Ekonomika turizma - Skripta

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. - - - - - - PUTNI...

Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. - - - - - - PUTNIK, TURIST I TURIZAM - TURISTIČKO PUTOVANJE ----------------------------------------------- *Svaki turist je putnik ali svaki putnik nije turist* **Putnik** je svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga ( posao, kongres, privremeni rad...) ** Posjetitelj** --napuštanje domicila u svrhu posjete turističke destinacije. U toj destinaciji nema stalno mjesto boravka i ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade. Sastoji se od podskupina TURISTA i IZLETNIKA **Turist** - napušta domicil i provodi najmanje jednu noć u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu za smještaj (najmanje 24h do 365 dana) **Izletnik** - svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i koja u turističkoj destinaciji ne boravi dulje od 24 sata. *Četiri grupe osoba koje se smatraju turistima*: - - - - Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist: *prostorna komponenta -* izvan mjesta prebivališta *suština putovanja -* vlastita inicijativa u okvir slobodnog vremena i zatim vraćanje doma *vremenska komponenta* - duže od 24h do 365 dana *svrha putovanja -* odmor, sport, rekreacija, zdravstveni razlozi, posjeta, poslovni put, studij POJAVA, NASTANAK I RAZVOJ TURIZMA RAZVOJNE FAZE prema Freyeru ------------------------------------------------------------- W. Freyer razlikuje 4 razvojne faze putovanja: **1. predfaza od «prapočetaka» do 1850.g**. ( 17. i 18. st. -- putovanja aristokracije: The grand tour of Europe ) **2.** **početna faza od 1850 do 1914.g**. -- industrijska revolucija \- Razvoj željeznice i razvoj moderne znanosti o zdravlju \- 1841. Thomas Cook organizirao prvo putovanje željeznicom. \- 1884. U hrvatskoj izgrađen prvi hotel u Opatiji -- Hotel Kvarner \- 1908. U Puli izgrađen prvi hotel -- Hotel Riviera **3. razvojna faza od 1914. do 1945.g.** \- Radnički sindikati u Francuskoj od vlade i izborili pravo na plaćeni 14- dnevni godišnji odmor. Trend se proširio po Europi **4.** **visoka faza od 1945. do danas.** \- razvoj prometne infrastrukture- modernih prometnica, željeznice i zračnog prijevoza \- procvat masovnog turizma 70-tih godina, gradnja velikih hotelskih smještajnih kompleksa ( sagrađeno 69 % osnovnih i 72 % komplementarnih kapaciteta ) \- saturacija prirodnih obilježja TURIZAM -- MOTIVACIJA ZA PUTOVANJIMA ==================================== Faze razvoja turizma prema Freyeru FAZA VRIJEME PRIJEVOZNO SREDSTVO MOTIVACIJA SUDIONICI --------------- ------------- -------------------------------------------- --------------------------------------------------- --------------------------------------------- PREDSTAZA DO 1850. pješice, na konju, kočijom, dijelom brodom nomadi. hodočasnici, ratovi, otkrića, obrazovanje elita, plemstvo, obrazovani, poslovni ljudi POČETNA FAZA 1850.-1914. vlak, parobrod odmor novi srednji stalež RAZVOJNA FAZA 1914.-1945. vlak, automobil, bus, avion liječenje, odmor, trgovina imućni radnici VISOKA FAZA od 1945. automobil, avion obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme svi slojevi Čimbenici razvoja turizma ========================= - - - - - ***Trendovi koji utječu na turizam***.Potrošači u umorni od istih putovanja, spremniji nego prije na različite rizike, emocionalnu vezu s ljudima i mjestima, žele putovanja na kojima će se zabaviti, ali i nešto naučiti, putuju u bližu okolicu..Kupnja putem Interneta..Stariji putnici -- umirovljenici. utječu na turizam HOTEL KVARNER -- OPATIJA- 1884.GOD HOTEL RIVIERA -- PULA - 1908.GOD HOTEL BRIONI - PULA - 1975 GOD HOTEL HISTRIA- PULA 1987 GOD SOL CORAL -- UMAG - 1980./REN 2008. HOTEL ADRIATIC- OPATIJA - 1970 GOD Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj ------------------------------------ [razdoblje između dva svjetska rata (1918. -1939.)] - odnosno faza prvih postignuća [razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990]. - odnosno faza intenzivnog turističkog razvoja **1965. -- 1975**. ➔ zlatno doba hrvatskog turizma, ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. godine sagrađeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta) **1986. -- 1988**. ➔ kulminacija razvoja hrvatskog turizma 1986\. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja turista) [razdoblje novije hrvatske povijesti do danas] - odnosno faza oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX. stoljeća ➔ privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turističke ponude osnovni problem je nedefinirana vizija njegova budućeg razvoja TURISTIČKI RAZVOJ PULE ---------------------- Prvi turistički izleti u Pulu zabilježeni su početkom 19. st. 1828. Giovanni Carrara, (konzervator starina) postaje turistički je vodič 1832. Pulu posjećuje austrijski car Ferdinand I. 1885. Prvo morsko kupalište Bagno Polese; poslije su uređena kupališta »Sakorđana« i mornaričko kupalište na otočiću Sveti Petar Prvi moderni hotel u Puli - Riviera - otvoren je 1908. (Austro--Ugarski procvat Pule ) Posjet Carice Sissy 1945\. Prvi turistički vodič o Puli, Autor Pietro Kandler. Za vrijeme talijanske vladavine radili su hoteli Miramare, Bologna, Milano i Centrale, te dječje ljetne kolonije Principe di Piemonte na Stoji i Sandro Mussolini na Vargaroli. U Puli je 30-ih godina 20. st. djelovalo i nekoliko putničkih agencija. Turizam u Puli doživljava svoj procvat 60-ih godina, kada počinje izgradnja velikih kompleksa na Verudeli Pojam i značaj turizma ====================== Turizam je jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno ekonomskih pojava novijeg doba, jedna je od najbrže rastućih grana svjetske ekonomije. - 1\. turisti (i izletnici) 2\. poduzeća,ostali poslovni subjekti, privatni iznajmljivači 3\. država zemlja domaćina 4\. lokalna zajednica Motivi turističkih putovanja ---------------------------- Glavni motivi: **odmor i rekreacija** izvan uobičajene sredine i **želja za novim** **doživljajima** Osim njih, u motive možemo ubrojiti **zdravlje, kulturu, sport, zabavu, ekološke motive**. Motivi i očekivanja posjetitelja se neprestano mijenjaju Kriteriji podjele turizma *kriteriji se dijele prema:* - - - - - Vrste turizma ============= UNWTO (United Nations World Tourism Organization) turizam dijeli na sljedeće vrste: **domaći turizam -** turistička putovanja residenta u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje **receptivni turizam** -- turisti nerezidenti borave u promatranoj zemlji, npr. turisti iz Austrije ili njemačke u Hrvatskoj **emitivni turizam** -- rezidenti jedne zemlje putuje van granica vlastite, npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u drugim zemljama **interni turizam** -- prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske **nacionalni turizam** -- npr. putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vl. zemlje i u inozemstvo **međunarodni turizam** -- uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma **intraregionalni turizam** -- tur. putovanja Europljana unutar Europe **interregionalni turizam** -- tur. turistička putovanja Europljana izvan Europe VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA) **Prema dužini boravka turista** - izletnički, vikend, boravišni i tranzitni **prema nacionalnoj pripadnosti turista** - domaći i inozemni **prema broju sudionika** - masovni, održivi i elitni **prema načinu organizacije putovanja** - individualni, organizirani i mješoviti **prema dobi** - dječiji, omladinski, obiteljski, "treće dobi" **prema prostornom obuhvatu** - lokalni, regionalni, nacionalni, međunarodni, interegionalni, intraregionalni **prema vremenu** - predsezonski, sezonski, podsezonski **prema lokaciji** - planinski, primorski, urbani, ruralni **prema utjecaju na