zbm2 kol1 - mul.c.

Evo detaljnih beleški za učenje iz priloženog teksta:

Red: GADIFORMES – bakalarke

• Vrste bakalarki čine oko 17% ukupnog svetskog morskog ulova.
• Porodica Gadidae ima najveći deo ulova, a slede Merlucciidae; ostale porodice imaju manji, regionalni značaj.
• Bakalarke su uglavnom bentopelagičke vrste, izlovljavaju se pridnenim povlačnim mrežama i preferiraju hladnije i dublje vode.

Porodica: Merlucciidae – oslići

• Oslići su većinom gospodarski značajne vrste.
• Rodovi Merluccius i Macruronus imaju najveći gospodarski značaj.
• Rod Merluccius ima 16 vrsta, dve leđne i jedna podrepna peraja sličnog oblika i dužine.
• Rod Macruronus ima četiri vrste samo na južnoj hemisferi, sa zašiljenim repom i spojenim perajima.

Merluccius merluccius – europski oslić, mol (Eng. – European hake)

• Europski oslić živi u severoistočnom Atlantiku, istočnom delu centralnog Atlantika, Mediteranu i južnoj obali Crnog mora.
• Obično se lovi na dubinama 70-370 m, ali se nalazi u rasponu 30->1.000 m.
• Ženka europskog oslića ima visok fekunditet od 2-7 milijuna jaja.
• Odrasli se hrane ribom (inćun, srdela, oslić) i lignjama, dok mladi jedu račiće (eufauzidi, amfipodi).
• Najveće ulove europskog oslića imaju Španjolska i Italija, a zatim Francuska, Velika Britanija i Grčka.
• Svjetski ulov europskog oslića u 2022. iznosio je 101.112 tona, a u Mediteranu se ulovi više od 1/3 ukupnog ulova.
• To je jedina vrsta iz porodice Merlucciidae koja živi u Jadranu i gospodarski je najznačajnija koćarska riba.

Merluccius productus – sjevernopacifički oslić (Eng. – North Pacific hake)

• Sjevernopacifički oslić živi uz zapadnu obalu Severne Amerike.
• Svjetski ulov severnopacifičkog oslića u 2022. iznosio je 318.583 tona.
• Od 90-ih godina gotovo isključivo ga izlovljava SAD, a znatno manje Kanada.

Merluccius bilinearis – sjevernoamerički (srebrni) oslić (Eng. – silver hake)

• Rasprostranjen je uz atlantsku obalu Kanade i SAD.
• Zemlje izvoznice su mu SAD, Kanada i Kuba.
• Ulov srebrnog oslića u 2022. iznosio je 11.396 tona.

Merluccius hubbsi – argentinski oslić (Eng. – Argentine hake)

• Rasprostranjen je u jugozapadnom Atlantiku, uz istočnu obalu Južne Amerike (posebno južni dio).
• Vrsta je bitna za priobalni ribolov Argentine (više od 90% ulova) i Urugvaja, pored stranih flota.
• Svjetski ulov argentinskog oslića u 2022. bio je 410.771 tona.

Merluccius gayi – južnoopacifički oslić (Eng. – South Pacific hake)

• Rasprostranjen je u jugoistočnom Pacifiku, uz obale Južne Amerike.
• Zemlje s najvećim izlovom južnopacifičkog oslića su Čile i Peru.
• Ulov 2022. – 78.857 t

Merluccius australis – južni (australski) oslić (Eng. – southern hake)

• Postoje dve populacije južnog oslića: oko Novog Zelanda i u Patagoniji (južni deo Južne Amerike).
• Najviše ga love Čile i Novi Zeland.
• Svjetski ulov 2022. – 20.410 t

Merluccius senegalensis - senegalski oslić (Eng. – Senegalese hake)

• Rasprostranjenost: istočni Atlantik, uz zapadne obale Afrike. Areal mu se preklapa s M. merluccius na sjevernom dijelu, a s vrstom M. polli na južnom dijelu.
• Izlovljava se najviše pridnenim povlačnim mrežama uz obale Mauritanije i Senegala.
• Od 2000-ih ga izlovljavaju samo lokalne flote.
• Ukupni ulov 2022. – 4.092 t

