Morski život i ribarstvo - pitanja

• Oceani sadrže 97% ukupne vode u biosferi.
• Polarni ledeni pokrovi i ledenjaci čine 2%, a slatka voda 1% ukupne vode.
• Dinamika izmjene vode između rezervoara poznata je kao hidrološki ciklus.
• Prosječna dubina oceana iznosi 3.790 m.
• Postoji pet oceana: Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički.
• Tihi ocean pokriva 155,6 milijuna km².
• Atlantski ocean pokriva 76,8 milijuna km².
• Indijski ocean pokriva 68,6 milijuna km².
• Južni ocean pokriva 20,3 milijuna km².
• Arktički ocean pokriva 14,1 milijuna km².
• Mora se dijele na rubna (epikontinentalna), unutrašnja, sredozemna (mediteranska) i zatvorena mora.
• Rubna mora su odvojena od oceana nizom otoka ili uvučena u kontinentski trup.
• Unutrašnja mora dublje su uvučena u kontinent, a s otvorenim morem povezana uskim tjesnacem ili s više prolaza.
• Sredozemna mora su okružena kopnom i uskim prolazima povezana s oceanima.
• Zatvorena mora su potpuno okružena kopnom.
• Životni prostor mora i oceana dijeli se na morsko dno (bental) i otvoreno more (pelagijal).
• Priobalna područja s velikim brojem morskih organizama nazivaju se neritičkom provincijom.
• Sva ostala područja mora zajedno čine oceansku provinciju (200m).

Dubinske Zone Morskog Dna

• Područje od obale do 200 m dubine naziva se kontinentska podina (shelf).
• U litoralnoj zoni kontinentske podine postoje supralitoral, mediolitoral, infralitoral i cirkalitoral.
• Supralitoral je pojas izložen prskanju mora.
• Mediolitoral je pojas plime i oseke.
• Infralitoral se proteže od donje granice oseke do rasprostranjenosti morskih cvjetnica (20-40 m u Jadranu).
• Cirkalitoral se proteže od rasprostranjenosti morskih cvjetnica do granice prodiranja svjetlosti.
• Kontinentski pad (batijal) proteže se od 200 do 4.000 m dubine.
• Abisalna ravnica zauzima najveći dio morskog dna, s dubinama od 4.000 do 7.000 m.
• Dubokomorske kotline i jarci (hadal) imaju dubine između 7.000 i 12.000 m, s najvećom dubinom u Marijanskoj brazdi.
• U pelagijalu postoje epipelagijal (0-200 m), mezopelagijal (200-1.000 m), batipelagijal (1.000-4.000 m), abisopelagijal (4.000-7.000 m) i hadalopelagijal (>7.000 m).

Osnovne Značajke Morske Vode i Ekološki Čimbenici

• Morske vode imaju veliki toplinski kapacitet.
• Maksimalna gustoća vode je na 4°C (anomalija vode).
• Tlak raste s dubinom (1 atmosfera svakih 10 m).
• Plinovi (O2, CO2) se otapaju u morskoj vodi.
• Postoji površinska napetost (sporije isparavanje u odnosu na slatku vodu).