platnu bilancu** - aktivni i pasivni **prema godišnjem dobu** - ljetni, zimski **Podjela prema trajanju boravka** ***Trajanje boravka turizma:*** Boravišni - najmanje tri uzastopna noćenja Izletnički - aktivnosti turista u trajanju do unutar 24 sata. Dnevni i poludnevni izleti. Vikend turizam -- obuhvaćaju aranžmane bazirane na dva noćenja Načini organizacije putovanja ----------------------------- **Individualni** -- na putovanje u vlastitom aranžmanu, prema vlastitim spoznajama, bez ikakve pomoći. **Grupni** **Organizirani** -- preko turističkim i/ili putničkih agencija **Mješoviti** -- kombinacija individualnog i organiziranog Specifični/Selektivni oblici suvremenog turizma ----------------------------------------------- **Zdravstveni**, **Kulturni** , **Lovni i ribolovni** , **Naturizam, Ekoturizam**, **Kongresni turizam** (znanstvenog i stručnog karaktera), **Nautički turizam**, **Vjerski turizam**,**Manifestacijski turizam, Robinzonski turizam**(najčešće na otocima u oskudnim infrastrukturnim i životnim uvjetima), **Gastroturizam** TURISTIČKO TRŽIŠTE - MJESTO SUSRETANJA ====================================== TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE ============================= To je mjesto gdje kupci i prodavači, u međuodnosu određuju cijenu i količinu dobara. Na turističkom tržište susreću se čimbenici ponude, potražnje, te vrlo često i posrednici. Čimbenici koji direktno utječu na potražnju, ponudu i distribuciju: Znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima Razvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda/usluga kod privatnog sektora Ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala **Vanjski faktori koji utječu na turizam su:** gospodarski i financijski razvitak demografske i socijalne promjene tehnološke inovacije i poboljšanje investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje politički, zakonodavni i pravni čimbenici planiranje i utjecaj na okoliš razvitak trgovanja sigurnost putovanja. Turistička ponuda ----------------- turistička ponuda definira se kao dio tržišta koji se pojavljuje količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama mjesto proizvodnje i mjesto prodaje nije u pravilu isto u robnim tržištima, ali u turističkim tržištima proces spajanja ponude i potražnje na tržištu je spontan; turist putuje na mjesto koncentrirane turističke ponude, gdje očekuje ispunjenje, zadovoljavanje potreba i u toma slučaju ponuda i potražnja se sustreć u samom mjestu "proizvodnje" turističkih usluga na turističkom tržištu i novac "putuje" ka turističkoj ponudi, jer se statičke turističke usluge mogu koristiti i plaćati samo na licu mjesta faktori koji utječu na turističku ponudu: društvo, poduzeće, država, potražnja, okolina, gospodarstvo **Turističku ponudu karakterizira 5 obilježja** 1.Heterogenost turističke ponude- razlikuje se 2.Neelastičnost turističke ponude- nemogućnost kapaciteta dijela turističke ponude da može reagirati na promjene u pojavama na turističkom tržištu. 3\. Statičnost turističke ponude- nemogućnost prostornog premještanja i nemogućnost konzumiranja turističkog proizvoda izvan tržišta ponude. 4\. Sezonski karakter turističke ponude- oscilacije tijekom godine u iskorištenosti kapaciteta 5\. Diverzificiranost turističke ponude- svakodnevno upotpunjavanje i proširivanje novih ili već postojećih turističkih proizvoda. TURISTIČKA POTRAŽNJA -------------------- definira se kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretanjima, odnosno količinu robe i usluga koja se pod određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na tržištu činjenice potražnje su: cijena, osobe koje su uključene u turistička kretanja, ali i one koje bi htjele ali ne mogu turistička potražnja određuje odnose na turističkom tržištu Postoje četiri oblika turističke potražnje 1**.Idealna potražnja**- svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja 2**.Potencijalna potražnja**- sve one osobe koje imaju potrebu i mogućnost, ali ne konačnu odluku 3.**Realna potražnja**- donijeli odluku da će svoje slobodno vrijeme potrošiti u zadovoljavanje svih turističkih potreba 4.**Efektivna potražnja**- dio realne potražnje, usluge koje se koriste upravo u toj destinaciji Moguće je dakle, zaključiti da odnosi između individualnih turističkih potreba i turističke ponude ovise o širokom spektru društvenih i ekonomskih uvjeta **Turističku potražnju karakterizira 5 obilježja** 1.**Heterogenost turističke potražnje**- različitost turističkih potreba, različite destinacije i različito vrijeme putovanja. 2\. **Dislociranost turističke potražnje**- turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude. 3.**Elastičnost turističke potražnje**- dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi. 4.**Dinamičnost turističke potražnje**- temeljni uvjet funkcioniranja turističkog tržišta jer inače ne bi bilo turizma 5.**Sezonski karakter**- ograničeno vrijeme koje turistima stoji na raspolaganju za turistička putovanja i boravke TRENDOVI U TURIZMU ------------------ najuočljiviji trend u dosadašnjem razvoju u turizmu je rast turističje potražnje koji je uzročno-posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude zbog brzine kojom se turizam razvio od 50-ih godina do danas porasla je međunarodna turistička pokretljivost. TREND RASTUĆE GLOBALIZACIJE TURISTIČKE PONUDE --------------------------------------------- Dešava se zbog tehnološkog napretka i razvoja zračnog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji **Turizam i informacijska tehnologija** mogu se označiti kao dvije najdinamičnije aktivnosti globaliziranog svjetskog gospodarstva. TREND ODRŽIVOG TURIZMA ---------------------- Održivi razvoj turizma zasniva se na zadovoljavanje turističkih potreba i turistička područja, štiteći i povećavajući mogućnost za budućnost, očuvanje bioraznolikosti, ekološke procese i sustav potpore životu Postoje tri važna elementa u koncepciji održivog turizma: 1\. **Koncept razvoja** - kulturološki, društveni i gospodarski opseg razvoja. 2.**Koncept potreba** - zadovoljavanje potreba pojedinca koje ovise o njegovim osobnim preferencijama. 3\. **Koncept budućih naraštaja** - povezuje buduće generacije s današnjim razvojem uz pretpostavku razvijene ekološke i moralne svijesti današnjeg stanovništva. [Ekonomska održivost] nekog društva , države, je sposobnost funkcioniranja kroz produkciju roba i usluga obnavljaju u postojećem ili širem opsegu i takvo stvaraju dobit [Ekološka održivost] je održivost života i našeg prirodnog doma (okoliša, prirode, planete). pogodno za život i opstanak ljudskog svijeta [Društvena održivost] je skup institucija, politika i čimbenika koji omogućavaju svim članovima zajednice da koriste najbolje moguće zdravstvo, sudjelovanje u zajednici i sigurnost te koje maksimizira njihove potencijale kojima mogu pridonijeti i okoristiti se ekonomskim napretkom zemlje u kojoj žive. RESURSI/ATRAKCIJE \- Turistički resursi -- prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti -Turističke atrakcije -- su turistički resursi koji mogu ili već privlače turiste da posjete turističku destinaciju Prirodni resursi **Geomorfološki turistički resursi** su planine, planinski lanci, vulkani, klisure, kanjoni, pećine, špilje, polja u kršu **Hidrografske turističke resurse** čine oceani, mora, jezera, rijeke, podzemne vode, termalne vode, gejziri. **Biogeografski turistički resursi** su flora i fauna. Biljni i životinjski svijet. **Pejzažni turistički resursi** obuhvaćaju planinske pejzaže, nizinske ili pejzaže relativno niskog reljefa, primorske pejzaže Društveni turistički resursi **Kulturno-povijesni resursi** su sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća **Etnosocijalni resursi** - materijalna i duhovna kultura jednog naroda **Umjetnički resursi** su spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja, dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj, i kazališnoj umjetnosti, muzeji, galerije, knjižnice. **Manifestacijski resursi** - obrazovne, rekreacijske, umjetničke, etnosocijalne, glazbene manifestacije **Ambijentalni resursi** - zračne i morske luke, trgovi i drugi urbani prostori, naselja. Funkcionalna struktura turističke resursne osnove ------------------------------------------------- temeljnih turistički resursi- zobg njih turisti dolaze u neki kraj, zahvaljujući njima ima turizma u tom mjestu izravni turistički resursi- ugostiteljski objekti, prateći turistički sadržaji, turističke zone, turistički kadrovi, turistička mjesta, turističke destinacije, turističke agencije Neizravni turistički resursi- očuvani okoliš, geoprometni položaj, prometna povezanost, instrastruktura, kvaliteta prostorne organizacije Turistička atrakcija -------------------- Sve atrakcije nisu od jednakog značaja, prema tome ih dijeli na: primarne i sekundarne. Primarne atrakcije su glavni razlog posjete određene destinacije - klima, ekologija, kultura, tradicionalna arhitektura Sekundarne atrakcije povećavaju turistički doživljaj- hotelijerstvo, ugostiteljstvo, transport, zabava. *Glavne karakteristike koje trebaju ispunjavati turističke atrakcije:* visoku kvalitetu, autentičnost, jedinstvenost, privlačnu moć i mogućnost rekreacije Atrakcije pokreću razvoj turizma i motiviraju potražnju! OSNOVNA KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA 1\. Geološke značajke prostora 2\. Klima 3\. Voda 4\. Biljni svijet 5\. Životinjski svijet 6\. Zaštićena prirodna baština i kulturno-povijesna baština 10\. Manifestacije Komponente turističke ponude mogu se svrstati u šest temeljnih skupina *Atrakcije* (prirodne i društvene), *Ugostiteljstvo* (smještaj, prehrana i druge prateće usluge), *Prijevoz* (cestovni, zračni, željeznički, brodski), *Turističko posredništvo* (turoperatori i turističke agencije), *Organizacije turizma* (internacionalne, nacionalne, regionalne i lokalne), *Trgovina* (usluge trgovine na malo). Elastičnost tržišta ------------------- Elastičnost opisuje na koji način jedna veličina reagira na promjene neke druge ekonomske veličine, bitna je međuzavisnost obje veličine Razlikujemo: Elastičnost ponude i Elastičnost potražnje Elastičnost ponude ------------------ ponuđena količina dobara ili usluga mijenja se ukoliko dođe do promjene cijene na tržištu. Cjenovna elastičnost ponude podrazumijeva promjenu ponude dobara, odnosno usluga na promjenu cijena na tržištu Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude (Ep) = Postotna promjena ponuđene količine usluge A / Postotna promjena cijene usluge A koeficijent je broj između 0 i beskonačno ELASTIČNA PONUDA- podrazumijeva da rast cijena uvjetuje i rast ponude, a koeficijent elastične ponude je veći od 1 NEELASTIČNA PONUDA- pri porastu cijene određenog proizvoda za 1%, ponuda tog proizvoda raste za manje od 1%, koeficijent manji od 1, ali veći od 0 Elastičnost potražnje --------------------- elastičnost potražnje promatra promjenu potražnje određenog dobra, priliku promjeme cijene, priliku promjene dohotka i /ili priliku promjene cijene drugog dobra Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (Ec) = Postotna promjena potraživane količine usluge/ Postotna promjena cijene usluge A Cjenovna elastičnost potražnje reagira na: stupanj supstitucije s drugim dobrima, kupčev dohodak koji se troši na dobro i duljinu vremena za navikavanje kupca na promjenu Savršeno elastična potražnja - potrošači reagiraju i na najmanju promjenu dohodovna elastičnost potražnje- reakcija potražnje na promjenu dohotka koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje vodi računa o negativnom predznaku, odnosno mogućnosti smanjenja dohotka i/ili potražnje koeficijent dohodovne elastične potražnje= +/- postotna promjena