SKRIPTA VODITELJ BRODICE.pdf

2021 Skripta za VODITELJE čamca/brodice  1. MOTORISTIKA I RADITELEFONSKA SLUŽBA MOTORISTIKA 1.1 PODJELA MEHANIČKIH PORIVNIH UREĐAJA Motori se dijele prema radu: 2 - taktni i 4 - taktni, prema termodinamičko...

2021 Skripta za VODITELJE čamca/brodice  1. MOTORISTIKA I RADITELEFONSKA SLUŽBA MOTORISTIKA 1.1 PODJELA MEHANIČKIH PORIVNIH UREĐAJA Motori se dijele prema radu: 2 - taktni i 4 - taktni, prema termodinamičkom procesu: Otto i Diesel, prema načinu ugradnje: izvanbrodski i stabilni – ugrađeni, a u novije vrijeme električni. 1.2 OSNOVNI POJMOVI O RADU Otto motor (benzinski) : Mogu biti dvotaktni i četverotaktni. Na manjim plovilima uglavnom se upotrebljavaju kao vanbrodski. Otto motor je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa pali utjecajem vanjskog izvora (svjećice) na kraju takta kompresije. Priprema smjese obavlja se u rasplinjaču ili direktno (injektori), a do paljenja dolazi pomoću svjećice koja se napaja iz magnetskog indukcijskog generatora. Dizel motor može biti dvotaktni i četverotaktni. Uobičajeno je da se na manja plovila dizel motori instaliraju kao ugrađeni (stabilni) motori i to isključivo četverotaktni. To je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa formira u cilindru na taj način da se ubrizga gorivo u vruć stlačen zrak (komprimiran) klipom, pa do paljenja dolazi samozapaljenjem. ČETVEROTAKTNI - Proces paljenja četverotaktnih motora se obavlja u dva okreta radilice 1. takt - usisavanje: 2. takt - kompresija: 3. takt - ekspanzija: 4. takt - ispuh: Klip se nalazi u Klip se nalazi u Klip se nalazi u silazu Klip se nalazi u silazu prvog uzlazu prvog drugog okretaja, usisni i uzlazu drugog okretaja, usisni okretaja, usisni i ispušni ventili su zatvoreni. okretaja, ispušni ventil je otvoren ispušni ventili su naziva se još i radni takt ventil je otvoren zatvoreni, obavlja se kompresija zraka DVOTAKTNI - Proces paljenja dvotaktnih motora se obavlja u jednom okretu radilice 1. takt čine usis i kompresija 2. takt ekspanzija i ispuh. Sve manje se koriste na manjim plovilima Otto motor (benzinski) 2 -taktni i 4-taktni motor, za paljenje gorive smjese koristi iskru sa svjećice. Dizel (naftni) uslijed visokog stupnja kompresije stlačeni zrak postiže visoku temperaturu dovoljnu da se uštrcano gorivo samo zapali (eksplodira). 1.3 PRIPREMA ZA POGON, NAČIN UPUĆIVANJA, ZAUSTAVLJANJE, PODMAZIVANJE I HLAĐENJE Prije samog upućivanja motora i isplovljenja potrebno je izvršiti kontrolu cijelog plovila, stanja oko plovila, pogona (osovine i propelera) zbog mogućih smetnji (konopa, vrećica, granja i drugih predmeta koji mogu oštetiti pogon ili zatvoriti dotok vode za hlađenje. Priprema samog porivnog stroja svodi se na postavljanje motora u pravilan položaj (trim), ukoliko je vodeno hlađenje provjeriti i otvoriti ventil za ulaz vode iz okolnog medija u sustav za hlađenje (nakon plovidbe potrebno je zatvoriti ventil da ne dođe do popuštanja spojeva i cjevovoda, prodora vode i potonuća plovila – za ostale ventile ulaza sanitarne vode postupiti na isti način), slijedi priključivanje goriva ili otvaranje ventila za dovod goriva, provjera količine goriva i otvaranje odzračnika na tanku goriva, provjera količine ulja u motoru, kontrola napona akumulatora i uključivanje prekidača napajanja ako plovilo je upućivanje električno. Ako je motor ugrađen, potrebno je dodatno prije upućivanja provjetriti motorni prostor radi sigurnosti kako bi izbjegli požar ili eksploziju prije upućivanja. Prije samog pokretanja obavezno provjeriti nalazi li se sigurnosni prekidač u položaju za start. Upućivanje kod manjih motora vrši se ručno pomoću užeta a kod većih – jačih pomoću elektropokretača okretom ključa ili pritiskom tipke „start“. Nakon upućivanja vizualno ili putem instrumenata provjeravamo funkciju hlađenja, podmazivanja, punjenja struje i ostalog potrebnog (moguće su posebne upute od proizvođača motora). Zaustavljanje se vrši pritiskom gumba za gašenje, vađenjem (potezanjem) sigurnosne narukvice ili okretom ključa na položaj za gašenje. Generalno kod benzinskog motora se zaustavljanje vrši prekidom struje i dotokom goriva, a kod dizela prekidom dovoda goriva. Podmazivanje Na motorima koji se koriste na manjim plovilima zastupljeno su dva načina podmazivanja motora. Vanbrodski benzinski motori koriste često sustav podmazivanja gorivom, pa se zbog toga dodaje određeni postotak ulja, ovisno o uputama proizvođača. Ta vrsta goriva poznata je pod nazivom "mješavina". Ugrađeni Dizel i Otto motori podmazuju se pod tlakom i prskanjem ulja po njihovim pokretnim dijelovima. Ulje se ne miješa sa gorivom, nego se nalazi u posebnom spremniku koji se naziva karter. Povremeno je potrebno količinu ulja u karteru provjeriti i dopuniti, pa se savjetuje redovito kontroliranje razine ulja prije svakog uključivanja motora. Za vrstu ulja koja se koristi nužno se držati uputa proizvođača motora (gradacija, količina, vrsta – sintetičko, polusintetičko ili mineralno). Hlađenje Hlađenje motora može biti vodeno i zračno. Vodeno može biti otvoreno (direktno) i zatvoreno (indirektno). Kod direktnog vodenog hlađenja vodena pumpa uzima vodu izvan trupa plovila i nakon što ohladi motor na potrebnu radnu temperaturu vrati ju natrag. Indirektno hlađenje izvedeno je na način da tekućinu koja hladi motor(antifriz), u izmjenjivaču (hladnjaku) hladi voda po kojoj plovilo plovi - voda iz okolnog medija (more, rijeka, jezero... ). Uvjet za dobro funkcioniranje ovog sistema su crpke, usis vode, cjevovodi i dovoljna količina tekućine u zatvorenom sustavu. Kod vodom hlađenog motora potrebno je redovito nadzirati kontrolni mlaz, te redovito mijenjati rotor vodene pumpe (impeler). Motor se može hladiti i zrakom pomoću ventilatora i protoka zraka. U tom je slučaju od velike važnosti omogućiti nesmetani dovod zraka do ventilatora (turbine). 1.4 KONTROLA RADA, INSTRUMENTI ZA KONTROLU Rad motora kontrolira se instrumentima: analogni, elektronski itd. Kod manjih motora prirodnim čulima: vid, sluh, njuh i opip. INSTRUMENTI A - Brojač okretaja motora B - Mjerač goriva u rezervoaru C - Pritisak ulja u motoru D - Temperatura rada motora E - Napon u akumulatoru 1.5 DIJAGNOSTICIRANJE KVAROVA I NJIHOVO OTKLANJANJE Čest uzrok kvaru na motoru je loše održavanje, ali i otkazivanje pojedinog sklopa na motoru uslijed vibracija ili udarca. Motor treba redovito održavati te poznavati tehničke osnove za provjeru i otklanjanje kvarova kao i osnovne postupke u svezi sa tim. Kvar u sistemu dovoda goriva, kvar na uređaju za pokretanje motora i elektro-instalaciji, kvar uslijed nedovoljnog hlađenja i pregrijavanja motora i mehaničko oštećenje udarca propulzora (propelera) osnovni su problemi koji se javljaju pri pokretanju i korištenju motora. Motor je potrebno poslije svake sezone ili planiranog dužeg nekorištenja konzervirati, a prije sezone napraviti redovni servis i dekonzervaciju motora. Za dugovječnost motora i pogona ulje je potrebno redovito mijenjati svake sezone ili nakon određenog broja sati prema uputama proizvođača motora. 1.6 AKUMULATORI, GORIVO I MJERE PREDOSTROŽNOSTI KOD KRCANJA GORIVA U današnje vrijeme sve češći su motori koji se pokreću pomoću elektro pokretača. Za pokretanje motora na taj način potrebna nam je električna struja koju dobivamo iz akumulatora koji nam služi za njezino pohranjivanje. Akumulator se uporabom troši, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razine elektrolita i očistiti spojnice (kleme) te pričvrstiti i dopuniti. Većina akumulatora sastoji se od članaka – ćelija koje sadrže olovne ploče – elektrode: anode i katode, koje su uronjene u sumpornu kiselinu razblaženu destiliranom vodom. Zbog svog sadržaja prevrnut ili oštećen akumulator može biti opasan za zdravlje i okoliš, pa se pri rukovanju istima savjetuje oprez. Kod krcanja goriva: dizel, benzin i mješavina benzina i ulja za podmazivanje, treba se strogo pridržavati određenih pravila: – Spremnik goriva uvijek mora biti u ispravnom stanju, ne smije biti izložen suncu ili nekom drugom izvoru topline. – Ako se tijekom manipulacije gorivom dio goriva razlije odmah treba osušiti mjesto gdje se to dogodilo, a u blizini treba uvijek imati uređaj ili sredstva za gašenje požara. – Potrebno je izbjegavati radove i postupke koji bi mogli izazvati iskrenje, žar ili plamen u blizini spremnika za gorivo, a za vrijeme krcanja goriva preporuka je da na plovilu ne bude putnika. – Nakon krcanja potrebno je provjetriti prostor u kojemu se nalazi motor, kao i ostale prostore kod kojih je moguć dotok plinova i para goriva. 1.7 BRODSKE INSTALACIJE U instalacije pripadaju cjevovodi za dobavu pitke i sanitarne vode, vatrogasni vodovi, električni vodovi i mreže, cjevovodi i sustavi za krcanje goriva, uljni i hidraulični vodovi i sustavi, sustavi cjevovoda za balastne i crne tankove te sustav cjevovoda za spašavanje i ostale instalacije zavisno o svrsi i namjeni plovila. 1.8 SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA Dijelimo na priručna i tipska. Priručna su: pijesak, ponjava, voda i sl., a tipska: aparati punjeni: prahom, pjenom, CO2 itd., zavisi od vrste požara (gorive tvari). Po izvedbi mogu biti prijenosni, poluautomatski i automatski (opremljeni senzorima). 1.9 POZNAVANJE MJERA PREDOSTROŽNOSTI ZA SPREČAVANJE IZLIJEVANJA ULJA Danas se daje poseban značaj zaštiti okoliša i zaštitu mora i unutarnjih voda. Republika Hrvatska je potpisnica različitih međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša pa tako i Međunarodne konvencije o zaštiti mora od onečišćenja uljima i drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MARPOL. Konvencija donosi paket propisa o zaštiti mora, poglavito za područja zatvorenih mora: Sredozemno, Crveno, Crno i Baltičko. Budući da je Jadransko more dio Sredozemnog u njemu je zabranjeno svako ispuštanje ulja, goriva i krutih otpadaka, osim otpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadržava masnoće. Zbog navedenog svaki čamac/ brodica mora imati odgovarajuće posude za prikupljanje otpadnih ulja koje je potrebno predati i odložiti na za to predviđeno mjesto na obali (luke, marine isl.). 