Merluccius capensis – plitkomorski kapski oslić (Eng. – shallow-water Cape hake)

• Područje rasprostranjenosti plitkomorskog kapskog oslića je oko južne i jugozapadne Afrike.
• Živi na dubinama od 50 do 500 m.
• Najviše ga izlovljavaju Angola, Namibija i Južnoafrička Republika.
• Ukupni svjetski ulov u 2022. je iznosio 13.996 t.

Merluccius paradoxus – dubokomorski kapski oslić (Eng. – deep-water Cape hake)

• Područje rasprostranjenosti dubokomorskog kapskog oslića je oko južne i jugozapadne Afrike, gotovo kao i M. capensis.
• Živi na dubinama od 200 do 850 m.
• Ukupni svjetski ulov M. paradoxus u 2021. je bio 1.130 t.

Macruronus magellanicus - patagonijski "oslić” (Eng. - Patagonian grenadier)

• Patagonijski oslić rasprostranjen je u jugoistočnom Pacifiku i jugozapadnom Atlantiku, uz obale Južne Amerike.
• Glavno lovište je uz obale Čilea, a izlovljava ga uglavnom čileanska flota, ređe argentinska.
• Ukupni svjetski ulov u 2022. bio je 36.610 tona.

Macruronus novaezelandiae – novozelandski "oslić" (Eng.- blue grenadier, hoki)

• Novozelandski oslić rasprostranjen je u suptropskim područjima jugozapadnog Pacifika, oko Novog Zelanda i južne Australije.
• Ova vrsta je bentopelagična, oceanodromna i tolerira boćate vode, a živi na dubinama od 0 do 1000 m, obično 200-700 m. Ekononski je značajan za ribolov Novog Zelanda i Australije.
• Nema ažuriranih službenih podataka FAO o ukupnom svjetkom ulovu.

Porodica: Gadidae – mekušice, tovarke (bakalari)

• Vrste ove porodice obitavaju u umerenim i hladnim vodama, pretežno na severnoj hemisferi.
• Sastoji se od 24 vrste svrstanih u 12 rodova i uglavnom su od gospodarskog značaja.
• Imaju najčešće tri dorzalne i dve podrepne peraje, a većina ima pipak ispod vrha brade.
• Visok fekunditet rezultira velikom gustoćom populacija, što ih čini relativno otpornim na ribolov.

Gadus morhua – atlantski bakalar (Eng. – Atlantic cod)

• Nastanjuje Severni Atlantik (istočni i zapadni deo).
• Atlantski bakalar je bentopelagična i oceanodromna vrsta, živi na dubinama od 0-600 m (obično 150-200 m).
• Zalazi u bočate vode.
• Važno područje za razmnožavanje u istočnom Atlantiku je Severno more, na dubinama ispod 50 m.
• Jedna je od komercijalno najvažnijih vrsta riba, poznata i kao "morska govedina".
• Najviše ga izlovljavaju Island i Norveška.
• Ukupni svetski ulov u 2022. iznosio je 1.074.749 tona, a uzgaja ga najviše Norveška (5.116 t).
• Predatorska je vrsta, hrani se raznim beskralježnjacima i ribom (kapelin, haringa), sklon je i kanibalizmu.

Gadus macrocephalus - pacifički bakalar (Eng. – Pacific cod)

• Pacifički bakalar rasprostranjen je u severnom Pacifiku (zapadni i istočni deo).
• Glavne zemlje izvoznice su SAD, Rusija i Japan.
• Ima visoku stopu rasta i smrtnosti, tolerantan na intenzivan ribolov.
• Ukupni svetski ulov u 2022. iznosio je 382.635 tona.

