Financije Sve - Skripta PDF

[Napomena: ] Skripta je rađena po kolokvijima i obuhvaća obje knjige i zakone. Velika većina toga je izmijenjena jer su knjige rađene po zakonima koji su se mijenjali, ali sve promjene sam naznačila, kao i neke stvari koje nisam stigla sama skriptirat, pa sam ih samo kopirala.\ \* Uokvireno gradivo...

[Napomena: ] Skripta je rađena po kolokvijima i obuhvaća obje knjige i zakone. Velika većina toga je izmijenjena jer su knjige rađene po zakonima koji su se mijenjali, ali sve promjene sam naznačila, kao i neke stvari koje nisam stigla sama skriptirat, pa sam ih samo kopirala.\ \* Uokvireno gradivo u skripti je gradivo knjige 2 -- hpsf. Izradila: Beks SKRIPTA FINANCIJE\ ( obje knjige ) **JAVNI PRIHODI** [\ sredstva kojima država zadovoljava javne (državne) potrebe iz svoje nadležnosti ] \- na sustav javnih prihoda u pojedinoj državi utječe masu razloga\ (društvenoekonomski sustav, političko uređenje, dohodak po stanovniku, gospodarska struktura, broj stanovnika, veličina teritorija, uloga države u gospodarstvu zemlje...radi li se o kapitalističkim ili socijalističkim zemljama blabla) \- **ne postoje dvije države u kojima bi sustavu javnih prihoda bili isti** **\*** međutim ima nekih zajedničkih karakteristika a\) javni prihodi služe za [podmirenje državnih potreba (]one ovise opet o masu razloga pol uređenje, gosp razvijenost)\ b) ubiru se u [novcu\ ]c) ti prihodi kojima država zadovoljava svoje potrebe dio su [novoostvarene vrijednosti ] **PODJELA JAVNIH PRIHODA** A. **Originarni --** prihodi koje država ostvaruje [na tržištu] kao poduzetnik (javna poduzeća) ili na [osnovi prava vlasništva] (država kao vlasnik šuma, rudnika) **Derivativni --** prihodi koje ostvaruje na osnovi [svog fiskalnog suvereniteta ] ***\* fiskalni suverenitet*** -- pravo države da samostalno odlučuje o prihodima i rashodima (čl. 51. Ustava) te da donosi zakone i propise kojima to uređuje B. **Javnopravni** -- prihodi koje država ostvaruje kad ima monopol na tržištu (HEP do ulaska u EU) **Privatnopravni** -- prihodi koje ostvaruje na tržištu ali samo kao jedan od sudionika; nema monopola (HEP nakon EU) C. **Redovni** -- koji redovito pritječu u državni proračun **Izvanredni** -- koji ne pritječu redovito i služe za podmirenje izvanrednih javnih potreba\ (npr. za vrijeme rata, elementarne nepogode, krize, napušteni brod...) D. **Prihodi od stanovništva** -- koje građani izdvajaju iz svog dohotka (nekad imovine) za podmirenje javnih rashoda\ - obveza proistječe iz: odredbi određeni propisa ili na osnovi ugovora\ - dijele se na: one koji imaju *prisilni karakter* i koje građani *daju dobrovoljno* **Prihodi od pravnih osoba --** koje ubire država od gospodarskih organizacija, zaklada i dr. pravnih osoba\ - na osnovi zakonskih propisa ili ugovora E. **Povratni --** prihodi koje država vraća (javni zajmovi -\> uz kamate i bez ako je bez to su beskamatni zajmovi; obveznice) **Nepovratni --** koje ne vraća; većina je nepovratna F. **Prihodi širih i užih teritorijalniih jedinica** \- više modela: a\) svaka i šira i uža jedinica ima svoje prihode\ b) da prihode ima samo najšira i onda ona izdvaja sredstva za financiranje rashoda užih\ c) da vlastite prihode imaju teritorijalne jedinice razl ranga (npr. najšira i najuža) pa one iz svojih prihoda izdvajaju sredstva za financiranje rashoda dr. jedinica \- koji će organi naplaćivati te prihode i kontrolirati sakupljanje također se može različito riješiti\ (npr. šira može ubirati pa proslijeđivat dalje županijama) \- lokalni: npr. boravišna pristojba, porez na cestovna i motorna vozila, na nekretnine se dijeli... G. **Namjenski** -- prihodi za koje je točno utvrđena namjena trošenja (npr. da se porez na cestovna vozila koristi za održavanje autocesta; porez na pjenušac u Njemačkoj\...) **Nenamjenski** -- oni koji služe za zadovoljavanje svih javnih potreba i čija svrha nije unaprijed određena; većina H. **Prihod u novcu** **Prihod u naturi** **POREZI** **- nema točne definicije,** ali ajmo reć **[osnovni financijski instrument prikupljanja javnih prihoda ]** \- budući da suvremena kapitalistička država i nema vlastitih prihoda nužno je upućena na prikupljanje prihoda primjenom pojedinih financijskih instrumenata\ (Marx: kako radnici ne mogu opstati bez nadnica tako kapitalistička država ne može opstati bez poreza)\ \ - danas država poreze koristi kao sredstvo kojim ostvaruje prihode koji joj služe za ostvarenje fiskalnih i nefiskalnih ciljeva (socijalne, zdravstvene, obrazovne, ekološke, demografske...) OSNOVNA OBILJEŽJA POREZA: 1. porezi su **derivativni** prihod države \- prihodi ubrani oporezivanjem na temelju [financijskog suvereniteta države] odnosno prava da na osnovi ustavnih ovlaštenja obavlja tu preraspodjelu što joj omogućava financiranje njenih brojnih zadaća blabla 2. **prisilni** prihod države \- prisilni karakter poreza dolazi do izražaja [pri naplati] ali ne i pri njegovu uvođenju \- tri osnovna načina uvođenja poreza:\ a) nametanje porezne obveze silom -- robovlasničke države - occupatio bellica\ b) uvođenje porezne obveze na osnovi dogovora i ugovora -- Magna Carta kralj se dogovaro s gradovima, slobode za keš itd.\ c) uvođenje porezne obveze na osnovi ustavnog pristanka -- parlament sve određuje, kralj ograničen 3. služe za podmirenje **javnih (državnih) rashoda** -- ubiru se u javnom interesu 4. **nema neposredne** **protunaknade** za plaćeni porez \- ne postoji ovisnost između visine poreza koju je netko platio i koristi koju ima od korištenja raznih usluga tj. ne postoji određena neposredna protuusluga od strane države \- ta protuusluga je **posredna** i nije determinirana visinom porezne obveze (besplatno školovanje, zdravstvo, ceste, korištenje javnih površina, sigurnost -- policija, vojska...) to je sve dostupno građanima i to neovisno o tome kolko plaćaju porez i plaćaju li ga uopće 5. plaća se u **novcu** 6. **nedestiniran** prihod države (neafektacija) \- nije točno određena namjena poreza; \* prednosti destiniranih - - - - \* nedostaci - - - **PODJELA POREZA** 1. **Neposredni** -- plaćaju se prije trošenja dohotka (porez na dobit -- uzmu ti prije plaće) \- kroz povijest postojali su razni kriteriji (fiziokrati, prevaljivost...) 2. **Subjektivni (osobni) --** oni porezi kod kojih se pri oporezivanju vodi računa o osobnim svojstvima poreznog obveznika (broj djece i uzdržavanih članova, invalidnost, bračni status, godine, zdravstveno stanje...) -- subj. Porez u širem smislu (u užem kroz povijest dimnica, glavarina jer ovisi isključivo o osobnim svojstvima poreznog obveznika)\ *porez na dohodak, porez na ukupnu imovinu, porez na porast vrijednosti imovine* 3. **Sintetički --** ukupan zbroj svega x porez 4. **Opći --** podmirivanje svih državnih potreba (+ olakšava se ravnomjernije zadovoljenje potreba, olakšana je kontrola trošenja ubranih sredstava, osigurana je veća transparentnost (preglednost) sustava oporezivanja, učinkovitije raspolaganje...) 5. **Katastarski** -- porezna obveza se utvrđuje na osnovi [podataka iz katastra] (javne knjige) -- prilikom oporezivanja imovine i prihoda od imovine 6. **Pretpostavljeni** -- porezna obveza se utvrđuje [na osnovi određene presumpcije] da je porezni obveznik ostvario prihod određene veličine ili da je mogao ostvariti; porezna obveza se utvrđuje *ex ante* tj. prije nego je nastupila činjenica (kod poljoprivrednih djelatnosti utvrđuje se porezna obveza na osnovi kvalitete zemlje, zasijane kulture i sl.)