1.10 BALASTNI TANKOVI I TANKOVI ZA PRIKUPLJANJE OTPADNIH VODA Sva plovila koja imaju balastne tankove i tankove za prikupljanje otpadnih voda i tekućina moraju ih prazniti na za to određenim mjestima. Čamac/ brodica mora imati odgovarajuće posude za prikupljanje otpadnih tekućina i otpadaka (kućnog otpada) koje je potrebno predati i odložiti na za to predviđeno mjesto na obali (luke, marine, za kućni otpad - kontejner i sl.) u skladu sa MARPOL konvencijom ali i ostalim propisima, kulturom ponašanja i brigom o okolišu.  RADIOTELEFONSKA SLUŽBA Bez obzira da li na brodu ili brodici postoji radiotelefonska postaja po sili zakona ili po volji vlasnika plovila, osoba koja njome rukuje mora posjedovati ovlaštenje za rukovanje radiotelefonskom postajom. 1.11 ISPRAVE BRODSKE RADIOTELEFONSKE POSTAJE, SLUŽBA BDIJENJA, RAD LUCI, NADZOR I INSPEKCIJA Pomorska radiotelefonska služba namijenjena je zaštiti života na moru i sigurnosti plovidbe. Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (SOLAS 74) i Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova propisano je koji brodovi moraju imati radiotelefonsku postaju. Za čamce i brodice tu materiju regulira Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama, a za plovila unutarnje plovidbe Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama i Regionalni sporazum o radiotelefonskoj službi na unutarnjim vodnim putovima (RAINWAT). Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu - je dokument kojim se dokazuje da plovilo može upotrebljavati radiotelefonsku postaju. Izdaje ga Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), vrijedi trajno odnosno do gubitka, otuđenja, oštećenja ili kojeg drugog razloga prestanka uporabe radijske postaje, ili prestanka uporabe plovila, a sadržava podatke o plovilu, podatke o radiotelefonskoj postaji, podatke o nositelju dozvole, pozivnu oznaku, pozivni i satelitski identifikacijski broj te frekvencijska područja ili dodijeljene frekvencije. Dozvola mora biti na plovilu. Služba bdijenja obavlja se neprekidno na plovilima koji moraju imati radiotelefonsku postaju. Na onima koja ne moraju imati obavlja se po osobnom nahođenju. Služba bdijenja obavlja se na VHF-u na na 16. kanalu - frekvenciji od 156,8 Mhz. U luci nije dozvoljeno korištenje VHF radiotelefonske postaje, osim za lučke operacije, manevar (snaga 1W) ili za slučaj pogibelji, hitnosti i sigurnosti. Svaka zemlja propisuje način rada VHF radiotelefonsku postajom u luci i na sidrištu. Obalnu radio-službu u Republici Hrvatskoj obavljaju tri obalne radio-postaje. To su: Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio. One svojim radom osiguravaju normalno odvijanje plovidbe, emitiraju meteorološka izvješća i upozorenja (vidi dio Izvješća o vremenu i upozorenja), na zahtjev medicinske savjete i drugo. Radio dnevnik - je knjiga u koju se kronološkim redom unose podaci bitni za rad radiotelefonske postaje (početak i kraj rada, rad i komunikacija sa drugim radiotelefonskim postajama i td.). Sve poruke koje se odnose na pozive za POGIBELJ, HITNOST I SIGURNOST upisuju se posebice pažljivo i s punim sadržajem. 1.12 SMJEŠTAJ I DIJELOVI RADIOTELEFONSKE POSTAJE, MJERE PROTIV SMETNJI Radiotelefonska postaja je skup uređaja i opreme za uspostavu i održavanje radio veze, a sastoji se od prijemnika i predajnika sa antenom i antenskim kablom, izvorom električne energije i ostalom opremom, smještenim na plovilu. Ugrađuje se na po mogućnosti na najviše moguće mjesto iznad glavne palube na mjesto za pristupačno rukovanje prilikom upravljanja plovilom. Tako se postiže bolji prijem i predaja i zaštita od nepovoljnih utjecaja na sam uređaj (vlage, izloženosti sunca - temperatura i sl.). Radiotelefonske postaje rade na VHF frekvencijskom području od 156-174 Mhz stoga ju često nazivamo i VHF radio uređajem ili VHF radijskom postajom. Za rad VHF pomorske radijske službe koristi se 56 VHF kanala (simpleksni i dupleksni kanali), od kojih VHF kanal 16 (156.800 MHz) služi za pozivanje i komunikaciju u slučaju pogibelji, hitnosti i sigurnosti, te za pozivanje u svrhu ostale komunikacije, a VHF kanal 70 (156.525 MHz) služi za DSC poziv, bez obzira na vrstu poziva, dok ostali VHF kanali služe za sve ostale vrste komunikacije. Na pozivnim kanalima pozivna komunikacija treba trajati najdulje 1 minutu, osim u slučajevima pogibelji, hitnosti i sigurnosti. Nakon uspostave komunikacije na pozivnom kanalu potrebno je prijeći na jedan od radnih kanala o čemu odlučuje i predlaže postaja koja je uputila poziv. U nekim izvanrednim situacijama prednost ima obalna radiopostaja (npr. kad je potrebno otpremiti hitnu poruku) koja može zahtijevati čak i prekid komunikacije radiotelefonskih postaja u komunikaciji, i to se mora poštivati. Radiotelefonskom postajom se postiže doseg od nekoliko desetaka nautičkih milja (ovisno o samoj postaji, anteni, smještaju iste i meteorološkim uvjetima). Snaga odašiljača radiotelefonske postaje je 25W, s mogućnošću smanjenja snage na 1W (lučki rad, komunikacija plovilo – plovilo, plovilo – obala na užem akvatoriju). 1.13 IDENTIFIKACIJA I POZIVNI ZNAKOVI, OPĆI POSTUPAK ZA USPOSTAVLJANJE VEZE U radiotelefonskoj službi postoje tri načina identifikacije: Identifikacija pozivnim znakom npr: 9A600 Identifikacija imenom radiotelefonske postaje (naziv čamca/brodice) npr: "ALBATROS" Identifikacija registracijskom oznakom čamca/brodice npr. SB 600 Prije svakog emitiranja pozivatelj će utvrditi da njegovo emitiranje ne ometa emitiranje ili komunikaciju koja je već u tijeku, već će pričekati da se ista završi. Prilikom uspostave veze pozivatelj se služi POZIVNIM 16. VHF kanalom (frekvencije 156,8 Mhz) , a daljnju komunikaciju obavlja na dogovorenom RADNOM kanalu (radnoj frekvenciji). Rad na pozivnoj frekvenciji ne smije trajati duže od 1 minute osim u slučaju opasnosti. OPĆI POSTUPAK USPOSTAVLJANJA VEZE (plovilo – plovilo) brod ALBATROS, brod ALBATROS, brod ALBATROS Primjer poziva ovdje 16. kanal čamac SB 600, čamac SB 600, čamac SB 600 čamac SB 600, čamac SB 600, čamac SB 600 Primjer odgovora ovdje 16. kanal brod ALBATROS, brod ALBATROS, brod ALBATROS brod ALBATROS ovdje čamac SB 600 prijeđite na kanal 72 PRIJEM čamac SB 600 ovdje brod ALBATROS prelazim na kanal 72 PRIJEM (Obje radiopostaje prelaze na kanal 72) brod ALBATROS ovdje čamac SB 600 kako me čujete PRIJEM čamac SB 600 ovdje brod ALBATROS Primjer komunikacije čujem vas odlično. Izvolite PRIJEM 72. kanal brod ALBATROS ovdje čamac SB 600 tražim dopuštenje za pristajanje uz vaš lijevi bok PRIJEM čamac SB 600 ovdje brod ALBATROS imate dopuštenje, slobodno se vežite PRIJEM brod ALBATROS ovdje čamac SB 600 zahvaljujem na dopuštenju GOTOVO brod ALBATROS GOTOVO 1.14 SIGNAL ZA POGIBELJ, POZIV I PORUKA POGIBELJI MAY DAY (mejdej) - znak opasnosti - pogibelji, prvi je po prioritetu u radio prometu, označava da plovilu prijeti opasnost od potonuća, prevrnuća ili požara, a osobama na njemu prijeti životna opasnost i da pozivatelj traži hitnu pomoć; uslijed požara, eksplozije, prodora mora i td. POSTUPAK SLANJA PORUKE: MAY DAY 3x OVDJE (ili THIS IS) 1x ime (ili oznaka) plovila 3x MAY DAY, ime/oznaka i pozicija plovila u pogibelji vrsta pogibelji i kakva se pomoć traži U koliko je čujnost i odašiljanje slabo tada se za svaku slovnu ili brojčanu oznaku izgovara tekst iz MEĐUNARODNE TABLICE SRICANJA Na novijim radiotelefonskim postajama postoji tipka DISSTRES - odašiljanje poziva u pogibelji POZIVOM NA BROJ 915 i 112 možemo ostvariti POZIV U POMOĆ - MOŽEMO GA ZVATI I MOBITELOM. 1.15 SIGNALI I PORUKE O HITNOSTI I SIGNALI I PORUKE O SIGURNOSTI PAN-PAN (pan-pan) - znak hitnosti - žurnosti, drugi je po prioritetu u radio prometu, označava da pozivatelj ima vrlo hitnu poruku u svezi sa sigurnošću plovila ili osobe na njemu (čovjek u moru, kvar stroja, bolest itd.). SECURITE (sekurite) - znak sigurnosti, treći je po prioritetu u radio prometu i daje se kad je na bilo koji način ugrožena sigurnost plovidbe (važno navigacijsko ili meteorološko upozorenje) npr. svjetionik ne radi, oznaka u plovnom putu nedostaje, zamijećena olupina, pojava iznenadne oluje i dr. 1.16 RED PRVENSTVA U RADIO – PROMETU, RADIO TELEGRAM, UPOTREBA MEĐUNARODNE TABLICE ZA SRICANJE SLOVA I BROJEVA, PROVJERA RADIOTELEFONSKE POSTAJE PRIJE PUŠTANJA U RAD Prema redu prvenstva u radio prometu signale dijelimo na: 1. MAYDAY - signal pogibelji 2. PAN-PAN - signal žurnosti ili hitnosti 3. SECURITE - signal sigurnosti 4. MEDICO - liječnički savjeti 5. Poruke u vezi s traganjem i spašavanjem 6. Meteorološki telegrami i dr. Radio telegram se sastoji od: službenog dijela, plaćene oznake, adrese primatelja, teksta, adrese pošiljatelja i potpisa. Službeni dio popunjava operater, a sadrži: naziv polaznog mjesta, broj (svaki dan je nova numeracija koja počinje s rednim brojem jedan „1“), broj riječi, dan i vrijeme predaje. Potpis nije obvezan. Adresa mora sadržavati barem dvije riječi primjerice "Kapetanija Osijek" (primatelja i mjesto-grad). Svaka riječ može sadržavati najviše 10 znakova. Riječ koja sadrži više od deset znakova računa se kao dvije riječi. Tekst je najčešće otvoren, a može biti i tajan. Sadržajem ne smije vrijeđati osobu niti ustavne odrednice države. Dijelimo ih na ulazne i izlazne telegrame. Obračun telegrama vrši Plovput iz Splita, uobičajeno mjesečno, a cijenu pojedinog razgovora daje odnosna obalna radijska postaja. Tajnost u radio prometu obvezuje operatera i voditelja brodice da sadržaj telegrama ne smiju prenositi drugim osobama. Provjera radiotelefonske postaje prije puštanja u rad Provjeru ispravnosti rada radiotelefonske postaje i svih njezinih sastavnih dijelova vrši vlasnik ili voditelj čamca/brodice, a preporuča se učiniti prije svakog isplovljenja. Provjera ispravnosti rada uređaja ne smije se vršiti na VHF kanalu 16 (osim ako je to nužno, ali onda isključivo izlaznom snagom emitiranja 1W). 