Ekološki čimbenici koji utječu na sastav i gustoću zajednica

• Temperatura utječe na biokemijske procese, aktivnost enzima, viskoznost i topljivost plinova.
• Na raspodjelu topline utječu molekularna i turbulentna difuzija.
• Prosječna temperatura svjetskih mora iznosi 3,8°C.
• Srednja temperatura površine mora iznosi 17-18°C.
• Postoji termoklina ili sloj nagle promjene temperature.
• Izotermija nastaje uslijed vertikalnog miješanja vodenih masa.
• Na raspored svjetla utječu refleksija, refrakcija, difuzija i apsorpcija.
• Apsorpcija i difuzija određuju domet prodiranja svjetla, odnosno ekstinkciju.
• Dugovalni dijelovi spektra (crveno zračenje) najbrže se apsorbiraju.
• Na 100 m dubine ostaje još samo plavi dio spektra.
• Morsko područje dijeli se na eufotičku (0-50 m ili do 100 m u prozirnim vodama), disfoticku (do 200 m) sa ograničenim prodorom svjetla i afotičku zonu (ispod 200 m) bez svjetlosti ili s minimalnim količinama istog.
• Salinitet (slanost) je ukupna količina soli (g) otopljena u jednom kilogramu morske vode i izražava se u promilima mase (‰).
• Stenohaline vrste su slabo otporne na promjene saliniteta, dok su eurihaline vrste tolerantne na veliki raspon saliniteta.
• Površinska slanost oceana iznosi prosječno 35 ‰.
• Jadranske ingresije su pojave povećane slanosti u Jadranu koje se ponavljaju svakih 7-11 godina.

Otopljeni plinovi, pH, i Hidrostatski Tlak

• Otopljeni plinovi kao O₂ i CO₂ su bitni za disanje i fotosintezu.
• Morska voda sadrži 64% N₂ i 34% O₂.
• Dubina kompenzacije je dubina gdje su potrošnja i oslobađanje O₂ izjednačeni.
• pH je mjera kiselosti ili lužnatosti; pH morske vode je 7,5-8,4 (slabo lužnato).
• Euribati preživljavaju veći raspon tlakova dok stenobati ne podnose promjene tlaka.

Gibanja Mora

• Valovi omogućuju miješanje morske vode i atmosfere.
• Morske dobi (plima i oseka) nastaju djelovanjem gravitacijskih sila Sunca, Mjeseca i Zemlje.
• Morske struje su pokretanja vodenih masa, uzrokovana vjetrovima i razlikama u tlaku, temperaturi i salinitetu.
• Gradijentske struje nastaju zbog razlika u gustoći vode.
• Plimne struje povezane su s pojavom plime i oseke.
• Površinske struje nastaju interakcijom vjetra i rotacije Zemlje (Coriolisova sila).
• Stenotermne vrste podnose male promjene temperature.
• Euritermne vrste mogu živjeti u većem temperaturnom rasponu, imaju široku rasprostranjenost.
• Temperatura tijela mnogih morskih organizama ovisi o temperaturi okoliša (poikilotermni organizmi), neki imaju stalnu temperaturu (homeotermni).
• Upwelling i downwelling su vertikalna gibanja vodenih masa na rubovima kontinenata, nastaju kao efekt vjetra i Coriolisov efekta.

Svjetski ribolovni resursi

• Svjetska produkcija 2020. iznosila je 178 milijuna tona, od čega je 51% ulovljeno, a 49% proizvedeno akvakulturom.
• Azijska ribolovna flota čini 75% ukupne svjetske ribolovne flote.
• Konzumacija ribe varira (1-100 kg per capita, ovisno o području).
• Prosječna potrošnja ribe po stanovniku se povećala (17,4 kg 1961. → 21,2 kg 2020-22.).
• Riba obuhvaća sve jestive morske organizme (riba 75%, rakovi ~ 9%, glavonošci ~ 4%, ostali mekušci ~ 12%).
• Europa ima veću potrošnju ribe (Island (non EU) - 91,5 kg) zemalja EU: najmanja potrošnja u Madžarskoj (4,8 kg)
• Najzastupljenije zemlje u svjetskom morskom ribolovu 2018. su: Kina 15%, Peru i Indonezija 8%, Rusija i SAD 6%.
• FAO UN osnovan je 1945. u Quebecu radi poboljšanja prehrane i poljoprivrede.
• Za praćenje stanja živih bogatstava mora, FAO je definirao 19 ribolovnih područja u svijetu, uključujući Sredozemno i Crno more (37)
• Najznačajnije ribolovno područje je Sjeverozapadni Pacifik (25%).
• Mediteran i Crno more bilježe smanjenje ulova za oko 23% u odnosu na 80-te.
• U ukupnom svjetskom ulovu prednjače pelagičke vrste riba, mala plava riba(22%)
• Najznačajnije vrste prema svjetskim ulovima(2020) su:
• • Engraulis ringens (peruanski inćun), 4,9 milijuna tona
• • Gadus chalcogrammus (aljaska kolja), 3,5 milijuna tona
• • Katsuwonus pelamis (tunj prugavac), 2,8 milijuna tona
• Prema podacima, 57,4% stockova je potpuno eksploatirano, 29,9% prelovljeno, a 12,7% nije potpuno iskorišteno.
• Udio prelovljenih stockova se povećava (<10 -> 30%).
• Većina gospodarski značajnih vrsta je maksimalno iskorištena/prelovljena.
• Primjeri potpuno eksploatiranih vrsta: Engraulis ringens, Gadus chalcogrammus, Katsuwonus pelamis, Mallotus villosus, Clupea harengus, Trichiurus lepturus.
• GFCM, ICCAT i CIESM su važne organizacije za upravljanje ribolovom.