\ - ako ne obrađuje zemlju platit će porez kao da je ostvario prinos s te zemlje tj. prihod koji bi bilo moguće postići; također i vlasnik stambenih zgrada koji npr. ne daju u zajam a mogli bi 7. **Vrijednosni --** oporezivanje se obavlja na osnovi stvarne ili procijenjene vrijednosti poreznog objekta\ - iznos poreza utvrđuje se u određenom postotku od porezne osnovice\ - stopa može biti: a) nepromijenjena -- neovisna o veličini porezne stope \> *proporcionalna stopa\ * b) da se povećava do određene visine s povećanjem porezne osnovice \> *progresivne stope\ * c) da se smanjuje s povećanjem porezne osnovice \> *regresivne stope* 8. **Fundirani** -- porezi koji imaju sigurnu, trajnu i stalnu osnovu (iznajmljivanje stana dobiven od nasljedstva) 9. **Redovni** -- koji se ubiru stalno 10. **Reparticijski --** točno je utvrđen iznos koji treba ubrati oporezivanjem (u prošlosti i to su neposredni porezi) 11. **Osnovni** -- pune glavninu državnog proračuna (115 mlrd je proračun, 45 je PDV, porez na dobit 7%, dohodak 10%) 12. **Centralnih tijela** \- prema tome tko uvodi poreznu obvezu i kojoj teritorijalnoj jedinici pripadaju sredstva ubrana oporezivanjem **POREZNI OBVEZNIK** fizička i pravna osoba koja je na osnovi propisa (ugl zakona) dužna platiti porez tj. podmiriti poreznu obvezu a. fizička -- pojedinac ili obitelj b. pravna -- poduzeće (trgovačko društvo) \- može biti:\ \> tuzemni (domaći)\ \> inozemni (stranac) \- još se rabi i pojam **rezident\ **- osoba koja se prema propisima države oporezuje na osnovi činjenice da u njoj imaju svoje a. prebivalište ili uobičajeno boravište -- *fizičke* b. sjedište, upravu, mjesto registracije, obavljanja djelatnosti... - *pravne* *[\* obitelj]* A i B rade; A zarađuje 400, B 600 1. **pojedinačno (odvojeno) oporezivanje**\ - svako svoje 2. **zajedničko\ **- zbraja se 400+600 i plaća se porez na 1000 -- ukupnost pojedinačnih prihoda 3. **zajedničko oporezivanje primjenom djelomične diobe**\ - 1000 se dijeli na pola i plaća se porez na 500 (dohodak supružnika se zbraja i dobiveni iznos se dijeli s 2 čime se dobivaju dvije porezne osnovice jednakog iznosa koji će biti oporezivan) 4. **zajedničko oporezivanje primjenom pune diobe**\ - porez se dijeli na onoliko dijelova koliko ima članova obitelji (svaki odrasli je faktor 1 + faktor za djecu; npr, 1000: 3,5 i porez na 300) \- ekonomska snaga obitelji je izražena kao zbroj individualnih ekonomskih snaga članova obitelji -- neovisno o izvorima te snage i osobnom sudjelovanju članova obitelji u njezinom stvaranju **POREZNA SNAGA (SPOSOBNOST, KAPACITET)** čl. 51. Ustava I. Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih potreba razmjerno svojim gospodarskim mogućnostima. II. Porezni sustav se zasniva na načelu pravednosti i jednakosti. 10 000 kn zarade = gospodarska mogućnost\ - 2600 kn = neoporezivo; osobni odbitak -- egzistencijalni minimum\ \-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\--\ 7400 = porezna snaga \- osoba koja zarađuje do 2600 kn ne plaća porez! \- pokazatelji porezne snage: 1. **imovina** 2. **dohodak** 3. **potrošnja** - \- u prošlosti se porez plaćao na imovinu -- zemlja, stoka...na vidljive stvari \- međutim počinju se javljati oblici imovine gdje ne možemo pretpostaviti koliko netko ima novaca (npr. čovjek ne radi, a ima novi iphone 7)\ - također investicijski fondovi umjetnina \- [imovina koju nije lako utvrditi ili postoje velike poteškoće u utvrđivanju vrijednosti te imovine ] \- slika može vrijediti kao par stanova, na stanove moram platit porez, a na sliku ne - \- 1798. prvi porez na dohodak u Engleskoj (rat s Napoleonom), oko 1820. u Njem, poč 20. st SAD \- javlja se fizički rad, pa intelektualni rad, najam, dividende \- problem se javlja kod rada na crno kada se dohodak ne može utvrditi i evidentirati - \- npr. nezaposlen čovjek ide jest u pučku kuhinju, a vozi Audi i onda ako ga nikako ne možemo uhvatiti idemo na potrošnju -- kad kupuje Audi mora platit porez \- i oni koji ne ostvaruju dohodak, nemaju imovinu, a troše nove platit će onda kad troše \- naglasak se prebacivao s imovine na dohodak pa na potrošnju \- krenulo je s osnutkom Europske zajednice i Rimskim ugovorom te je omogućeno prebacivanje naglaska na PDV \- u uređenim državama je i dalje naglasak na dohotku (mala nezaposlenost i nema rada na crno), a u neuređenima zbog sivog gospodarstva (neevidentiranje aktivnosti na koje država ima neko financijsko pravo) naglasak je na potrošnji -- iako je novac zarađen na crno završit će u državnoj blagajni kroz potrošnju \- ponovno se preporuča porez na nekretnine zbog kupovine preko Interneta osnovni je postulat oporezivanja je plaćanje poreza koji je u skladu s ekonomskom snagom poreznog obveznika\ (njegovom individualnom ekonomskom snagom) **POREZNA OSNOVICA** \- služi za obračunavanje poreza\ - najčešće je u [novcu] (iznimno u mjernim jedinicama --npr. nafta, kg, kutija, komad cigara, m2 kuća, auto godina starosti i kW) \- može biti:\ \> **paušalna**\ - kad se pri utvrđivanju u obzir ne uzimaju svi relevantni činitelji koji je određuje nego samo najvažniji elementi\ a) *djelomična (parcijalna) --* prilikom procjene visine uzima se samo manji broj najvažnijih elemenata por. Objekta\ b) *zbirna (sumarna) --* pri procjeni osnovice uzima se veći broj najvažnijih elemenata koji determiniraju objekt \- npr. kod poreza na dohodak od iznajmljivanja soba uzima se samo broj ležaja (ne npr. i koliko dana osoba ostaje) \> **stvarna\ -** oporezivanje se obavlja na osnovi podataka koji trebaju odraziti stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika; tono se zna iznos npr. bruto iznos \- od bruto prihoda u pravilu se odbiju svi troškovi koje je imao i to je onda neto prihod tj. osnovica **Metode za utvrđivanje porezne osnovice** 1. **indicijarna (automatska)\ **- kad se porezna osnovica utvrđuje prema određenim, lako uočljivim činjenicama (vanjskim znakovima) koji služe kao temelj za oporezivanje\ - koristila se do 19. st. npr. prema broju prozora, dimnjaka, vrata... 2. **direktna (metoda vlastite prijave)\ -** kad se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka koje je finacijskom organu dostavio sam porezni obveznik 3. **indirektna (prijava treće osobe)\ **- kad organima podatke dostavi osoba koja po prirodi svog posla i po vrsti podataka kojima raspolaže je upoznata s činjenicama koje se uzimaju u obzir pri oporezivanju\ - npr. prijaviš poslodavca ili poslodavac plaća za tebe 4. **službena (administrativna)\ **- porezna uprava sama utvrđuje poreznu osnovicu na temelju podataka koje sama skuplja 5. **metoda parifikacije (uspoređivanja)\ **- primjenjuje se u slučajevima kada za određenog poreznog obveznika nedostaju neki podaci ili ako podaci nisu pouzdani\ - polazi se od logičke konstatacije da su dva porezna obveznika koji obavljaju istu djelatnost ili sličnu pod istim uvjetima ostvarila iste ili približno iste prihode te ako su poznati prihodi jednog oni mogu poslužiti za izračunavanje porezne osnovice za drugog **POREZNE STOPE** \- [porezna stopa označava veličinu poreznog tereta (iznos poreza) u odnosu prema poreznoj osnovici tj. onaj dio porezne osnovice za koji će se ona smanjiti da vi porezni obveznik podmirio svoju poreznu obvezu ] \- utvrđuje se u **postotku** (ili **promilu**), iznimno u **apsolutnom iznosu** (npr. kava) **Vrste poreznih stopa:** A. B. C. D. **\ ** **A) Proporcionalne** **-** ona kod koje se s promjenom porezne osnovice porezna stopa [ne mijenja!]