iscrpljenost u palijativnoj skrbi?** - Kroz superviziju i podršku kolega. - Održavanjem ravnoteže između posla i privatnog života. - Uključivanjem u edukaciju o emocionalnom zdravlju.\ Primjer: Medicinska sestra koristi tehnike opuštanja nakon zahtjevne smjene kako bi izbjegla burnout. **8. Koja je važnost komunikacije u palijativnom zbrinjavanju?** Otvorena komunikacija pomaže u razumijevanju pacijentovih potreba, smanjuje nesigurnost i povećava povjerenje.\ Primjer: Liječnik koji objašnjava opcije liječenja i odgovara na pacijentova pitanja smanjuje tjeskobu i strah.