1.17 Praktično rukovanje radioteflonskom postajom. Osnovna načela "Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost – GMDSS sustava. Važnije kontrole na radiotelefonske postaji su: Volume - služi za uključivanje/isključivanje uređaja, kao i za regulaciju jačine tona Squelch - služi za otklanjanje smetnji (šumova) Dimmer - služi za regulaciju jačine osvjetljenja uređaja, a posebice pokazivača kanala Dual watch - nam omogućava istovremeno slušanje kanala 16 i bilo kojeg drugog kanala Kontrola 1/25 W (L/H) - služi za podešavanje izlazne snage odašiljača Tipke za odabir i prebacivanje kanala i tipka za 16. kanal DISTRESS – služi za odašiljanje poziva u pogibelji Ako je plovilo opremljeno VHF DSC radiotelefonskim uređajem pritiskom na DISTRESS tipku putem kanala 70 uputiti će se digitalno selektivno pozivanje (DSC = Digital Selective Calling) u slučaju pogibelji. Prijem poruke na zaslonu VHF DSC radiotelefonske postaje uključi alarm kojega voditelj čuje. Nakon što vidi o kojem se pozivu radi pozvat će plovilo pozivatelja na VHF kanalu 16. U plovidbi priobalnim morima DSC poziv će najprije čuti Obalne radijske postaje i one će prve reagirati na alarm poziva i povratno pozivati plovilo u pogibelji. OPĆA NAČELA GMDSS-a Osnovna je zadaća Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost – GMDSS sustava omogućiti službi traganja i spašavanja SAR (Search and Rescue) hitno obavještavanje o brodovima koja se nalaze u pogibelji i uzbuniti i organizirati koordinaciju brodova u neposrednoj blizini broda u pogibelji, tako da mogu sudjelovati i pomoći u koordiniranim akcijama traganja i spašavanja. Operacijama službe SAR, rukovodi Pomorski centar za koordinaciju spašavanja MRCC (Maritime Rescue and Coordination Centre) smješten u Rijeci. Sustav omogućuje hitno objavljivanje obavijesti iz područja pomorske sigurnosti (Maritime Safety Information - MSI) koje obuhvaćaju navigacijska i meteorološka upozorenja. GMDSS se temelji na satelitskim i zemaljskim komunikacijskim vezama i službama  Tablica sricanja Abeceda Ključ za slova Izgovor A Alfa Alfa B Bravo Bravo C Charlie Čarli D Delta Delta E Echo Eko F Foxtrott Fokstrot G Golf Golf H Hotel Hotel 1 India Indlja J Juliett Džulijet K Kilo Kilo L Lima Lima M Mike Majk N November November 0 Oscar Oskar P Papa Papa Q Ouebeck Kvibek R Romeo Romio 5 Sierra Siera T Tango Tango U Uniform Juniform V Victor Viktor W Whisky Viski X X-ray Iksrej Y Yankee Jenki Z Zulu Zulu Brojevi i oznake 0 NADAZERO nada ZIRO 1 UNAONE una UAN 2 BISSOTVVO biso TU 3 TERRATHREE tera TRI 4 KARTEFOUR karte FOR 5 PANTAFIVE panta FAJV 6 SOXISIX soksi SIKS 7 SETTESEVEN sete SEVN 8 OKTOEIGHT okto EIT 9 NOVENINE nove NAJN , (DECIMALNI ZAREZ) DECIMAL desi MAL. (TOČKA) STOP STOP  2. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA) Navigacija je nauka i vještina vođenja broda, najpovoljnijim putem od jednog mjesta do drugog. Zemlja je tijelo nepravilnog oblika lagano spljošteno na polovima, a izbočeno na ekvatoru. Zemlji je dan naziv geoid. Razlika između velike i male poluose iznosi oko 22 km. pa se za potrebe navigacije smatra kuglom. Pozicija čamca/brodice ili bilo koje točke na Zemlji određena je dvjema koordinatama: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom, a čije vrijednosti izražavamo u stupnjevima, minutama i desetinama minute. Ne postoje dva ista mjesta na kugli zemaljskoj određeno koordinatama (ϕ i λ). (ϕ - fi) Geografska širina 0 – 90° N sjeverno, iznad Ekvadora prema SP (Sjeverni pol) 0 – 90° S južno ispod Ekvadora prema JP (Južni pol) (λ - lambda) Geografska duljina 0 – 180° E istočno desno od Greenwicha (nultog meridijana) 0 – 180° W zapadno lijevo od Greenwicha (nultog meridijana) 1° (jedan stupanj) = 60´ (60 minuta) 1´ (jedna minuta) = 60˝ (60 sekundi) 1´ (minuta ϕ) = 1 Nm (nautička milja) - iznosi 1.852 metra (prosjek u navigaciji) 1 kab (kabel) = 1/10 Nm iznosi 185,2metara 1 čv (čvor) (eng. kn – knot) je jedinica za brzinu (1 Nm/h - nautička milja/sat) – za brzinu plovila, vjetra i td. Pomorska navigacija, ovisno o tome gdje se izvodi dijeli se na terestričku (obalnu), elektronsku i astronomsku. Za plovidbu čamcem/brodicom obalnim područjem važno je poznavati osnove terestričke navigacije, znati pročitati sadržaj pomorske navigacijske karte i raditi na karti (ucrtavati i očitavati kurs, azimut, poziciju i udaljenost) uz navigacijska pomagala: navigacijske trokute, ravnalo, šestar, olovku, gumicu, kalkulator, sat i kompas. (prezentacija) 2.1 POMORSKA KARTA OPĆENITO (VRSTE, SADRŽAJ KARTE, KATALOZI KARATA, MJERILA) Karte se dijele na: generalne, kursne, obalne, i karte planove. Generalne karte su prikaz većih vodnih površina kao oceani, mora i obala, Kursne karte se koriste za plovidbu na otvorenom moru, obalne karte pokazuju manja područja sa vidljivim detaljima važnih za plovidbu uz obalu, a karte planovi detaljno prikazuju luke, lučice, kanale i prolaze te sidrišta. Vrsta karte Uobičajeno mjerilo Opis prikazuju čitave oceane i mora s Generalne karte 1 : 350 000 do 1 : 5 000 000 pripadnim dijelovima obale, ili njihove veće površine. prikazuje dio mora i ima sve Kursne karte 1 : 100 000 do 1 : 500 000 podatke potrebne za vođenje navigacije na otvorenom moru prikazuje manji obalni dio kao i osnovno je navigacijsko pomagalo Obalne karte 1 : 50 000 do 1 : 100 000 u obalnoj plovidbi. Na njima su unijete sve opasnosti za plovidbu prikazuju neki ograničeni predio od posebnog značaja za plovidbu, Karte planovi 1 : 2 000 do 1 : 50 000 luku, sidrište. Na njima su prikazani svi detalji luka, lučica, sidrišta, prolaza i sl. U jednom od uglova karte prikazani su opći podaci, broj karte, područje zatim mjerilo u nautičkim miljama i kilometrima, kompasna ruža, paralele i meridijani, uz gornji i donji rub podjelu geografske duljine sa stupnjevima i minutama (na planovima i sekundama) radi određivanja pozicije te uz lijevi i desni rub podjelu geografske širine također u stupnjevima i minutama i kabelima (na planovima i sekundama) koja nam pored određivanja pozicije služi za mjerenje udaljenosti na karti u nautičkim miljama i kabelima. Karta sadrži i druge podatke, a koji su opisani u dijelu „čitanje karata, oznake i skraćenica. (prezentacija) Katalog karata izdaje hidrografski institut u raznim mjerilima, svaka karta ima svoj broj i prikazuje određeno područje. Za plovidbu uz obalu uglavnom koriste obalne karte koje su obično u mjerilu 1 : 100 000 i karte planove u mjerilu 1:5 000 do 1:50 000. Navedene karte izrađene su u nekoliko formata, a najčešće korišten za mala plovila je A2, dok je za veća plovila česta upotreba formata B1. 2.2 ČITANJE KARATA, OZNAKE I SKRAĆENICE. Karte su označene simbolima, brojkama, skraćenicama i drugim znacima koji nam olakšavaju planiranje plovidbe i samu plovidbu.  Oznake opasnosti Oslatle oznake Svjetla Greben suh za niske vode Dubine do 10 metara Svjetionik - svjetlo Greben u razini hidrografske nule Granica dubina (izobata) Svjetleća plutača Podvodni greben opasan za navigaciju Dubina u metrima Svjetleća oznaka (dubina nepoznata) - dubina manja od 2 m Opasan podvodni greben Pilotska stanica Brod svjettionik (dubina poznata) - dubina manja od 2 m Podvodni greben Marina, lučica (dubina nepoznata) Svijetlo sa sektorom Podvodni greben Sidrište za velike brodove (dubina poznata) Nasukana podrtina vidljiva za vrijeme niske B Bijelo Sidrište za male brodove vode Z Zeleno C Crveno Podrtina (samo se jarbol vidi) Zabranjeno sidrenje Ž Žuto Svjetlo na bljeskove (trajanje Podrtina (dubina poznata) Odvojene rute prometa Bl svjetla kraće od trajanja tame) Podrtina neopasna za plovidbu Plutača za vez Kbl Svjetlo na kratke bljeskove Svjetlo na prekide (trajanje PA Približna pozicija Zabranjen ribolov Pk svjetla dulje od trajanja tame) Izofazno svjetlo (jednako PD Sumnjiva pozicija Podvodni kabel Izo trajanje svjetla i tame) Signal svjetla u grupi - 3 bljeska ED Postojanje sumnjivo Podvodni cjevovod Gp(3) ili (3) u grupi Zabranjeno područje Granica područja za sidrenje Pm Svijetlo sa promjenom boje Usađene oznake Granica područja ribolova Trajanje Intervala signala 5s (svijetlo i tama do ponavljanja Plutajuće oznake Granica zabranjenog područja jednakog intervala) Oznaka usamljene opasnosti - dvije crne Nadmorska visina svjetla Pomorska granica općenito 12m kugle (svjetionika) Vidljivost svjetionika u Struja općenito (brzina) 9M nautičkim (morskim) miljama Ostale oznake za usađene i plutajuće oznake Struja plime Sekt Svijetlo sa sektorom Struja oseke Pot Potamljeni sektor Skraćenice Vrsta dna Obličije obale V ka Vidi kartu p P Pijesak z Zaljev, zaton V pl Vidi plan m M Mulj U Uvala zab Zabranjeno š Š Šljunak Pr Prolaz prib Približno k K Kamen Vr Vrata kn čv Čvor (eng. knot) t T Trava KAN Kanal M NM Nm Nautička (morska) milja šk ŠK Školjke Tj Tjesanac, ulaz kab Kabel (duljina) kor KOR Koralj Marina Marina, lučica j Lat Geografska širina Gr Greben O Otok l Long Geografska duljina Hr Hrid Pol Poluotok  Stupanj Bk Brak Rt Rt  Minuta Plić Plićina  Sekunda Glib Glib, blato T Privremen OZP Oglas za pomorce Var Magnetska varijacija E Istok (eng. East) W Zapad (eng. West) N Sjever (eng. North) S Jug (eng. South) 2.3 ODREĐIVANJE KURSOVA I AZIMUTA Kurs (K) je kut između meridijana i uzdužnice broda, a čita se od 0 360° u smjeru kazaljke na satu. Azimut (ω) je kut između meridijana i smjera na objekt, a čita se od 0 360° u smjeru kazaljke na satu. Pramčani kut (L) je kut između