\ - svi se oporezuju jednako odnosno imalo jednu stopu na jednu vrstu poreza bez obzira na poreznu osnovicu\ - npr. PDV od 25% će se platiti i na kutiju šibica i na jahtu \- tkavi porezi su jednostavni i fiskalno izdašni **B) Progresivne** \- one kod kojih [porezna stopa raste kako raste porezna osnovica]\ - npr. porez na dohodak ima 3 stope: 12% (2200), 25% (13200), 40% (\> 13 200) odnosno ovisno o visini dohotka raste a\) ***proporcionalno progresivne*** regresivno p.*\ *- stopa raste [jednako] kako raste porezna osnovica d b\) ***progresivno progresivne*** o***\ ***- stopa rate [brže] nego raste porezna osnovica h proporcionalno p. c\) ***regresivno progresivne*** o ***\ ***- stopa raste [sporije] nego raste osnovica d a progresivno progresivna k porezne stope **C) Degresivne** \- o njima govorimo kada se za najveću poreznu osnovicu utvrdi najviša porezna stopa pa se smanjenjem osnovice smanjuje i stopa\ - to je zapravo oblik progresivnog oporezivanja pri čemu porezna tarifa počinje s najvišim osnovicama i najvišim stopama te se postupnim smanjenjem i jednih i drugih završava s najnižim osnovicama i stopama \- progresivno oporezivanje obavlja se u obliku: **\> DIREKTNE PROGRESIJE\ \> INDIREKTENE PROGRESIJE** **\ ** **\> DIREKTNA PROGRESIJA** \- onda kad se progresivne porezne stope predviđene tarifom, direktno primjenjuju na odgovarajuće porezne osnovice a. b. - [2. primjer] **progresivna stopa** - u 20. st se javlja; zagovaralo se iz razloga što se smatralo kako se pravednost može ostvariti samo primjenom progresivnih poreznih stopa \- socijalistički autori vidjeli su izuzetan instrument kojim se mogu smanjiti razlike u visini dohotka i imovine tj. kojim se može ujednačiti ekonomska snaga građana\ - naglašavali su uz fiskalnu *redistributivnu* funkciju poreza *[Argumenti PROTIV]*: - nedostaje objektivan kriterij pri utvrđivanju najniže i najviše stope te onaj koji će odrediti koja stopa će se primijeniti na koju osnovicu - porast progresivne stope mora se negdje zaustaviti inače može doći do učinka konfiskacije, gdje? - utječe negativno jer potiče lijenost, nesposobnost, nezainteresiranost... - negativno djeluju na porezni moral tj. pridonose povećanju otpora za plaćanje poreza - zahtijeva se brojnija, obrazovanija i skuplja porezna administracija *[Argumenti ZA]*: - ublažavaju se socijalne razlike i ostvaruje se načelo pravednosti u oporezivanju - omogućuje vođenje aktivne porezne politike koja treba dovesti do određenih ekonomskih učinaka na mikro ili makroplanu - može djelovati i stimulativno (npr. ak se digne porez možda neće imat dosta para da ode na more pa mora više radit -- bas stimulativno) - problemi tehničke prirode nisu tolko strašni kolko ih naglašavaju ? - elastični su i efikasni instrument socijalne i ekonomske politike **\> *kompenzatorna progresija\ *** [kad je progresivnim stopama ublaženo, odnosno uklonjeno regresivno djelovanje posrednih poreza ] a. **djelomična*\ ***- kad se primjenom progresivnih stopa samo [smanjuje regresivno djelovanje] posrednih poreza (i dalje je oporezivanje regresivno) b. **potupuna**\ - kad se primjenom progresivnih stopa [anulira regresivan učinak] posrednih poreza ***\ \> apsolutna (prava) progresija\ ***[ kad je ne samo potpuno anulirana regresija već je postignuto i to da bogatiji porezni obveznici podmirujući poreznu obvezu plaćanjem poreza postotno plaćaju veći porez od obveznika čija je ekonomska snaga niža ] **NAČELA OPOREZIVANJA** \- načela tj. rukovodna pravila kojih se treba pridržavati pri formuliranju praktičnih mjera porezne politike i određenih rješenja koja se primjenjuju pri ubiranju poreza, a koja pripadaju mjerama porezne politike \- neka načela su se mijenjala i razlikuju se ovisno o gospodarskoj razvijenosti, strukturi gospodarstva, političkom uređenju zemlje...ali neka se nisu nikad dovodila u pitanje i koja su inherentna u svakom poreznom sustavu \- treba nastojat da se ta načela provedu koliko je to moguće (načela nisu ideali i mogu se sukobljavat npr. pravednost i izdašnost) -među piscima koji su u svojim radovima obradili i problematiku načela oporezivanja najznačajniji su:\ \> Adam Smith („*Bogatstvo naroda")*\ \> **Adolph Wagner** (1835.-1917.) -- oslanja se na Smitha I. 1. izdašnost (dostatnost) 2. prilagodljivost (elastičnost) II. 3. izbor poreznog izvora 4. izbor poreznog oblika III. 5. univerzalnost (sveobuhvatnost) porezne obveze 6. ravnomjernost u oporezivanju IV. 7. određenost porezne obveze 8. ugodnost plaćanja poreza 9. jeftinoća ubiranja poreza **[Financijskopolitička načela oporezivanja ]** \- financijskopolitičkim načelima se daje apsolutna prednost pred drugim poreznim načelima, ostala načela trebaju biti podređena (bolje nego prije kad su fiskalni ciljevi bili jedini porezne politike)\ - oporezivanjem se prikupljaju sredstva kojima se omogućava opstanak države kad se taj cilj ostvari mogu drugi (*condicio sine qua non)***[\ \ ]*\ \> izdašnost (dostatnost)\ ***- da daju dovoljno sredstava koja će zajedno s ostalim državnim prihodima omogućiti podmirenje svih planiranih rashoda države (npr. PDV donosi 42 mlrd u proračun -- to je izdašno; porez na pse u Njem. postoji a nije izdašan ili porez na automate) ***\> prilagodljivost (elastičnost)\ ***- mogućnost poreznog sustava da se što brže i uspješnije prilagodi promjenama u visini državnih rashoda **[Ekonomskpolitička načela oporezivanja ]** \- za iznos plaćenog poreza smanjuje se ekonomska snaga poreznih obveznika, a ujedno se tako utječe na potražnju i proizvodnju \- porezi su se pokazali korisnima kao instrument u borbi protiv inflacije, protiv poremećaja na tržištu -- porezima se stimulira izvoz i ograničava i usmjerava uvoz\ - npr. ako zbog poreznog opterećenja porezni obveznik spreman povećanom gospodarskom aktivnošću kompenzirati one efekte koji su posljedica opterećenja kako ne bi došlo do sniženja životnog standarda (što ne znači da će mu uvijek uspjet) ***\> izbor poreznog izvora***\ - kao izvor može se javiti bilo pojedini prihod ili imovina iz ekonomskog načela proistječe zahtjev da se oporezuju samo oni izvori koji se neprestano [obnavljaju] tj. da je izvor plaćanja prihod odnosno dohodak \- kad govorimo o *porezu na imovinu* razlikujemo: **a) nominalni porez na imovinu\ b) realni porez na imovinu** \- kad vlasnik kuće za odmor ili čamca plaća porez na taj npr. čamac odnosno imovinu on ga plaća [iz svog dohotka] -- **nominalni porez**; ali kad npr. osoba ne bi imala dovoljno novca da plati porez tada bi morali doslovno [otuđiti dio imovine] i tada govorimo o **realnom porezu na imovinu** \- realni porez se ne koristi jer se takvim oporezivanjem kontinuirano smanjivala sama osnova oporezivanja, to bi također značilo da se za podmirenje rashoda države u kojoj bi se primjenjivao takav sustav troši se više nego što su porezni obveznici tijekom godine zaradili\ (izuzetno u slučaju rata, elementarne nepogode i sl.) ***\> izbor poreznog oblika*** \- treba voditi računa o izboru poreznog oblika jer nije svaki oblik prikladan da se njegovom primjenom ostvaruje određena svrha oporezivanja \- cilj se može ne postići jer:\ a) se tim porezom i ne može ostvariti\ b) nisu ispunjene određene nužne pretpostavke da bi porez mogao djelovati u određenom pravcu \- možemo htjet jedno, a ispadne drugo (npr. španj. nogomet) \- na ostvarivanje ekonomskih načela odlučujuće utječe prevaljivanje poreza\ a) kad je do prevaljivanja došlo u skladu s namjerom zakonodavca (namjerno prevaljivanje) onda se ostvaruju učinci i ciljevi oporezivanja i ostvaruje se ekonomska svrha koju je primjenom poreza trebalo postići b\) kad bi došlo do prevaljivanja mimo intencija zakonodavca (nenamjerno prevaljivanje) pa porezni teret snosi osoba različita od one koja je trebala razumljivo