potražnje dobara/ +/- postotna promjena dohotka utjecaj turizma na gospodarstvo aktivnosti koje rezultiraju turističkom potrošnjom stvaraju ekonomske učinke i imaju vrlo jak utjecaj na gospodarski razvoj pojedinih turističkih mjesta i države pogotovo od inozemnih turista turizam u RH djeluje na 4 područja: ugostiteljstvo, promet, trgovina i putničke agencije utječe i na platnu bilancu Direktni utjecaj (posljedica izravne turističke potrošnje) - društveni proizvod i nacionalni dohodak, razvoj ruralnih područja, platna bilanca, zapošljavanje, investicije u turističkom sektoru (direktne) Neizravni utjecaj (posljedica prethodno ostvarenih izravnih učinaka) - građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina, ugostiteljstvo (zapošljavanje) Inducirani utjecaj - povećanje kupovne moći lokalnog stanovništva zahvaljujući turističkoj potrošnji na receptivnim područjima POZITIVNI I NEGATIVNI UČINCI TURIZMA POZITIVNI: povećanje potrošnje, povećanje direktne i indirektne zaposlenosti, razvoj ruralnih područja, stvaranje novih komercijalnih aktivnosti, poticanje poduzetništva, rast kapitalnih investicija, povećanje gospodarskog razvoja - BDP povećanje raspoloživog dohotka NEGATIVNI: niska stopa povrata na investicije,plaćanja inozemne radne snage, rast cijena nekretnina, rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja turističke sezone neravnomjernost u ostvarivanju učinaka tijekom godine Rast cijena proizvoda i usluga Pri vrhu je dodatna zarada i zatim povećanje troškova Utjecaj rasta cijena na lokalno stanovništvo utječe vrlo negativno, osjeti se kod: troškova stanovanja, prehrambenih proizvoda, odjeće, ugostiteljstva i prijevoza Rast cijene nekretnina intenzivan razvoj turizma na nekom području dovodi do potrebe izgradnje dodatnih turističkih kapaciteta što izravno utječe na rast cijene nekretnine, što je destinacija prepoznatljivija i što je veća potražnja za njom, cijene nekretnina će biti više TURIZAM I GOSPODARSTVO Turizam ima važnu ulogu u ekonomskom razvoju, zapošljavanju, društvenoj interakciji i očuvanju okoliša NE EKONOMSKE KORISTI OD TURIZMA- konstantan razvoj donosi trošenje kapitala UTJECAJ PROCESA GLOBALIZACIJE NA SEKTOR TURIZMA u kratkom razdoblju turizam je postao najmasovnija svjetska pojava Utjecaj globalizacije na turizam sagledan je s pet temeljnih aspekata, a koji se odnose na: **gospodarstvo, tehnologiju, kulturu, ekologiju** i **politiku.** razvija se globalni menadžment, konkurencija je sve veća **promjene uvjetovane globalizacijskih procesa i trendova** - - - - - UTJECAJ TURIZMA NA BDP turizam utječe na sve elemente ekonomskog sustava, pa tako i na BDP, ima na to veliki utjecaj, udio turizma na BDP, veći od prosjeka u svijetu i EU pregled dolaska turista u Europi u 2023. godini Rim, 35 mil. posjetitelja Venecija, 13,5 mil. posjetitelja Madrid, 10,5 mil. posjetitelja Barcelona, 8 mil. Najposjećeniji gradovi u Europi: London, Pariz, Istanbul, Antalya i Rim... Najposjećenije zemlje u EU: Francuska, Španjolska Italija... Turistička potrošnja ==================== definiramo kao potrošnju pojedinca na različite proizvode i usluge u pripremi i realizaciji turističkog putovanja u 2019. godine ukupno 12 milijardi eura, 87% inozemni turista domaća i inozemna potrošnja utjecaj turizma na element multiplikatora ----------------------------------------- potrošnja domaćeg stanovništva kroz multiplikativne učinke se održava na pojačanu aktivnost onih područja u gospodarskih djelatnsoti i kojima je potrošnja realizirana  Utjecaj turizma na gospodarstvo (domaćinstva, gospodarski subjekti, javni sektor) proizlazi iz kretanja potrošnje kroz više faza i ciklusa utjecaj na zaposlenost ---------------------- jedna od najvažnijih ekonomskih funkcija u turizmu rast kapitalnih investicija --------------------------- primarne investicije- ugostiteljski objekti, objekti uz atrakcije, turističke agencije, prijevoz sekundarne inv.- shopping, kongresni sadržaji, objekti, sportske rekreacije, zabava tercijarne inv.- zdravstveni objekti, sigurnost, financijsko poslovanje, administracija i sl. ekonomske funkcije turizma -------------------------- multiplikativna, induktivna, konverzijska, fja zapošljavanja, fja poticanja međunarodne razmjene dobara, apsorpcijska, fja uravnoteženja platne bilance, fja razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja, integracijska i akceleracijska turizam i motivacija ==================== ekstrinzična motivacija - motivacija koja svoj izvor ima izvan osobe, pritisci i utjecaji koji imaju svoje izvorište u društvenom i kulturnom okruženju i koji utječu na individualne potrebe i motivaciju: bijeg, odmor i relaksacija intrinzična motivacija - motivacija koja izvor ima u samoj osobi kao odgovor na potrebe pojedinca, npr. radoznalost, potreba za znanjem osjećaj rasta i razvoja samoaktualizacija, samoispunjenje ma turizam utječu push faktori (poticajni): razlozi zbog kojih se privremeno napušta svakodnevnica i pull faktori(privlačni): privlačenje turista u neku destinaciju dimenzije turističke funkcije privremeni putnik, dobrovoljni putnik, putnik na kružnom putovanju, kreće na relativno dugo putovanje, turist je putnik na neučestalom putovanju, svrha putovanja je neinstrumentalna osnovno obilježje turizma: novost i promjena u odnosu na svakodnevnicu tipologije turista: avanturist, lutalice, organizirani masovni turist i individualni masovni turist ekonomija turizma makro i mikro ------------------------------- **makroekonomski aspekt:** zemlje u razvoju i zemlje slabije razvijene turizam kao najprihvatljivija i atraktivnija prilika za ekonomski razvoj. **mikroekonomski aspekt**: bavi se ponašanjem kompanije, potrošača o određivanjem cijena na turističkom tržištu utjecaj turizma na kulturne primjene ==================================== utječe razlika između inozemne i domaće ljude, količina i vrsta turizma, dominacije turističke industrije, stupanj i intenzitet turizma 3 glavne vrste kultura koji privlače turiste i koje su podložni komodizaciji: - - - **Komodizacija** je proces pretvaranja nečega što ima jedinstvenu vrijednost (kao što su usluge, proizvodi ili kulturni elementi) u generičku robu koja se masovno proizvodi, standardizuje i prodaje na tržištu, često gubeći svoju originalnost i autentičnost. Utjecaj turizma na društvene promjene ===================================== Bit turizma je interakcija među ljudima i kulturama. U masovnom turizmu taj odnos karakterizira: niska lojalnost, vremensko ograničenje, nedostatak spontanosti i recipročnost. prag tolerancije se smanjuje masovnim turizmom i javljaju se faze antagonizma (iritacija otvorenija, turist kao znak svega lošeg) razlozi antagonizma: prisutnost prevelikog broja turista, demonstracijski učinak i stranci s boljim plaćama DEMONSTRACIJSKI UČINAK - imitiranje stila života i ponašanje stranih turista od strane domaćeg stanovništva, ovisi o: kulturnoj distanci i ekonomskoj superiornosti turista. Kod tog procesa dolazi do *kompleksa inferiornosti, migracija, napuštanja poljoprivrede zapošljavanja u turizmu, pojava nove elite, uvoz zapadnjačkih stilova života.* Društveni utjecaji turizma -------------------------- Socijalni utjecaji: neposredni učinak na poboljšanje kvalitete života domaćina (infrastruktura, tur. kapaciteti i dodatni sadržaji), poboljšanje fizičkog okruženja, konzervacija i rekonstrukcija starih građevina, investicije u obrazovanje, porast cijena nekretnina, inflacija, porast kriminala, promjene u društvenoj strukturi zajednice. Turizam je u većini slučajeva samo jedan od faktora modernizacije i nije glavni uzrok socijalnih promjena. Gdje god je *turistička aktivnost koncentrirana u vremenu i prostoru* , ima *brzi rast*, dominira lokalnom ekonomijom, [svojim intenzitetom narušava život lokalne zajednice i ugrožava životni prostor].