uzdužnice broda i smjera na objekt, a čita se od 0 360° u smjeru kazaljke na satu preko desnog boka ili od 0 180° preko desnog ili lijevog boka. Kurs se ucrtava – određuje tako da prvi navigacijski trokut svojom dužom stranom (hipotenuzom) postavimo na liniju kursa, a drugi trokut hipotenuzom prislonimo na katetu prvog trokuta i pritiskom ga fiksiramo na kartu, a zatim pomičemo – kližemo prvi trokut uz drugi sve do kompasne ruže ili najbližeg meridijana pa se uz pomoć podjele u stupnjevima na kompasnoj ruži ili trokutu očita kurs u stupnjevima. (prezentacija) Kompasna ruža (podjela na kvadrante) 2.4 MJERENJE UDALJENOSTI NA KARTAMA Udaljenost na karti mjerimo na način da šestar postavimo od točke A do točke B i tu duljinu paralelno prenesemo na podjelu desnog ili lijevog ruba na karti, te očitamo udaljenost u nautičkim miljama i kabelima. Donja i gornja podjela se ne može koristiti za mjerenja udaljenosti 2.5 PLOVNI PUTOVI I BALISAŽA, IALA SUSTAVI Plovni putovi su vodna područja dovoljno široka i duboka i na mjestima obilježena znakovima i signalima za sigurnu plovidbu. Balisaža je propisani način označavanja plovnog puta. Dva su sustava za označavanje plovnih putova: 1. Lateralni (bočni) sustav "A" i "B"; 2. Kardinalni (osnovni) IALA (International Association of Lighthouse Autorities) je međunarodno udruženje svjetioničarskih službi, utemeljeno u Parizu 1957. Novi sustav označavanja (IALA) je razrađen 1976., a prihvaćen 1980. IALA okuplja pomorske i druge institucije nadležne za označavanje vodnih putova, radi zajedničkog rješavanja tehničkih i drugih problema glede sigurnosti plovidbe i uspostave međunarodnih standarda za navigacijska i druga pomagala te unapređuje i objedinjuje rad nacionalnih ovlaštenih organizacija za postavljanje, izradu i održavanje objekata sigurnosti plovidbe. (balisaža). Za noćno obilježavanje koriste se svjetla na raznim istaknutim mjestima. Svjetionici su postavljeni na glavnim pomorskim putovima, većeg su dometa, raznih izvedbi, i osim radio signala daju svjetlosne, zvučne i druge signale. Brodovi svjetionici obojeni bojama visoke vidljivosti i označeni su vidljivim oznakama na boku, a usidreni su na važnim plovnim putovima. Pomorska svjetla (svjetla za označavanje plovnih putova) su specifična, sastoje se od: boje, karakteristike, vremenskog perioda, sektora emitiranja, vidljivosti i dr. PODJELA IALA LATERALNIH (BOČNIH) SUSTAVA: A sustav: označava se lijeva strana crvene a desna zelene boje. (Evropa, Australija, Novi Zeland, Afrika i većina Azijskih zemalja) B sustav: označava se lijeva strana zelene a desna crvene boje. (Sjeverna i Južna Amerika, Japan, Koreja, Filipini) Podaci o oznakama nalaze se u Popisima svetionika (Admirality List of Lights ili List of Lights). Lateralni sustav označavanja primjenjuje se u prilazima luka, kanalima, rijekama i njihovim ušćima, jezerima i akvatoriju na kojem se mogu odrediti lijeva i desna strana plovnog puta. Kardinalni (osnovni) sustav služi za obilježavanje opasnosti kako bi usmjerio plovilo u sigurnu stranu plovnog puta na području dubokih voda kojim treba ploviti u odnosu na opasnost (pličinu, sprud i sl). U tom sustavu postavljanjem oznaka na plutače ili usađene oznake sa čunjevima ovisno o strani svijeta i mjestu opasnosti označeni su kvadranti: sjeverni kvadrant NW do NE, istočni kvadrant NE do SE, južni kvadrant SE do SW, te zapadni kvadrant SW do NW. Kada uočimo oznaku ovisno iz kojega kvadranta prilazimo opasnosti, promijeniti ćemo kurs plovidbe u siguran plovni put. Oznaka usamljene opasnosti su dvije crne kugle - jedna ispod druge, a označava prepreku za plovidbu (npr. greben, podrtina, pličina i sl.) Plovni put na rijekama se gleda u smjeru plovidbe prema uzvodno, odnosno u smjeru plovidbe od ušća prema izvoru, a na moru u smjeru plovidbe od otvorenog mora prema obali. Luke/marine/lučice su također označene na isti način gledano u smjeru ulaska u luku/marinu/lučicu. Plovidba na rijekama Vodni put je dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba i otvoren je za plovidbu. Plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu. Čamcu je dozvoljena plovidba i vodnim i plovnim putem, ali je zabranjeno sidrenje i stajanje u plovnom putu. 2.6 UCRTAVANJE TOČKE BRODA Točku ili poziciju plovila određujmo sa dvije koordinate - zemljopisnom dužinom i zemljopisnom širinom, a njihove vrijednosti izražavamo u stupnjevima minutama i desetim dijelovima minute. 2.7 OSNOVE TERESTRIČKE NAVIGACIJE Terestrička navigacija se temelji na vještini korištenja pomorskih navigacijskih karata za određeno područje, koje imaju svojstvo da kutovi između pravaca na karti odgovaraju onim u prirodi. A uz pomoć mjerila i označenih podjela na karti, mreže meridijana i paralela, možemo točno odrediti međusobne udaljenosti pojedinih točaka, kutove i poziciju pomoću. U obalnoj plovidbi pozicija plovila određuje se neposrednim smjeranjem terestričkih objekata. 2.8 ISTOVREMENO OPAŽANJE Istovremenim opažanjem (smjeranjem) dva ili više poznatih – markantnih objekata uz pomoć azimuta možemo odrediti poziciju u obalnoj navigaciji. Smjeranje objekata se vrši smjernom pločom ili drugim kompasom u istom (što bržem) vremenu. 2.9 OPAŽANJE U RAZMAKU VREMENA Kada na obzoru imamo jedan vidljiv objekt možemo odrediti poziciju pomoću smjernog aparata (smjerne ploče ili ručnog kompasa), poznatog kursa, vremena i brzine plovila metodom smjeranja azimuta ka jednom objektu ili metodom smjeranja jednog objekta sa pramčanim kutom. 2.10 ZBROJENA I PROCIJENJENA POZICIJA Zbrojenu i procijenjenu (približnu) poziciju uvijek možemo odrediti pomoću poznatog kursa, vremena i brzine plovila. Koristi se na otvorenom moru, u slučaju magle i uvjetima ograničene vidljivosti. 2.11 PRIRUČNICI ZA NAVIGACIJU Priručnici za navigaciju su službene publikacije koje u RH. Izdaje "Hrvatski Hidrografski Institut" sa sjedištem u Splitu. Među najvažnijim publikacijama su: Pomorske karte, Peljari jadranskog mora, Peljar za male brodove, Popis svjetionika i signala za maglu, Radio služba, Tablice morskih mijena, Oglasi za pomorce, Informativne karte, daljinari i dr... 2.12 PELJARI Peljari su nautički priručnici – vodiči, publikacije koje upozoravaju na specifičnosti određenog područja plovidbe (orijentacija, vremenske prilike, morske struje, sidrište, vez, upozorenja, upravni organi i javne službe u pojedinim uvalama i lukama/lučicama/marinama). Vrlo detaljno opisuju konfiguraciju obale i otoka, navode dubine u marinama i lukama, smjer strujanja vode i vjetrova, sadržaj u marinama i lukama, izgled i karakteristike obalnih oznaka – svjetionika, te ostale informacije i detalje vezane za sigurnost plovidbe. 2.13 POPISI SVJETIONIKA Popis svjetala i signala za maglu je nautička publikacija kojom se pomorac služi u pripremi plovidbe i za vrijeme plovidbe. Popis svjetala i signala za maglu sadrži podatke o svjetionicima, obalnim i lučkim svjetlima, svjetlećim oznakama i signalima za maglu. U podacima su navedeni: broj svjetla, naziv, pozicija, karakteristika, visina nad morem, domet, izgled i visina konstrukcije te obilježje svjetla. 2.14 KOMPAS UPOTREBA, ODRŽAVANJE, POGREŠKE I NJIHOVO OTKLANJANJE Magnetski i žiro kompasi služe za mjerenje horizontalnih kutova (podjela horizonta - magnetska ruža), a koriste se za određivanje kursa i azimuta. (prezentacija) Na kompasu u očitanju stupnjeva kursa ili azimuta su moguće pogreške – otkloni magnetske igle koji se nazivaju devijacija, a nastaju uslijed djelovanja magnetskih sila metalnih predmeta, magneta i uređaja koji utječu na smetnje prirodnog zemljinog magnetizma. 2.15 UPOTREBA ELEKTRONSKIH POMAGALA NA BRODICI Elektronska pomagala na brodici su: radar, dubinomjer, brzinomjer, radio stanica, GPS uređaji, sustavi automatske navigacije, elektronski kompas i td. 2.16 RADAR, PRINCIP RADA, MJERENJE KUTOVA I UDALJENOSTI Radar je uređaj za otkrivanje nekog objekta u plovidbi (brod, obala i sl.), za mjerenje udaljenosti, kutova i brzine vođenje broda u uvjetima smanjene vidljivosti (noć, magla, nevrijeme i td.). Sastoji se od odašiljača uskog snopa usmjerenih ultrakratkih radiovalova prema prepreci. Kad se emitirani snop odbije od prepreke dolazi do prijemnika na kome se emitira slika u obliku siluete. Radar je skraćenica od engl. riječi: Radio Detecting and Ranging. 2.17 DUBINOMJERI, PRINCIP RADA, POGREŠKE Dubinomjere dijelimo na elektronske i ručne. Kod elektronskih princip rada je da se zvučni impuls (echo) koji se odbija od dna pretvara u električni signal te prikazuje na zaslonu uređaja u obliku zapisa – brojeva ili brojeva i slike. Pogreške mogu biti uzrokovane pomicanjem sonde i krivim kutom odašiljanja impulsa i ne ažuriranom tolerancijom visine od sonde do kobilice. 2.18 BRZINOMJERI, PRINCIP RADA, POGREŠKE Brzinomjeri su uređaji za mjerenje brzine plovila. Dijele se na one koji mjere brzinu u preko dna (apsolutne) te koji mjere brzinu kroz vodu (relativne). Pogreške mehaničkih mogu biti uzrokovane onečišćenjem, pomakom iz položaja u kojemu su postavljene, prilikom većih brzina uslijed turbulencije vode i zraka i sl. Pogreške GPS brzinomjera mogu biti uzrokovane nedostatkom GPS signala.  