je da će i ekonomski učinci biti drugačiji neovisno o tome koja se svrha želi ostvariti primjeno nekog poreznog oblika to će uvijek imati određeni ekonomski učinak jer plaćanjem poreza uvijek dolazi do smanjenja ekonomske snage poreznog obveznika **[Socijalnopolitička načela oporezivanja ]** ***\> univerzalnost (sveobuhvatnost)\ ***- oporezivanje koje će imati univerzalni (opći) karakter -- SVI ljudi su pred zakonom jednaki! \- od poreza komu biti izuzete one osobe čija ekonomska snaga ne omogućuje uvjete života koji se smatraju egzistencijalnim minimumom\ - izuzeti su i diplomatski i konzularni predstavnici te predstavnici nekih međunarodnih organizacija ([odstupanje!) ] ***\> ravnomjernost\ ***- porezi moraju biti pravedni tj. ravnomjerno raspoređeni \- pojam pravednosti u oporezivanju mijenja se ovisno o vremenu u kojem se nalazimo [čl. 51. Ustav] **[\ Poreznotehnička (administrativna) načela oporezivanja]** ***\> određenost\ ***- u oporezivanju nesmije biti mjesta samovolji, porezni teret mora biti odmjeren u skladu s nekim činjenicama\ - [nema poreza izvan ni protiv zakona!] \- porezni obveznik mora unaprijed znati, prije nego je stekao neki prihod ili imovinu i prije nego su nastupile određene posljedice na osnovi čega će se utvrditi porezna obveza\ - tako on može odlučiti hoće li nešto učiniti ili neće i ovisno o visini poreznog tereta može prilagoditi svoje ponašanje i u području poreza **zabranjena je retroaktivnost** djelovanja poreza (osim ako naravno nije u korist) -- npr. Linićeve dividende 0 bodova \- također materija o oporezivanju mora biti tako utvrđena da je razumljiva za poreznog obveznika laika ***\> ugodnost plaćanja\ ***- da bude što bezbolnije, da ni ne osjetiš a ne npr. Linić i Fina ili kak je vani s onim obrascima od xy strana \- također u to se odnosi i obveza financijskih tijela da čuvaju poslovnu tajnu (osobne podatke itd.) ***\ \> jeftinoća ubiranja\ ***- ubiranje mora biti što jeftinije jer o tome ovisi koliko sredstava će državi stvarno ostati da podmiri rashode\ - trošak bi optimalno trebao iznositi 1-2% iznad tog se ne isplati **GRANICE POREZNOG OPTEREĆENJA** a\) [donja granica] -- utvrđena je egzistencijalnim minimumom b[) gornja granica] -- u teoriji određena je raspoloživim dohotkom poreznog obveznika (to bi u praksi dovelo do konfiskacije), ali to se ne čini jer građani neke svoje potrebe podmiruju sami \- gornja granica različita je za različite zemlje ovisno o kulturi, gospodarstvu, politici, privredi, raspoloživoj ekonomskoj snazi poreznih obveznika (njihovom *fiskalnom kapacitetu)...* **CILJEVI OPOREZIVANJA** \- utvrđujemo ih u sklopu funkcioniranja države \- kad govorimo o ciljevima oporezivanja govorimo o: a\) **sadržaju cilja** -- što se ostvarenjem utvrđenog cilja želi postići (npr. poticanje razvoja malog poduzetništva)\ b) **željenom domašaju cilja** -- u kojoj mjeri želimo i očekujemo da cilj bude ostvaren\ c) **vremenskoj dimenziji cilja** -- do kada i u kojem vremenskom periodu se cilj treba ostvariti\ d) **prostorna dimenzija cilja** -- gdje se taj cilj treba ostvariti (npr. na otocima, gospodarski nerazvijenim područjima...)\ e) **stupnju prioriteta ostvarenja cilja** -- tko ima prednost pravosuđe/kultura/obrazovanje? \- ciljevi mogu biti: 1. ***fiskalni*** -- primarni cilj oporezivanja je ubiranje novca 2. ***nefiskalni*** -- ciljevi su neki drugi (ekonomski, demografski, socijalni, turistički...) i njima se žele ostvariti neke promjene u aktivnostima tj. ponašanju poreznih obveznika\ - ti ciljevi povlače jako velike troškove\ \ - velika zasluga u afirmiranju ideje o nefiskalnim ciljevima pripada ***Adolphu Wagneru\ *** - - - - - - **OTPOR PLAĆANJU POREZA** \- kod svih poreznih obveznika postoji veći ili manji otpor plaćanju poreza najviše iz razloga jer je *derivativan, prisilan i ne dobiješ nikakvu protunaknadu\ *\ Država na osnovi svog financijskog suvereniteta (čl 51.) uzima od poreznih obveznika dio njihove ekonomske snage pa čak ako je potrebno može primijeniti i prisilu, a obveznik neposredno ne dobije ništa zauzvrat. Kad država zahvaća u džep poreznog obveznika ona automatski smanjuje njegovu mogućnost za nekom štednjom ili povećanom potrošnjom, možda nekom investicijom što automatski rađa otpor.\ Premda posredno obveznici imaju korist od plaćanja poreza (granice, sigurnost, zdravstvo blabla) uvijek je postojala i uvijek će postojati ta negativna psihološka reakcija obveznika na poreznu obvezu i njeno uvećanje. (malo povijesti \* Francuska revolucija --pobuna jer je samo 3. stalež plaćao porez\ \* bostonska čajanka -- porez umjesto carina\ \* pužadizam -- protiv poreznog ugnjetavnja\ \* *Poll Tax* -- M. Thatcher -- otpor glavarinama) O čemu ovisi otpor? 1. tu treba napomenuti tzv. pravilo *jedanputjedan\ *- to znači da ako se porezna stopa poveća za 10% ne znači da će se povećati i iznos poreza u toj visini zbog povećanja otpora plaćanju odnosno [što je porezno opterećenje veće povećanje ubranog iznosa će se sve brže smanjivati] zbog djelovanja otpora\ - tako ovdje možemo govoriti i o *zakonu o opadanju prinosa\ * 2. 3. 4. **Porezni moral** -- odnos poreznih obveznika prema obvezi plaćanja poreza \- to sve proučava *porezna psihologija* (individualni otpor) i *porezna sociologija* (neki grupni otpor) \- ovisit će o svjetonazoru, političkoj opredijeljenosti, razini obrazovanja, državi, klasi, staležu, ekonomskom stanju...\ - najčešće do otpora neće doći ukoliko smatra da taj teret nije visok ili ako je nužan ili njemu od neposrednog interesa 5. \- ima veze s onim načelom ugodnosti plaćanja poreza; pa nam je tako ugodnije plaćati poreze koje ni ne osjetimo ko npr. PDV prilikom kupovine ili porezi po odbitku koje plaća naš poslodavac i skida nam s bruto plaće u naše ime\ (bilo bi gore kad bi recimo dobili cijeli bruto i morali sami odvojit i odnijet u poreznu jer bi vidli materijalno opipljive novce ovak ne vidiš pa je kao lakše) ***6. Otpor ovisi o stručnosti administracije.*** \- ak su npr. bezobrazni, ne da im se radit, nestručni, nesavjesni itd. **IZBJEGAVANJE PLAĆANJA POREZA (POREZNA EVAZIJA)** \- činjenica što plaćanjem poreza se smanjuje ekonomska snaga poreznog o. u njemu može proizvesti ne samo otpor već i svjesno nastojanje da djelomično ili u cijelosti izbjegne plaćanje poreza \- ovisi o svim onim činjenicama ko i kod otpora, a nekako se smatra da:\ \> je p. moral visok u skandinavskim državama\ \> da i nije baš u tipa mediteranskim\ \> Bliski, Daleki istok, južna Amerika ni ne postoji ***a) aktivno izbjegavanje plaćanja poreza**\ *- [svjesna] namjera poreznog obveznika da [netočno prikaže] relevantne činjenice ili da ih [prikrije] pred poreznim organima i da na taj način [smanji ili uopće ne plati porez ] ***b) pasivno izbjegavanje plaćanja poreza\ ***- ako je izostanak pravilnog podmirenja porezne obveze rezultat:\ \> [neznanja], nedovoljne informiranosti [poreznih obveznika]\ \> ako je [kriva administracija] (nije stručna, organizirana...)