Svjetski biološki resursi mora (Alge)

• Ukupna proizvodnja algi iznosi 32,67 milijuna tona, svega 4,5% je sakupljanje.
• Globalna produkcija se povećala za više od 3 puta u zadnjih 20 godina, bazira se na azijskoj akvakulturi (97%).
• Preostalih 3% odnosi se na skupljanje.
• U uzgoju dominiraju smeđe alge, slijede crvene i zelene alge.
• Alge se koriste kao hrana, za proizvodnju biogoriva, kao izvor topline i električne energije, kao stabilizatori mliječnih proizvoda i emulgatori, u kozmetičkim i farmaceutskim proizvodima, te kao gnojiva.

Crvene alge (Rhodophyta)

• Crvene alge su tradicionalna hrana u azijskim zemljama, posebno u Japanu.
• Rod Porphyra (nori) raste u mediolitoralnoj zoni umjerenih područja na sjevernoj hemisferi.
• U Japanu godišnja proizvodnja iznosi 1 milijardu dolara.
• Japan je najznačajnija zemlja za uzgoj i sakupljanje Porphyra alge.
• Chondrus crispus raste do 10 m dubine i rasprostranjena je duž atlantske obale Europe, zapadne Afrike i Sjeverne Amerike.
• Iz nje se dobiva karagenat koji se koristi u mnogim industrijama.

Smeđe alge (Phaeophyta)

• Kelp - su šume kelpa u čistim, plitkim područjima oceana, neke vrste narastu jako velike

• Višestruka primjena: u prehrani, stabilizator i emulgator hrane, u kozmetici, u proizvodnji stakla, u poljoprivredi - kao gnojivo

• Macrocystis pyrifera (eng. giant kelp) - nalazi se u hladnim vodama sjeverne Kalifornije, do 50 m dubine

• Laminaria japonica Eng – Japanese kelp

• • Rasprostranjenost: sjeverozapadni Pacifik,slučajno uvezena u Mediteran
• • Koristi se u prehrani (Japan), kao lijek (Južna Kina), kao izvor joda (Rusija)
• • Prodaje se uglavnom sušena,a uzgaja se tradicionalno u Japanu, od 1951. intenzivno i u Kini

• Undaria pinnatifida Eng – Wakame

• • Naseljava mediolitoralnu i gornju infralitoralnu zonu do dubina 15-20 m
• • Rasprostranjenost: Japansko more, obale Japana, Koreje i dijelova Kine
• • Vrlo invazivna vrsta – spada među 100 najinvazivnijih svjetskih vrsta! - zbog velike kompetitivnosti prijetnja autohtonim vrstama, veliki problem u uzgojnim farmama zbog obraštaja
• • godišnja proizvodnja u Japanu, Koreji, a u Kini svega par stotina t, manje popularna od roda Laminaria
• • koristi se u ljudskoj prehrani, na istoku poznata pod nazivom wakame, u Japanu se najviše koristi za pripremu tzv. miso juhe