Gadus chalcogrammus - aljaška kolja (Eng. - Alaska pollock)

• Aljaška kolja široko je rasprostranjena u hladnim i umerenim vodama severnog Pacifika (istočni i zapadni deo).
• Prepoznato je 12 različitih populacija.
• Hrani se rakovima i ribama (haringa, kapelin, losos).
• To je najzastupljenija demerzalna vrsta u svetskim ulovima.
• Najviše je love Rusija, SAD i Japan.
• Ulov 2022. – 3.359.000 t

Pollachius virens – kolja, crni bakalar (Eng. – saithe (=pollock)

• Rasprostranjenost obuhvata severoistočni i severozapadni Atlantik.
• Važna je komercijalna vrsta, a većina ulova potiče iz severozapadnog Atlantika.
• Najviše je izlovljavaju Norveška, Island, Francuska.
• Ulov 2022. iznosio je 341.507 tona.

Melanogrammus aeglefinus – kolja (Eng. – haddock)

• Rasprostranjenost: sjeveroistočni i sjeverozapadni Atlantik
• Važna ciljana vrsta u ribolovu sjevernih dijelova Atlantika
• Najveći ulovi: Velika Britanija i Norveška
• Ulov 2022. – 309.345 t

Trisopterus esmarkii – norveški pišmolj (Eng. – Norway pout)

• Rasprostranjenost: sjeveroistočni Atlantik
• Najveći ulovi Danska i Norveška
• Svjetski ulov 2022. – 36.157 t

Trisopterus capelanus – ugotica (Eng. – poor cod)

• Rasprostranjenost: istočni Atlantik i Mediteran
• U Jadranu je rasprostranjena svugdje, osim na većim dubinama južnog Jadrana
• Česta vrsta u Jadranskom koćarskom ribolovu, manje se lovi mrežama stajačicama, parangalima i sitnim udičarskim alatom
• Ulov ove vrste u RH je ~ 30 t godišnje, a u cijelom Mediteranu ~ 1.000 t godišnje

Merlangius merlangus – pišmolj (molet) (Eng. – whiting)

• Rasprostranjenost: Sjeveroistočni Atlantik, Mediteran i Crno more
• Preferira plića područja: 30-100 m
• Najviše se lovi u Atlantiku → najveći godišnji ulovi: Velika Britanija, Francuska i Turska
• Ukupni svjetski ulov 2022. – 37.147 t
• U Jadranu uglavnom rasprostranjen u sjevernom dijelu, slabije u srednjem
• Ulov u RH ~ 50 t

Micromesistius poutassou – ugotica pučinka (Eng. – blue whiting)

• Rasprostranjenost: sjeverozapadni i sjeveroistočni Atlantik, zapadni i centralni Mediteran (i Jadran)
• Batipelagička vrsta, oceanodromna, dubinski raspon 150-3.000 m, obično 300-400 m
• Zemlje s najvećim ulovima Norveška i Rusija
• Većina ulova potječe iz sjeveroistočnog Atlantika
• Svjetski ulov 2022. – 1.043.175 t
• U Jadranu rasprostranjena uglavnom u južnom dijelu, a u srednjem dijelu u Jabučkoj kotlini
• Ulov u RH ~ 5 tž

Micromesistius australis – australska ugotica (Eng. – southern blue whiting)

• Rasprostranjenost: dvije odvojene populacije: M. a. australis – rasprostranjena u vodama oko Južne Amerike (južni dio) i M. a. pallidus - oko Novog Zelanda
• Bentopelagična, oceanodromna; dubine 50-900 m, obično 200-400 m
• Najzastupljenije u ulovima Argentina i Novi Zeland
• Ulov 2022. – 38.878 t

PREDAVANJE 2 - Migracije riba

• Migracije su organizovana kretanja jedinki iste vrste iz jednog u drugi životni prostor u određenom vremenu.
• Migracije mogu biti vertikalne ili horizontalne i dešavaju se dnevno, sezonski, godišnje ili jednom u životu (pacifički lososi).
• Razlozi migracija su raznoliki i uključuju prostor za razmnožavanje, hranjenje i prezimljavanje.
• Neke ribe migriraju radi izbegavanja niskih temperatura, prestaju da se hrane zimii i leže nepokretno na dnu.
• Neke migriraju u potrazi za mestom za razmnožavanje što je najčešći motiv.
• Druge migriraju u potrazi za hranom, što može biti dnevno (vertikalno) ili sezonski.