\ \> ako su [propisi nekvalitetni] (postoje praznine, nejasnoće i sl.) ***\ *1. NEZAKONITA POREZNA EVAZIJA (POREZNA UTAJA)\ 2. ZAKONITA (DOPUŠTENA) POREZNA EVAZIJA** **\ \ Nezakonita porezna evazija (porezna utaja/Tax evasion)** \- razlikujemo dva slučaja: a\) [potpuna porezna utaja] (potpuna defraudacija poreza)\ b) [djelomična porezna utaja] (djelomična defraudacija poreza) [a) potpuna porezna utaja ] **- ne prijavljuje** cjelokupan iznos ostvarenog prihoda tj. **dohodak** koji podliježe oporezivanju\ **- ne prijavljuje** posjedovanje **imovine** koja je predmet oporezivanja\ - **prikrije relevantne činjenice**, događaje, djelatnosti koje služe kao povod za oporezivanje (npr. rad na crno) [\ b) djelomična porezna utaja ] \- ovo troje gore ali nije da ne prijavljuje; on ovdje prijavi ali daje **nepotpune podatke** o objektima oporezivanja i na taj način **utječe na smanjenje porezne obveze** (kaže da kod njega radi 1 lik a rade 3) - \- znači kad švercaš izbjegavaš plaćanje carina i dr. carinskih davanja pri uvozu/izvozu ali i izbjegavaš plaćanje posrednih poreza unutar državnih granica (npr. na kvatriću kupiš cigare bez PDVa) \- treba još razlučiti jednu stvar ako bi bilo [zabranjeno] npr. uvoz oružja, droge, nekih kovina i sl. pa bi netko to svejedno radio tad se ne bi radilo o financijskom deliktu (jer plaćanje poreza za te stvari nije ni predviđen) već o prekršaju/kaznenom djelu **Zakonita porezna evazija (Tax avoidance)** \- može se očitovati na više načina: **a)** **[promjena mjesta boravka/mjesta obavljanja određene djelatnosti]** kako bi smanjio ili se u cijelosti riješio obveze plaćanja poreza \- visina poreznog opterećenja ili stope može biti različita u pojedinim dijelovima zemlje ili u pojedinim državama (Daruvar)\ - ako su u nekom gradu niže stope osoba se može preseliti i tamo nastaviti svoju djelatnost\ - ti gradovi možda žele potaknuti ljude da dođu tamo raditi ili potaknuti turizam blabla \- porezni obveznik može prebivalište u zemlji zamijeniti sa prebivalištem u inozemstvu ili djelatnost tam prebacit\ - tad najčešće govorimo o ***poreznim oazama (poreznim utočištima)*** tj. to su države gdje je [porezno opterećenje niže] (ako ga uopće ima),a [porezni nadzor blaži] (ak i njega ima)\ Kajmanski otoci, Aruba, Antigua, Monako, Cipar, Lihtenštajn...\ - to su tzv. [*off shore* poslovi] **[b) smanjenjem potrošnje]** tj. odustajanjem od nabave dobara izbjegava se plaćanje poreza a nema sukoba tu sa zakonom\ - mogu početi kupovati neke druge proizvode koji su možda blaže oporezivani -nekad takvo ponašanje je bio i cilj porezne politike\ \> povećanje poreznog opterećenja iz socijalnopolitičkih razloga (visoka stopa na gazirane sokove, cigice, alkohol)\ \> iz ekonomskih razloga -- npr. povećanje nekih carina kako bi se ograničio uvoz i potakla domaća trgovina **[c) vertikalna koncentracija u privedi]** pod utjecajem oporezivanja\ - kad npr. jedna tvornica vešmašina proizvodi sve od plastike do šarafa\ - porezni obveznik takvom proizvodnjom smanjuje porezno opterećenje što utječe na smanjenje cijene i na povećanje konkurentne sposobnosti njegovih proizvoda **[d) praznine u zakonu\ ]**- od posebnog interesa osobama koje iz različitih izvora ostvaruju velike prihode **[\ e) promjene tehničkog karaktera\ ]**- nekom od promjena u tehničkim detaljima, dimenzijama, kvaliteti, vrsti...proizvođači mogu tim izmjenama doći do izbjegavanja plaćanja poreza (npr. oporezivat će se čamci duži od 5m pa počnu proizvodit čamce od 4,98) \- nekad je to *zakonom organizirana evazija* kad država donose propis s točno ciljem preusmjeravanja proizvodnje (npr. u uvjetima energetske krize bit će korisno ako proizvođači počnu proizvoditi malolitražna kola pa stave veće porezno opterećenje na automobile s velikom zapremnom motora ili velikim brojem KS) **[f) sredstva koja se izdvajaju za podmirenje obrazovnih, zdravstvenih, humanitarnih i dr. potreba se ne oporezuju\ ]**- *osnivanje zaklada*\ - *osiguranje* također može biti sredstvo izbjegavanja plaćanja poreza -- osiguranjem života i imovine na velike iznose, osobe s velikom ekonomskom snagom smanjuju svoju osnovicu oporezivanja a istovremeno osiguravaju veliku korist sebi i svojim nasljednicima prilikom isplate osiguranja **MJERE PROTIV IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA** \- transferne cijene\ - CFC rules\ - podkapitalizacija\ - povećanje poreza po odbitku prilikom isplata dobiti u porezne rajeve \- ako bi se zbog porezne evazije ubralo npr. 400 jedinica umjesto 500 kolko je planirano država može: A= smanjiti svoje rashode na 400 i npr. odustati od djelomično ili potpuno od financiranja neke javne potrebe\ B= povećati porezno opterećenje kako bi došla do onih 500 pa da sve bude realizirano \- te sve mjere kako bi se suzbila porezna evazija su različite\ - npr. carinici imaju razna pomagala za otkrivanje i sprječavanje krijumčarenja, osigurava se suradnja raznih državnih tijela, mogu se uvesti poslovne knjige koje obveznici moraju voditi, obveza izdavanja računa kupcima, institut dokazivanja podrijetla imovine... \- postoje razne sankcije za nezakonitu evaziju -- visoke novčane kazne, kazne zatvora, zabrana bavljenjem određenim zanimanjem, oduzimanje utajenog iznosa... \- doduše kod tih mjera postoji određen problem samog poreznog morala ljudi, pa je i samo kritičko stajalište javnosti prema poreznim deliktima dosta nisko; ljudi često smatraju da to nije tak strašno jer ih kao ne pogađa neposredno, međutim evazije onemogućavaju da država namiri rashode i ostvari zadane ciljeve pa kako bi to kompenzirala nameće možda veća porezna opterećenja koja će na kraju opet snositi građani i to oni pošteni (koji ni u startu nisu ukrali) **PREVALJIVANJE POREZA** [o prevaljivanju govorimo kad je osoba poreznog obveznika različita od osobe koja stvarno snosi porezni teret\ ](npr. porezni obveznik je vlasnik birca, a porez plaćamo mi)\ - ili npr. poreznih obveznika za PDV je 85 000, a plaćamo ga svi \- prevaljivanje poreza javlja se zbog: - [nastojanja poreznog obveznika] da neželjene učinke otkloni sa sebe i prebaci na nekog drugog (npr. smanjenje ekonomske snage) - [nastojanja zakonodavca] da mjerama i zakonodavstvom omogući prevaljivanje poreza \- prevaljivanje ima sličnosti s poreznom evazijom, osim što kod njega nema sankcije (za razliku od nedozvoljene evazije) \- prevaljivanje je važno kod *ciljeva i učinaka* jer u slučaju da se umjesto jedne osobe zbog prevaljivanja kao konačni platac pojavi druga osoba, može se dogoditi da se ciljevi zbog kojih se porez uveo ne ostvare; odnosno da su ciljevi i učinci dijametralno suprotni **\ TEORIJE O PREVALJIVANJU POREZA** (ne pita tolko) 1. 2. 3. 4. 5. a. ovisno o tome je li zakonodavac htio da se porez prevali ili ne -- *intencija zakonodavca* **\ ** - **namjeravano\ **- ono kod kojeg je po intenciji zakonodavca porezni obveznik različit od osobe koja snosi porezni teret\ - npr. PDV, carine; iz razloga tehničke jednostavnosti\ - kod namjeravanog prevaljivanja [podudaraju se ciljevi porezne politike s učincima oporezivanja] - **nenamjeravano\ **- ako porezni teret snosi osoba koja po intencijama zakonodavca nije za to bila predviđena\ (npr. kod prometa nekretnina postoji porez od 5% koji bi trebao platiti kupac, ali kupac i prodavatelj se mogu dogovoriti da to plati prodavatelj)\ - ovdje se [cilj i učinci ne podudaraju] **\ **b) ovisno o *pravcu* u kojem se obavlja prevaljivanje - **unaprijed** - namjeravano na kupca -- PDV - **unazad** -- kupac prevali na prodavatelja i smanji cijenu-- onaj promet nekretnina - **bočno\ -** kada porezni obveznik porez koji tereti promet jednog proizvoda ili usluge prevali u povećanoj cijeni na drugi neoporezivani ili niže oporezivani proizvod ili uslugu za kojima je elastičnost potražnje mala (svi kupuju kruh i mlijeko) \- npr. u pekari možeš kupit kruh i mlijeko na kaj je PDV 5%, a možeš i sok na kaj je PDV 25% i sad na ovo od 5% može dizati cijenu, a na ovo od 25% teško jer nema puno zarade kad to ne proizvodi sam (prevaljuje na ove proizvode od 5%)\ - negdje će zaradit više, negdje manje **\ \ **c) ovisno o tome *koliko je puta teret bio prevaljen* - **jednostruko** -- porezni obveznik prevali na konačnog platca\ (obrtnik svoj u cijeni svog proizvoda prevali na kupca) - **dvostruko --** kad osoba na koju je prevaljen porez uspije dalje prevalit još jednom\ (poljoprivredni proizvođačkupac preprodavačfinalni kupac) - **višestruko** -- kad taj lanac uključuje još više sudionika\ (proizvođačtrgovac na velikotrgovac na malokupac) **\ FAZE PREVALJIVANJA POREZA\ \ 1. Perkusija** -- uvođenje obveze plaćanja poreza i utvrđivanje tko je porezni obveznik\ **2. Reperkusija** -- prevaljivanje s poreznog obveznika na drugu osobu\ **3. Incidencija** -- tu je proces prevaljivanja završen jer više nema mogućnosti da se porez dalje prevali\ **4. Difuzija** -- faza u kojoj se prevaljeni porez razlijeva i raspoređuje na cijelo nacionalno gospodarstvo \*\* o čemu ovisi prevaljivanje?