Ekonomika turizma - Skripta PDF

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. - - - - - - PUTNI...

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. - - - - - - PUTNIK, TURIST I TURIZAM - TURISTIČKO PUTOVANJE ----------------------------------------------- *Svaki turist je putnik ali svaki putnik nije turist* Objašnjenje iz definicije Hunzikera i Krapfa ( AIEST Međunarodno udruženje naučnih turističkih stručnjaka -- 1951 ) **TURIZAM** je skup odnosa i pojava koji nastaju zbog putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ukoliko se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako tim boravkom nije povezana neka privredna djelatnost **Putnik** je svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga ( posao, kongres, privremeni rad...) ** Posjetitelj** --napuštanje domicila u svrhu posjete turističke destinacije. U toj destinaciji nema stalno mjesto boravka i ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade. Sastoji se od podskupina TURISTA i IZLETNIKA **Turist** - dobrovoljno napušta mjesto boravka i u mjestu izvan mjesta boravka provodi najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, obitelji, poslova, skupova. Boravi najmanje 24 sata -- 365 dana. **Izletnik** - svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i koja u turističkoj destinaciji ne boravi dulje od 24 sata. Nemoguće brojčano iskazati jer ne odsjedaju u nikakvim smještajnim objektima, boravak im nije registriran. (procjena: br. putnika u lučkoj kapetaniji, br. pristanaka broda na krstarenju). *Četiri grupe osoba koje se smatraju turistima*: - - - - Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist: *❖prostorna komponenta* svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji drži da se putovanje mora odvijati izvan uobičajene sredine određene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu) *❖suština putovanja* osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, što znači da se turist uvijek vraća u mjesto svog stalnog prebivališta vremenska komponenta osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine duže od 24 h, ali najduže do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobičajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik. Svjetska turistička organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj. *❖svrha putovanja* osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraćem od godine dana), hodočašću, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u školu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici POJAVA, NASTANAK I RAZVOJ TURIZMA PERIODIZACIJA -- RAZVOJNE FAZE ---------------------------------------------------------------- Razvoj turizma prati migracije čovječanstva iako se migracije kroz povijest vezuju uz rat, osvajanja, hranu, posao W. Freyer razlikuje 4 razvojne faze putovanja: **1.** predfaza od «prapočetaka» do 1850.g. ( 17. i 18. st. -- putovanja aristokracije: The grand tour of Europe ) **2.** početna faza od 1850 do 1914.g. -- industrijska revolucija \- Razvoj željeznice i razvoj moderne znanosti o zdravlju \- 1841. Thomas Cook organizira prvo putovanje željeznicom. \- 1845. Osnivanje prve turističke agencije "Cook & sons" \- 1869. Organizacija prvog putovanja iz Europe u Egipat \- 1871. Organizirano prvo putovanje oko svijeta \- Karl Beadecker izdaje seriju turističkih vodiča po pojedinim zemljama \- 1884. U hrvatskoj izgrađen prvi hotel u Opatiji -- Hotel Kvarner \- 1908. U Puli izgrađen prvi hotel -- Hotel Riviera **3.** razvojna faza od 1914. do 1945.g. \- Radnički sindikati u Francuskoj od vlade i izborili pravo na plaćeni 14- dnevni godišnji odmor. Trend se proširio po Europi Stvoreni su preduvjeti za organizaciju masovnih turističkih kretanja Intervencije državne uprave u infrastrukturu destinacija u cilju što snažnijeg razvitka turizma **4.** visoka faza od 1945. do danas. \- razvoj prometne infrastrukture- modernih prometnica, željeznice i zračnog prijevoza \- procvat masovnog turizma 70-tih godina, gradnja velikih hotelskih smještajnih kompleksa ( sagrađeno 69 % osnovnih i 72 % komplementarnih kapaciteta ) \- saturacija prirodnih obilježja TURIZAM -- MOTIVACIJA ZA PUTOVANJIMA ==================================== odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za novim doživljajima, zdravlje, kultura, sport, zabava i ekološki motivi, ljudsko biće ima raznovrsne potrebe motivi se neprestano mijenjaju. Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije. Faze razvoja turizma prema Freyeru FAZA VRIJEME PRIJEVOZNO SREDSTVO MOTIVACIJA SUDIONICI --------------- ------------- -------------------------------------------- --------------------------------------------------- ---------------------------------------------- PREDSTAZA DO 1850. pješice, na konju, kočijom, dijelom brodom nomadi. hodočasnici, ratovi, otkrića, obrazovanje elita, plemestvo, obrazovani, poslovni ljudi POČETNA FAZA 1850.-1914. vlak, parobrod odmor novi srednji stalež RAZVOJNA FAZA 1914.-1945. vlak, automobil, bus, avion liječenje, odmor, trgovina imućni radnici VISOKA FAZA od 1945. automobil, avion obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme svi slojevi Čimbenici razvoja turizma ========================= Razvoj tehnike posebice prometnih sredstava Turizam postaje mobilan -- prijašnja putovanja u prosjeku trajala 20-30 dana, danas se to skratilo na 4-10 dana boravka u jednom mjestu 2.Promjene smještajnih i drugih vrsta ugostiteljskih objekata Smještaj ljudi + smještaj vozila 3.Potreba za odgovarajućom infrastrukturom Ceste, vodovod,.. parkirališta, servisi vozila, benzinske crpke,.. 4.Turistički objekti, stambene i javne zgrade, cijelo mjesto -- prilagođavaju se potrebama i zahtjevima turista Parkovi, cvijeće, šetnice, biciklističke staze, pošta, banke, trgovine, restorani, priredbe, događanja, zabava,... ***Trendovi koji utječu na turizam*** 1.Potrošači su umorni od istih putovanja. 2.Potrošači su spremniji nego prije na različite rizike. 3.Potrošači traže emocionalnu vezu s ljudima i mjestima koje posjećuju. 4.Potrošači žele putovanja na kojima će se zabaviti, ali i nešto naučiti. 5.Potrošači putuju u bližu okolicu. 6.Kupnja putom Interneta. 7.Stariji putnici -- umirovljenici. utječu na turizam Da li je u turizmu danas važnije imati najkvalitetniji proizvod ili znati dobro ispričati priču o tom proizvodu te ga na taj način prodati. HOTEL KVARNER -- OPATIJA- 1884.GOD HOTEL RIVIERA -- PULA - 1908.GOD HOTEL BRIONI - PULA - 1975 GOD HOTEL HISTRIA- PULA 1987 GOD SOL CORAL -- UMAG - 1980./REN 2008. HOTEL ADRIATIC- OPATIJA - 1970 GOD Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj ------------------------------------ [razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)] [razdoblje između dva svjetska rata (1918. -1939.)] - odnosno faza prvih postignuća [razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990]. - odnosno faza intenzivnog turističkog razvoja **1965. -- 1975**. ➔ zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja) ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. godine sagrađeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990. godine) **1986. -- 1988**. ➔ kulminacija razvoja hrvatskog turizma 1986\. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja turista) [razdoblje novije hrvatske povijesti do danas] - odnosno faza oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX. stoljeća ➔ privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turističke ponude osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budućeg razvoja koja bi omogućila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini. TURISTIČKI RAZVOJ PULE ---------------------- Prvi turistički izleti u Pulu zabilježeni su početkom 19. st. Giovanni Carrara, konzervator starina u Puli, 1828. turistički je vodič uglednim osobama i organiziranim skupinama posjetitelja. 1832. Pulu posjećuje austrijski car Ferdinand I. 1945. Prvi turistički vodič o Puli (Cenni al forestiero che visita Pola - Napomene strancu koji posjećuje Pulu) u izdanju Austrijskog Lloyda iz Trsta, Autor Pietro Kandler. 1885. Prvo morsko kupalište Bagno Polese za potrebe građanstva i turista na prostoru između otočića Uljanika i stožerne zgrade na rivi Poslije su uređena kupališta »Sakorđana« i mornaričko kupalište na otočiću Sveti Petar, gdje su se prema utvrđenom rasporedu u različito doba dana kupali muškarci i žene. Prvi moderni hotel u Puli - Riviera - otvoren je 1908. ( Austro--Ugarski procvat Pule ) Posjet Carice Sissy Tijekom I. svjetskog rata otvoreno je kupalište Zelenika, a 1936. kupalište Stoja (Stabilimento bagni di Stoia). Za vrijeme talijanske vladavine radili su hoteli Miramare, Bologna, Milano i Centrale, te dječje ljetne kolonije Principe di Piemonte na Stoji i Sandro Mussolini na Vargaroli. U Puli je 30-ih godina XX. st. djelovalo i nekoliko putničkih agencija. Turizam u Puli doživljava svoj procvat 60-ih godina, kada na lijepoj i razvedenoj te vegetacijski bogatoj obali južno od Pule počinje izgradnja turističkih kompleksa (Zlatne stijene, Ribarska koliba, Verudela). Danas Pula pruža velike mogućnosti za turistički odmor u smještajnim kapacitetima, te komplementarnom ponudom. Pojam i značaj turizma ====================== Turizam je jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno ekonomskih pojava novijeg doba, jedna je od najbrže rastućih grana svjetske ekonomije. On obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni aspekt života - Četiri su temeljna sudionika koja se javljaju kad se govori o turizmu: 1\. turisti (i izletnici) 2\. poduzeća,ostali poslovni subjekti, privatni iznajmljivači 3\. država zemlja domaćina 4\. lokalna zajednica Motivi turističkih putovanja ---------------------------- slobodno vrijeme, koje se može upotrijebiti za provođenje odmora rekreacije i izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada slobodna sredstva, koja se mogu na putovanje i boravak potrošiti u turističkoj destinaciji Glavni motivi: **odmor i rekreacija** izvan uobičajene sredine i **želja za novim** **doživljajima** Osim njih, u motive možemo ubrojiti **zdravlje, kulturu, sport, zabavu, ekološke motive**. Motivi i očekivanja posjetitelja se neprestano mijenjaju Kriteriji podjele turizma *kriteriji se dijele prema:* - - - - - Vrste turizma ============= UNWTO (United Nations World Tourism Organization) turizam dijeli na sljedeće vrste: **domaći turizam** **receptivni turizam** -- npr. turisti iz Austrije ili njemačke u Hrvatskoj **emitivni turizam** -- npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim zemljama **interni turizam** -- prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske **Nacionalni turizam** -- npr. putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje **međunarodni turizam** -- uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma **intraregionalni turizam** -- npr. turistička putovanja Europljana unutar Europe **interregionalni turizam** -- npr. turistička putovanja Europljana izvan Europe VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA) Prema dužini boravka turista - izletnički, vikend, boravišni i tranzitni prema nacionalnoj pripadnosti turista - domaći i inozemni prema broju sudionika - masovni, održivi i eltni prema načinu organizacije putovanja - individualni, organizirani i mješoviti prema dobi - dječiji, omladinski, obiteljski, "treće dobi" prema prostornom obuhvatu - lokalni, regionalni, nacionalni, međunarodni, interegionalni, intraregionalni prema vremenu - predsezonski, sezonski, posezonski prema lokaciji - planinski, primorski, urbani, ruralni prema utjecaju na platnu bilancu - aktivni i pasivni prema godišnjem dobu - ljetni, zimski **Podjela prema trajanju boravka** ***Trajanje boravka turizma:*** Boravišni - najmanje tri uzastopna noćenja. Ujedno to je najniži broj noćenja na temelju kojeg se radi aranžmani s uslugom punog pansiona. Izletnički - aktivnosti turista prema određenom aktivnom resursu u trajanju do unutar 24 sata. Dnevni i poludnevni izleti. Vikend turizam -- obuhvaćaju aranžmane bazirane na dva noćenja. Proizlaze iz spoznaje da je tjedno slobodno vrijeme pojedinca raspoloživog za dokoličarske aktivnosti sve dulje. ***Stupanj mobilnosti turista*** STACIONIRANI i MOBILNI ***Nacionalnoj pripadnosti turista:*** Domaći i Međunarodni ***Prostornom obuhvatu:*** Lokalni Regionalni Nacionalni Međunarodni ***Dobna strukturi turista:*** Dječji -- za djecu do 14 godina Omladinski Obiteljski -- od 18 do 60 godina. Najveći segment s najvećim prihodima Umirovljenički -- segment -- bez obaveza, određena fin. sredstva, vrijeme Načini organizacije putovanja ----------------------------- Individualni -- turisti kreću na putovanje u vlastitom aranžmanu, prema vlastitim spoznajama, bez ikakve posredničke pomoći. Grupni Organizirani -- turisti svoju organizaciju potpuno prepuštaju turističkom posredniku Cjenovno najprihvatljiviji način organizacije putovanja. Mješoviti -- turisti idu u vlastitoj režiji, ali pri tome koristi informacije putničke agencije ili joj prepušta organizaciju dijela svog putovanja. **Sezonski karakter:** Ljetni turizam - more Zimski turizam -- skijanje Najviše turista -- Europa, Sjeverna Amerika te u zadnje doba zemalja Dalekog istoka Specifični/Selektivni oblici suvremenog turizma ----------------------------------------------- **Zdravstveni** -- ističe zdravlje kao središnji motiv bez obzira na prirodni prostor u kojima se turistička aktivnost obavlja (priobalje, planine, jezera ili termalni izvori). **Kulturni** -- dolazak turista u nepoznatu sredinu sa svrhom upoznavanja povijesnih vrednota, ali i suvremenog načina življenja na tom prostoru. **Lovni i ribolovni** -- karakterizira onu skupinu turista koji soje slobodno