Tipovi migracija

• Potamodromne migracija se odvijaju unutar slatkih voda, najčešće uzvodno radi mriješćenja (šaran, jesetra).
• Diadromne migracije uključuju kretanje između mora I slatkih voda.
  • Anadromne vrste žive u moru, a migriraju u slatke vode samo zbog mrijesta (losos).
  • Katadromne vrste žive u slatkoj vodi, a migriraju samo u more zbog mrijesta (jegulja).
  • Amfidromne vrste migriraju između slane i slatke vode u određenoj fazi životnog ciklusa, ali ne radi mrijesta(neke vrste morskih pasa).
  • Oceanodromne vrste migriraju samo unutar mora i oceana.
• Forage fish (krmne ribe) su vrste na dnu hranidbenog lanca.
• Male pelagičke ribe migriraju između područja razmnožavanja, rasta i hranjenja u obliku trogula.

Visoko migratorne vrste

• Kategorija visoko migratornih vrsta obuhvata tune, morske pse i kitove koji plove okeanima radi hranjenja ili reprodukcije i imaju široku geografsku rasprostranjenost.

PREDAVANJE 3 - Anadromne i katadromne vrste riba

• Anadromne ribe žive u morima, a razmnožavaju se u rekama.
• U anadromne ribe spadaju lososi i jesetre (Salmonidae i Acipenseridae).
• Ove vrste spadaju u najugroženije zbog negativnog uticaja iz ribolova, ali i zbog gubitaka staništa i zagađenosti

Salmonidae – pastrvke, lososi

• Uglavnom anadromne vrste, ali ima vrsta koje mogu opstati i samo u slatkim vodama
• Iznimno su značajne za ribolov sjeverno-pacifičkih područja – gospodarski, ali i sportsko-rekreacijski
• Stockovi su uglavnom u smanjivanju, jedino na Aljasci su još uvijek relativno brojni

Oncorhynchus gorbuscha – losos ružičasti (grbavac) (Eng. – pink(=humpback) salmon)

• Zapadni i istočni Pacifik je rasprostranjenost, uvezena u rijeke koje se ulijevaju u Bijelo i Barentsovo more (Atlantik)
• Zemlje s najvećim ulovima su Rusija i SAD
• Ukupni ulov 2022. godine – 249.326 t

Oncorhynchus keta – losos pas (Eng. – chum(=dog=keta) salmon)

• Pacifik – sjeveroistočni i sjeverozapadni dio je rasprostranjenost
• Zemlje s najvećim ulovima Japan i SAD
• Godišnji ulov 2022. – 208.115 t

Oncorhynchus nerka – losos crveni (Eng. - sockeye(=red) salmon)

• Rasprostranjenost: Pacifik (Hokkaido, Okhotsko more, Kamčatka i od Aljaske do sjeverne Kalifornije), poribljavanjem je uvezena u veći broj jezera u Japanu
• Zemlje s najvećim ulovima Rusija i SAD
• Ukupni svjetski ulov 2022. – 217.197 t

Oncorhynchus kisutch – losos srebrni (Eng. – coho(=silver) salmon

• Rasprostranjenost: Pacifik; u rijekama od Kamčatke, preko Aljaske do Kalifornije
• Zemlje s najvećim ulovima su SAD i Rusija
• Ukupni ulov 2022. – 16.059 t, uzgoj – 262.014 t

Oncorhynchus tshawytscha – losos kraljevski (Eng. – chinook(=king=spring) salmon)

• Rasprostranjenost: Pacifik; u velikim rijekama od Kamčatke do Kalifornije; uvezena u mnoge rijeke, ali se uspješno razmnožava samo na Novom Zelandu
• Zemlje koje najviše izlovljavaju su SAD i Rusija
• Ukupni svjetski ulov 2022. – 7.070 t, uzgoj – 15.120 t