\ - ovisi o potražnji; tamo gdje postoji veća potražnja mogućnost prevaljivanja je veća; ako je proizvod neelastičan\ \*\* koji porezi se ne mogu prevaliti?\ - u pravilu svi porezi se mogu prevaliti osim strogo osobnih **UČINCI OPOREZIVANJA** \- pri analizi i ocjeni poreznog sustava i mjera porezne politike treba poći od učinaka oporezivanje, a ne od ciljeva koji su mu namijenjeni jer se ciljevi [mogu i ne moraju ostvariti\ ]- može doći do većeg ili manjeg raskoraka između ciljeva i učinaka zato kad govorimo o ciljevima nije dovoljno uočiti potrebe i određenom porezu namijeniti ulogu nekog instrumenta već je nužno primijeniti [adekvatan porezni oblik kojim se ta svrha može ostvariti ] *situacije kada može doći do neostvarenja ciljeva:* \* kada su izmijenjeni uvjeti u kojima se obavlja oporezivanje u odnosu na one koji su postojali u vrijeme kada je porez uveden \* ako nije izabran pogodan porezni oblik \* npr. kad bi odredili da neki porez mora riješiti određen problem, a sam taj problem ni dozreo za rješavanje \* zbog određenog ponašanja osoba pogođenih oporezivanjem -- pojava porezne utaje ili nenamjernog prevaljivanja - Iako u oba slučaja dolazi do raskoraka ciljeva i učinaka [uzroci su različiti].\ Kod *porezne evazije* planirana [sredstva nisu ni ubrana] pa su državni prihodi smanjeni, dok kod *nenamjernog prevaljivanja* planirani [prihodi jesu ubrani], ali [se osoba] koja stvarno snosi porezni teret [razlikuje] od one čiji je dohodak zakonodavac htio opteretiti \- ako npr. osoba ne bi uspjela u prevaljivanju ili evaziji ona može pokušati [smanjenjem troškova poslovanja] (smanjenje otpada, boljim iskorištavanjem sirovina i sl.), [boljom organizacijom rada, modernizacijom , bržom i jeftinijom proizvodnjom, racionalizacijom i sl.] povećati dohodak i na taj način djelomično ili potpuno anulirati učinke poreznog opterećenja\ tad govorimo o ***transformaciji/kompenzaciji poreza*** \- važno je napomenuti kako je važno da postoje određene pretpostavke kako bi došlo do kompenzacije; to su razni endogeni i egzogeni faktori na koje porezni obveznik nekad ne može utjecati (dob, zdravlje, uvjeti na tržištu...)\ \ **\ Nije svako izbjegavanje plaćanja poreza i svako prevaljivanje poreza suprotno ciljevima porezne politike.\ **- nekad država baš želi da dođe do prevaljivanja ili evazije i ako do njih ne bi došlo ne bi se ostvario zadani cilj \- npr. ako se mjerama porezne politike -- povećanjem cijena, želi utjecati na smanjenje potrošnje kako bi se omogućio veći izvoz; povećanje poreza na cigare kako bi se smanjila potrošnja proizvoda štetnih za zdravlje; ili da PDV snose krajnji potrošači \- ***zakonom organizirana evazija i namjerno prevaljivanje poreza*** pridonose ostvarivanju ciljeva porezne politike postoji još jedan učinak poreza tzv. ***signalno djelovanje poreza\ ***- oni učinci koji se javljaju zbog nastojanja građana da promjenom u svom ponašanju izbjegnu ili ublaže porezni teret pri uvođenju nekog novog poreza ili promjenama u postojećem\ (npr. najava neke porezne reforme može djelovat tako da osoba proda možda neke nekretnine prije jer će se povećat porez na promet nekretnina ili ako se snizi neka stopa da odgodi kupnju i sl.) **\ ** **UTJECAJ INFLACIJE NA OPOREZIVANJE** \- inflacija je danas u većoj ili manjoj mjeri prisutna u svim suvremenim državama i gotovo da nema države koja nije suočena s nekom stopom inflacije \- o stopi inflacije ovisi intenzitet potreba za određenim promjenama u sustavu oporezivanja kako bi se neutralizirali učinci -- što je stopa inflacije veća to je i potreba za promjenom u oporezivanju veća u pravilu inflacija će negativno utjecati na porezno opterećenje i imat će gotovo jednak učinak kao da su povišene porezne stope [situacija A] Dohodak pojedinca poveća se sa 100 na 150.\ Stopa inflacije je 50%. \- porezni obveznik će za razliku od prošle godine sada morati podnijeti veći porezni teret jer je porezno opterećenje zbog inflacije povećano\ - neoporezovani dio (egz. Minimum od recimo 10) je realno prepolovljen i vrijedi 5 zbog inflacije [Situacija B ] Stopa inflacije je 50%.\ Dohodak pojedinca je nepromijenjen. \- porezni obveznik će raspolagati istim dohotkom kao i prije inflacije (recimo ostat će mu i dalje 71), ali je kupovna snaga dohotka prepolovljena kao i korist onih 10 kaj se ne oporezuje \- **korist** od inflacije će imati samo oni porezni obveznici koji nisu platili porez na vrijeme jer je za njih smanjen teret (ak moraju platit 60 to zapravo vrijedi 30 zbog inflacije) \- **korist** će imati i oni porezni obveznici kod kojih je porezna obveza utvrđena u [apsolutnom iznosu] jer država ubire nominalno isti iznos ali zbog inflacije je on stvarno smanjen \- u uvjetima inflacije važno je i [vrijeme ubiranja poreza] -- za poreznog obveznika povoljnije je ako porez plati nakon isteka godine, a za državu je bolje da je ubran početkom odnosno tijekom cijele godine propisima se može utvrditi da će se uvijek onda kada stopa inflacije dosegne neku visinu izvršiti potrebna promjena u oporezivanju tako da se ne bi promijenili odnosi u visini poreznog opterećenja u usporedbi s onim iz prethodne godine -- tzv. ***indeksacija*** **POREZNA TEHNIKA** [umijeće ostvarivanja porezne politike\ ](\* **porezna politika** -- mjere koje aktivni porezni subjekt poduzima u području oporezivanja kako bi se ostvarili fiskalni i nefiskalni ciljevi oporezivanja) \- to su sve pravne, administrativne i organizacijske mjere koje treba primijeniti da se svrha oporezivanja ostvari - razrez i ubiranje poreza - izbor vrste i modaliteta oporezivanja (jesu li pogodni, tehnički lako izvedivi..) - radnje koje prethode uvođenju, izmjenama, dopunama porezne obveze - propisi moraju biti razumljivi, mora se paziti na izbjegavanje praznina, nejasnoća i kontradiktornih rješenja - propisi ne smiju biti na štetu obveznika u smislu diskriminacije - treba se olakšati mogućnost zaštite i otklanjanja poteškoća koje su učinili službenici \- najvažniji i najteži zadatak je [utvrđivanje porezne obveze] i pri tom treba utvrditi: - objekt oporezivanja - poreznu osnovicu - poreznog obveznika - porezna oslobođenja i olakšice - porezne stope - rokove plaćanja poreza, vrijeme zastare - zaštitu poreznih obveznika, prisilnu naplatu poreza - kontrolu te naplate.. \- negativne posljedice neadekvatne porezne tehnike: - povećanje otpora plaćanja poreza, povećana utaja - neravnomjernost u oporezivanju - raskorak ciljeva i učinaka oporezivanja - nezadovoljstvo građana političke napetosti **ZAŠTITA PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA** 1\. **porezni službenici** trebaju **popravit ponašanje** - da se ne ponašaju prema p.obv. kao vlast nego da im pomognu na način da ti obveznici tu neugodnu obvezu plaćanja poreza obave što