Ponavljanje za 4. GT Konstruktivni elementi i donji ustroj želježničke pruge.pdf

Kako glasi princip vožnje u vremenskim razmacima kod željeznica? U jednom pružnom odsjeku obostrano zaštićenom glavnim signalima smije se u isto vrijeme nalaziti samo jedna kompozicija vlaka. Navedi (4) glavne prednosti željeznice nad ostalim prometnim sredstvima? Glavne prednosti željeznice nad os...

Kako glasi princip vožnje u vremenskim razmacima kod željeznica? U jednom pružnom odsjeku obostrano zaštićenom glavnim signalima smije se u isto vrijeme nalaziti samo jedna kompozicija vlaka. Navedi (4) glavne prednosti željeznice nad ostalim prometnim sredstvima? Glavne prednosti željeznice nad ostalim prometnim sredstvima su: Temporalna sposobnost – vožnja prema signalima, vožnja na slijepo Kvantitativna sposobnost – apsolutna sposobnost: jednom dvokolosječnom prugom može prevesti kao i na 20 autocesta, relativna sposobnost: vlakovi voze u prostornim razmacima Kvalitativna sposobnost - sigurnost, redovitost i točnost, prilagodljivost, udobnost, brzina Ekonomičnost Navedi 4 nedostatka željezničkog prometa. Nedostaci željezničkog prometa: Teško prilagodljiv vozni red Mogućnost savladavanja manjih uspona i padova u odnosu na ceste (2,5 % = 25 ‰) Većinom sporiji od zračnog i cestovnog prometa Česta kašnjenja na prugama namijenjena putničkom i teretnom prometu Navedi kada, gdje i u kojoj dužini je izgrađena prva javna željeznička pruga u svijetu? Prva željeznička pruga za javni promet izgrađena je 1825.g. u Engleskoj u dužini od 41 km na relaciji: Stockton - Darlington. Navedi kada, na kojoj relaciji i u kojoj dužini je otvorena prva željeznička pruga u Hrvatskoj? Na području današnje Hrvatske prva pruga otvorena je na relaciji Kotoriba – Čakovec – Macinec u dužini 42,3 km, 24. travnja 1860. godine. Navedi u podjeli prema namjeni kako dijelimo željezničke pruge javnog prometa?  ŽELJEZNICE JAVNOG PROMETA: Željeznice dalekog prometa:  Normalne željeznice (širina kolosijeka 1435 mm): a) Glavne pruge 1. i 2. reda b) Sporedne pruge 3. reda  Uskotračne željeznice a) Glavne pruge b) Sporedne pruge Željeznice bliskog prometa:  Brze gradske željeznice a) Nadzemne b) Podzemne  Cestovne željeznice – tramvaji  Male željeznice – slične sporednim prugama  Navedi podjelu željeznica prema tehničkim uređajima? Podjela prema tehničkim uređajima:  ADHEZIJSKE ŽELJEZNICE: Klasične na dvije tračnice Jednotračne: s kolosijekom dolje i s kolosijekom gore (viseće)  SPECIJALNE ŽELJEZNICE: Zupčaste željeznice: ̶ Čiste zupčaste željeznice ̶ Mješovite zupčaste željeznice Žičare (žične željeznice) ̶ Stabilne žičare (uspinjače) ̶ Viseće žičare a) S jednim užetom b) S dva užeta (pogonsko i nosivo uže) Magnetno levitacijski vlak (Maglev vlak): pošto ne klizi po tračnicama, već lebdi ne spada u željeznicu, no u nekim se literaturama spominje Navedi koliko iznosi normalna širina kolosijeka i koliko iznosi širina širokotračnih i uskotračnih željeznica? Širina kolosijeka od 1435 mm proglašena je NORMALNOM ŠIRINOM KOLOSIJEKA. Sve željeznice sa većom širinom (š > 1435 mm) zovemo širokotračnim željeznicama, a s užom širinom (š < 1435 mm) uskotračnim željeznicama. Navedi glavne koridorske pruge u Republici Hrvatskoj (njihov naziv i kraticu)? glavne koridorske pruge: koridor RH1 - paneuropski koridor koridor RH2 – mediteranski koridor koridor RH3 – ogranak paneuropskog koridora Navedi i nacrtaj od čega je sastavljena željeznička pruga te što spada u donji, a što u gornji ustroj željezničke pruge? Željeznička pruga je sastavljena od donjeg i gornjeg ustroja te signalno – sigurnosnih uređaja. U donji ustroj spadaju: zemljani radovi (nasip, usjek, zasjek...) radovi osiguranja (potporni i uporni zidovi...) radovi zaštite ( zaštita pokosa, odvodnja...) objekti u trupu pruge( mostovi, tuneli, propusti...) Gornji ustroj pruge čine: tračnice s kolosiječnim priborom pragovi željeznički zastor Nacrtaj normalni poprečni presjek jednokolosiječne pruge u zavoju?