Salmo salar – losos atlantski (Eng. – Atlantic salmon)

• Rasprostranjenost: Atlantik, atlantske obale Europe, od Barentsovog mora, sjeverne Norveške i Baltika do sjevernog Portugala, oko Islanda i južnog Grenlanda (nema ga u Mediteranu)
• Zemlje s najvećim ulovima Finska i Irska
• Ukupni ulov 2022. – 1.160 t, uzgoj – 2.869.418 t

Acipenseridae – jesetrovke

• Postoje ukupno 4 roda s 26 vrsta, u užem smislu se podrazumijevaju samo rodovi Acipenser i Huso
• Tijelo je prekriveno koštanim pločama, a kostur je većinom građen od hrskavice (› 200 milijuna godina, živi fosil)
• Oči su jesetre slabo razvijene, a važnu ulogu u traženju hrane čine njezini brkovi
• Jesetre nastanjuju sjevernu hemisferu, žive po rijekama i jezerima, a neke se nalaze i u oceanima

Ribolov i primena

• Ribolov jesetri najzastupljeniji je u Rusiji i susednim zemljama oko Kaspijskog jezera
• Prvenstveno se koriste za dobivanje kavijara

Vrste jesetri

• Acipenser stellatus – zvjezdasta jesetra (pastuga, sevruga) (Eng. – starry sturgeon
• Rasprostranjenost: Kaspijsko jezero, Azovsko i Egejsko more te Jadran (jako rijetka) odakle migrira u rijeke
• Vrlo cijenjeni sevruga kavijar
• Kritično ugrožena vrsta (IUCN – CR), 2009. – 18 t (zadnji podatak FAO)
• Acipenser gueldenstaedtii – dunavska (ruska) jesetra (Eng. – Danube sturgeon)
• Rasprostranjenost: Kaspijsko jezero, Crno i Azovsko more i rijeke koje se u njih ulijevaju
• Vrlo cijenjeni osetra kavijar (na 2. mjestu po cijeni i kvaliteti)
• Najviše izlovljava Rusija, max. ulovi 70-ih godina, 1977. – 11 980 t)
• Ukupni svjetski ulovi u opadanju, 2012. – 113 t (zadnji FAO podatak), uzgoj 2016. - 219 t (IUCN - CR)
• Acipenser sturio – atlantska jesetra (Eng. – sturgeon)
• Rasprostranjenost: Atlantska obala od Maroka do sjeverne Norveške, sjeverne obale Mediterana (i u Jadranu rijetka) te Crnog mora
• Kritično ugrožena vrsta, pred istrebljenjem (IUCN – CR)
• Zadnji registrirani ulov vrste FAO 2012. - 22 t
• Acipenser naccarii – jesetra tuponoska (Eng. – Adriatic sturgeon)
• Pouzdano utvrđena samo u Jadranskom moru, smatra se jadranskim endemom
• Vrlo rijetka, javlja se u najsjevernijem dijelu Jadrana i u rijekama sjeverne Italije, uz obale Hrvatske, Crne Gore i Albanje istrebljena
• Umjetno razmnožavanje u ribogojilištima u Italiji od 1988. i poribljavanje radi povećanja populacije
• Vrsta je kritično ugrožena izlovljavanjem u rijekama sjeverne Italije, onečišćenjem, branama, ... (IUCN – CR)
• Huso huso – moruna (Eng. – beluga)
• Rasprostranjenost: Crno, Azovsko i Jadransko more (vrlo rijetka) i Kaspijsko jezero
• Iznimno cijenjeni beluga (crni) kavijar (najveće cijene na tržištu)
• Nema registriranih ulova (2009. – 46 t, zadnji podatak FAO); uzgoj 2022. – 21,3 t, uzgoj se odnosi na hibridnu vrstu dobivenu iz H. huso (ženke) i A. ruthenus (mužjaka) – uspješan uzgoj, vrlo kvalitetna jaja (IUCN - CR) – kritično ugrožena vrsta
• Huso dauricus – kaluga (Eng. – kaluga)
• Rasprostranjenost: rijeka Amur s okolnim jezerima te priobalna područja Okhotskog i Japanskog mora
• SSSR je zabranio izlov 1958. godine, dok Kina još uvek dozvoljava (IUCN - CR) - kritično ugrožena vrsta