vrijeme provode u organiziranom lovu i ribolovu **Naturizam** -- objedinjuje želje, milijun posjetitelja čiji je moto slobodan odnos čovjek i prirode; Trebaju imati prostore na kojem se mogu nesmetano kretati neodjeveni **Ekoturizam** -- pokret je očuvanja prirode i zdravog okoliša u okviru turističkih putovanja. **Kongresni turizam** -- najčešće obuhvaća tematske skupove znanstvenog i stručnog karaktera organizirane u određenom mjestu **Nautički turizam** -- uključuje boravak turista na plovilima, najčešće u vlastitom aranžmanu. **Vjerski turizam** -- turisti zadovoljavaju potrebe religijskog i duhovnog karaktera. Često se naziva i *hodočasnički* turizam **Manifestacijski turizam** -- podrazumijeva kretanje relativno velike skupine turista na manifestacije *sportskog, kulturnog, zabavnog i nekog drugog* karaktera. **Robinzonski turizam** -- noviji oblik turizma razvijen u priobalnom području i to najčešće na otocima s *vrlo oskudnim infrastrukturnim i životnim uvjetima*. Važno je naglasiti da ovakav oblik turizma ne poznaje standarde kod "pružanja" usluga smještaja i prehrane, jer se za to brinu sami turisti. **Turizam s temom gastronomije, vinskih cesta itd.** Razvojne faze turizma --------------------- INDIVIDUALNI (Turizam povlaštenih skupina ) MASOVNI (masovnost, strukturalna nerazvijenost, sezonalnost, prostorna ograničenost = negativnost ) Karakterizira ga "relativna ekonomska učinkovitost" , unificiranosti i standardizacija SELEKTIVNI = NOVI OBLICI TURIZMA ( identifikacija segmenata ponude i tržišnih niša, usmjerenost ka interesima turista, individualnost ) Motiv je poticaj za stvaranje potreba -- ovisi o subjektivnim faktorima, objektivnim mogućnostima (kulturno nasljeđe, društveni položaj, edukacija, politička situacija...) Selektivni turizam: uravnotežen, autentičan, ekološki i infrastrukturno podnošljiv, individualan, edukativan, elitan **Selektivne vrste turizma** -Ambijentalni turizam - Arheološki turizam -Naturizam -Obiteljski turizam - Robinzon turizam -Kulturni turizam -Zdravstveni turizam - Seoski turizam -Sportsko rekreacijski \- Planinski Ekološki turizam -- očuvanje, humanizacija, revitalizacija i oplemenjivanje prostora turizam koji se temelji na uravnoteženom razvoju ekologije i ekonomike Turizam Nacionalnih Parkova, prirodnih rezervata, otočni, pejzažni i spomenički turizam **Individualni utjecaj** nagon za putovanjem (iskonska potreba); radoznalost, nagon za istraživanjem; osamljenost, kontakt; zadovoljstvo, aktivnost; oporavak, regeneracija; Poslovi; Komunikacija... **Društveni utjecaj** 1\. vrijednosti i norme; društveno uređenje; društvena struktura; odnosi prema slobodnom vremenu; mobilnost...... **Državni utjecaj** zakonodavstvo, politički odnosi, devizni i cerinski te propisi o putnim ispravama **utjecaj okoline** klima, krajolik, ekologija, urbanizacija, stambene prilike **utjecaj gospodarstva** opći privredni razvoj, trgovački odnosi, dohodak, raspodjela, sijene i devizni tečajevi, radna mjesta i uvjeti, transportni troškovi **utjecaj ponude** usluge i proizvodi, cijena, tokovi prodaje, promidžba TURISTIČKO TRŽIŠTE - MJESTO SUSRETANJA ====================================== TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE ============================= To je mjesto gdje kupci i prodavači, u međuodnosu određuju cijenu i količinu dobara. Tržište je mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja, odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu i usluge. Na turističkom tržište susreću se čimbenici ponude, potražnje, te vrlo često i posrednici. Čimbenici koji direktno utječu na potražnju, ponudu i distribuciju turističkih proizvoda i usluga Znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima Razvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda/usluga kod privatnog sektora trendovi u strukturi putovanja i turističkom operativnom sektoru, marketingu Ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala Vanjski faktori koji utječu na turizam su: gospodarski i financijski razvitak demografske i socijalne promjene tehnološke inovacije i poboljšanje investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje politički, zakonodavni i pravni čimbenici planiranje i utjecaj na okoliš razvitak trgovanja sigurnost putovanja. Turistička ponuda ----------------- Turistička ponuda definira se kao dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i usluga, odnosno kao ona količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljavanja turističkih potreba Turistička ponuda je u stvari funkcija prirodnih i društveno-ekonomskih obilježja određenog područja. Privlačnost određene turističke destinacije ovisi o kvaliteti atrakcija, kvaliteti pruženih usluga i raznovrsnosti turističke ponude. S druge strane, na potražnju u turizmu mnogo više utječu čimbenici na koje turistička ponuda ne može imati nikakvog utjecaja. Postoji razlika na turističkom tržištu u usporedbi s drugim tržištima jer su odnosi na turističkom tržištu puno kompleksniji. Naime, u turizmu nije moguće proizvoditi zalihe turističkih proizvoda koji bi se u nekom povoljnijem trenutku mogli plasirati na tržište. Turistička potražnja putuje turističkoj ponudi. Na ostalim, robnim tržištima proizvođač, odnosno dobavljač šalje robu distributerima ili maloprodajnoj mreži, dakle što je moguće bliže kupcima te robe. Drugim riječima, roba putuje kupcu, formirajući tako različita tržišta. To znači da mjesto proizvodnje robe i mjesto prodaje te robe nije u pravilu identično, tj. robna tržišta ne označavaju istovremeno i mjesto proizvodnje i potrošnje. Na turističkom tržištu, proces spajanja ponude i potražnje na tržištu je potpuno suprotan. Turist - kupac putuje u mjesto koncentrirane turističke ponude, gdje očekuje ispunjenje, zadovoljavanje svojih turističkih potreba, odnosno motiva. Dakle, ponuda i potražnja se susreću na samom mjestu "proizvodnje" turističkih usluga. Na turističkom tržištu i novac "putuje" ka turističkoj ponudi, jer se statične turističke usluge mogu koristiti i plaćati (u pravilu) samo na licu mjesta. Za pojednostavljenje kontakata, informacija i poslovanja formirani su i uspješno djeluju turistički posrednici, koji su u pravilu locirani unutar tržišta potražnje. **Turističku ponudu karakterizira 5 obilježja** 1.Heterogenost turističke ponude- turistička ponuda se razlikuje od agencije do agencije pa se stoga kaže da je heterogena odnosno različita, nejednaka. 2.Neelastičnost turističke ponude- nemogućnost kapaciteta dijela turističke ponude da može reagirati na promjene u pojavama na turističkom tržištu. 3\. Statičnost turističke ponude- nemogućnost prostornog premještanja i nemogućnost konzumiranja turističkog proizvoda izvan tržišta ponude. 4\. Sezonski karakter turističke ponude- oscilacije tijekom godine u iskorištenosti kapaciteta turističke ponude. 