(označiti elemente gornjeg ustroja, ravnik ili posteljicu pruge, zaštitne slojeve donjeg ustroja, nagibe i nadvišenje vanjske tračnice) Navedi metode izrade nasipa u slabo nosivom tlu? a) Proširenje nasipa izradom bočnih nasipa od istog materijala b) Ubrzanje konsolidacije privremenim preopterećenjem c) Djelomična ili potpuna zamjena stišljivog temeljnog tla materijalom za izradu nasipa Navedi tehničke mjere protiv sprječavanja sljegavanja nasipa uz objekte? Ova se štetna pojava može izbjeći primjenom neke od sljedećih tehničkih mjera: korištenjem dobrog materijala za ispunu iza objekta primjenom prijelaznih ploča ispravnim načinom odvodnje vode iz posteljice i iza objekta Nacrtaj tehničku mjeru sprječavanja sljegavanja nasipa uz objekte primjenom AB prijelazne ploče i izvedbom drenaže (na istom crtežu)? 4 – nevezano pjeskovito-šljunkoviti materijal 5 – zemljani materijal 6 – armirano-betonska ploča Navedi čime se provjerava nosivost posteljice u laboratoriju i na terenu? Nosivost posteljice provjerava se proctorovim pokusom u laboratoriju i kružnom pločom na terenu. Navedi kakav mora biti zaštitni sloj trupa pruge (4 pojma) i od kojih materijala se može izvesti (3 pojma)? Od zaštitnog se sloja očekuje da bude:  vodonepropustan – da bi oborinska voda otjecala po posteljici prema jarcima za odvodnju  dobre nosivosti  u stanju dobro prigušiti vibracije kolosijeka  postojan – ne smije sadržavati organske sastojke ni materijale koji se mijenjaju pod atmosferskim utjecajima Zaštitni sloj može se izvesti od sljedećih materijala:  nevezanog kamenog materijala propisanog granulometrijskog sastava i određenih fizikalno-mehaničkih svojstava (prirodni pijesak, šljunak, drobljeni kamen te mješavina ovih materijala) u debljini od oko 50 cm.  cementna stabilizacija (zrnati kameni materijal + cement /80-100 kg/m3 /+ voda) u debljini od 15 – 20 cm.  stabilizacija vapnom – pogodna je za glinovita tla. Dodaje se 5 – 8 % vapna, a ukupna debljina stabiliziranog sloja je 15 - 25 (40) cm. Prilikom većih deformacija posteljice što možemo primijetiti prilikom prolaska vlaka po oštećenoj pruzi? Kod najvećih deformacija, za vrijeme prolaska vlaka, iz kolosijeka može prskati blatna voda ili čak početi rasti trava. Navedi oblike deformacije posteljice i nacrtaj sanaciju zastornog korita izvedbom prokapnica (drenažnih rebara)? Ovisno o obliku koji se formira deformacije posteljice mogu biti: zastorni džep zastorno korito – sanira se zamjenom materijala u završnom sloju donjeg ustroja u debljini 30 – 50 cm te ugradnjom drenažnih rebara (prokapnica) od zrnatog kamenog materijala zastorna vreća Prokapnice (drenažna rebra) izvode se u širini od 0,8 m, a najčešće postavljaju na razmaku od 8 – 10 m. Navedi kako se može izvesti preventivna zaštita posteljice željezničke pruge? Kako bi se spriječio kasniji nastanak deformacija posteljice, tijekom samog izvođenja nasipa posteljicu se može preventivno zaštititi. Zaštita se vrši polaganjem tamponskog sloja ispod zastora u koji se preporuča ubaciti geotekstil ili PVC folija koja će štititi od djelovanja vode. Ukoliko se ustanovi da posteljica neće imati dovoljnu nosivost, preporuča se izvesti ojačanje polaganjem AB ploča. Navedi moguće deformacije trupa željezničke pruge? Klizanje ili otkidanje pokosa usjeka ili nasipa Degradacija nasipa Tonjenje nasipa Navedi metode sanacije trupa željezničke pruge u slučaju oštećenja u zemljanim materijalima (4 metode) i u kamenim materijalima (4 metode)? U slučaju oštećenja nastalih od klizanja kosina, površinskih erozija i otkidanja materijala u zemljanim materijalima najčešće se primjenjuje: zasijavanje kosina travom oblaganje kosina busenjem sađenje drveća pleter Ako je zemljani trup