Osnove Ekonomije Skripta PDF

OSNOVE EKONOMIJE ISHOD 1 ======= Ekonomija --------- - Znanost o izboru - Želje su nam neograničene, a resursi (vrijeme, novac...) ograničeni. - Znanost o učinkovitosti. - Proučavanje ekonomije nam pomaže da bolje razumijemo svijet u kojem živimo. ### Mikroekonomija - Grana eko...

OSNOVE EKONOMIJE ISHOD 1 ======= Ekonomija --------- - Znanost o izboru - Želje su nam neograničene, a resursi (vrijeme, novac...) ograničeni. - Znanost o učinkovitosti. - Proučavanje ekonomije nam pomaže da bolje razumijemo svijet u kojem živimo. ### Mikroekonomija - Grana ekonomije koja se bavi ponašanjem pojedinaca, kućanstava poduzeća i privrednihgrana. - Temeljna pitanja mikroekonomije: rijetkost dobara, potrebe, cijene proizvodnih činitelja, tržište, troškovi prihod, profit, kamata,plaća,... - Osnivačem mikroekonomije smatra se AdamSmith koji je 1776. objavio „Bogatstvo naroda" u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije i odtada se naekonomiju gleda kao na znanost. (**otac ekonomije**) #### Nevidljiva ruka Adama Smitha (laissez-faire) - Govori o automatskom djelovanju tržišnog mehanizma. - Tržište će najbolje funkcionirati i svima će biti bolje kada pojedinac radi ono što mu je interesu, bez velike državne intervencije. - Kada slijedi vlastiti interes i radi najbolje za sebe, istovremeno radi i „za druge"--postiže pozitivne učinke za društvo premda mu to nije bila namjera. ### Makroekonomija - Dio ekonomske znanosti koji proučava ponašanje i funkcioniranje privrede kao cjeline - Najvažnije makroekonomske veličine: BDP, Inflacija, Zaposlenost, Izvoz/Uvoz, kamatna stopa, devizni tečaj... - „Otac makroekonomije" je John Maynard Keynes koji se suprotstavljao klasičnoj doktrini laissez-fairea. #### John Maynard Keynes - Zagovara aktivnu ekonomsku ulogu države u djelovanju na gospodarstvo. - Upadovima gospodarskih aktivnosti monetarnom politikom se mogu sniziti kamatne stope i jeftinijim kreditom stimulirati poduzeća na investiranje, što obnavlja ekonomsku aktivnost-- smanjuje se nezaposlenost i povećava proizvodnja. #### Ekonomski ciklus #### Karl Marx - U svojim je radovima kritizirao kapitalizam kao ideologiju koja izrabljuje radnike te koja uzrokuje veliku materijalnu nejednakost među ljudima. - Smatrao da će se kapitalizam sam urušiti zbog djelovanje konkurencije te zbog ustanka radnika. - Njegove ideje preuzimaju ideolozi komunizma, što rezultira revolucijama i formiranja država s komunističkim/socijalističkim uređenjem, kao što su SSSR i Kina. ### Jedinstvo mikroekonomije i makroekonomije - Međusobno se nadopunjuju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u makroekonomskom okruženju. Što je ekonomija? ----------------- - grčki: OIKOS = kuća, kućanstvo NOMOS= red, običaj, zakon - Ekonomija je izučavanje (znanost koja izučava) kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima te tako zadovoljila njihove potrebe i želje. ### Zakon oskudnosti - kaže da kada dobra ne bi bila oskudna tada bi se sve želje i potrebe čovjeka mogle zadovoljiti i resursi se ne bi trebali racionirati budući da bi se moglo proizvoditi doslovno sve - tada ne bi postojali osnovni problemi u ekonomiji sadržani u pitanjima što, kako i za koga proizvoditi. ### Ekonomija, odabir i ljudske potrebe Ekonomija je znanost koja proučava odabire, a odabiri su nužni jer niti pojedinac, niti država nemaju dovoljno resursa da zadovolje sve svoje potrebe i želje. Potrebe su jedan od ključnih elemenata cjelokupnog ekonomskog promišljanja. Potreba = zahtjev pojedinca za dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućih blagostanja. ### Ekonomsko dobro Dobra su oskudna jer ljudi žele mnogo više od onoga što gospodarstvo može proizvesti. Ekonomska su dobra oskudna, nisu besplatna i društvo mora birati između ograničenih dobara koja može proizvesti raspoloživim resursima. Ekonomska dobra su sva dobra koja je netko proizveo da bi ih mogli plasirati u prodaju. Za razliku od ekonomskih dobara postoje i slobodna dobra -- nalaze se u prirodi i dostupna su svima (zrak, vjetar i sl.). ### Ekonomija i maksimiziranje - Ekonomija je i znanost o maksimiziranju. - Maksimiziranje = pronalaženje maksimalne vrijednosti neke funkcije. - Ekonomisti žele sa što manje resursa ostvariti što bolji rezultat. ### Veza oskudnosti i učinkovitosti Kada sa što manje resursa proizvodimo što više dobara onda poslujemo učinkovito. Biti učinkovit znači da smo sa jako malo resursa ostvarili jako veliki rezultat. Učinkovitost je vezana za odnos onoga što smo uložili i što smo postigli. Da bismo ostvarili učinkovitost moramo razmišljati o **tri ekonomska pitanja (što, kako i za koga proizvoditi).** ### Teorijska ekonomija se dijeli na: ##### Pozitivna ekonomija Istražuje funkcionalne i kauzalne odnose između ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima Proučava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu Često se označava i pojmom "ekonomska analiza" Primjer: "Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17% radne snage"; „Turizam je u Hrvatskoj glavna gospodarska grana" ##### Normativna ekonomija Sadrži: \- Prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s određenih etičkih pozicija \- Viziju ekonomske stvarnosti \- Naputke (pravila ili norme) Govori kakve bi ekonomske pojave trebale biti Primjer: "Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike.", „Hrvatska se ne bi trebala toliko oslanjati na turizam, nego je potrebno razvijati proizvodnju." ### 3 osnovna pitanja ekonomske organizacije +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 1\. Koja se dobra | 2\. Kako se dobra | 3\. Za koga se dobra | | proizvode i u kojim | proizvode? | proizvode? | | količinama? | | | +=======================+=======================+=======================+ | Društvo tj. | Tko će proizvoditi, | Kako će se ukupna | | potrošači u društvu | uz | | | daju informaciju | | proizvodnja zemlje | | | kakvu tehnologiju? | dijeliti -hoće li će | | tržištu što žele | | bogati imati većinu, | | kupovati - to je | Koje proizvodne | a siromašni manjinu? | | signal proizvođačima | tehnike će se | | | što proizvoditi (koja | koristiti | Kako se društveni | | dobra i usluge) s | | | | obzirom na oskudna | (sofisticirani | proizvod dijeli | | sredstva (drvo | softveri ili | između | | | | | | ili namještaj? pizza | jeftina radna snaga?) | različitih | | ili strojevi za | | kućanstava? | | proizvodnju pizza?) | Način proizvodnje | | | | | Proizvođači moraju | | | (automatizirana, | | | | visoko sofisticirana | pokriti troškove | | | ili ručna tj. | proizvodnje i zaradu | | | manualna)? | te je logično da | | | | proizvode za | | | | | | | | grupe koje imaju | | | | novac. | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ ### Različiti ekonomski sustavi Društvo na različite načine odgovara na pitanja što, kako i za koga Razlikujemo tri temeljna načina organiziranja nekog gospodarstva : **tržišno, plansko ili naredbodavno i mješovito** #### Tržišno gospodarstvo Pojedinci i privatna poduzeća donose glavne odluke o proizvodnji i potrošnji. Poduzeća proizvode dobra koja donose najveće dobitke (što) pomoću najjeftinijih tehnika proizvodnje (kako). Potrošnja je određena odlukama