3. PLOVIDBNI PROPISI I METEOROLOGIJA PLOVIDBENI PROPISI 3.1 PROPISI O UNUTARNJOJ I POMORSKOJ PLOVIDBI, O REDU U LUKAMA Čamci i brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale. Čamci i brodice (na motorni pogon i na jedra) prilikom plovidbe morem ne smiju se približavati obali na udaljenost manju od 50 m, a jahte na udaljenost manju od 150 m. Iznimno plovila mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale radi uplovljenja u luku i sidrište ili pristajanja uz obalu ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome dužni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja. U vodenom prostoru pored plaže čamci, brodice i jahte moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređene plaže, odnosno 150 m od obale prirodne plaže. Gliseri i plovila na vodomlazni pogon (skuteri, jet ski, plovilo na zračnom jastuku i sl.) mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem istima nije zabranjeno glisirati. U području do 150 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti s posebnom pažnjom, brzinom ne većom od 5 čvorova, a od 150 m do 300 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti s posebnom pažnjom brzinom ne većom od 8 čvorova. Sva navedena pravila o minimalnim udaljenostima i maksimalnim brzinama plovidbe su OPĆA PRAVILA, te za pojedina područja plovidbe i u određenim vremenskim razdobljima PRAVILA MOGU BITI DRUGAČIJE ODREĐENA posebnim propisima i od strane lučkih kapetanija, a u plovni put je na takvim mjestima u pravilu dodatno označen. Područja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjeno glisirati, određuje kapetanija. Vježbanje skijanja na vodi može se obavljati samo na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila lučka kapetanija. Kada gliser vuče skijaša, u njemu se moraju nalaziti dvije punoljetne osobe iz razloga da nadzire skijaša i prilikom njegovog pada da izvuče vučno uže iz razloga smetnje pri manevru za gliser i druge sudionike u plovidbi prilikom mimoilaženja, obilaženja ili križanja kursova plovidbu te pomoći vezane uz samog skijaša. Red u lukama i na ostalim područjima provodi lučka kapetanija, a odnosi se na plovidbu, privezivanje, odvezivanje i sidrenje plovila, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta, održavanje reda na plažama, kupanje plivanje, ronjenje i sportske aktivnosti te održavanje čistoće obala i mora od onečišćenja s plovila. U luci je zabranjeno kupati se, roniti, glisirati i skijati na vodi, zabranjeno je paliti vatru na otvorenom ognjištu na brodici ili obali, premještati ili uklanjati vezove i sidra drugih plovila - osim ako to nije nužno radi sprječavanja očite štete i td. Ako plovilo dolazi iz inozemstva mora se prije izlaska zatražiti slobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora se prijaviti Lučkoj kapetaniji. 3.2 ISPRAVE NA BRODICI Uvjerenje za voditelja čamca/brodice - izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži: 1. naziv tijela koje ga izdaje 2. broj uvjerenja/svjedodžbe 3. naziv osposobljenosti 4. mjesto i datum izdavanja 5. ime i prezime imatelja 6. datum rođenja imatelja 7. fotografiju 8. opis ovlaštenja. Dozvola za plovidbu čamca/brodice - izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži: 1. naziv tijela koje izdaje dozvolu 2. broj, datum i mjesto izdavanja dozvole 3. oznaku i ime, ako čamac/brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje 4. namjenu 5. tip i materijal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljina čamca/brodice, nosivost i visinu teretne vodne linije za čamce/brodice za gospodarske namjene 6. vrstu i snagu svakog pojedinog porivnog uređaja 7. ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište vlasnika 8. najveći dopušteni broj osoba 9. najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu sa osposobljenjima 10. najveći dozvoljeni broj putnika, za čamce/brodice za prijevoz putnika 11. područje plovidbe 12. datum pregleda s rokom valjanosti 13. Napomene (ograničenja stvarnih prava, ugovor o najmu, pripatci i sl.) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu - izdaje se ako je na plovilu radijska postaja - izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i obavezno sadrži: 1. naziv ili ime i prezime 2. OIB i adresu nositelja dozvole 3. naziv plovila ili registracijsku oznaku 4. pozivnu oznaku ili drugu oznaka prepoznavanja 5. kategoriju službe i korespondencije 6. selektivni pozivni broj (SSFC i MMSI/DSC) 7. satelitski identifikacijski broj Polica o osiguranju od odgovornosti - obavezna kod čamca/brodice sa ukupnom snagom porivnog uređaja većom od 15 kW. Ostale isprave - atesti ili certifikati za uređaje i opremu koja se nalazi na plovilu, a za koje su propisane isprave. Punomoć Kod privatnog posuđivanja čamca osoba koja upravlja čamcem mora imati ovjerenu punomoć vlasnika čamca u protivnom su u prekršaju i osoba koja upravlja i vlasnik čamca.  UPIS ČAMCA/BRODICE U upisnik/očevidnik mora se upisati čamac/brodica veća od 2,5 m ili čamac/brodica sa ukupnom snagom porivnog uređaja većeg od 5 kW. Upis i svaka promjena upisa se provodi na zahtjev vlasnika. Zahtjevu za upis mora se priložiti: 1. dokaz o vlasništvu brodice i porivnog uređaja (račun / kupoprodajni ugovor / darovni ugovor / rješenje o nasljeđivanju / svjedodžba o gradnji i sl.) 2. ispravu kojom se dokazuje bruto tonaža, nosivost čamca/brodice za gospodarske namjene, 3. izvadak iz registra trgovačkih društava za pravnu osobu, odnosno obrtnog registra za fizičku osobu-obrtnika 4. dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu ukoliko je opremljeno radijskom postajom 5. policu osiguranja obvezne odgovornosti za nematerijalne štete vlasnika kada snaga porivnog uređaja prelazi 15 kw 6. isprava kojom se dokazuje da je čamac/brodica brisana iz stranog upisnika ukoliko je bila upisana u strani upisnik. 7. dokaz o podmirenim propisanim carinskim i poreznim naknadama 8. dokaz o uplaćenim propisanim naknadama i pristojbama za upis 9. svjedodžba ili potvrda o gradnji izdana od nadležnog tijela ili Deklaracija o sukladnosti sukladno Direktivi 2013/53/EU o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon UTVRĐIVANJE SPOSOBNOSTI ZA PLOVIDBU Sposobnost za plovidbu utvrđuje se tehničkim pregledom sukladno odredbama Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama. Preglede radi utvrđivanja sposobnosti obavlja lučka kapetanija ili ispostava te HRB (Hrvatski registar brodova) ovisno o plovilu i njegovoj namjeni. Pregledi se obavljaju se na zahtjev vlasnika uz propisane naknade. Pregledi mogu biti: osnovni, redovni i izvanredni. 1. Osnovi pregled obavlja se na suhom prije upisa brodice odnosno čamca u upisnik. Novi čamci/brodice su u određenim slučajevima propisanim Pravilnikom izuzeti od obveze osnovnog pregleda, uz pregled potpunosti opreme na čamcu/brodici. 2. Redovni pregled uvjetuje namjena, starost i opremljenost čamca/brodice:  gospodarske i javne namjene do 20 g starosti - svake 2 godine (svake 4 godine na suhom)  osobne potrebe do 20 g starosti, duljine preko 7 m i snage porivnog uređaja veće od 15 kW, opremljene za boravak (sanitarni čvor, plinsko trošilo, ugrađeni porivni stroj i rezervoar) - svakih 5 godina  preko 20 g starosti - u istim vremenskim razdobljima kao i do 20 g starosti uz razliku što se svaki redovni pregled obavlja na suhom 3. Izvanredni pregled nakon konstrukcijskih promjena, nakon nesreće – havarije i prilikom odgode redovnog pregleda. Kada su zadovoljeni svi uvjeti za upis i kada je čamac/brodica upisana Lučka kapetanija vlasniku izdaje dozvolu za plovidbu čamca/brodice. Propisi vezani za plovidbu, plovila i stjecanje osposobljenosti su u nadležnosti Ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a objavljeni su u službenom listu RH (Narodnim novinama). Odredbama tih propisa uređeni su: plovidba, uvjeti i pravila za plovidbu, pravni status, uvjeti sigurnosti plovidbe, luke, lučka područja i pravila na lučkim područjima, područja plovidbe, materijalno-pravni odnosi glede plovila, stavljanje na tržište, uvjeti i nadzor nad gradnjom plovila, upis i brisanje plovila iz očevidnika plovila, određivanje oznake i imena plovila, utvrđivanje sposobnosti za plovidbu plovila, te isprave plovila, posada plovila, način i uvjeti za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti, te nadzor nad provođenjem odredaba važećih propisa. Pravila koje se odnose na prevenciju od onečišćenja unutarnjih voda, mora i morskog okoliša primjenjuju se na sva plovila koje plove unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni Republike Hrvatske. Registracijske oznake se postavljaju na prednjoj 1/3 čamca sa vanjske strane. Mora biti jasno vidljivo i čitljivo. Minimalna visina slova i brojeva oznake je 10 cm. Razlikuju se oznake po namjeni – npr: Osobne potrebe OK 100, Gospodarske namjene 100 OK i javne namjene RH 100 OK. 3.3 POSADA ČAMCA BROJ I OSPOSOBLJENOST VODITELJ KATEGORIJE "A" Voditelj kategorije "A" može zapovijedati i upravljati plovilom do 7 m dužine i porivnom snagom motora do 15kW te prevoziti do najviše 12 putnika. Voditelj čamca kategorije A može ploviti u području plovidbe unutarnjih voda (rijeke, kanali i jezera). Osoba mora imati najmanje 15 godina života. Uvjerenje o osposobljenosti vrijedi doživotno. VODITELJ KATEGORIJE "B" Voditelj kategorije "B" može zapovijedati i upravljati plovilom do 15 m duljine ili do 30 BT-a na moru i 20 m duljine na rijekama, te prevoziti do najviše 12 putnika. Nema ograničenja snage porivnog stroja. Voditelj čamca kategorije B je ovlašten na unutarnjim vodama upravljati čamcem za osobne, gospodarske i javne namjene i skelama za prijevoz do 12 putnika, te gliserom i plovilom na vodomlazni pogon (vodeni skuter, jet ski i sl.) ukoliko je osoba punoljetan. Voditelj čamca može ploviti morem u području plovidbe III i IV (do 12 Nm) čamcem, brodicom i jahtom do 12 m, 30 BT-a za osobne potrebe i koje se iznajmljuju bez posade - ukoliko je osoba punoljetna. Voditelj čamca kategorije B također može rukovati radijskom postajom na čamcu. Osoba mora imati najmanje 16 godina života. Uvjerenje o osposobljenosti vrijedi doživotno. KATEGORIJE PLOVIDBE Čamac, brodica ili jahta ovisno o svojoj veličini, konstrukciji i drugim tehničkim karakteristikama može ploviti u sljedećim područjima plovidbe: 1. Područje plovidbe I – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora. 2. Područje plovidbe II – obuhvaća međunarodnu plovidbu Jadranskim morem. 