izveden od kamenog materijala zaštita pokosa izvodi se: kamenom oblogom žičanom mrežom žičanom armaturom i prskanim betonom obložnim zidovima Navedi kada se primjenjuje izvedba potpornih zidova u nasipu? Potporni zidovi u nasipu primjenjuju se: kad se nagib terena i pokos nasipa ne sijeku ili im je sjecište jako daleko kad treba smanjiti kubaturu nasipa kad treba smanjiti kosinu nasipa zbog blizine objekta pored pruge Nacrtaj potporni zid s krunom u visini nivelete pruge? Nacrtaj potporni zid s krunom ispod nivelete pruge? Navedi kada se primjenjuje izvedba upornih zidova u usjeku kako može biti postavljena gornja površina odvodnih jaraka ako se izvodi u kombinaciji s upornim zidovima? Uporni zidovi u usjecima primjenjuju se u slučajevima: kad izradom zida smanjujemo kubaturu iskopa kod nestabilnog terena, radi osiguranja pokosa usjeka Izvode se najčešće u kombinaciji s odvodnim jarcima s tim da gornja površina jarka može biti: u visini posteljice u visini gornjeg ruba kolosijeka Navedi cilj projektiranja odvodnje i podjelu odvodnje ovisno o vrsti vode koju treba odvesti? Cilj projektiranja odvodnje je najlakšim i najkraćim putem odvesti vodu iz trupa pruge do mjesta ne kojem ne predstavlja opasnost. Ovisno o vrsti vode koju treba odvesti razlikujemo:  površinsku odvodnju – skupljanje i odvodnjavanje površinskih voda  podpovršinsku odvodnju – skupljanje i odvodnjavanje podzemnih voda i voda dospjelih u trup ili posteljicu pruge Navedi i objasni podjelu površinske odvodnje i nacrtaj dva tipa odvodnih jaraka? Odvodni kanali izvode se uz posteljicu pruge u usjeku ili zasjeku te uz višu nožicu nasipa. U uzdužnom profilu prate niveletu pruge. Uzdužni nagib im je 2 – 25 ‰. Kod manjih uzdužnih nagiba ( 2 - 10 ‰) kanali se betoniraju zbog sprečavanja taloženja mulja. Zaštitni jarci se izvode za odvodnju vode s terena kako bi što manje vode došlo na pokose usjeka ili na nožicu nasipa. Najčešće trapeznog oblika širine dna od 30 cm. Navedi zbog čega se obavlja podpovršinska odvodnja? Odvodnja podzemne vode dospjele u trup pruge ili u teren izvan njega obavlja se zbog:  snižavanja razine podzemne vode  prihvaćanja podzemne vode iz vodonosnih slojeva i spriječi njezino štetno djelovanje  poboljšanja stabilnosti objekta ili okolnog terena (klizište) Navedi i nacrtaj kako se mjeri veličina nanosa snijega u smjeru puhanja vjetra i navedi kolika je maksimalna količina nanosa u Hrvatskoj? Veličina nanosa mjeri se površinom nataloženog snijega u smjeru puhanja vjetra. U našim krajevima veličina nanosa dostiže do 50 m2 na prugama kroz Liku. Navedi i nacrtaj zaštitu pruga od snježnih nanosa zasađivanjem drveća? Zaštita pruga zasađivanjem drveća je najčešća zaštita gdje je najpogodnija je crnogorica, najčešće smreka. Tamo gdje su nanosi slabi, dovoljno je posaditi dva reda sadnica na razmaku 0,7 – 1,0 m i to 30 m od osi pruge dok tamo gdje su nanosi veći, treba dodati još jednu traku žive ograde 10 – 15 m udaljenu od prve. Navedi i objasni najefikasniju zaštitu pruga od odrona i u kojim oblicima se može izvesti? Zaštita od odronjavanja je najefikasnija ako se pruga na tim mjestima pokrije galerijom. Galerije moraju biti dimenzionirane da podnesu udare većih kamenih blokova koji se kotrljaju niz padinu. Galerije se izvode u raznim oblicima:  u obliku svoda  u obliku tunelske cijevi  kao okvirne konstrukcije Navedi položaj, visinu i od čega se izvodi zaštita pruge od vjetra? Da bi se stvorila sigurnost prometa na dijelovima gdje je pruga izložena jakim udarima vjetra postavljaju se, sa strane odakle puše vjetar, zidni burobrani. Zidni burobran je zaštitna građevina u obliku slobodno stojećeg zida izgrađena na bankini, a štiti vlakove od prevrtanja pri jakim i olujnim vjetrovima. Burobrani se grade od kamena, betona i armiranog betona visine 2,50-3,00 m do gornje visine prozora vlaka.