5\. Diverzificiranost turističke ponude- svakodnevno upotpunjavanje i proširivanje novih ili već postojećih turističkih proizvoda. TURISTIČKA POTRAŽNJA -------------------- Najčešće se turistička potražnja za potrebe turističke statistike definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretnjama ili se želi uključiti u turistička kretanja da bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade S ekonomskog aspekta turističku potražnju moguće je definirati kao količinu robe i usluga koja se pod određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu Ključne činjenice turističke potražnje su: na potražnju može utjecati bezbroj čimbenika, a ne samo cijena; potražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja već i one osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti; turistička potražnja određuje odnose na turističkom tržištu. Postoje četiri oblika turističke potražnje 1**.Idealna potražnja**- čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja. To istodobno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turistička kretanja. 2**.Potencijalna potražnja**- sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o uključivanju u turistička kretanja. 3.**Realna potražnja**- to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše na zadovoljavanje svoji turističkih potreba. 4.**Efektivna potražnja**- dio realne potražnje, koji se s aspekta različitih razina turističke ponude koristi uslugama upravo u toj destinaciji, odnosno kod točno određenog pružatelja usluge. - **Turističku potražnju karakterizira 5 obilježja** 1.**Heterogenost turističke potražnje**- turističku potražnju karakterizira različitost turističkih potreba pa se stoga te potrebe moraju zadovoljiti na vrlo različite načine u različitim turističkim destinacijama i u različito vrijeme. 2\. **Dislociranost turističke potražnje**- turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude. 3.**Elastičnost turističke potražnje**- dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi. 4.**Dinamičnost turističke potražnje**- dinamičnost ili pokretljivost je ujedno temeljni uvjet funkcioniranja turističkog tržišta jer u suprotnom ne bi ni bilo turizma. 5.**Sezonski karakter**- ograničeno vrijeme koje turistima stoji na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se svode uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana. TRENDOVI U TURIZMU ------------------ Uglavnom se analize usredotočuju na globalne trendove razvoja turističkog tržišta općenito te posebno na globalne trendove razvoja turističke ponude i turističke potražnje. Za svaku emitivnu i receptivnu turističku zemlju važno je analizirati trendove kretanja turističke ponude i potražnje na njima relevantnim turističkim tržištima, ali i na tržištu konkurencije Jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je zasigurno trend rasta turističke potražnje koji je uzročno-posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude. Zbog brzine kojom se turizam razvijao od 1950. godine pa do današnjih dana moglo bi se reći da je porasla međunarodna turistička pokretljivost Međunarodni turizam nastavit će s rastom na održiv način i u iduća dva desetljeća te bi 2030. godine u svijetu moglo biti 1,8 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka TREND RASTUĆE GLOBALIZACIJE TURISTIČKE PONUDE --------------------------------------------- Drugi važan trend je trend rastuće globalizacije turističke ponude. Iako intraregionalna turistička putovanja ostvaruju 80%-tni udio u međunarodnim turističkim putovanjima, UNWTO predviđa da će do 2020. godine udio interregionalnih turističkih putovanja dosegnuti gotovo 25% ukupnih međunarodnih putovanja (Čavlek i dr., 2011.). Globalizaciju turističke potražnje nemoguće je promatrati izvan okvira tehnološkog napretka, i to posebno razvoja zračnog prijevoza i revolucionarnih promjena informacijskoj tehnologiji. Turizam i informacijska tehnologija mogu se označiti kao dvije najdinamičnije aktivnosti globaliziranog svjetskogu gospodarstva. TREND ODRŽIVOG TURIZMA ---------------------- Održivi turistički razvoj je takav razvoj koji zadovoljava potrebe postojećih turista i područja na kojima se turizam odvija, štiteći i povećavajući mogućnost za budućnost. Menadžment resursa koji će podmiriti ekonomske, društvene, estetske potrebe na način da očuva kulturni integritet, ključne ekološke procese, biološku raznolikost i sustave potpore životu Postoje tri važna elementa u koncepciji održivog turizma: 1\. **Koncept razvoja** - u sebi uključuje kulturološki, društveni i gospodarski opseg razvoja. 2.**Koncept potreba** - podrazumijeva zadovoljavanje potreba pojedinca koje ovise o njegovim osobnim preferencijama. 3\. **Koncept budućih naraštaja** - povezuje buduće generacije s današnjim razvojem uz pretpostavku razvijene ekološke i moralne svijesti današnjeg stanovništva. Potrebno je, dakle, pomno paziti da se aktivnostima ne ugroze prirodni resursi Ekonomska održivost nekog društva , države, šireg teritorija ili institucije (kompanije) jest sposobnost da se svojim načinom funkcioniranja kroz produkciju roba i usluga obnavljaju u postojećem ili širem opsegu i takvo stvaraju dobit Ekološka održivost je održivost života kao takvog i našeg prirodnog doma (okoliša, prirode, planete). Iskazuje se kroz njegove ukupne sposobnosti da se dugoročno (samo)obnavlja u svojim temeljnim ekološkim karakteristikama pogodnim za zdravlje i opstanak živog svijeta, uključivo i čovjeka. Društvena održivost je skup institucija, politika i čimbenika koji omogućavaju svim članovima zajednice da koriste najbolje moguće zdravstvo, sudjelovanje u zajednici i sigurnost te koje maksimizira njihove potencijale kojima mogu pridonijeti i okoristiti se ekonomskim napretkom zemlje u kojoj žive. RESURSI/ATRAKCIJE \- Turistički resursi -- prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti -Turističke atrakcije -- su turistički resursi koji mogu privući ili već privlače turiste da posjete turističku destinaciju u kojoj se nalaze Ostali izravni turistički resursi: Turističko-ugostiteljski objekti, prateći turistički sadržaji, kadrovi, zone, mjesta, destinacije , agencije Neizravni turistički resursi o Očuvani okoliš o Geoprometni položaj o Prometna povezanost o Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda o Kvaliteta prostorne organizacije Turistička resursna osnova dio je cjelokupne gospodarske resursne osnove određenog prostora, koja osim turističke atrakcijske osnove kao temeljnog turističkog resursa, sadrži i ostale izravne turističke resurse te neizravne turističke resurse. Turističkim resursima smatraju se sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. Turistički resursi su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je prednost gospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda u turizmu zemlje morala bi se temeljiti upravo na