Probavni Sustav Čoveka - PDF

Probavni sustav Postoje zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava. Nezarazne bolesti: karijes, upala zubnom mesa, žgaravica, ciroza jetre, gastritis, upala crvuljka slijepog crijeva, rak debelog crijeva. Poremećaju: bulimija, anoreksija, pretilost. Zarazne bolesti: bakterijske zaraze, crijevne...

Probavni sustav Postoje zarazne i nezarazne bolesti probavnog sustava. Nezarazne bolesti: karijes, upala zubnom mesa, žgaravica, ciroza jetre, gastritis, upala crvuljka slijepog crijeva, rak debelog crijeva. Poremećaju: bulimija, anoreksija, pretilost. Zarazne bolesti: bakterijske zaraze, crijevne viroze, crijevni nametnici, zavojita trihina. Karijes je raširena bolest zuba. Karijes nastaje kada bakterije u usnoj šupljini razgrađuju ostatke hrane (ponajprije ugljikohidrate) pri čemu se stvara kiselina koja nagrizuje površinu zuba. Upala zubnog mesa se dešava zbog istog razloga, tj. skupljanje bakterija. Žgaravica je osjećaj žarenja i peckanja u jednjaku i ždrijelu. Žgaravica nastaje zbog vraćanja želućanog sadržaja u jednjak. To se događa jer je oslabljen kružni mišić na prijelazu između jednjaka i zeludca. Gastritis je upala sluznice želudca. Gastritis najčešće uzrokuju kava, stres, alkohol, te jedna vrsta bakterija. Ciroza jetre je bolest kojoj je uzrok alkohol, previše lijekova itd. Ciroza jetra su jako oštećena jetra. Upala crvuljka slijepog crijeva nastaje kada u slijepo crijevu zaostane crijevni sadržaj kojeg potom razgrađuju bakterije. Posljedica je jaka bol u desnom dijelu trbušne šupljine jer se crvuljak ispuni gnojem. Upaljeni crvuljak se kirurški odstranjuje. Rak debelog crijeva je zloćudna bolest. Neku uzroci raka debelog crijeva su nasljedna sklonost, izrasline u crijevima (polipi), nepravilna prehrana, previše kila\... Najčešći simptom je krv u stolici. Ranim otkrivanjem moguće je kirurško odstranjivanje. Pretilost je posljedica unosa hrane veće energijske vrijednosti nego što su energijske potrebe neke osobe. Pretilost povećava rizik od razvoja raznih bolesti. Anoreksija je poremećaj u prehrani. Anoreksija nastaje kao posljedica izgladnjivanja (jer se osoba vidi debelom, premda nije). Bulimija je poremećaj u prehrani. Kod bulimije osoba previše pojede te nakon toga namjerno povraća ili uzima lijekove za pražnjenje crijeva. Poremećaju u prehrani se liječe kod psihoterapeuta, uz obitelj te okolinu. Crijevne viroze se posljedice zaraze virusima. Simptomi crijevne viroze su bolovi u trbuhu, proljev, povraćanje i temperatura, najčešće ljeti. Bakterijske zaraze npr. salmonela su najčešće ljeti. Uzroci bakterijskih zaraza su nehigijenski uvjeti pripremi hrane. Liječenje bakterijskih zaraza se provodi antibioticima. Zavojita trihina su vrlo opasni nametnici. Nastaju konzumacijom svinjskih tvari, tj. mesa. Liječenje zavojitih trihina se provodi lijekovima koje trebaju uzimati svi ukućani. Probavni sustav čine probavni kanal i probavne žlijezde. Probavni kanal čine usta, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo te crijevni otvor. Probavne žlijezde su slinovnice, jetra i gušteraća. U organima probavnog sustava odvija se mehanička i kemijska razgradnja hrane. Kemijsku razgradnju hrane ubrzavaju odgovarajući enzimi. Enzimi su tvari koje ubrzavaju razgradnju složenih tvari na jednostavnije također ubrzavaju izgradnju složenijih tvari iz jednostavnih. Prijeko crijevnih resicsa hranjive tvari se upijaju u optjecajni sustav kako bi došle do svake stanice. Hranjive tvari nastale razgradnjom hrane izvor su energije te su vrlo važne za izgradnju tijela, uravnoteženo funkcioniranje i zaštitu organizma. Za očuvanje zdravlja važna je pravilna prehrana i higijenske navike pri pripremi i konzumiranje hrane. Čovjek je heterotrofan organizam jer se hrani gotovom hranom iz okoliša. Mliječni zubi=20, a tajni zubi=32. Mliječni zubi se počinju zamjenivati trajnim oko 6 godine. 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutanjak, 12 kutnjaka. Zubi su građeni od površinskog čvrstog tkiva sličnog kosti i unutarnjeg mekanog tkiva. Unutarnje mekano tkico sadrži krvne žile živce. Jezik je mišićni organ čija je površina građena za unčikovite primanje okusnih podražaja. Sline izlučuju žlijezde slinovnice. Slina omogućuje početak kemijske razgradnje hrane. Enzim je kemijska tvar. Tijekom gutanja omekšani zalogaj hrane ulazi u ždrijelo te mišići ždrijela potiskuju zalogaje u jednjak. Jednjak je mišićna cijev, Jednjak valovitim stezanjem potiskuje hranu u želudac. Želudac je prošireni dio probavnog kanala smješten u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine. Želudac povezuje jednjak i tanko crijevo. Želudac je građen od elastičnog mišićnog tkiva. Želudac hranu izgrađuje mehanički, stezanjem mišića i kemijskih pomoću želučanih sokova, time priprema hranu za nastavak razgradnje u tankom crijevu. Kemijsku razgradnju hrane u želudcu omogućuje želučani sok koji izlečuju žlijezde u stijenci zeludca. Želućani sok sadrži enzime i klorovodičnu kiselinu koji olakšavaju i ubrzavaju razgradnju proteina kojih ima npr. u mesu, ribi, mlijećnim proizvodima itd. Tanko crijevo je mišića cijev duljine 5 do 6 metara. Stezanjem i opuštenjem mišića se djelomično razgrađena hrana potiskuje. Crijevne resice povećavaju površinu upijanja hranjivih tvari u krvne žile. Dvanaesnik je početni dio tankog crijeva. U dvanaesniku se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušteraće. Probavne žlijezde: jetra i gušteraća. Jetra izlučuju zuč koja se stvara z žučnom mjehuru te raspršuje masti i ulja u kapljice. Gušterača izlučuje lužnati probavni sok u dvanaesnik. Enzimi iz probavnog sustavva gušteraće završavaju razgradnju proteina, masti i ugljikohidrata na jednostavnije molekule. Debelo crijevo je mišića cijev koja je kraća od tankog crijeva ( oko 2 metra), te deblja od tankog crijeva. Njegov početni dio naziva slijepo crijevu. Na slijepom crijevu nalazi se crvuljak (privjesak koji visi s debelog crijeva). U debelom crijevu se vrećaju dijelovi vode u krvotok te se formira izmet. Hranom se unose ugljikohidrati, bjelančevine (proteini), masti, vitamini, minerali, tj unose se hranjive tvari. Proteini (bjelančevine) su važni za izgradnju stanice. Masti su izvor energije, te toplinski izolator. Ugljikohidrati su izvor energije. Dnevni obroci: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera.