zbm2 kol1 - citava skripta1

Red Gadiformes (Bakalarke)

• Vrste reda Gadiformes čine oko 17% svetskog morskog ulova.
• Najveći deo ulova pripada porodici Gadidae, a zatim Merlucciidae, dok ostale porodice imaju manji, regionalni značaj.
• Ove bentopelagičke vrste se uglavnom love pridnenim povlačnim mrežama i preferiraju hladnije i dublje vode.

Porodica Merlucciidae (Oslići)

• Vrste iz ove porodice su uglavnom od gospodarskog značaja.
• Rodovi Merluccius i Macruronus imaju najveći gospodarski značaj.
• Rod Merluccius obuhvata veći broj vrsta (16), sa dve leđne peraje i jednom podrepnom perajom sličnog oblika i dužine.
• Rod Macruronus uključuje 4 vrste koje žive isključivo na južnoj hemisferi, sa zašiljenim repom i spojenim perajama.

Merluccius merluccius (Europski Oslić)

• Rasprostranjen je u severoistočnom Atlantiku i istočnom delu centralnog Atlantika, uz obale Evrope i severne Afrike, Mediteran i južnu obalu Crnog mora.
• Obično se lovi na dubinama od 70–370 m, ali se može naći i na mnogo većim dubinama (30->1.000 m).
• Ima visok fekunditet od 2-7 milijuna jaja.
• Odrasli jedu ribu (oslić, mali inćun, srdela) i lignje, dok mladi jedu račiće.
• Glavne zemlje sa najvećim ulovima su Španjolska i Italija, a zatim Francuska, Velika Britanija i Grčka.
• Svetski ulov 2022. iznosio je 101.112 tona, a na Mediteran otpada više od 1/3 ulova.
• To je jedina vrsta porodice Merlucciidae koja živi u Mediteranu i Jadranu, gde je gospodarski najvažnija vrsta za koćarenje.

Merluccius productus (Severnopacifički Oslić)

• Živi uz zapadnu obalu Severne Amerike.
• Svetski ulov 2022. iznosio je 318.583 tone.
• Od 90-ih godina gotovo isključivo ga izlovljava SAD, a znatno manje Kanada.

Merluccius bilinearis (Severnoamerički Srebrni Oslić)

• Nastanjuje atlantsku obalu Kanade i SAD.
• Zemlje koje ga danas izlovljavaju su SAD, Kanada i Kuba.
• Ulov 2022. godine iznosio je 11.396 tona.

Merluccius hubbsi (Argentinski Oslić)

• Rasprostranjen je u jugozapadnom Atlantiku, uz istočnu obalu Južne Amerike.
• Važan je za priobalni ribolov Argentine i Urugvaja, a sve više ga love i strane flote.
• Svjetski ulov 2022. - 410.771 tona.

Merluccius gayi (Južnopacifički Oslić)

• Stanište mu je jugoistočni Pacifik, uzduž obala Južne Amerike.
• Čile i Peru su države sa najvećim ulovom.
• Ulov 2022. - 78.857 tona.

Merluccius australis (Južni (Australski) Oslić)

• Dve populacije, jedna u blizini Novog Zelanda, a druga u južnom delu Južne Amerike (Patagonija).
• Najviše ga love Čile i Novi Zeland.
• Svetski ulov 2022. - 20.410 tona.

Merluccius senegalensis (Senegalski Oslić)

• Stanište mu je istočni Atlantik, uz zapadne obale Afrike.
• Može se naći u severnom delu areala zajedno sa M. merluccius, a u južnom sa M. polli.
• Izlovljava se uglavnom pridnenim povlačnim mrežama u blizini obala Mauritanije i Senegala.
• Od 2000-ih godina love ga samo lokalne flote.
• Ukupni ulov 2022. - 4.092 tona.

Merluccius capensis (Plitkomorski Kapski Oslić)

• Živi u vodama oko južne i jugozapadne Afrike, na dubinama od 50 do 500 metara.
• Najviše ga izlovljavaju Angola, Namibija i Južnoafrička Republika.
• Ukupni svetski ulov 2022. - 13.996 tona.

Merluccius paradoxus (Dubokomorski Kapski Oslić)

• Živi u vodama oko južne i jugozapadne Afrike, slično kao M. capensis.
• Živi na dubinama od 200 do 850 metara.
• Ukupni svetski ulov M. paradoxus 2021. - 1.130 tona.

Macruronus magellanicus (Patagonijski "Oslić")

• Živi u jugoistočnom Pacifiku i jugozapadnom Atlantiku, uz obale Južne Amerike.
• Obično se lovi u vodama Čilea, a najviše ga izlovljava čileanska flota, dok ga manje lovi Argentina.
• Ukupni svetski ulov 2022. - 36.610 tona.

Macruronus novaezelandiae (Novozelandski "Oslić")

• Nastanjuje suptropske oblasti, jugozapadni Pacifik, Novi Zeland i južnu Australiju.
• Vrsta je bentopelagična i oceanodromna, podnosi boćate vode, a živi na dubinama od 0 do 1000 m, obično 200-700 m.
• Značajan je za ribolov Novog Zelanda i Australije.
• Najnoviji službeni podaci FAO-a o ukupnom svjetskom ulovu ove vrste ne postoje.

Porodica Gadidae (Mekuškice, Tovarke (Bakalar))

• Vrste iz ove porodice uglavnom žive u umjerenim i hladnim vodama, posebno na sjevernoj hemisferi.
• Porodica obuhvata 24 vrste raspoređene u 12 rodova, koje su većinom od gospodarskog značaja.
• Najčešće imaju tri leđna peraje i dve podrepne peraje, a većina ima pipak ispod vrha brade.
• Veliki fekunditet dovodi do velike gustoće populacija, što ih čini relativno otpornim na intenzivan ribolov.

Gadus morhua (Atlantski Bakalar)

• Atlantski bakalar nastanjuje severni Atlantik, i istočni i zapadni deo.
• To je bentopelagična, oceanodromna vrsta, koja se kreće na dubinama od 0 do 600m, češće 150-200m, a zalazi i u bočate vode.
• Najvažnija zona za razmnožavanje u istočnom Atlantiku je Severno more, uglavnom u plitkim vodama do 50m.
• Vrsta se smatra jednom od najvažnijih komercijalnih riba i često se naziva "morska govedina".
• Island i Norveška su države koje ga najviše izlovljavaju.
• Ukupan svetski ulov 2022. - 1.074.749 tona.
• Uzgaja se uglavnom u Norveškoj 2022. - 5.116 tona.
• Vrsta je predator, prehranjuje se raznim beskičmenjacima i ribama kao što su kapelin i haringa, a zastupljen je i kanibalizam.

Gadus macrocephalus (Pacifički Bakalar)

• Naseljava sjeverni Pacifik, kako zapadni, tako i istočni dio.
• SAD, Rusija i Japan su države sa najvećim količinama ulova.
• Vrsta ima visoku stopa rasta i prirodnu smrtnost, zbog čega može podneti veliki napor ribolova.
• Ukupan svetski ulov 2022. godine iznosi - 382.635 tona.

Gadus chalcogrammus (Aljaška Kolja)

• Široko je rasprostranjena u hladnim i umerenim vodama severnog Pacifika, istočni i zapadni deo i utvrđeno je 12 grupa ove vrste.
• Hrani se rakovima i ribom, poput haringe, kapelina i lososa.
• Najzastuplenija demarzalna vrsta u svetskim količinama ulova.
• Rusija, SAD i Japan su države koje je najviše love.
• Ulov 2022. - 3.359.000 tona.

Pollachius virens (Kolja, Crni Bakalar)

• Naseljava severoistočni i severozapadni Atlantik.
• Predstavlja bitnu komercijalnu vrstu, a većina ulova dolazi iz severozapadnog Atlantika.
• Najveći izvoznici su Norveška, Island i Francuska.
• Ulov 2022. - 341.507 tona.

Melanogrammus aeglefinus (Kolja)

• Živi u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom Atlantiku.
• Predstavlja vrijednu vrstu za ribolov u sjevernim djelovima Atlantskog oceana.
• Velika Britanija i Norveška imaju najveće ulove.
• Ulov 2022. godine iznosi – 309.345 tona.

Trisopterus esmarkii (Norveški Pišmolj)

• Obitava u sjeveroistočnom Atlantiku.
• Danska i Norveška ostvaruju najveće ulove.
• Svjetski ulov 2022. godine – 36.157 tona.

Trisopterus capelanus (Ugotica)

• Zastupljena je u istočnom Atlantskom okeanu i Sredozemnom moru.
• U Jadranskom moru, ugotica je rasprostranjena posvuda, osim na velikim dubinama južnog Jadrana.
• Česta je vrsta u jadranskom kočarksom ribolovu, a manje se lovi stajaćim mrežama, parangalima i sitnim udičarskim alatom.
• Ukupni ulov ove vrste u RH iznosi oko 30 tona godišnje, a u cijelom Mediteranu oko 1.000 tona.

Merlangius merlangus (Pišmolj)

• Rasprostranjen je u Sjeveroistočnom Atlantiku, Sredozemnom i Crnom moru.
• Preferira plića područja, od 30 do 100 metara.
• Atlantik je područje s najvećim ulovom, a Velika Britanija, Francuska i Turska imaju najveći godišnji ulov.
• Ukupni svjetski ulov 2022. iznosio je 37.147 tona.
• U Jadranskom moru uglavnom rasprostranjen u sjevernom dijelu, a slabije u srednjem.
• Ulov u RH iznosi oko 50 tona.

Micromesistius poutassou (Ugotica Pučinka)

• Obuhvaća sjeverozapadni i sjeveroistočni Atlantik, zapadni i centralni Mediteran i Jadran.
• Živi na dubinama od 150 do 3.000 metara, uglavnom na 300 do 400 metara.
• Batipelagična je i oceanodromna vrsta.
• Najveći ulovi ostvaruju se u Norveškoj i Rusiji, s tim da većina ulova dolazi iz sjeveroistočnog Atlantika.
• O globalnom ulovu, 1.043.175 tona su izvađene u 2022.
• U Jadranskom moru obuhvača samo južni dio, plus središnji dio Jabučke kotline.
• Oko 5 tona ulova ostvareno je u Hrvatskoj.

Micromesistius australis (Australska Ugotica)

• Ima dvije različite populacije: M. a. australis u vodama oko Južne Amerike, te M. a. pallidus oko Novog Zelanda.
• Živi na dubinama od 50–900 m, ali najćešće između 200 i 400 m.
• Bentopelagična je i oceanodromna vrsta.
• Najviše je love Argentina i Novi Zeland.
• Ulov za 2022. godinu iznosi 38.878 tona.

Migracije Riba

• Migracije su organizirano kretanje većeg broja jedinki iste vrste iz jednog životnog prostora u drugi, u određeno vrijeme i životnom dobu.
• Prema smjeru migracije mogu biti vertikalne ili horizontalne, a prema periodičnosti mogu biti dnevne, sezonske, godišnje ili jednokratne (npr. kod pacifičkih lososa).

Uzroci Migracija

• Uzroci su raznovrsni i uključuju: prostor za razmnožavanje, područje hranjenja, prezimljavanje.
• Ribe migriraju radi traženja mjesta za prezimljavanje jer su hladnokrvne i ne podnose niske temperature.
• Radi traženja područja za razmnožavanje, neke riblje vrste migriraju, poput jegulja i atlantskog lososa.
• Migracije radi traženja hrane mogu biti dnevne (vertikalne) ili sezonske.

Tipovi Migracija Riba

• POTAMODROMNE vrste migriraju unutar slatkih voda, uglavnom uzvodno radi mrješćenja, što je tipično za neke vrste jesetri i šarana.
• DIADROMNE vrste migririraju između mora i slatkih voda.
  • Anadromne vrste žive u moru, no dolaze u slatke vode samo radi mrješćenja, što je tipično za losose.
  • Katadromne vrste žive u slatkoj vodi, no sele se u more radi mrješćenja, što je slučaj kod jegulja.
  • Amfidromne vrste migriraju između slanih i slatkih voda u određenoj etapi života, ali ne radi mrješćenja, što je prisutno kod nekih morskih pasa.
• OCEANODROMNE vrste su one koje migriraju unutar slanih voda, odnosno u morima i oceanima.

Migracije Male Pelagičke Ribe

• Male pelagičke ribe (krmna riba) su one koje imaju veliku ulogu kao plijen i one koje su pri hranidbenom lancu osnova.
• Male pelagičke (plave) ribe često migriraju radi razmnožavanja, rasta i hrane, a uobičajeno se kreću između tih tri područja (sardela, haringa, inćuni, papalina, kapelin).

Vrste Sa Visokim Migracionim Sposobnostima

• Vrste u ovu skupinu vrste spadaju tune i srodne vrste, te oceanske vrste morskih pasa, dupina i ostalih kitova.
• Ove oceanodromne vrste nalaze se na vrhu hranidbenog lanca i migriraju na velike udaljenosti radi hranjenja ili razmnožavanja.

Anadromne Ribe

• Anadromne ribe žive u moru, a razmnožavaju se u rijekama.
• Među njima su najznačajniji lososi (Salmonidae) i jesetre (Acipenseridae).
• Ove skupine su među najugroženijim organizmima zbog izlova, gubitka staništa i zagađenja.

Salmonidae (Pastrmke, Lososi)

• Uglavnom anadromne vrste, ali neke mogu opstati samo u slatkim vodama.
• Vrlo su bitne za ribolov, kako gospodarski, tako i sportskorekreativno.

Oncorhynchus gorbuscha (ružičasti losos)

• Rasprostranjen je u zapadnom i istočnom Pacifiku, unešen i u rijeke Barentsovog i Bijelog mora.
• Glavne zemlje ulova su Rusija i SAD.
• Ukupan ulov u 2022. godini iznosio je 249.326 tona.

Oncorhynchus keta (losos pas)

• Rasprostranjen je u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu Pacifika.
• Zemlje sa najvećim ulovom su Japan i SAD.
• Godišnji ulov u 2022. godini iznosio je 208.115 tona.

Oncorhynchus nerka (crveni losos)

• Rasprostranjen je u Pacifiku, a poribljavanjem je unešen u brojna jezera u Japanu.
• Glavne zemlje ulova su Rusija i SAD.
• Ukupan svjetski ulov u 2022. godini iznosio je 217.197 tona.

.Oncorhynchus kisutch (srebrni losos)

• Rasprostranjen je u Tihom oceanu, u rijekama od Kamčatke, preko Aljaske do Kalifornije.
• Zemlje najvećeg ulova su SAD i Rusija.
• Ukupni ulov 2022. iznosi 16.059 tona, a uzgoj 262.014 tona.

Oncorhynchus tshawytscha (kraljevski losos)

• Rasprostranjen je u Pacifiku, u rijekama od Kamčatke do Kalifornije, unešena je u brojne rijeke, ali se uspješno razmnožuje samo na Novom Zevzelandu.
• Zemlje koje najviše izlovljava su SAD i Rusija.
• Ukupni svjetsku ulov 2022. iznosio je 7.070 tona, a uzgoj 15.120 tona.

Salmo salar (Atlantski losos)

• Rasprostranjenost vrste obuhvaća Atlantik, atlantske obale Europe, od Barentsovog mora, sjeverne Norveške i Baltika do sjevernog Portugala, Island i jug Grenlanda.
• Najviše ih love Finska i Irska
• Ulov 2022. iznosio je 1.160 tona, a uzgoj 2.869.418 tona.