atraktivnim svojstvima resursa kojima raspolaže Prirodni resursi ================ Geomorfološki turistički resursi su planine, planinski lanci, vulkani, klisure, kanjoni, pećine, špilje, polja u kršu Hidrografske turističke resurse čine oceani, mora, jezera, rijeke, podzemne vode, termalne vode, gejziri. Usmjerenost i masovnost turističkih kretanja pokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi najprivlačniji čimbenici razvoja suvremenog turizma, bez obzira na to o kojoj vrsti i specifičnom obliku turizma je riječ. Biogeografski turistički resursi su flora i fauna. Biljni i životinjski svijet ima posebno značenje za usmjeravanje turista i turističku valorizaciju nekog prostora. Iako u prirodi postoji tijesna veza flore i faune, one se različito manifestiraju u turističkim kretanjima. Pejsažni turistički resursi obuhvaćaju planinske pejzaže, nizinske ili pejzaže relativno niskog reljefa, primorske pejzaže Društveni turistički resursi ---------------------------- Sačinjeni su od kulturno povijesnih, etnosocijalnih, umjetničkih, manifestacijskih i ambijentalnih resursa. Kulturno-povijesni resursi su sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja. Sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini objekti, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlačni turistički resursi. Osnovni motivi zbog kojih turisti posjećuju ove resurse su njihova raritetnost i razina umjetničke vrijednosti, njihovo povijesno značenje, estetske i druge vrijednosti. Etnosocijalni resursi obuhvaćaju materijalna i duhovna kultura jednog naroda, narodne igre, pjesme, običaji, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarske vještine, mentalitet. Grupa etnosocijalnih turističkih resursa vrlo je heterogena jer zahvaća cijeli spektar materijalne i duhovne kulture jednog naroda, sve što čini život jednog naroda. Grupa ovih resursa ima turističku vrijednost i može imati važnu ulogu u privlačenju potražnje zbog činjenice da su neke narodne umjetnosti i drugi oblici etničkih obilježja (npr. folklora) gotovo izumrli u većini razvijenih industrijskih zemalja. Umjetnički resursi su spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja, dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj, i kazališnoj umjetnosti, muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, knjižnice. Ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetnički su resursi i dostignuća uglavnom dopunska ponuda turizmu, a izuzetno u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turističke ponude Manifestacijski resursi odnose se na ustanove koje organiziraju obrazovne obrazovno-rekreacijske aktivnosti ili manifestacije. Osim kulturno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih ustanova i njihovih stalnih ili povremenih izložbi, seminara ili kongresa kulturno-povijesne, umjetničke ili etnosocijalne tematike te drugih dostignuća jednoga naroda, mogu se prirediti i velike kulturne i druge manifestacije, koje ne samo da imaju odgojnu funkciju, već znatno povećavaju stupanj atraktivnosti turističkog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i tome obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Ambijentalni resursi su manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio čovjek svojim radom i umijećem -- zračne i morske luke, trgovi i drugi urbani prostori, naselja. Iako ovi resursi svojim estetskim svojstvima i svojstvima znamenitosti rijetko mogu samostalno djelovati u privlačenju turista, često imaju vrlo velik turistički posjet, pa njihov utjecaj na atraktivnosti drugih resursa može biti velik. Funkcionalna struktura turističke resursne osnove ------------------------------------------------- Osim temeljnih turističkih resursa, kao što su potencijalne i realne turističke atrakcije (turistička atrakcijska osnova), funkcionalnu strukturu turističke resursne osnove čine i ostali izravni turistički resursi kao i neizravni turistički resursi. Za potrebe planiranja razvoja turizma i stvaranja turističkog proizvoda, nužno je razjasniti i prikazati funkcionalnu strukturu turističke resursne osnove. Komponente funkcionalne strukture turističke resursne osnove su: Temeljni turistički resursi; Ostali izravni turistički resursi; Neizravni turistički resursi. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova): Potencijalne i realne turističke atrakcije destinacije -- zbog njih turisti i dolaze na neki lokalitet ili u neki kraj, a bez njih ne bi tamo ni moglo biti razvoja turizma. Ostali izravni turistički resursi - rezultat su ranijeg turističkog i ugostiteljskog djelovanja na području turističke destinacije: Turističko ugostiteljski objekti, turistički kadrovi, turistička mjesta, turističke agencije, turistički promidžbeni materijali Neizravni turistički resursi -- rezultat su organiziranog djelovanja lokalnog stanovništva u okviru zadovoljavanja svojih životnih i radnih potreba. Stanovnici koji su bolje razvijali i njegovali svoje mjesto i svoj kraj imaju veće šanse za razvoj turizma. Neizravne turističke resurse čine: Očuvani okoliš, Prometna povezanost, Kvaliteta prostorne organizacije Turistička atrakcija -------------------- Turistička atrakcijska osnova ključni je dio cjelokupne turističke resursne osnove. Nju tvori skup potencijalnih i realnih turističkih atrakcija svake turističke destinacije, mjesta, kraja, regije, države pa i kontinenta. U stručnoj i znanstvenoj praksi ne posvećuje se dovoljna pozornost razlikovanju turističke atrakcijske osnove od cjelokupne turističke osnove pa se, u pravilu, koristi samo termin resursna osnova, čak i onda kada je isključivo riječ o atrakcijskoj osnovi. Turističke atrakcije i turistički resursi su pojmovi koji se u široj javnosti ali i često u znanstvenoj zajednici neopravdano poistovjećuju. Sve turističke atrakcije mogu biti turistički resursi dok svi turistički resursi nisu i turističke atrakcije. Da bi se turistički resurs mogao smatrati turističkom atrakcijom i da bi se aktivirao njegov atrakcijski potencijal potrebna je njegova tržišna valorizacija i njihovo prikladno interpretiranje u turizmu. Sukladno navedenom turistički resursi imaju važnu ulogu u turističkom sustavu ali nemaju pravu vrijednost ukoliko nisu adekvatno osmišljen Sve atrakcije nisu od jednakog značaja, prema tome ih dijeli na: primarne i sekundarne. Primarne atrakcije utječu na odluku turista „gdje ići", te često su glavni razlog posjete određenoj destinaciji, dok sekundarne atrakcije povećavaju turistički doživljaj. Primjerice primarni elementi atraktivnosti destinacije su klima, ekologija, kultura, tradicionalna arhitektura, a sekundarni elementi među koje uvrštava hotelijerstvo, ugostiteljstvo, transport, zabava. *Glavne karakteristike koje trebaju ispunjavati turističke atrakcije:* visoku kvalitetu, autentičnost, jedinstvenost, privlačnu moć i mogućnost rekreacije Kada govorimo o turističkim atrakcijama, govorimo o faktorima koji imaju sposobnost privući posjetitelje i zadovoljiti njihove motive putovanja. U turizmu atrakcije predstavljaju faktore privlačnosti, te bez njihovog postojanja bile bi minimalne potrebe za destinacijskim sadržajima, one su preduvjet destinacijske valorizacije. Atrakcije pokreću razvoj turizma! u kraju u kojem nema potencijalnih ni realnih turističkih atrakcija ne može se razviti turizam o broju, značenju i strukturi turističkih atrakcija neke turističke destinacije ovisiti će značajke njenog turističkih proizvoda Atrakcije motiviraju potražnju! da bi motivirale na posjetu moraju biti poznate širem krugu potencijalnih posjetitelja, a ne samo stručnjacima ili tzv. ozbiljnim hobistima značaj atrakcije (međunarodna, nacionalna, lokalna) predmet je i njihove udaljenosti od emitivnih tržišta S udaljenošću raste potreba da atrakcija bude originalnijaOSNOVNA KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA 1\. Geološke značajke prostora 2\. Klima 3\. Voda 4\. Biljni svijet 5\. Životinjski svijet 6\. Zaštićena prirodna baština i kulturno-povijesna baština 10\. Manifestacije 11\. Kulturne i vjerske ustanove 12\. Prirodna lječilišta 13\. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni 14\. Turističke staze, putovi i ceste 15\. Atrakcije zbog atrakcija 16\. Turističke para-atrakcije Komponente turističke ponude mogu se svrstati u šest temeljnih skupina *Atrakcije* (prirodne i društvene), *Ugostiteljstvo* (smještaj, prehrana i druge prateće usluge), *Prijevoz* (cestovni, zračni, željeznički, brodski), *Turističko posredništvo* (turoperatori i turističke agencije), *Organizacije turizma* (internacionalne, nacionalne, regionalne i lokalne), *Trgovina* (usluge trgovine na malo). Turistička ponuda je vrlo složena tržišna kategorija. Kako turističku ponudu čini vrlo složen sustav različitih subjekata, ona može optimalno funkcionira jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju funkciju i ako veze među njima nisu narušene. Elastičnost tržišta ------------------- Elastičnost opisuje na koji način jedna veličina reagira na promjene neke druge ekonomske veličine. Kada se proučava elastičnost u okviru ekonomije, bitno je da su obje veličine, odnosno varijable međuovisne jedna o drugoj Kako će ponuđena i potraživana količina reagirati na promjene cijena, ovisi o kojoj vrsti proizvoda, odnosno usluga je riječ. „Neke su kupnje, kao što su putovanja za odmor, jako osjetljive na promjene cijena. Druge su pak, kao što su hrana ili električna energija, puka nužnost, pa kupnje potrošača vrlo slabo reagiraju na promjene cijena" Razlikujemo: Elastičnost ponude i Elastičnost potražnje Elastičnost ponude ------------------ Ponuda se na tržištu dobara i usluga može mijenjati, ovisno o promjenama određenih tržišnih varijabli. Ponuđena količina se mijenja ukoliko dođe do promijene cijene na tržištu. „Zakon ponude: proizvođači će biti voljni ponuditi veću količinu određenog dobra kada je cijena veća, a kada je cijena manja bit će spremni ponuditi manju količinu" Cjenovna elastičnost ponude Cjenovna elastičnost ponude podrazumijeva promjenu ponude dobara, odnosno usluga na promjenu cijena na tržištu Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude (Ep) = Postotna promjena ponuđene količine usluge A Postotna promjena cijene usluge A Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i beskonačno". S obzirom na koeficijent elastičnosti ponude, cjenovna elastičnost se dijeli na elastičnu ponudu, jedinično elastičnu ponudu i neelastičnu ponudu Elastična ponuda podrazumijeva da rast cijena uvjetuje i rast ponude, a koeficijent elastičnosti ponude u ovom slučaju je veći od 1. Drugim riječima, „pri porastu cijene određenog proizvoda od 1%, ponuda tog proizvoda raste za više od 1%" Neelastična ponuda je ukoliko je koeficijent elastičnosti manji od 1, ali veći od nula. To znači da „određeni postotni rast cijene, znači rast ponuđene količine, ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Vrijedi i obrnuto". Drugim riječima, „pri porastu cijene određenog proizvoda od 1%, ponuda tog proizvoda raste za manje od 1%" Elastičnost potražnje --------------------- Cjenovna elastičnost potražnjeKoeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (Ec) = Postotna promjena potraživane količine usluge/ Postotna promjena cijene usluge A Potražnja se može definirati kao količina dobara i usluga koju su kupci spremni kupiti po određenim cijenama, na određenom tržištu i u određenom vremenu. Za razliku od elastičnosti ponude, elastičnost potražnje može se promatrati u odnosu na promjenu tri različita tržišna uvjeta. Elastičnost potražnje podrazumijeva promjenu potražnje za određenim dobrom, odnosno uslugom, prilikom promjene cijene, prilikom promjene dohotka i/ili prilikom promjene cijene drugog dobra ili usluge Dakle, cjenovna elastičnost potražnje reagira na: stupanj supstitucije s drugim dobrima, veličinu dijela kupčeva dohotka koji se troši na dobro, duljinu vremena u kojem se kupci upoznaju s promjenom uvjeta. Kod savršeno elastične potražnje, „potrošači reagiraju čak i na infinitezimalnu promjenu cijene. Ako se cijena poveća i za diferencijalno mali postotak, potrošači potpuno prestaju kupovati proizvod, odnosno uslugu. Primjeri dobara s takvom karakteristikom su dobra koja potrošaču nisu važna i može ih se vrlo lako odreći, primjerice tiskane novine u doba interneta." Izračun elastičnosti ponude Primjer: Pretpostavimo da se cijena pilećih prsa povećava s 5eura na 5,50, dok se u njemu verificirane količine povećavajus 1.000 na 1.200 milijuna kilograma. Da li je ponuda ovog proizvoda elastična? \- Korak 1:je određivanje promjena u ponuđenim količinama. Utvrđujemo apsolutnu promjenu u ponuđenim količinama koja se dobiva oduzimanjem konačne ponude od početne ponude, odnosno (1.000 - 1.200 = -200) Sada dijelimo ovu vrijednost s početnom potražnjom. Tako imamo sljedeće: -200 / 1.000 = 0,20, što je, uzevši kao postotak, jednako (0,20 x 100 = 20%). Predstavlja postotak promjene u traženim količinama \- Korak 2: Ovaj korak je utvrđivanje postotne promjena cijene. Utvrđujemo apsolutnu promjenu cijene koja se dobiva oduzimanjem konačne cijene od početne cijene, odnosno (5,50 - 5 = -0,50). Sada dijelimo ovu vrijednost s početnom cijenom. Tako imamo sljedeće (0,05 / 5 = 0,10) što je, uzeto kao postotna vrijednost, jednako (0,10 x 100 = 10%). Predstavlja postotak promjene cijene Izračun elastičnosti potražnje Dohodovna elastičnost potražnje Dohodak je razlika između primitaka i izdataka kojeg potrošači ostvaruju svojim radom. Dohodovna elastičnost potražnje podrazumijeva reakciju potražnje na promjene dohotka. Budući da nemaju svi potrošači jednak dohodak, isto tako nemaju niti jednaku dohodovnu elastičnost potražnje. Koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje (Ed) = ±postotna promjena potražnje dobra / ± postotna promjena dohotka Kao što je vidljivo u gore priloženoj jednadžbi, koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje vodi računa o negativnom predznaku, odnosno o mogućnosti smanjenja dohotka i/ili potražnje. Sukob turizma i zaštite okoliša ------------------------------- Turizam -- profitabilna djelatnost Zaštita prirode - neprofitabilna djelatnost Negativan utjecaj turizma do izražaja došao u razdoblju masovnoga automobilskog turizma Konflikt turizma i zaštite prirode najizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim prostornim kategorijama utjecaj turizma na gospodarstvo aktivnosti koje rezultiraju turističkom potrošnjom stvaraju ekonomske učinke i imaju vrlo jak utjecaj na gospodarski razvoj pojedinih turističih mjesta, ali i općenito na nacionalno gospodarstvo Turizam neposredno djeluje na gospodarstvo Republike Hrvatske u četiri područja, a to su ugostiteljstvo koje uključuje hotele i restorane, promet, putničke agencije i trgovinu. Važnost turizma se promatra kroz utjecaje na platnu bilancu koji se ujedno održavaju na više ekonomskih funkcija turizma. Hrvatski turizam je veliki izvor prihoda za državu.Turizam je u Hrvatskoj onaj dio gospodarskog sustava koji može dati značajan doprinos bržem gospodarskom razvoju. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali za povećavanje turističkih aktivnosti što će samim time generirati i veći broj radnih mjesta u turizmu kao i povezanim gospodarskim granama direktni učinci- nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja kao posljedica izravne turističke potrošnje, npr. rast dohotka, rast zapošljavanja u sektoru turizma Direktni ekonomski učinci -- to su svi prihodi koji se ostvaruju kod poduzetnika prodajom turističkih usluga, neizravni - nastaju kao reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih izravnih ekonomskih učinaka turizma npr. rast cijena nekretnina, hrane i pića, rast zapošljavanja u ugostiteljstvu, građevini inducirani ekonomski učinak- svode se povećanje kupovne moći stanovništva zahvaljujući turističkoj potrošnji na receptivnim područjima, odnosno njezinim već spomenutim izravnim i posrednim ekonomskim učincima POZITIVNI I NEGATIVNI UČINCI TURIZMA POZITIVNI: povećanje potrošnje, povećanje direktne i indirektne zaposlenosti, razvoj ruralnih područja, stvaranje novih komercijalnih aktivnosti poticanje poduzetništva rast kapitalnih investicija povećanje gospodarskog razvoja - BDP povećanje raspoloživog dohotka NEGATIVNI: niska stopa povrata na investicije, odljev sredstava iz destinacije zbog uvoza roba odnosno plaćanja inozemne radne snage, rast cijena nekretnina na turistički receptivnim prostorima rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja turističke sezone neravnomjernost u ostvarivanju učinaka tijekom godine rast cijena proizvoda i usluga pri vrhu je dodatna zarada i zatim povećanje troškova utjecaj rasta cijena na lokalno stanovništvo utječe vrlo negativno, osjeti se kod: troškova stanovanja, prehrambenih proizvoda, odjeće, ugostiteljstva i prijevoza rast cijene nekretnina intenzivan razvoj turizma na nekom području dovodi do potrebe izgradnje dodatnih turističkih kapaciteta što izravno utječe na rast cijene nekretnine, što je destinacija prepoznatljivija i što je veća potražnja za njom, cijene nekretnina će biti veće preizgrađenost stvara pritisak na prirodne resurse te stvara probleme komunalnih usluga zbog naglog povećanja broja korisnika, to negativno utječe na okoliš. TURIZAM I GOSPODARSTVO Turizam, prema mnogim autorima ima iznimno bitnu ulogu u ekonomskom razvoju, zapošljavanju, društvenoj integraciji i očuvanju okoliša, posebice u manje razvijenim regijama Europe. Njegov utjecaj na gospodarstvo, društvo i okoliš čini ga neophodnim za razvoj i koheziju mnogih europskih područja. Po pitanju teorije multiplikatora, turistička potrošnja ima izravne, neizravne i inducirane učinke na gospodarstvo. Kako broj posjetitelja u turističkom odredištu raste, tako rastu i prihodi generirani putem turizma. Stoga ekonomska dobit, kao primarna korist ključna je prednost turizma. Druga prednost turizma leži u razvoju destinacije u kojoj se turizam razvija. To uključuje stvaranje više zapošljavanja za lokalno stanovništvo, mogućnost ostvarivanja prihoda kroz iznajmljivanje smještajnih jedinica, poboljšanje prometne infrastrukture, te unapređenje turističkih resursa za zadovoljstvo posjetitelja NE EKONOMSKE KORISTI OD TURIZMA Turizam donosi i niz infrastrukturnih, kulturnih i okolišnih prednosti. Infrastrukturne prednosti uključuju poboljšanje cestovne, željezničke i zračne povezanosti, kao i napredak u medicinskim i obrazovnim ustanovama. Kulturne prednosti turizma ogledaju se u boljim odnosima s drugim zemljama i poštivanju kultura posjetitelja, također u promociji lokalnih kultura i tradicija. Briga o okolišu postaje sve značajnija kako bi se očuvao okoliš i pozitivno dojmljivost turistima. UTJECAJ PROCESA GLOBALIZACIJE NA SEKTOR TURIZMA U relativno kratkom razdoblju turizam je postao najmasovnija svjetska pojava, a globalizacija u turizmu pojava je novijeg datuma, poznata kao megatrend suvremenoga turističkog tržišta. Utjecaj globalizacije na turizam sagledan je s pet temeljnih aspekata, a koji se odnose na: **gospodarstvo, tehnologiju, kulturu, ekologiju** i **politiku.** Turistička tržišta postaju globalna i otvorena za strane investicije, razvija se globalni turistički menadžment, a konkurencija među turističkim destinacijama je sve veća. Turističke destinacije konkuriraju na globalnoj razini, bez obzira na međusobnu udaljenost. Napredak na području tehnologije i u turizmu je doveo do značajnih promjena. **promjene uvjetovane globalizacijskih procesa i trendova** - - - - - - UTJECAJ TURIZMA NA BDP Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama. Razvijeniji turizam znači i veću potrošnju, to znači veće prihode za sve one koji pružaju turističke usluge. Turizam utječe na sve elemente gospodarskog sustava, pa to znači da turizam može utjecati i na gospodarski razvoj, a on se ogleda u BDP-u. Dakle turizam ima velik utjecaj na BDP i rast turizma rezultira rastom BDP- a odnosno gospodarskim rastom. Turizam utječe na sve elemente gospodarskog sustava, pa to znači da turizam može utjecati i na gospodarski razvoj, a on se ogleda u BDP-u. Dakle turizam ima velik utjecaj na BDP i rast turizma rezultira rastom BDP- a odnosno gospodarskim rastom pregled dolaska turista u Europi u 2023. godini Rim, 35 mil. posjetitelja Venecija, 13,5 mil. posjetitelja Madrid, 10,5 mil. posjetitelja Barcelona, 8 mil. Najposjećeniji gradovi u Europi: London, Paris, Istanbul, Antalya i Rim... Najposjećenije zemlje u EU: Francuska, Španjlska Italija... turistička potrošnja ==================== definiramo kao potrošnju pojedinca na različite proizvode i usluge u pripremi i realizaciji turističkog putovanja i boravka na određenom turistički receptivnom području, bez obzira na činjenicu jesu li sredstva osigurana iz kućnog budžeta ili troškove pokriva netko drugi u njegovo ime. domaća i inozemna potrošnja utjecaj turizma na element multiplikatora ----------------------------------------- potrošnja domaćeg stanovništva kroz multiplikativne učinke se održava na pojačanu aktivnost onih područja u gospodarskih djelatnsoti i kojima je potrošnja realizirana  Utjecaj turizma na gospodarstvo (domaćinstva, gospodarski subjekti, javni sektor) proizlazi iz kretanja potrošnje kroz više faza i ciklusa utjecaj na zaposlenost ---------------------- jedna od najvažnijih ekonomskih funkcija u turizmu rast kapitalnih investicija --------------------------- primarne investicije- ugostiteljski objekti, objekti uz atrakcije, turističke agencije, prijevoz sekundarne inv.- shopping, kongresni sadržaji, objekti, sportske rekreacije, zabava tercijarne inv.- zdravstveni objekti, sigurnost, financijsko poslovanje, administracija i sl. ekonomske funkcije turizma -------------------------- multiplikativna, induktivna, konverzijska, fja zapošljavanja, fja poticanja međunarodne razmjene dobara, apsorpcijska, fja uravnoteženja platne bilance, fja razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja, integracijska i akceleracijska Fja uravnoteženja platne bilance - odnosi se na sposobnost ekonomije da kroz izvoz, uvoz, strane investicije i tokove kapitala osigura ravnotežu između priliva i odliva sredstava u međunarodnim transakcijama. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja odnosi se na aktivnosti i politike koje podstiču ekonomski rast, smanjenje regionalnih razlika i poboljšanje životnog standarda u slabije razvijenim regijama. integracijske fja - odnosi se na povezivanje različitih sektoa i regija radi postizanja sinergije u razvoju akceleracijska fja - označava ubrzavanje ekonomskog rasta kroz strateške investicije i inovacije turizam i motivacija ==================== ekstrinzična motivacija - motivacija koja svoj izvor ima izvan osobe, pritisci i utjecaji koji imaju svoje izvorište u društvenom i kulturnom okruženju i koji utječu na individualne potrebe i motivaciju: bijeg, odmor i relaksacija intrinzična motivacija - motivacija koja izvor ima u samoj osobi kao odgovor na potrebe pojedinca, npr. radoznalost, potreba za znanjem osjećaj rasta i razvoja samoaktualizacija, samoispunjenje ma turizam utječu push faktori (poticajni): razlozi zbog kojih se privremeno napušta svakodnevnica i pull faktori(privlačni): privlačenje turista u neku destinaciju dimenzije turističke funkcije privremeni putnik, dobrovoljni putnik, putnik na kružnom putovanju, kreće na relativno dugo putovanje, turist je putnik na neučestalom putovanju, svrha putovanja je neinstrumentalna osnovno obilježje turizma: novost i promjena u odnosu na svakodnevnicu tipologije turista: avanturist, lutalice, organizirani masovni turist i individualni masovni turist ekonomija turizma makro i mikro ------------------------------- **makroekonomski aspekt:** zemlje u razvoju i zemlje slabije razvijene turizam kao najprihvatljivija i atraktivnija prilika za ekonomski razvoj. **mikroekonomski aspekt**: bavi se ponašanjem kompanije, potrošača o određivanjem cijena na turističkom tržištu utjecaj turizma na kulturne primjene ==================================== kulturni kontakt lokalna kultura, kultura turista, rezidualna kultura, turistički djelatnici i njihova poslovna kultura, turistička kultura (mješavina kultura koji nastaje u svakoj destinaciji, npr. gostoljubivost, kulturno ophođenje i maksimalna susretljivost prema gostima) faktori koji utječu na sociokulturnu promjenu: razlika između domaće i inozemne zemlje, količina i vrsta turista, dominacije turističke industrije u ekonomiji neke zemlje, veličina i stupanj razvoja turizma, intenzitet turističkog razvoja 3 glavne vrste kultura koji privlače turiste i koje su podložni komodizaciji: - - - **Komodizacija** je proces pretvaranja nečega što ima jedinstvenu vrijednost (kao što su usluge, proizvodi ili kulturni elementi) u generičku robu koja se masovno proizvodi, standardizuje i prodaje na tržištu, često gubeći svoju originalnost i autentičnost. **Turizam** = *kontradiktoran fenomen* -- s jedne strane ovisan o atraktivnom okruženju, a s druge strane prijeti uništenjem prirodnog okruženja, trivijalizira kulturu ali može pridonijeti i njezinoj zaštiti, donosi ekonomske koristi lokalnoj zajednici ali i troškove, potkopava tradicijsku obiteljsku i društvenu strukturu ali i pridonosi emancipaciji stanovništva, može voditi većem međunarodnom razumijevanju ali i učvrstiti predrasude i međunarodne razlike rješenje = uključenost lokalne zajednice u razvoj turizma. utjecaj turizma na društvene promjene ===================================== bit turizma je interakcija među ljudima i kulturama. OBLICI KONTAKTA IZMEĐU TURISTA I DOMAĆEG STANOVNIŠTVA: - - - Kontakt domaćin - gost što su veće ekonomske, kulturne i društvene razlike između turista i domaćina, to će njihov odnos biti manje ravnotežen. U masovnom turizmu taj odnos karakterizira: niska lojalnost, vremensko ograničenje, nedostatak spontanosti i recipročnost. prag tolerancije se smanjuje masovnim turizmom i javljaju se faze antagonizma (iritacija otvorenija, turist kao znak svega lošeg) razlozi antagonizma: prisutnost prevelikog broja turista, demonstracijski učinak i stranci s boljim plaćama DEMONSTRACIJSKI UČINAK - imitiranje stila života i ponašanje stranih turista od strane domaćeg stanovništva, ovisi o: kulturnoj distanci i ekonomskoj superiornosti turista. Kod tog procesa dolazi do *kompleksa inferiornosti, migracija, napuštanja poljoprivrede i zapošljavanja u turizmu, pojava nove elite, uvoz zapadnjačkih stilova života.* Društveni utjecaji turizma -------------------------- turizam kao subjekt socio-kulturne promjene, iz međusobnog kontakta turista i domaćina proizlaze utjecaji na lokalno stanovništvo socijalni utjecaji: neposredni učinak na poboljšanje kvalitete života domaćina (infrastruktura, tur. kapaciteti i dodatni sadržaji), poboljšanje fizičkog okruženja, konzervacija i rekonstrukcija starih građevina, investicije u obrazovanje, porast cijena nekretnina, inflacija, porast kriminala, promjene u društvenoj strukturi zajednice. Turizam je u većini slučajeva samo jedan od faktora modernizacije i nije glavni uzrok socijalnih promjena. Uravnoteženi i harmonijski odnosi između turista i domaćina \- samo kada se radi o turističkom proizvodu manjih razmjera i kada **nije** glavni izvor prihoda i zapošljavanja za lokalnu zajednicu. Gdje god je *turistička aktivnost koncentrirana u vremenu i prostoru* , ima *brzi rast*, dominira lokalnom ekonomijom, [svojim intenzitetom narušava život lokalne zajednice i ugrožava životni prostor].