Katadromne vrste riba

• Katadromne vrste žive u rijekama, a mrijeste se u moru.
• Komercijalno najvažnije vrste pripadaju porodici jegula (Anguillidae).

Anguilla anguilla – Europska jegulja (Eng. - European eel)

• Evropska jegulja nastanjuje Atlantik, Crno i Azovsko more, kao i Mediteran.
• Love se radi ishrane, a većinom za poribljavanje područja pod velikim ribolovnim naporom, kao i za intenzivan uzgoj, pogotovo u Japanu.
• Ukupan svetski ulov 2022. iznosio je 3.131 t, dok je uzgoj 5.135 t
• EU CR (kritično ugrožena)

Anguilla japonica – japanska jegulja (Eng. - Japanese eel)

• Rasprostranjenost: pacifička obala Japana i južnije do otoka Hainan i sjevernih Filipina
• Visoka komercijalna vrijednost (jedna od najskupljih riba u Japanu), uvezena je i u druga područja (Kambodža, Tajland, Brazil)
• Svjetski godišnji ulov 2022. – 94 t, uzgoj – 322.487 t
• (IUCN - CR)

PREDAVANJE 4 - Morske kornjače

• Većina morskih kornjača je široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima oceana
• Sve vrste morskih kornjača dugožive I sporo se razvijaju
• Glavni uzroci mortaliteta leže u antropogenom djelovanju

Uginuće

• Morske konjače najčešće uginu u ribolovnim alatima
• Ima ukupno 7 vrsta, od toga 3 dolaze i u Jadranu: - porodica: Cheloniidae – prave želve - Caretta caretta – glavata želva (u Mediteranu i Jadranu) - o Chelonia mydas – zelena (golema) želva (u Mediteranu i Jadranu) -o Eretmochelys imbricata - o Lepidochelys kempi - o Lepidochelys olivacea -o Natator depressus - porodica: Dermochelyidae - usminjače -o Dermochelys coriacea – sedmopruga usminjača (pojavljuje se povremeno u Mediteranu i Jadranu, ali se tu ne gnijezdi)

Dermochelys coriacea

    - sedmopruga usminjača (Eng. – leatherback turtle)
    - Najveća među recentnim vrstama morskih kornjača
    - Specifična po kožnatom oklopu (nema koštanih pločica)
    - Kozmopolitska je vrsta, ima najšire područje rasprostranjenosti među morskim kornjačama

Caretta caretta - glavata želva (Eng. – loggerhead turtle)

    - Široko rasprostranjena u tropskim, suptropskim i umjerenim (16-20°C, nikad ispod 10°C) područjima svih oceana
    - Poduzima velike migracije vezane uz hranjenje razmnožvanje i polaganje jaja
    - Najčešća vrsta morske kornjače u Mediteranu
    - Ugrožena vrsta, zakonom zaštićena u većini zemalja (adulti, juvenili i jaja)

Chelonia mydas - zelena (golema) želva(Eng. – green turtle)

    - Rasprostranjena  u tropskim i subtropskim područjima, uz obale kontinenata i oko otoka; rijetka u umjerenim morima
    - Jedina biljojedna vrsta među morskim kornjačama(grazing – morske cvjetnice i alge)
    - Ugrožena vrsta,  u većini zemalja zaštićena zakonom
    -  2010 – nema prijavljenog ulova, uglavnom se izlovljava zbog mesa(Kuba)

Morske kornjače u rh

• Morske kornjače su u većini zemalja zaštićene zakonom.
• RH - morske kornjače proglašene posebno zaštićenim životinjskim vrstama