3. Područje plovidbe III – obuhvaća plovidbu unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupačne s mora (do 12 nM od obale kopna ili otoka). U području plovidbe III. mogu postojati sljedeća ograničenja: IIIa – do 6 nM od obale kopna ili otoka IIIb – do 3 nM od obale kopna ili otoka IIIc – do 1 nM od obale kopna ili otoka 4. Područje plovidbe IV koje obuhvaća plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granicama do koje su one plovne morske strane, te Prokljanskim jezerom. 5. Područje plovidbe unutarnjim vodama (rijeke, kanali i jezera) 3.4 NADLEŽNOST LUČKIH KAPETANIJA U ODNOSU NA ČAMAC/BRODICU I POSADU Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva koje nemaju svojstvo pravne osobe. Lučke kapetanije obavljaju poslove nadzora sigurnosti plovidbe, koordinacije spašavanja plovila i osoba sa plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće, provode istrage plovidbenih nesreća, inspekcijske poslove, poslove utvrđivanja sposobnosti čamaca za plovidbu, poslove utvrđivanja stručne osposobljenosti članova posade, tehničke i druge stručne poslove sigurnosti plovidbe. Lučke kapetanije obavljaju i upravne poslove iz svoje nadležnost, a naročito poslove upisa plovila i s tim u vezi vođenja službenih evidencija, poslove izdavanja propisanih isprava i knjiga, osobnih isprava članova posade, rješavaju u prekršajnim postupcima te obavljaju i druge upravne poslove. Nadzor nad provedbom pravila obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe nadležnog Ministarstva i lučkih kapetanija te drugi stručni djelatnici službi sigurnosti plovidbe u okviru ovlasti. Kapetanije su nadležne teritorijalno, po mjesnoj nadležnosti. 3.5 PLOVIDBA U LUKAMA I PREVODNICAMA; SVIJETLA I OZNAKE NA PLOVNOM PUTU Čamci smiju uplovljavati i isplovljavati iz luke ili sporednih voda u plovni put ili ga presijecati samo ako su sigurni da to mogu obaviti bez opasnosti i ometanja kursa plovidbe većih plovila i plovila u prednosti. Za vrijeme približavanja prevodnicama, plovila moraju prilagoditi brzinu. Prolaz kroz prevodnice obavlja se prema redoslijedu dolaska. Plovilo ne može zahtijevati posebno prevođenje, a smije ući tek nakon poziva osoblja prevodnice. Tijekom prevođenja treba postupati po uputama osoblja prevodnice. Svijetla i oznake na plovnom putu služe za reguliranje plovidbe. Propisi kojima se reguliraju sadrže znakove: zabrane, obveze, ograničenja preporuke, obavještavanja, pomoćne i druge znakove postavljene od strane nadležnih službi radi osiguranja sigurnosti plovidbe i reda u lukama. Znakovi za reguliranje plovidbe na unutarnjim vodama propisani Europskim pravilima plovidbe (CEVNI) nalaze se u Prilogu 1. Posada čamca mora se pridržavati pravila i obavijesti znakova. 3.6 VRSTE ČAMACA/BRODICA PO TIPU, MATERIJALU, NAMJENI I NAČINU GRADNJE Čamci se dijele prema: Materijalu Način Tipu Obliku trupa Namjeni Području plovidbe gradnje gradnje  drveni  negospodarski  čamci na vesla  deplasmanski  metalni (čelični,  dodirni (osobne  čamci na jedra  unutarnje plovidbe  poludeplasmanski aluminijski)  preklopni namjene) (jedrilice)  pomorske plovidbe  gliseri  plastični  dijagonalni  gospodarski  motorni čamci  gumeni  javni Motorni čamac/brodica je onaj koji za pogon koristi motor. Čamac/brodica na jedra (jedrilica) - za pogon koristi snagu vjetra. Ako takav čamac plovi s upućenim motorom kategorizira se kao motorni. Gliser jest čamac/brodica koji pomoću mehaničkog porivnog uređaja i oblika trupa klizi po vodenoj površini. 3.7 DIMENZIJE ČAMCA/BRODICE: GAZ I NADVOĐE Glavne dimenzije čamca/brodice, kao i svakog drugog tijela su visina, dužina i širina.  Pramac je prednji dio plovila i bez obzira na tip plovila u principu je zašiljen  Krma je stražnji dio plovila, a može biti zaobljena (guc) ili može biti ravna - krmeno zrcalo (pasara i gliser).  Bokovi su bočne stranice plovila (lijevi i desni)  Gaz je dio plovila uronjen u vodu  Nadvođe je dio boka plovila koji se nalazi iznad vode  Nadgrađe je dio plovila koji se nalazi iznad glavne palube Najčešći tipovi plovila koje danas susrećemo su jahta, jedrilica, gliser, pasara, guc, leut, batana, trupac. PRAMAC - prednji dio čamca/brodice KRMA - stražnji dio čamca/brodice BOKOVI - bočne stranice čamca/brodice 3.8 OPREMA ČAMCA/BRODICE, OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE (PRSLUCI, POJASI) Oprema čamca/brodice dijeli se na opremu trupa, porivnih uređaja, opremu za gašenje požara, radio opremu, sredstva za spašavanje, sredstva za navigaciju te opremu i uređaje za sprečavanje zagađenja. Propisana oprema ovisi prvenstveno o odobrenom području plovidbe, namjene i vrste čamca te pogonskog stroja. Oprema je propisana Pravilnikom o brodicama, čamcima i jahtama, a određuje ju lučka kapetanija ili HRB prilikom pregleda po projektnoj kategoriji plovila (vrsti, tipu, namjeni plovila i području plovidbe). Neka od osnovne opreme čamca/brodice za osobne potrebe je: sidro odgovarajuće težine sidreno uže ili lanac duljine od 25 do 100 metara 2 vesla odgovarajuće dužine ili pričuvni mehanički uređaj i čaklja 3 užeta za privez prikladne duljine i prekidne čvrstoće kablić s ispolcem – kanticu za izbacivanje vode prsluci za spašavanje za sve osobe koje se nalaze na čamcu za vrijeme plovidbe (odrasli i djeca) kutija prve pomoći propisana svjetla (pravila za izbjegavanje sudara) protupožarna sredstva (aparati, ugrađeni sustav za gašenje požara u strojarnici i sl.) komplet alata za održavanje porivnog stroja odgovarajuća količina rezervnih dijelova za siguran rad stroja bitve ili neki drugi uređaji za privez sredstvo za zvučno oglašavanje vodootporna baterijska svjetiljka kompas nautičke karte područja kojim plovi i oprema za rad na karti 2 kutije šibica ili upaljač (nepromočivo) ručne buktinje (crvene) posuda/vrećica za prikupljanje krutih tvari, posuda za prikupljanje otpadnog ulja (plovila sa ugrađenim motorom) sredstvo za upijanje i odvajanje zauljenih ostataka gliser koji vuče skijaša mora biti dodatno opremljen retrovizorima i sigurnosnom narukvicom, a skijaš mora imati kacigu skuter i jet-ski mora biti opremljen sigurnosnom narukvicom, a osobe koje njima upravljaju moraju imati prsluke i kacige. 3.9 STABILNOST ČAMCA/BRODICE – POJAM, PODJELA I ZNAČENJE Stabilitet je svojstvo plovila da zadrži mogućnost plutanja u uspravnom stanju što znači da se odupre naginjanju koje izazivaju okretni momenti kao što su sile kod naglog manevriranja, pomaci tereta i osoba, valovi, vjetar i struje vode, a nakon prestanka djelovanja navedenih sila vrati u pravilan položaj. To se odnosi na samu gradnju i korištenje: opremanje, raspored i smještaj tereta i osoba, njihovo pomicanje, manevriranje te utjecaj vjetra i valova. Kod nepravilnog rasporeda tereta i putnika na plovilu postoji opasnost od uzdužnog nagnuća (pretege i zatege) te poprečnog nagnuća na jedan od bokova, što može rezultirati smanjenom brzinom i povećanom potrošnjom goriva ali i mogućom opasnosti za sigurnost plovidbe (plovidbenu nesreću). 3.10 PLOVIDBENI I POMORSKI PREKRŠAJI Odnose se na nepoštivanje zakonskih, podzakonskih i drugih akata koji se odnose na plovidbu, plovilo i posadu odnosno osobu koja upravlja plovilom i ostalog vezano za sigurnost osoba i imovine te zaštitu okoliša u plovidbi na prisutnom akvatoriju. Nadležna Lučka kapetanija će putem svojih službenika (inspektora sigurnosti plovidbe i drugih stručnih djelatnika službi sigurnosti) vršiti nadzor nad provedbom i poštivanjem pravila i ponašanja u plovidbi te reda u lukama. U slučajevima kada se utvrdi nepoštivanje propisa odnosno određena odgovornost u plovidbenom prekršaju lučka kapetanija će poduzeti odgovarajuće mjere, a u konačnici i odgovarajuće kazniti odgovorne za prekršaj. 3.11 PRIJAVA NEZGODE i NESREĆE ČAMCA/BRODICE Plovidbene nezgode i nesreće događaju se iznenada i neplanirano, nastaju uslijed naglih vremenskih promjena, dok mogu biti tehničke prirode odnosno uzrokovane kvarom na nekim od uređaja (prodor vode, požar i sl.) i uzrokovane pogrešnim u vođenjem/upravljanjem plovila (ljudske pogreške i krive procjene, navigacija, manevar, itd.) pri čemu može doći do nasukavanja, udara, sudara i sl., a u najgorim slučajevima ljudskih ozljeda i žrtava, pored šteta na imovini i na okoliš. Voditelj čamca/brodice treba zadržati prisebnost i djelovati na način bez panike u tom trenutku poduzeti najučinkovitije mjere. U slučajevima kada u nesreći ili nezgodi sudjeluje više sudionika često se utvrdi podijeljena odgovornost u odgovarajućim omjerima. Nesreću – havariju je potrebno prijaviti odmah, a najkasnije u roku do 12 sati i u pisanom obliku dostaviti popunjen propisani obrazac prijave nesreće nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi. Iznimno nesreća se može prijaviti u roku 3 dana od trenutka događaja samo u slučajevima kada nesreća nije značajna – kada nema poginulih, ozlijeđenih, kad čamac nije pretrpio ozbiljna oštećenja sl. (ne dulje od 3 dana od trenutka događaja  METEOROLOGIJA 3.12 METEOROLOGIJA OPĆENITO Meteorologija je grana geofizike koja proučava atmosferu, to jest razvoj fizičkih procesa najnižih slojeva atmosfere. Slika sinoptička karta (polja visokog i niskog tlaka, fronte) Slika anticiklona i ciklona na Jadranu – horizontalna strujanja Slika anticiklona i ciklona općenito – vertikalna i horizontalna strujanja 3.13 IZVJEŠĆA O VREMENU, UPOZORENJA Vremenska prognoza za nautičare i pomorce (izvješća i upozorenja) u RH svakodnevno se emitira na Hrvatskom radiju 1. programu - na kraju informativnih emisija u 7, 15, 17, 19 i 22 sata i putem - pomorskih VHF obalnih radijskih postaja na "Rijeka Radio", "Split Radio" i "Dubrovnik Radio" s početkom u terminima lokalnog vremena 5.45, 12.45 i 19.45 prvo na engleskom jeziku, a zatim i na hrvatskom. Uvid u prognozu vremena također se može izvršiti na oglasnim pločama Lučkih kapetanija i njihovih Ispostava. Vremensku prognozu za nautičare i pomorce u svakom trenutku možemo pratiti i na internetskim portalima i aplikacijama DHZM što uvelike doprinosi sigurnosti u plovidbi. Naročitu pažnju treba posvetiti dijelu emitiranja odnosno objave koji se odnosi na upozorenja. 