bezbolnije i lakše -- da surađuju, budu pristojni, ljubazni blablaba\ - stručna, efikasna, nekompromitirana, poštena porezna uprava 2\. porezna obveza treba biti utvrđena **unaprijed**\ - u oporezivanju nema mjesta samovolji, diskrecijskoj ocjeni i u skladu s nekim unaprijed utvrđenim činjenicama 3\. porezna obveza treba biti utvrđena **jasno i nedvosmisleno** 4\. trebaju se poštivati: - **načelo vodoravne jednakosti** -\> svi smo isti pa svi trebamo biti isto oporezovani\ - **načelo okomite jednakosti** -\> ali u skladu s onim tko ima više plaća više (ne smije bit gladnih 5\. porezna obveza ne smije biti ni **izvan** ni **protiv zakona\ **- npr. retroaktivnost se može dopustiti samo kad je u korist poreznih obveznika ili iznimno npr. ratni profiteri 6\. **načelo pravednosti**\ - samo porezni sustav u kojem je porezni teret pravedno raspoređen je dobar sustav\ - sigurno je nepravedan onaj u kojem je opterećenje toliko visoko da se približava konfiskaciji 7\. propisima se treba osigurati da obveznik može što brže i potpunije zaštiti svoja prava 8\. **pravo privatnosti** -- s podacima treba postupati s dužnom pažnjom i rabiti ih u skladu sa svrhom\ (možda je xy bogat masu i ne želi da to svi znaju) 9\. racionalno trošenje sredstava ubranih oporezivanjem tj. **učinkovita i štedljiva država** \- u nekim državama čak su donesene neke povelje, deklaracije i sl. o tim pravima poreznih obveznika npr. prvi dokument je donesen u Kanadi 1988. *Declaraton of the Right of Tax-payers*\ (ima i SAD) \- u zaštiti mogu sudjelovat i sami porezni obveznici kroz npr. [udruge] **POREZNA UPRAVA** \- dio državne uprave \- može biti organizirana:\ \ I.) [u širem smislu\ ]\ a) kao samostalna i jedinstvena jedinica državne uprave\ b) kao dio šire upravne organizacije u pravilu ministarstva financija II.) [u užem smislu] a. na jednoj središnjoj organizacijskoj razini -- tzv. **centralizirani sustav** organizacije PU\ - prednosti: - isključuje se utjecaj lokalnih moćnika\ - olakšava se koordinacija rada među pojedinim dijelovima PU\ - osigurava se identičan tretman poreznih obveznika\ - otežava se korupcija poreznih službenika\ - otežava se porezna evazija b. na više organizacijskih razina npr. središnjoj, regionalnoj, lokalnoj -- tzv. **mješoviti sustav** organizacije PU \- na izbor modela utječe:\ 1. ustavno uređenje\ 2. veličina teritorija\ 3. broj stanovnika\ 4. stupanj centralizacije/decentralizacije \- nadležnost PU: - utvrđuje poreznu obvezu svakom obvezniku - brine da svi plate porez u utvrđenom vremenu i visini tj. obavlja kontrolu naplate poreza - analizira i ocjenjuje funkcioniranje poreznog sustava i mjera porezne politike - utvrđuje uzroke i posljedice nedostataka - poduzima i predlaže mjere kako riješiti te nedostatke, propuste... \- osnovne pretpostavke uspješnog funkcioniranja PU: a\) **adekvatna organiziranost i dobra opremljenost** \- organiziranost, suradnja utječe na uspješnost i brzinu rada, smanjuju se troškovi\ - dobra oprema i tehnika omogućava uspješnije obavljanje posla, mrežu povezanost itd. b\) **odgovarajuća stručnost zaposlenih i popunjenost sistematiziranih mjesta** \- ako su stručniji bit će uspješniji, manje evazije...moraju dobro poznavati propise blabla postoje specijalizirane obrazovne ustanove u kojima se stječe znanje za rad iliti faks\ - ako je premalo ljudi koji rade a previše obveznika to će utjecati na njegov rad i veća je mogućnost pogreške pri obradi predmeta ili kontrole naplate i javlja se nezadovoljstvo sa svih strana c\) **motiviranost zaposlenih za rad i rezultate rada** \- utječe radna klima, mjesto, mogućnost napredovanja, adekvatna uredska oprema, i visina plaće kao najvažnije (neće bit korumpirani neg stručni, pošteni, profesionalni...) **POREZNO SAVJETNIŠTVO** \- [profesionalno davanje stručne pomoći i pružanje dr. popratnih usluga u poreznim stvarima\ ]- kad se jave neki porezni problemi npr. kod računovodstvenih pitanja, u radu nekog trgovačkog društva, prava vrijednosnih papira, stečajnog prava...\ - u državama sa složenim poreznim pravom svaki posao ili financijska transakcija kao posljedicu može imati i porezne implikacije \- slijedom toga porezni savjeti mogu biti davani od strane poreznih tijela, ali i od strane npr. banaka, osiguravajućih društava itd. **Porezno savjetništvo i javni interes** \- prilikom davanja poreznih savjeta porezni savjetnici zadovoljavaju i određeni javni interes jer djeluju u okviru zakona i potpomažu izvršavanje zakonskih obveza *\-\--razlika javnog interesa poreznih savjetnika i poreznih tijela\-\--* a. porezna tijela -- primarno su usmjerena na zaštitu [interesa države ] b. porezni savjetnik -- primarno usmjeren na zaštitu [interesa svoje stranke\ ]- oni moraju dati strankama sigurnost i zaštitit ih od nestručnih, nemoralnih i nesavjesnih poreznih tijela, ali i dalje naravno moraju ostati lojalni poreznom i pravnom sustavu \- pravna uređenost poreznog savjetništva se razlikuje od države do države; u razvijenim zemljama zakonski je uređeno, dok u tranzicijskim ili ne postoji ili je u stvaranju **\ Odnos poreznog savjetništva i porezne administracije** [Pravilo I.\ ]**Porezni savjetnik mora djelovati neovisno od porezne administracije![\ ]**- za poreznog savjetnika na prvom mjestu je njegova stranka, nalogodavatelj i ne smije ga npr. prijavit poreznoj; ali to ne znači da smije sudjelovati u prijevari i sl. tj pritom i dalje mora poštivati sve pravne obveze koje proizlaze iz zakona [Pravilo II. ] **Ne smije se istodobno raditi u poreznoj administraciji i davati privatne porezne savjete.\ **- razlog je *sukobu interesa* tj. u tome što on ne može istodobno biti lojalan i poreznoj vlasti i svojem nalogodavatelju (to ne znači da porezna ne treba pomoć poreznim obveznicima i da mogu bit bezobrazni itd.) [Pravilo III.] U slučaju ako porezni službenik odluči [napustiti administraciju i otići samostalno obavljati poreznosavjetničku djelatnost] jer je u tom npr. više para, zakonodavac će propisati: - određeni **minimalni broj godina** koje osoba mora provesti u javnoj poreznoj službi nakon što se tamo zaposli i prije neg ode - **zabranu rada** poreznom savjetniku na **predmetima na kojima je radio** dok je bio u poreznoj administraciji **Načini obavljanja poreznosavjetničke djelatnosti** **\ ***a) tradicionalan pristup, svojstven kontinentalnoj Europi* \- ovdje je bitan sam porezni savjetnik jer on djelatnost obavlja kao [samostalno i slobodno] zanimanje; bitne su njegove kvalitete blabla *b) moderniji, angloamerički pristup* \- ovdje porezni savjetnici obavljaju djelatnost [udruženi u računovodstvene ili pravne organizacije]; bitna je ta organizacija, a ne sam savjetnik **Predstavljanje poreznih savjetnika pred poreznom administracijom i pred sudom** **-** postoje različiti pristupi financijskom sudovanju u suvremenim državama: *\> pristup A*\ - o svim poreznim parničenjima odlučuje se pred **civilnim sudovima** *\> pristup B\ *- o nekim [lakšim slučajevima] **neovisna administrativna tijela** mogu odlučivati\ - o [žalbama] po tom pitanju odlučivat će **civilni sudovi**\ - o [težim slučajevima] (prijevare, porezne utaje) **isključivo kazneni sudovi** \- o pravu *predstavljanja poreznih obveznika* pred tijelima/sudovima također ima više rješenja: *\> Rješenje A*\ - pravo predstavljanja imaju **isključivo odvjetnici** jer se smatra kako je za zastupanje potrebna određena vještina parničenja kojom odvjetnici raspolažu za razliku od drugih zanimanja *\> Rješenje B\ *- pravo zastupanja u parničenju pred *civilnim sudovima* može biti dano i **poreznim