Beskralježnjaci (Avertebrata)

• Iako su u ukupnim ulovima manje zastupljeni od riba, njihova visoka tržišna vrijednost to nadoknađuje → gotovo 40% ukupne tržišne vrijednosti svih morskih organizama koji se izlovljavaju

Spužve (Porifera)

• U komercijalne svrhe koristi se veći broj vrsta i u kućanstvu, kozmetici, potencijalna primjena u medicini (antibiotski sastojci)
• Spužve su najveći proizvođači Kuba, Filipini i mediteranske zemlje Tunis, Grčka i Turska
• U Jadranu se izlovi 4 t spužvi godišnje (> 50% izvozi), najpoznatija lovišta oko otoka Krapnja
• Spongia oficinalis – obična spužva, rasprostranjena u Mediteranu, od površine do dubine 40 m rijetko u istočnom Atlantiku

Koralji (Cnidaria,Anthozoa,Coralliidae)

• Rod Corallium: 27 vrsta rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima, 5 vrsta živi u Atlantiku, a samo jedna od tih vrsta živi i u Mediteranu – crveni koralj, visoko cijenjen na tržištu, upotrebljava se za izradu nakita

• Vrsta rasprostranjena u Mediteranu i istočnom Atlantiku; dubine 20-200 m : sporo rastući organizam nekoliko cm godišnje

• Ukupni godišnji ulov (FAO) 50-60 t

• Najviše se izlovljava u Mediteranu , samo mali dio na atlantskoj obali Maroka i Španjolske

• Zemlje uključene u vađenje koralja C. rubrum u Sredozemnom moru: Albanija, Alžir, Turska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Crna Gora, Maroko , Španjolska i Tunis

• U Jadranu veći broj lovišta : Žirje, Lastovo, Bokokotorski zaljev, Vis, oko Kornata, Zlarin (najpoznatiji su zlarinski koraljari)

Anemonia sulcata

• Rhopilema esculenta – lovi se duž južne obale Koreje, Kine i zapadne obale Japana
• Svjetska proizvodnja morskih ježinaca bila je najveća 1995.
• Čile dominira u svjetskoj proizvodnji (više od 50%). Ostale važne zemlje: Japan, Južna Koreja, SAD, Rusija, Meksiko
• Gospodarski najznačajnije vrste su: Loxechinus albus ( žive u priobalnim, mediolitoralnim i infralitoralnim područjima do 340 m dubine,a godišnji svjetski ulov 30.199 t (2016 .).
• Morski trpovi (Echinodermata, Holothurioidea) – koriste se u ljudskoj prehrani; visoka tržišna vrijednost na dalekom istoku
• FAO svjetska produkcija je dosegnula maksimum 1994. – 42.800 t, a 2006. – 21.500 t, od toga 16.000 tona je uzgojeno u Japanu
• Slična vrsta Pyura chilensis također se koristi kao hrana u Čileu, 2002. - 1.217 t

Mekušci (Mollusca)

• Najviše se izlovljavaju glavonošci ( Cephalopoda), školjkaši (Bivalvia) i puževi ( Gastropoda)
• Ukupni godišnii ulov ~ 7 milijuna t
• Trend porasta uzgoja (najviše školjkaši),~ 16 milijuna t (vrijednost 11,4 milijarde dolara)

Puževci (Gastropoda)

• Morski puževi čine ~ 2% svjetskog ulova mekušaca
• Svjetski ulov je ~ 180.000t godišnje.
• Buccinum undatum tradicionalno se najviše izlovljava u Sjevernom moru
• Javlja se kod nekih vrsta Gastropoda pod djelovanjem polutanata;patološko stanje, nastanak spolnih organa koji ne odgovaraju stvarnom spolu jedinke, tj. kod ženki se stvaraju dijelovi muškog reproduktivnog sustava (pseudohermafroditizam)
• Zajedno sakupi se 9t u godini.
• Zaštićena je vrsta u RH(zaštita staništa)
• GLAVONOŠCI:( koristese u ljudskoj prehani)
  • sirovi sushi u Japanu,te kuhani