3.14 METEOROLOŠKI ELEMENTI (temperatura i vlažnost zraka, atmosferski tlak, zračna strujanja, oblaci, oborine, magla i vidljivost) Meteorološki elementi su: temperatura zraka, atmosferski tlak, vlažnost zraka, zračna strujanja, oblaci i oborine. Meteorološko vrijeme čine atmosferska stanja i pojave na nekom mjestu u određenom vremenu. Temperatura zraka mjeri se termometrom oko 2m visine od površine zemlje. Vlažnost zraka je masa vodene pare koju sadrži zrak u jedinici volumena mjeri se higrometrom. Atmosferski tlak je tlak u slobodnoj atmosferi i mjeri se barometrom, a nagli pad tlaka ukazuje na pogoršanje vremena i neveru. Zračna strujanja ili vjetrovi su vodoravna strujanja zraka, mjeri se anemometrom. Oblak je vidljivi skup sitnih čestica leda ili vode koji lebde. Magla je oblak stratus na tlu, to su sićušne lebdeće vodene kapljice (relativna vlaga 100%). Vidljivost smanjuje jak pljusak, gust snijeg, rosulja, magla i slično. Ove pojave osim na vidljivost djeluju i na percepciju udaljenosti (osjećaj za udaljenost) i neraspoznavanje boja. OBLACI Oblaci su pokazatelji vremenske prognoze. Predznaci poboljšanja vremena - niski oblaci dižu se na veće visine, oblaci više nisu kompaktni i kroz njih se nazire vedro nebo. Predznaci zadržavanja stabilnog vremena - u ljetno doba sredinom dana javljaju se oblaci cumulusi lijepog vremena koji predvečer iščeznu. Predznaci pogoršavanja vremena - porast naoblake, oblaci se drže nisko. Predznaci kiše - visoki oblaci se zgušnjavaju, iza njih dolaze niži oblaci (pogotovo kada tlak pada), cumulusi se počinju razvijati u visinu, južni vjetrovi jačaju, oblaci dolaze sa zapada. Predznaci nevere - cumulusi se naglo razvijaju u visinu, pojava neverinskog oblaka cumuloninbusa. Morske struje su horizontalna kretanja mora. Svaka struja ima svoj smjer, brzinu i trajanje te učestalost. Mogu biti stalne i promjenjive. Za plovidbu morska struja kao i vjetar može biti smetnja utoliko što usporava i skreće plovilo sa kursa, pa je pri plovidbi potrebno češće kontrolirati svoju poziciju. Ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se južnom strujom. Stalne struje u Jadranu uz Hrvatsku obalu imaju smjer jugoistok - sjeverozapad. Riječne struje su stalni tok vode od izvora ka ušću i razlikuju se na pojedinim rijekama, pojedinim dionicama rijeke i tijekom godišnjeg razdoblja zbog razlike u vodostaju rijeke. Riječne struje su izraženije i brže u „matici“ riječnog toka dok su uz obalu slabije, a ponekad ih i nema (liman). Kao i kod vjetrova u osnovi, osim kada to nije moguće, manevre pristajanja i isplovljenja treba vršiti plovidbom uz struju, uz tok rijeke jer na taj način lakše možemo upravljati i brzinu plovila držati pod kontrolom. Plima (podizanje razine mora) i oseka (spuštanje razine mora) su vertikalne oscilacije morske razine, a nastaju pod utjecajem gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca na Zemlju. Plima i oseka se izmijene u jednom danu dvaput. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je svakih 6 sati i 12,5 minuta. Najveći su rasponi živih mijena: u Kanadi (Fundy Bay) 19,6 metara, u Engleskoj (Severn) 17,8 metara, u Francuskoj (Granville u Donjoj Normandiji) 16,1 metara. U Jadranskome moru ti su rasponi od 0,3 (jug) do 1,1 metar (sjever). Stanje vode (vodostaj) na rijekama (dubine plovnog puta u riječnom koritu) vezano je za godišnja doba. Proljeće i jesen obiluje oborinama i oborinskim vodama što utječe na porast vodostaja (visoke vode) i jake struje koje svojim tokom nose naplavine. U proljeće visokom vodostaju pridonosi i topljenje snijega i leda. Ljeti za vrijeme suša i zimi za vrijeme dugotrajne hladnoće nema dotoka vode prvenstveno iz pritoka te je vodostaj nizak (niske vode). Na određenim mjestima (sektorima), a posebice kada je vodostaj nizak, je plitko tako da brodovima i većim čamcima/brodicama na tim dijelovima plovidba nije moguća. Zimi na rijekama i plitkom moru za dugotrajnih niskih temperatura je moguća pojava leda. U slučajevima kada je upitna ili ugrožena sigurnost plovidbe lučka kapetanija može zabraniti plovidbu. VJETROVI VJETAR je jedan od najčešćih uzroka nezgoda, nesreća i havarija na moru. Nepoznavanje karaktera pojedinog vjetra povećava mogućnosti nezgoda i nesreća, stoga je potrebno što bolje upoznati njihove osobine i utjecaj da bi planiranjem plovidbe izbjegli ili sveli na minimum moguće neželjene posljedice, odnosno u situaciji kada nas zatekne u plovidbi da postupimo na najbolji tj. najoptimalniji mogući način.  VJETROVI NA JADRANU BURA (GREGO) NE Opasan vjetar, dolazi vrlo brzo TRAMONTANA N Iznenadan, suh-hladan vjetar, jačine do 12 Bo Dosta neugodan vjetar Obično puše zimi. Traje par dana Jačine do 9 Bo Anticiklonalna / bez oblaka i ciklonska / oblačna - bura Barometar - visoki tlak More / nivo - niska voda Barometar - tlak u porastu / visoki tlak MAESTRAL NW BURIN NE Obično puše ljeti od izlaska do zalaska sunca (9.00-18.00h) Smjer: kopno - more Jačine do 6 Bo Jačina (2-3) Bo. Donosi lijepo vrijeme Na otvorenom moru može stvoriti dosta visoke valove Ljeti puše najčešće noću Vrlo dobar je za jedrenje Barometar - visoki tlak Barometar - visoki tlak. PULENAT W LEVANAT E Opasan vjetar, dolazi brzo ali rijetko puše Ciklonalni vjetar s kišom Doseže jačinu i do 12 Bo Jačina do 7 Bo Barometar – nizak tlak Barometar – promjenljivi tlak NEVERA (Neverin) SW - NW najčešće W Vrlo opasan vjetar Dolazak nevere može se prepoznati po teškim tamnim oblacima iz navedenih smjerova, munjama (sijevanje, grmljavina i oborine} JUGO-ŠIROKO SE Traje kratko (1-2 sata), jačine do 12 Bo Ciklonalni - opasan vjetar s kišom Obično se javlja u ljetnoj sezoni, pri sparnom vremenu, ali Jačine do 12 Bo rijetko Često traje do tri dana Radi sigurnosti preporuča se zakloniti od direktnog udara More / nivo - visoka voda vjetra Barometar – tlak konstantno u padu / nizak tlak Barometar – promjenljivi tlak Brzina nekog vjetra u pomorstvu se izražava u čvorovima, a može se izraziti Beaufortovom (Boforovom) ljestvicom. Beaufortova ljestvica istovremeno daje i predviđenu visinu valova. JUGO-OŠTRO S LEBIĆ (GARBIN) SW Vrijeme bez oblaka Opasan vjetar, dolazi brzo, ali rijetko puše Jačine do 6 Bo Doseže jačinu i do 12 Bo Obično se javlja u periodu svibanj-rujan Barometar – nizak tlak Traje par dana Barometar – promjenljivi tlak  SKALA STANJA MORA (za Jadran) JAKOST VJETRA STANJE MORA Naziv Vjerojatna BOFORI Stanje stanja visina km/h čvorovi mora mora valova (m) 0- 1 0- 1 0 0 Tišina - Mirno 1- 5 1- 3 1 1 Lahor 0,1 6 - 11 4- 6 Malo 2 2 Povjetarac valovito 0,2 12 - 19 7 - 10 3 Slabi vjetar Umjereno 0,6 3 20 - 28 11 - 16 valovito 4 Umjereni vjetar 1 29 - 38 17 - 21 5 Umjereno jak vjetar 2 4 Valovito 39 - 49 22 - 27 6 Jaki vjetar 3 50 - 61 28 - 33 7 Vrlo jak vjetar Jače 4 5 62 - 74 34 - 40 valovito 8 Olujni vjetar 5,5 75 - 88 41 - 47 9 Jaki olujni vjetar 7 6 Uzburkano 89 -102 48 - 55 10 Orkanski vjetar 9 103 - 117 56 - 63 11 Vrlo Jaki orkanski vjetar 11,5 7 uzburkano 118 - 133 64 - 71 12 more Orkan 14 3.15 VJETROVI, NJIHOVA SVOJSTVA I UTJECAJ NA PLOVIDBU Vjetrovima se smjer određuje pomoću „ruže vjetrova“ (kompasne ruže). Svaki vjetar ima svoj smjer i naziv kako je opisano u dijelu „vjetrovi“. Vjetrovi su smetnja za plovidbu jer podižu valove, te svojim djelovanjem mogu utjecati na kurs plovidbe. Izuzetak je u plovidbi na jedra (jedrilice) iz razloga jer je vjetar poriv takvih plovila. Vjetar naročito smeta kod manevara uplovljenja, pristajanja i isplovljenja sa sidrišta ili marine jer se takvi manevri rade sa smanjenom brzinom što utječe i na slabiju upravljivost plovila. U osnovi, osim kada to nije moguće, manevre pristajanja i isplovljenja treba vršiti plovidbom uz vjetar jer na taj način lakše možemo upravljati i brzinu plovila držati pod kontrolom.  4 PLOVIDBENE VJEŠTINE, SIGURNOST PLOVIDBE I PRUŽANJE PRVE POMOĆI PLOVIDBENE VJEŠTINE Svaku plovidbu treba planirati da znamo hoćemo li taj dan ploviti obzirom na vremensku prognozu, što možemo očekivati u samoj plovidbi, koliko nam goriva, vode, hrane i ostalih potrepština treba, gdje da stanemo za odmor i dodatnu opskrbu i da vodimo računa gdje su naseljena mjesta ukoliko nam se nešto dogodi koga da pozovemo u pomoć i kada istu možemo očekivati i td. 4.1 POZNAVANJE MANEVARSKIH SPOSOBNOSTI ČAMCA, POJAM, VRSTE MANEVRIRANJE I ZNAČENJE Kada je voda mirna (more/rijeka/jezero), teškoća u plovidbi zapravo nema. Potrebno je pratiti ponašanje čamca/brodice, rad motora i povremeno motriti horizont i akvatorij oko čamca zbog moguće potrebe za izbjegavanjem sudara. Kod plovidbe po valovitom i vjetrovitu vremenu potrebno je poštivati nekoliko pravila: - nikada ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju u bok plovila - ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju direktno u pramac - jer je takova plovidba spora i neugodna uz veliku potrošnju goriva - uvijek usmjeriti plovilo tako da vjetar i valovi dolaze u pramac pod kutom do oko 30° - pristajati pramcem u vjetar, ukoliko to nije moguće, okrenuti plovilo na sidru i pristati krmom - kod sidrenja treba zaustaviti plovilo te prilikom spuštanja sidra voditi računa o drugim plovilima, njihovim sidrima te vrsti i položaju dna. 4.2 PRAKTIČNO UPRAVLJANJE ČAMCEM U PLOVIDBI Kod isplovljenja (iz marine, pristaništa, luke lučice, sidrišta) uvijek se treba kretati najmanjom sigurnom brzinom i naročito obratiti pozornost na konope koji plutaju u blizini drugih plovila i plutače, jer se mogu zaplesti u pogonski vijak i prouzročiti štetu ili neugodnosti. Kada plovilom obavljamo