Morski sisari

• Spadaju među naugroženije morske organizme
• Najveća prijetnja su slučajni ulovi odnosno zaplitanje u ribolovne alate
• (ubija na stotine tisuća jedinki svake godine)
• Na drugom mjestu je komercijalni izlov

Uzroci masovni uginuća

• To su još i :promet brodova, nove bolesti, cvjetanja algi, klimatske promjene zagađenje degradacija i destrukcija prirodnog habitata zvučano ometanja….
• Kitovi spadaju u morske sisara(+tuljani morževi i morske krave )
• • IWC(eng. international whale commisition)osnovam 1946- zaštita kitova i ukidanje ribilovin flota za njihov izlov.

Stanje po zemljama/ zabrane

• Neki zemlje(Japan I rusije) se toga ne pridrzavaju, a , Norveška i island, traze da ima se dozvole kvote za izlov kitova
• Danas se pod strogom kontrolom lovi 30 vrsti kitova
• Ulov: Harpuni (obični explozijni električni), Auromatsiki topovi( Norveška)
• Prema veličini dije se na - male( 4m) - Srednje(4-10m) - Velike(10)

Sitematski de dijel se na

• Usane(mysticeti)
• Zubane (odontocet)
• Podred misticesti, to jest su opčenita veliki kitovi kod koji zenke narastu večene go muzijaći - Najamnji predstavnik patuljasti kit je najmanji kit(cupara mareginata) koji narasta do 6,5 a navecici planetni Kit balenoptera musculus, koji doesng do 33M i vise od 170 t te je največa životinja kolje je ikad zivjale no zermljia - U ustirma imausi (krute police odkeratina) umjesto zubi - Osani se hranie tako da uzimaj u usnu šupljinu veliku kolicinu vode u potom je procjeduju kroz reassite usi koje zadrazav usitum malu ribu ibskraji šejanke - Pod radni mistici obuhvaća 4 porodice s 13 vrsta:Balanide Neobaeride(patuljasti gratuki,) eschishde(ski kitovi ) I baralenopteride(beradazasti kitoni)

Balanoptera musculus

• plavetni kit (Eng. – blue whale) - sva područja od ekvatora do plovava ( najblize polovama uglavnom ljeti) - hrani se krill om - IUCN Crevna rsta EN -ugrožena vrsta

Balanoptera physalus

kit Perajar (Eng. fin whale) - rasprostranjenost- us vim oceanoma ali reza utropskin zoman asin u poručma s hladniji vocama (us obale perua - prehrana - ugalvanim krll, mnogo manje ribal i galvonešoci - jednanod najbrzijvelikilh klitovakm #IUCN crevena ista Eng

Balanoptera acutorostrata -

„minke“ kit(eng - minke whale) - rasprostranjenost - cirkumglobina - najvise izlovilvan rsta no području Antarktike u zandjin nekoliko detesijca - unatoč IWC moratoriju ma komerciali izlov kitovo idalje se lovi “ znanstvedi iziov’“ norveska , ja uapn - rajubronina veta modu kilovni Usamara - Izlov-2022 -876 - IUCN crevanda ista IC

Mergaptera novaangliae

Eng Humpback whale - Rastroanjenost- kasmoptska vrsta usvom oceans - Hroalni se ugalvon Kilong u manjoj molmaloj pelagijskog ribom IUCN cruena ista ic - Poodret: adonticett(kitov zubani) - Sizutikom ulješure(kod ieg muzijac mogu doseči dužinu do 20 m), zubani su mali do srdoni veiki Kitovi - imau zube tijrkom čltavorzota Love pojedianćni pilljen uglayom riba lignje - Masi organ uteoonom elijlu clave melo 7k kojim a se sluze pril

Fhilokacio red

• Oobnet red klučouje 4 9 porodice ob kojum najčeće love oljno siluajno cilješere hitevi(moonodooned duplini - Thictrero macrocephalus hlavata uiéšuraEng sperm whale)