Školjkaši (Bivalvia)

• 1 milijun tona 1950. → 16 milijuna t 2015. (od 1995. godišnji porast ~7%)
• Kina je najveći proizvođač (ulov + akvakultura) školjkaša i čini 70% ukupne svjetske produkcije, na 2. mjestu Japan (5,8%), 3. SAD (5,2%)
• Per capita potrošnja – 0,4 kg 1961., danas > 2 kg
• U ukupnoj svjetskoj produkciji, kao i u uzgoju, danas su najviše zastupljene kamenice(37,4%)
• Vrlo se dobro može utjecati na marikulturi i kontinuirani porast uzgoja ima veći dio produkcije u uzgoju te vrstama koje žive( crveno)

Rakovi (Crustacea)

• To je jedna od velikih vrsta skupine Morskih članakonožaca.

• Ima veći broj vrsta kozica, te različitih godišnjih vijeka

• Zajendičko sa egzoskelet.

• To je velika raznolikost i u izlovu

• I veliki su i masivni u područijma: - Azija(Najviše),Kina. - Za odnos ulov-uzgoj po zemlji (Norveška, Ekvador

• I od značke su one skupine rakova.

• Najvažnija je vrsta sličnih raznolikosti i boja, te i šrimpija

• Crangon crangono,(vrste)koje su i na područjima kao:-istočni Atlantik, i u područjima Mediterana

• Na u R.H se rijetko, gdje nalazi.

• Kozica se obuhvaća u najvažnijim vrstama u Medetiran(Jadranu)

• One su se u raznim razdobljima mijneale. Odlokom tog ne bi se to mijenjalo za buduća neka razdobljima

• Aristeomorpha foliacea- (lokacija dubokog mora) One to izdižu nad nekim lokalnim odrocima

• U Jadarskom područjju znaju nalaziti . Vrstu rakova(kril)- oni pripadaju euphausiasca. Za razliku od tih manjih udjela u nečem moru,znaju biti itetekako važne karike u hranjivom lancu, komercijalno se za zdižu i više puta

• Što su veći ulovi. Npr Japan

##-HRAKAVIČNJARE

• -Mnogi od vrste su im upropaštene u više udjela toga, neke zone su jako opasane- NE,SW Pacifik
• To su redom najrazastupljenije zone po ulovima.

U Mediteranu

• Su se našli na velikoj točki sa smanjivanje broja članaka, i razloikosti skupina tog oblika
• Izvršili su se mnogi napori kako bi se to prekinulo i našlo se nešto bolji način.
• U takvim uvjetima. To je samo prevelik ribolovni napor.
• Vrste kojima se moraju podrediti te duljine, za sve ostale vrste u korištenju

SKUALUS

• U nekim dijelovima Atlantika i više.
• I takva jedna velika vrsta se nalazi u SAD
• Sve po tome imaju značajan uticaja

Kostuljnjače

(Živo u velikim jatima):- Imaju izrazito obilje

Najzastupljenija vrsta engraulis ringens:

(Peru, CIle)(puno se to mora znati i učiti)

• • To se izlovljava plivalicama. NajViše Peru i Čile
• Rasprostranjenost -J.Pacifik, vrsta obalna, ali su izlovljene

NajVEči gradovi Aziji pokazuju i izvoznici:

• Kina
• Japan
• Indonezija
• U RH(vrlo su bitna znanja u glavi)
• Crno ili mjeto moru

Sardina Pithardus - (eng:-Europski pilchard sardine)( Vrsta se mora zapamtiti):-

(to je jedan od dominantog svijeta).

Kratki kviz o morskom životu, ribarstvu i oceanografskim fenomenima. Provjerite svoje znanje o vrstama riba, školjkaša, zaštiti prirode i utjecaju oceana. Idealno za studente biologije i ljubitelje mora.