manevar snaga motora koju upotrebljavamo mora biti optimalna. Nije dobro upotrebljavati preveliku snagu za manevar, jer može doći do udaranja u druga plovila ili obalu - mjesto veza. Pristajati pramcem u vjetar, ukoliko to nije moguće, okrenuti plovilo na sidru i pristati krmom. Prilikom sidrenja zaustaviti plovilo te prilikom spuštanja sidra, pustiti sidrenjaka barem 3 puta dulje u odnosu na dubinu (ovisno o vremenskim utjecajima 3 – 7 puta). Sidriti je zabranjeno na mjestima postavljenih kablova, cjevovoda, ostale infrastrukture, objekata sigurnosti plovidbe, određenim zonama nacionalnih parkova i parkova prirode, mjestima uređenih komercijalnih sidrišta, luka i marina i slično. Na vezu plovilo treba vezati sa najmanje 3 konopa. Vezanje u uobičajenim uvjetima......kod niske obale i plitke vode......kod jake struje i vjetra KONOPI Na plovilima se najčešće koriste sintetički konopi. Karakterizira ih velika prekidna čvrstoća, trajnost i otpornost na UV zračenja. Ne smrzavaju se, a neki plutaju po površini. Osjetljivi su na trenje i toplinu. Svaki čamac/brodica mora imati sidreni konop (minimalno 30 m) i 3 konopa za privez (pramčani, krmeni i jedan za špreng/spring). Uz navedene konope preporuka je imati i konop za tegljenje te rezervni konop. Pomorska tradicija kaže da se konop mota u smjeru kazaljke na satu, najčešće između dlana i lakta. UZLOVI Uzlovi se koriste za spajanje dva konopa ili za vezivanje konopa za neki objekt. Vrzin uzao Muški uzao je uzao koji služi za je uzao koji služi za vezanje odbojnika povezivanje dvaju uz bok brodice. konopa iste debljine. Brzo se veže i lako Često se koristi, lako se vertikalno se veže i dobro drži pomiče, a dobro drži. Pašnjak ili gasa Zastavni uzao je uzao koji služi za je uzao koji služi za izradu omče na povezivanje dvaju kraju konopa. Tako konopa različite dobivena omča debljine Ime je stavlja se oko dobio po tome što bitve, a na drugom se pomoću njega kraju konopa najčešće veže nalazio se brod ili zastava na jarbol brodica Sidreni uzao je uzao koji služi za vezanje sidra na Plutačin uzao kraju sidrenog je uzao koji služi za konopa vezanje brodice na kariku plutače SIDRA a) Plužna sidra b) ili CQR c) Danforth sidro d) Sklopivo "mačak" sidro Zavlačno (olujno) sidro Dužina konopa kod sidrenja određuje se prema sljedećoj formuli: dubina mora (m) x 3-7 = dužina konopa na sidru (m) Duljina konopa ili lanca ovisi o dubini na kojoj želite sidriti, o tome da li koristite samo lanac, konop ili njihovu kombinaciju. No najvažnije je održati kut između struka sidra i dna što manjim. Što je struk sidra položeniji to bolje drži. Za dobro držanje sidra taj se odnos kreće od 3:1 do 7:1. Za sidrenje kombinacijom lanca i konopa preporuka je 4:1 do 5:1, a za sirenje samo lancem taj odnos može biti 3:1 do 4:1. U praksi je to ponekad teško postići, posebno ako je na sidrištu gužva i nema dovoljno slobodnog prostora za gibanje brodice. Tada taj odnos pada na 3:1 do 4:1. 4.3 ODRŽAVANJE I OPREMA ČAMCA/BRODICE, STABILNOST U ODNOSU NA RAZMJEŠTAJ TEŽINA Pravilno održavanje i ispravnost plovila i opreme je ključni element za sigurnu plovidbu. Oprema čamca/brodice dijeli se na opremu trupa, porivnih uređaja, opremu za gašenje požara, radio opremu, sredstva za spašavanje, sredstva za navigaciju te opremu i uređaje za sprečavanje zagađenja. Oprema je propisana Pravilnikom o brodicama, čamcima i jahtama, a određuje se prilikom pregleda po vrsti tipu i namjeni plovila, te po području plovidbe. Osnovna uobičajena oprema je navedena u dijelu Plovidbeni propisi. Stabilnost u odnosu na razmještaj tereta, putnika i opreme treba biti pravilno raspoređen, radi sigurnosti u plovidbi. Nepravilno raspoređen teret i putnici uzrokuju pretegu, zategu i nagnuće na jedan od bokova, što je vrlo opasno u plovidbi tako da može doći do poremećaja stabilnosti. Stabilnost je opisana u dijelu Plovidbeni propisi. 4.4 VANJSKI UVJETI PRI MANEVRIRANJU (VJETAR, VALOVI, STRUJE I VODOSTAJI) Vjetar i valovi kao i jake morske i riječne struje po boku i u pramac može biti smetnja utoliko što usporava i skreće plovilo sa kursa, tako da stvara loše uvjete i produljuje (poskupljuje) plovidbu. Vodostaji je nepovoljan za vrijeme ekstremno visokih ili niskih voda. (prezentacija)  4.5 VRIJEME I UVJETI PLOVIDBE, PLOVIDBA U MAGLI I NEVREMENU, PO NISKOM I VISOKOM VODOSTAJU I DRUGIM OTEŽANIM UVJETIMA Plovidba u lošim vremenskim uvjetima nije dozvoljena, a u nekim i zabranjena. (prezentacija) U slučaju otežanih vremenskih uvjeta (smanjene vidljivosti - magla, jaka kiša, snijeg, jakog vjetra – nevremenu, visokom i niskom vodostaju) mora se ploviti sigurnosnom brzinom. To je ona brzina koja će nam omogućiti pravodobno reagiranje na promjene u okolini koje bi mogle utjecati na sigurnost plovidbe. Ona nije propisana, nego je stvar procjene zapovjednika plovila koje plovi u uvjetima. Plovidba noću se ne smatra plovidbom po smanjenoj vidljivosti. SIGURNOST PLOVIDBE 4.6 PRAVILA O IZBJEGAVANJU SUDARA, MEĐUSOBNO IZBJEGAVANJE BRODOVA I BRODICA/ČAMACA Pravila se odnose na plovidbu i izbjegavanje sudara. Pravila desne strane i druga pravila (prezentacija). PRAVILO KANALA PRAVILO PRETJECANJA Sva plovila, pod jedrima ili motorom, Plovilo koje pretječe moraju se držati obale dužno je sklanjati se, desnim bokom pa čak i onda ako je to prolaze jedan pored jedrilica koja pretječe drugoga lijevim bokom plovilo s motornim pogonom. KRIŽANJE BRODOVA S BRODOVI U JEDRILICE SA JEDRILICE SA MOTORNIM PROTUKURSU VJETROM NA ISTOJ SUPROTNIM POGONOM STRANI VJETROM Približavaju li se S puta se sklanja brod brodovi motorom iz jedrilica u privjetrini Jedrilica koja ima koji vidi preko svoje suprotnih kursova, sklanja se s puta vjetar s lijeva mora desne strane drugi svaki mora skrenuti jedrilici u zavjetrini i propustiti jedrilicu brod; ne smije mu na svoju desnu prolazi iza nje. koja ima vjetar s proći ispred pramca stranu. desne strane BRODOVI I BRODICE KOJI IZLAZE IZ LUKE imaju prednost nad onima koji u luku ulaze. VEĆI BRODOVI IMAJU PREDNOST nad manjima bez obzira na vrstu pogona. BROD NA MEHANIČKI POGON MORA SE UKLONITI S PUTA jedrenjaku, brodu koji ribari, brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati. Jedrenjak se mora ukloniti s puta brodu koji ribari, brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati. Brod koji ribari mora se ukloniti brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati. 4.7 PLIMA I OSEKA, MORSKI VJETROVNI VALOVI, MRTVO MORE, UTJECAJ PLITKE VODE, MORSKA DOBA Plima i oseka su periodične vertikalne oscilacije morske razine, u jednom danu nastaju dvije. Oscilacije u Jadranu kreću se od oko 0,3 m do 1,1 m. Vjetar je gibanje čestica zraka zbog nejednake podjele atmosferskog tlaka. Valovi nastaju djelovanjem vjetra na površinu vode uzrok tome je vertikalno gibanje čestica vode koje stvaraju valni profil, brijeg i dol. Mrtvo more nastaje nakon prestanka vjetra (dugotrajno djelovanje juga i maestrala) uglavnom na otvorenom moru, nemaju veliku visinu, vrhovi su im zaobljeni, mogu trajati više od 2 dana. Plitke vode na moru uglavnom su pojava u zimsko doba. Na rijekama su niske vode uglavnom u zimsko, a naročito ljetno doba. 4.8 SVJETLA NA ČAMCIMA I BRODOVIMA Svi brodovi u plovidbi noću moraju isticati svjetla po kojima se može odrediti smjer plovidbe, a u svrhu izbjegavanja sudara. Brodska svjetla plovila moraju imati upaljena od zalaska do izlaska sunca ili danju za ograničene vidljivosti. Svjetla trebaju imati propisanu vidljivost, sektor i intenzitet.  PLOVILA S MEHANIČKIM POGONOM BRODOVI DUŽI OD 50 M: Ovakav brod kad plovi mora isticati: bijelo jarbolsko svjetlo na prednjem dijelu broda, drugo bijelo jarbolno svjetlo iza i iznad prvog, bočna svjetla (crveno i zeleno) i bijelo krmeno svjetlo. BRODOVI KRAĆI OD 50 M: Ovakav brod kad plovi mora isticati bijelo jarbolno svijetlo, bočna svjetla (crveno i zeleno) i krmeno bijelo svijetlo. BROD KRAĆI OD 12 M: Ovi brodovi umjesto jarbolnog i krmenog svijetla mogu isticati: jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana horizonta i bočna svijetla. Bočna svijetla mogu biti kombinirana u jednoj svjetiljci (zeleno-crvena). ČAMCI/BRODICE KRAĆE OD 7 M I BRZINE ISPOD 7 ČVOROVA: Ovakvo plovilo može umjesto jarbolnog i krmenog svijetla isticati jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana, a ako je moguće i bočna svijetla (ili kombinirano zeleno-crveno svijetlo). Bez obzira na duljinu plovila ako se kreće brzinom većom od 7čv mora imati sva navigacijska svjetla. JEDRENJAK (JEDRILICE) Jedrenjak koji plovi noću mora imati bočna svijetla (lijevo-crvena, desno-zelena) i bijelo krmeno svijetlo. Osim tih svjetala mogu (ali ne moraju) isticati na vrhu jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je gornje crveno, a donje zeleno. Jedrenjak kraći od 20 m, može umjesto bočnih svjetala i krmenog svijetla istači na vrh jarbola jedno kombinirano crveno- bijelo-zeleno svijetlo. Ukoliko jedrenjak plovi s upaljenim motorom tada mora pokazivati svijetla propisana za brod na mehanički pogon. Danju takav brod mora isticati znak u obliku stošca, s vrhom okrenutim prema dolje. Brod na vesla može isticati svjetla za jedrenjake ili imati samo bijelu svjetiljku koju ističe dovoljno na vrijeme da izbjegne sudar. RIBARSKI BROD BROD ZAUZET KOČARENJEM: Ovakav brod vuče povlačnu mrežu kroz vodu i mora isticati dva svijetla jedno iznad drugog, vidljiva sa svih strana horizonta od kojih je gornje svijetlo zeleno, a donje bijele boje. Danju takovi brodovi moraju isticati znak od dva stošca crne boje okrenuta jedan prema drugome vrhovima. Brodovi od 20 m mogu umjesto tog znaka isticati košaru. BROD KOJI JE ZAUZET RIBARENJEM: Brod koji je zauzet ribarenjem (ali ne kočarenjem) mora noću isticati dva svijetla vidljiva sa svih strana horizonta, postavljeno jedno iznad dr