Acipenseridae (Jesetrovke)

• Obuhvaća ukupno 4 roda sa 26 vrsta, pod nazivom jesetre.
• Tijelo im je prekriveno koštanim pločama, a kostur se pretežno sastoji od hrskavice.
• Imaju slabo razvijene oči, a u traženju hrane važnu ulogu imaju brkovi.
• Nastanjuju sjevernu hemisferu, tj. velike rijeke i jezera te oceane.
• Većinom su anadromne, razmnožavaju se u slatkim vodama, a hrane se u bočatim vodama te provode migracije duž obale.
• Gotovo sve vrste ove porodice su vrlo ugrožene zbog kombinacije destrukcije habitata, prelova i zagađenja.
• Ribolov tih vrsta je najzastupljeniji u Rusiji i okolnim zemljama oko Kaspiskog jezera.
• Prvenstveno se upotrebaljavju za komercijalno dobivanje kavijara, koji se dobiva iz sirovih i slanih jaja zrelih ženki.

Acipenser stellatus (Zvjezdasta jesetra)

• Živi pretežno u Kaspijskom jezeru, Azovskom i Egejskom moru i sporadično u Jadranu.
• Iznimno je cijenjen sevruga kavijar.
• Kritično je ugrožena vrsta (IUCN - CR), ukupan broj 2009 - 18 t (zadnji FAO podatak).

Acipenser gueldenstaedtii (Dunavska jesetra)

• Živi u Kaspijskom, Crnom, Azovskom moru i rijekama koje se u njih ulijevaju.
• Vrlo cijenjeni osetra kavijar.
• Rusija je država koja izlovljava najviše, s time da su maksimalni izlovi bili 70-ih godina (1977 - 11 980 t).
• Ukupni svjetski ulovi opadaju, 2012. zabilježeno je 113 t (zadnji FAO podatak), a uzgoj je 2016 iznosio 219 t (IUCN-CR).

Acipenser sturio(Atlantska jesestra)

• Rasprostranjena uzduž atlantske obale, od Maroka do Norveške, sjeverne obale Mediterana i Crnog mora.
• Jedna je od kritično ugroženih vrsta, pred izumiranjem.
• Registrirani ulov vrste prema organizaciji za hranu i poljoprivredu iznosio je 22 t u 2012. godini.

Acipenser naccarii (Jadranska jesetra)

• Vrsta je utvrđena samo u području Jadrana i smatra se jadranskim endemom.
• Vrlo je rijetka, a u Italiji su 1988. počeli umjetni uzgoji.
• Vrsta je kritično ugrožena zbog izlova, onečišćenja rijeka i gradnje brana.

Huso huso (Moruna)

• Rasprostranjena u Crnom, Azovskom i Kaspijskom jezeru, a rijetko u Jadranskom moru.
• Izrazito cijenjeni beluga kavijar.
• Godine 2009. ostvaren je ulov od 46 tona, a 2022 godine ostvario se uzgoj od 21,3 tone.

Huso dauricus (Kaluga)

• Rasprostranjena u rijeci Amur s okolnim jezerima, te priobalna područja Japanskog i Ohotskog mora.
• SSSR je zabranio izlov 1958. godine dok se u Kini još izlovljava.

Katadromne Ribe

• Žive u rijekama, a razmnožavaju se u moru.
• Najznačajnije vrste iz ove skupine pripadaju porodici jeguljki (Anguillidae).

Anguilla anguilla (Evropska jegulja)

• Naseljava Atlantik, Crno i Azovsko more, te Mediteran.
• Vrlo je bitna u prehrani, ali ponajviše za umjetni uzgoj.
• Svjetski ulov 2022. iznosio je – 3.131 tona, a uzgoj 5.135 tona.

Anguilla japonica (Japanska Jegulja)

• Raspon vrste je na pacifičkoj obali Japana.
• Vrlo je tražena za prehranu (jedna od najskupljih riba u Japanu),u Kambodži, Tajlandu, Brazil.
• Godišnji ulov iznosio je 94 tona, a uzgoj 322.487 tona.

