Osnove demografije

Sistematično i znanstveno proučavanje stanovništva, promatrajući veličinu, brojnost, promjene u sastavu, natalitet, mortalitet, migracije i faktore koji utječu na to.

Složen proces stalne interakcije između kretanja stanovništva (migracija, natalitet, mortalitet) i struktura stanovništva (biološke, socio-ekonomske, intelektualne).

Podjela demografije na osnovu predmeta proučavanja. Materijalna demografija promatra konkretne stanovnike i populacije, a formalna demografija koristi statističke metode za analizu stanovništva.

Kategorija koja opisuje broj i sastav stanovništva u određenom trenutku.

Obuhvata promjene u stanovništvu tijekom vremena, uključujući natalitet, mortalitet i migracije.

Specifičan skup osoba s individualnim karakteristikama, koje zajedno čine strukturu stanovništva.

Vještine, znanja i kompetencije koje pojedinac posjeduje, a koje doprinose njegovom i društvenom blagostanju.

Osnovna jedinica demografskih istraživanja, definisana kroz karakteristike kao što su spol, dob, mjesto prebivališta, obrazovanje, ekonomska aktivnost i zanimanje.

Popis stanovništva je proces prikupljanja informacija o populaciji određene regije. Informacije se koriste za proučavanje demografskih trendova i planiranje. U prošlosti, popisi su se koristili za poreze, pripremu za rat i procjenu državnih resursa.

Austro-Ugarska je provela popis stanovništva u 1879. Razlog: Prikupljanje informacija o populaciji, broju aktivnih i neaktivnih, prirodnim resursima. Cilj: aktivirati potencijal Bosne i Hercegovine na ekonomskom polju.

Vitalna statistika se bavi prikupljanjem i analizom podataka o rođenjima i smrtima. Ova statistika je važna za proučavanje prirodnog kretanja stanovništva.

Registar stanovništva je baza podataka koja sadrži osnovne informacije o stanovnicima na lokalnom nivou, poput imena, adrese i datuma rođenja.

Malthusov zakon stanovništva izjavljuje da stanovništvo raste eksponencijalno, dok proizvodnja hrane raste linearno. Time se naglašava potencijal za nestašicu hrane, a posljedice su siromaštvo i glad.

Prema Malthusu, postoje 'sigurne' i 'preventivne' prepreke koje regulišu veličinu stanovništva. Sigurne prepreke uključuju glad, ratove. Preventivne prepreke uključuju odgađanje ili izbjegavanje braka.

Neomalturzianizam je teorija koja se razvila u 19. vijeku i koja gradi na idejama Malthusa, ali se dodatno fokusira na kontrolu nataliteta.

Opća stopa nataliteta (n) je omjer broja živorođenih (N) i ukupnog stanovništva (P) u državi ili regiji. Izračunava se pomoću formule: n = (N / P) * 1000.

Opća stopa nataliteta ne uzima u obzir dobne skupine stanovništva, što je ograničenje. Ne razlikuje plodne od neplodnih osoba. To smanjuje njezinu korisnost.

Opća stopa fertaliteta (f) je omjer broja živorođene djece (N) i broja žena u reproduktivnoj dobi (Pf(15-49)). Izračunava se pomoću formule: f = (N / Pf(15-49)) * 1000.

Totalna stopa fertaliteta (TFR) predstavlja prosječan broj djece koje će jedna žena roditi tijekom cijelog života.

Metoda kohorte u analizi fertilnosti koristi podatke iz popisa stanovništva ili anketa o broju djece po kohorti (skupina osoba istog uzrasta) kako bi se odredio prosječni broj djece po ženi.

Transverzalna metoda u analizi fertilnosti koristi podatke vitalne statistike (rođenja, smrti) iz određenih godina kako bi se izračunao prosjek djece po ženi.

Tablica fertaliteta koristi se za procjenu budućeg kretanja stanovništva.

Za izradu tablice fertaliteta potrebni su podaci o broju žena u reproduktivnoj dobi, broju djece do 15 godina, i podatke o starosti majki i djece.

Kretanje stanovništva preko granica u većem broju nego ikad ranije.

Prihvatanje migranata iz različitih kategorija, od izbjeglica do radne snage.

Povećan broj žena među migrantima.

Sistem zakona, strategija i programa usmjerenih na utjecaj na rast i smanjenje stanovništva.

Populacijska politika usmjerena na povećanje stanovništva.

Populacijska politika usmjerena na smanjenje stanovništva.

Populacijska politika usmjerena na ravnomjerniju raspodjelu stanovništva.

Populacijska politika usmjerena na poboljšanje kvalitete stanovništva.

Izostanak rađanja tokom reproduktivnog perioda ili ukupni socijalitetni sterilitet. Podijeljen je na namjerni i nenamjerni. Socijalni sterilitet nije fiziološki, već rezultat okolnosti koje sprečavaju rađanje.

Ovo znači da se osoba svjesno i voljno odlučila ne imati djecu.

Odgađanje rađanja zbog ulaaska u brak u kasnijim godinama, psiholoških i drugih faktora koji sprečavaju stvaranje djece.

To je stanje kada se osoba osjeća emocionalno nespremnom za rađanje djeteta.

Jedan od uzroka socijalitetnog steriliteta.

Niža stopa rođenih u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u tranziciji.

Glavni uzrok pada nataliteta u BiH i tranzicijskim zemljama.

Nezaposlenost, stambena oskudica, niski dječji dodaci, troškovi života - sve ovo su čimbenici koji ograničavaju rađanje.

Migracije u kojima se ljudi sele iz jednog mjesta u drugo s namjerom da se u novom mjestu stalno nastane.

Migracije koje se događaju u određenim periodima, obično tijekom godine, radi obavljanja sezonskih poslova. Ljudi se vraćaju u svoje matično mjesto nakon završetka sezonskog rada.

Dnevne ili sedmične migracije u kojima ljudi putuju na posao ili u školu, a vraćaju se u svoje matično mjesto na kraju dana ili tjedna.

Migracije u kojima ljudi napuštaju jedno područje unutar iste države i sele se u drugo.

Migracije preko državnih granica

Migracije koje nastaju zbog ekonomskih razloga, poput traženja posla ili boljih životnih uvjeta.

Migracije koje nastaju zbog razloga koji nisu ekonomske prirode. Primjerice, zbog političkih progona, katastrofa ili ličnih razloga.

Migracije koje su prisilne, bez slobodne volje i određene su situacijom poput rata ili katastrofa.