pojedinaca o tome kako potrošiti plaće i profite (za koga). Ekstremno tržišno gospodarstvo -- „laissez-faire ili pustite ih da rade" (država se uopće ne miješa u ekonomske odluke). #### Naredbodavno ili plansko gospodarstvo - Država donosi sve važne odluke o proizvodnji i potrošnji, ona je vlasnik nad resursima, usmjerava poslovanje poduzeća i poslodavac je većine radnika (bivši SSSR, Jugoslavija, danas Kuba). #### Mješovito gospodarstvo Velika većina suvremenih društava su mješovita gospodarstva s elementima tržišnog i naredbodavnog gospodarstva Danas se npr. i u SAD-u većina gospodarskih odluka donosi na tržištu, no država je bitna za donošenje zakona koji uređuju ekonomski život, država pruža usluge obrazovanja, kontrolira zagađenje i slično. ### Tehnološke mogućnosti društva Granica proizvodnih mogućnosti #### Inputi i proizvodi Utrošak ili input Inputi su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. Optimalnim kombiniranjem inputa dolazi se do željenog outputa ili proizvoda. Proizvodi su različite korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa i koje se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji. #### Faktori proizvodnje -- inputi 🍃Zemlja - svi prirodni resursi koji se zajednički nazivaju faktorom zemlja (npr. šume, pitka voda, obradiva i neobradiva zemlja, riblji fond, rude i sl.) 📝 Rad - sveukupnost psihičkih i fizičkih znanja, vještina i sposobnosti koje neka osoba ima i koje može koristiti u procesu proizvodnje 🔬Kapital - Trajna dobra proizvedena s namjerom da proizvode i povećavaju druga dobra (strojevi, ceste, računala, čeličane, građevine, automobili...) ### Odabir koliko proizvoditi Društvo se sastoji od određenog broja stanovnika, tehnologije, kapitalnih dobara, prirodnih izvora itd. -\> resursi Ograničenost resursa prisiljava ljude i društvo na odabir između alternativnih uporaba rijetkih resursa, odnosno da odaberu ono što između relativno rijetkih dobara proizvoditi. ### Granica proizvodnih mogućnosti Ekonomski model koji opisuje što i u kojim količinama neko društvo može proizvesti. Temelji se na nekoliko pretpostavki: \- Zemlje, države nemaju neograničene količine dobara \- Svi resursi su ograničeni \- Ograničavajuća je i tehnologija Potrebno je odabrati između ograničenih mogućnosti Problem se pokušava riješiti ekonomskim modelom granice proizvodnih mogućnosti. U modelu se pretpostavlja da je moguće proizvoditi samo dva različita dobra, pa se izbor može jednostavno prikazati. ##### GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI Maksimalna količina proizvodnje koju neko gospodarstvo može proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetima. Pokazuje različite kombinacije proizvoda koje se mogu proizvesti u gospodarstvu koristeći se dostupnim faktorima proizvodnje i dostupnom tehnologijom proizvodnje. ##### Grafički prikaz GPM-a i pojam oportunitetnog troška - Ako se želi proizvoditi više jednog dobra, nužno se mora proizvoditi manje drugoga (ako se nalazimo na granici proizvodnih mogućnosti -- svi resursi su max iskorišteni). - **Oportunitetni trošak** - jednak iznosu dobra kojeg se treba odreći da bi se dobilo više drugoga dobra. - Npr. ako se nalazimo u točki B gdje proizvodimo 1.000 tenkova i 950.000 bušela pšenice, za prelazak u točku C -- proizvodnja dodatnih 1.000 tenkova (za ukupno 2.000) zahtijeva da smanjimo proizvodnju pšenice na 850.000 bušela tj. manja je za 100.000 bušela. - Oportunitetni trošak proizvodnje dodatnih 1.000 tenkova je 100.000 bušela pšenice koje se moramo odreći. Što više proizvodimo tenkova, to se više proizvodnje pšenice moramo odreći -- **zakon rastućih oportunitetnih troškova.