Morske Kornjače

• Nastanjuju tropska i suptropska područja oceana.
• Sve morske kornjače su dugovječne i sporo rastu, te imaju složen životni ciklus.
• Najveći negativni utjecaj na njih imaju ljudi, npr. sama naselja i turizam, te izlov odraslih jedinki radi mesa, ulja, karapaksa, itd. Poseban problem kod kornjača predstavlja zagađenje morskog okoliša.
• Costa Rica "berba jaja",
• Najčešći uzrok smrti su slučajni ulovi morskih kornjača u različite ribolovne alate, najčešće dubinske parangale i povlačne mreže

Postoji 7 vrsta od kojih dolaze 3 u Jadran:

- Cheloniidae
    - Caretta caretta
    - Chelonia mydas
    - Eretmochelys imbricate
    - Lepidochelys kempi
    - Lepidochelys olivacea
    - Natator depresus
- Dermochelyidae
    - Dermochelys coriacea

Dermochelys coriacea (Sedmopruga usminjača)

• Najveća morska kornjača
• Ima kožni oklop (bez koštanih pločica).
• Kozmopolitska vrsta, ima najrasprostranjenije područje među vrstama morskih kornjača.

Caretta caretta (glavata želva)

• Živi u tropskim, suptropskim i umerenim područjima svih okeana.
• Izvršava velike migracije radi ishrane i razmnožavanja.
• Najčešča je vrsta morske kornjače u Mediteranu.
• Ugrožena vrsta i zakonom je zaštićena u večini zemalja.
• Koristi se meso, jaja, mast i koža u ishrani.
• U jednoj godini se ruti u mreže oko 6000 jedinki.

Chelonia mydas (zelena želva)

• Vrlo slična Caretta caretta.
• Jedina biljojeda vrsta među kornjačama.
• Strogo je zakonom zaštičena.

Morski Sisavci

• Spadaju u najugroženije morske organizme.
• Najveća opasnost za njih je zaplitanje u ribarske alate (što ubije stotine tisuča jedinki godišnje).
• Uzrok ugibanja su nove bolesti, promjene klime, zagađenje...
• Na drugom mjestu je komercijalni izvo.

Kitovi

• Spadaju u morske sisavce.

Osnovni Podaci

• Izlov se ponajviše odnosi na meso,kosti,jetru , zube...
• Godine 1950. kitolov je činio 10 % izlova a danas samo jedan posto.
• Organizacija za zaštitu kitova je osnovana 1946.
• Danad postoje stroge kontrole izlova kitova.
• Večina izlova se odvija na Antaritici.
• Dijele se prema veličini i sistematski.

Podred Mysticeti (Kitovi usani)

• Kod svih kitova iz ovog podreda ženke su uglavnom veće od mužjaka.Kitovi umjesto zuba imaju baleen.
• Najmanja vrsta je patuljasti kit a največa je plavetni kit koji može doseči i 3 m.

Balaenoptera musculus

• Sva područa od ekvatora do polova.
• Hrani se krilom.
• IUCN vrsta.

Balaenoptera physalus

• Svi oceani(ali u tropima rjeđe.)
• Prehrana se zasniva krilom.
• Jedan od najbržih kitova.

Balaenoptera acutorostrata

• Cirkumglobalna vrsta.
• Iako postoji moratorij i dalje se love.(znastveni izlov.)
• Najbrojnija vrsta kitova.

Megaptera novaeangliae

• Kozmopolitska vrsta.
• Hrani se krilom.

Podred: Odontoceti

• Zubi su prisutni cjeli život iako ih često izgube.
• Uglavom se hrane ribom i lignjama.
• Masni melon kojim se služe pri eholokaciji.

Physeter macrocephalus

• Dijelovi areala kod mužjaka su znatno sjevernije i južnije nego kod ženki.
• Hrani se pretežno glavonošcima.
• Najvrjedniji karnivor na zemlji.

Delphinapterus leucas

• Živi u Arktičkim i subarktičkim podrujima.
• Prehrana je raznolika, od ribe, beskralježnjaka do mekušaca.

Monodon monoceros

• Cijelim Artikom(Najviše oko Grenlanda i Sibira.)