** #### Zašto oportunitetni troškovi rastu kako se krećemo po krivulji GPM? - **Zato što su mnogi resursi po svojoj prirodi namijenjeni jednoj svrsi bolje nego drugoj.** - U privredi koja je u točki A, proizvodimo samo pšenicu u koju ulažemo sve svoje resurse, a neki od njih bi možda bili bolje uloženi u proizvodnju tenkova (pr. neki zaposlenici bi bili produktivniji u tvornici nego na polju, no ipak oni bi zbog toga što proizvodimo samo pšenicu bili prisiljeni raditi na polju. Svu zemlju koju privreda posjeduje trošimo na proizvodnju pšenice, čak i onu koja nije najbolja za poljoprivrednu proizvodnju, i koja bi možda bila bolje iskorištena da smo na njoj sagradili tvornicu tenkova). - Kada se pomičemo iz točke A u točku B- ulažemo u pravilu samo najbolje i najprikladnije resurse u proizvodnju tenkova. Zato nam u početku proizvodnja pšenice ne pada u tolikoj mjeri. - Kako se pomičemo dalje na krivulji i povećavamo proizvodnju tenkova, tako sve više vitalnih resursa za proizvodnju pšenice dajemo u proizvodnju tenkova (više plodne zemlje, više poljoprivrednika prelazi u tvornice i sl.) i zato proizvodnja pšenice počinje sve više i više opadati. - Kažemo da oportunitetni trošak proizvodnje dodatnog tenka raste jer moramo se odreći sve veće količine proizvodnje pšenice. ### Efikasna i neefikasna privreda +-----------------------------------+-----------------------------------+ | Efikasna | Neefikasna | +===================================+===================================+ | Privreda posluje na granici | Proizvodi se manje nego što bi | | svojih | se | | | | | mogućnosti. | moglo korištenjem dostupnih | | | resursa. | | Efikasno se koriste ograničeni | | | resursi | **Moguće je povećati | | | proizvodnju** | | -- dobiva se sve što je moguće | | | dobiti | **jednog proizvoda, a da to ne | | | izazove smanjenje proizvodnje | | od resursa koji su u posjedu. | nekog drugog proizvoda.** | | | | | To znači: **Povećanje | Događa se zbog neučinkovitosti | | proizvodnje jednog** | u | | | | | **proizvoda moguće je ostvariti | nekoj od faza proizvodnog | | samo** | procesa. | | | | | **na račun smanjenja proizvodnje | | | nekog** | | | | | | **drugog proizvoda** | | | | | | Točke NA krivulji granice | | | proizvodnih | | | | | | mogućnosti. | | +-----------------------------------+-----------------------------------+ Neefikasna privreda -- točka W -- proizvodimo 2.000 tenkova i 400.000 bušela pšenice. Bez dodatnih odricanja od količine pšenice mogli bismo dosegnuti točku E i proizvoditi više tenkova. Resurse ne koristimo na najefikasniji način -možda ljudi koji sada proizvode tenkove bi mogli biti bolji poljoprivrednici, i možda neki ljudi koji su "zapeli" na poljoprivredi bi bili bolji u tvornici tenkova. ### Pomak granice proizvodnih mogućnosti Ljudske potrebe su neograničene, a resursi su ograničeni. Zbog toga svako gospodarstvo ima problem organizacije proizvodnje uz ograničene resurse da bi se zadovoljile potrebe društva na najvišem mogućem stupnju. Međutim, GPM nije dana jednom zauvijek. Ona se zasniva na određenoj razini tehnologije i fiksnim količinama resursa. ##### Pomak GPM **Tehnološki napredak može promijeniti granicu proizvodnih mogućnosti.** Može ju povećati, pomaknuti od ishodišta grafikona. Povećavaju se proizvodne mogućnosti, može se proizvoditi više. **Pomak se ostvaruje i kada se poveća količina resursa.** Kada se promijeni tehnologija ili količina resursa, krivulja GPM mijenja svoj položaj i gospodarstvo može proizvoditi više proizvoda uz punu zaposlenost raspoloživih resursa.