savjetnicima,** ali tada će se od njih tražiti posjedovanje određene [dozvole od sudišta i polaganje ispita u tu svrhu]\ - pravo zastupanja u parničenju pred *kaznenim sudovima* i u takvim državama je **isključivo pravo odvjetnika** **Različiti pristupi pravnom uređenju poreznog savjetništva** \- postoje 3 načelna pristupa: **1. puna pravna uređenost\ 2. djelomična pravna uređenost\ 3. pravno neuređen model** ***1. Puna pravna uređenost*** \- Austrija, Kina, Njemačka, Japan\ - države u kojima je porezno savjetništvo zakonom uređeno podjednako kako su uređena i druga zanimanja npr. odvjetnici ili računovođe\ \ - u Njemačkoj je porezno savjetništvo uređeno Zakonom o poreznom savjetništvu te je predviđena mogućnost neograničenog i ograničenog pružanja pomoći u poreznim stvarima\ - porezni savjetnici su udruženi u Carsku komoru poreznih savjetnika\ - kao savjetnik može raditi samo osoba koja je položila poreznosavjetnički ispit ili je oslobođena tog jer je npr. 10 godina profesor na faksu i predaje poreze itd. ***\ 2. Djelomična pravna uređenost*** \- SAD, Australija\ - prema njemu ne postoji isključivo pravo na davanje poreznih savjeta ili izradu poreznih prijava, ali donekle je to pravo ograničeno na način da ga mogu dobiti samo ovlašteni praktičari koji posjeduju određenu dozvolu \- u SADu osoba ne mora imati profesionalno obrazovanje, ali putem te dozvole i potpisa osobe koja je izradila prijavu, porezna uprava može otkriti npr. porijeklo problematične prijave i izreći sankcije osobi koja ju je izradila \- ostali tipovi predstavljanja:\ \> pravni zastupnici (attorney)\ \> ovlašten javni računovođa (certified public accountants)\ \> upisani agenti (enrolled agents) \- pred poreznim sudom (*Tax Court)* porezni obveznik može biti zastupan od strane: ***3. Pravno neuređen model*** \- Belgija, Italija, VB, Izrael, Španjolska, Portugal\ - pružanje poreznih savjeta i izrada poreznih prijava nije neko ograničeno pravo i nije neko uređeno zanimanje **Disciplinske mjere za osobe koje se bave poreznim savjetništvom** \- bez obzira na koji model se država odluči trebaju postojati pravila o mogućim kaznama za prekršaje poreznih savjetnika, međutim treba paziti kada su oni zaista krivi, a kada se možda radi o krivnji na strani nalogodavca jer u tom slučaju savjetnik je postupao u dobroj vjeri i treba se kazniti poreznog obveznika\ (ak mu da lažne podatke npr. pa on složi krivu prijavu) **Strukovno udruživanje poreznosavjetničkih zanimanja** **A)** udruženja poreznih savjetnika koja *imaju formalnopravni status*\ - Njemačka, Austrija **B)** privatna udruženja poreznih savjetnika *bez formalnopravnog statusa*\ - Belgija, Italija, Nizozemska, Španjolska, VB **C)** *nema udruženja* ili su članovi *udruženja* nekih *drugih zanimanja* -- računovođe, odvjetnici, revizori\ - Danska, Grčka, Irska, Luksemburg, Portugal **Znanje koje se traži za obavljanje poreznog savjetništva** - poznavanje ostalih pravnih područja -- građansko, radno, socijalno, upravno, trgovačko, pravo društava - poznavanje sudske prakse i mišljenja upravnih tijela - gospodarsko obrazovanje \- niti jedan studij u cijelosti ne pokriva sve, pravnici se trebaju usmjeriti na ekonomiju i obrnuto...treba stalno napredovati i učiti blablabla.....nije dovoljna samo teorija važna je i praksa tj. moramo znat primjenit naučeno i cilj je praktičnog sazrijevanja radom osamostalit osobu koja raspolaže teoretskim znanjem i osposobit ju da samostalno i neovisno savjesno obavlja svoj posao ttntntntn **Europsko udruženje poreznosavjetničkih organizacija (CFE)** \- stvoreno 1959. sa sjedištem u Parizu \- zadaća CFE je: \* štiti interese poreznih savjetnika i osigurati kvalitetu usluga koje oni pružaju\ \* osigurat im što volje uvjete rada\ \* informirat javnost o uslugama koje pružaju porezni s.\ \* aktivno sudjelovat na priznavanju prava poreznih s. da predstavljaju i zastupaju svoje stranke u poreznim stvarima pred nadležnim financijskim i pravosudnim tijelima i nacionalnim i međunarodnim i supranacionalnim vlastima\ \* razmjenjivat informacije i pridonijeti koordinaciji poreznog prava u EU\ \* omogućit suradnju na svim područjima koji su od zajedničkog interesa unutar i izvan granica EU \- CFE je donijela *Europska profesionalna načela poreznih savjetnika* i prihvatila skup smjernica pod nazivom *Razvoj poreznosavjetničkog zanimanja u Europi*\ - poanta tog je da se time štite interesi poreznih obveznika i postavlja se visok standard profesionalnih poreznosavjetničkih usluga i bilo bi super kad bi se kao svi tog držali **POREZNI SUSTAV** [ukupnost poreza koji se koriste u nekoj državi ] [\ ]**a) racionalan (optimalan) porezni sustav\ ** - ako su ti porezi povezani u jednu neproturječnu cjelinu i postoji neka zajednička svrha koja se želi postići\ - to je neki idealni sustav **b) povijesni (historijski) porezni sustav**\ - ako među tim porezima nema neke zajedničke ideje koja se želi ostvariti; nisu povezani \- na porezni sustav neke države utječe: \> povijesni razvoj\ \> privredna struktura\ \> veličina zemlje\ \> broj stanovnika\ \> dohodak *per capita*\ \> društvenoekonomski odnosi\ \> političko uređenje... to su sve razlozi zbog kojih će se porezni sustavi zemalja [razlikovati] [sličnosti] će postojati npr. kod slučajeva bivših kolonija koje su svoje porezne sustave izgradile po uzoru na zemlje bivše matice \- oporezivanje se u poreznim sustavima suvremenih država obavlja primjenom većeg broja poreznih oblika (***porezni pluralizam)**;* za razliku od sustava gdje se oporezivanje obavlja primjenom samo jednog poreza *(**porezni monizam**)* *\* porezni monizam* \- javlja se: - u Francuskoj -- fiziokratizam\ - agrarni socijalisti -- privatno vlasništvo na zemlji je zlo jer dovodi do nezasluženog bogaćenja i\ produbljivanja socijalnih razlika i treba to sve uzet i oporezivat\ - Schuler -- potrošnja energije \- razlozi za: - jednostavnije, brže, jeftinije, kontrola je lakša, broj poreznih službenika manji... \- razlozi protiv: - ne može se uhvatit ukupnost ekonomske snage obveznika koji npr. ima prihode iz više izvora\ - jednim porezom ne mogu se osigurati sredstva za financiranje djelatnosti države što će dovesti do potrebe za\ uvođenjem visokih stopa poreza koje potiču otpor plaćanju poreza\ - izuzev fiskalnih ciljeva, neki drugi se ne mogu ostvariti **RACIONALNI POREZNI SUSTAV** \- porezni sustavi suvremenih država su često nepregledni, glomazni, nekonzistentni i teško primjenjivi \- danas se nastoji takve postojeće sustave što više približiti onim racionalnim, idealnim sustavima -- teži se uvođenju/napuštanju pojedinih poreznih oblika i oslobođenja, olakšica, promjeni vrsta i visina poreznih stopa i sl.\ - te reforme često zadiru u interese nekih kategorija ljudi pa je važno da se svi usuglase što je često teško izvedivo.... - \- na načela u nekoj državi će utjecati mnogi faktori (razvijenost, gospodarstvo, politika bla) ali postoje neka načela koja su [inherentna] poreznom sustavu [svake suvremene države] tzv. *porezni aksiomi* 1. \- ostvarenjem pravednosti u oporezivanju opravdava se gotovo svaka izmjena, dopuna, promjena u poreznom s.\ \ - određeni problem je što ne postoji *objektivni kriterij* na temelju kojeg se neki sustav može smatrati pravednim\ (npr. za neke je pravednost proporcionalnost tj. horizontalna jednakost, za druge progresivnost tj. okomita jednakost Thiers je rekao da je to „izbor između sigurne nepravednosti i nesigurne pravednosti") \- pravednost je određena: a\) *vremenski* (vertikalna komponenta) -- nije pravedno danas ono što je bilo jučer\ b) *prostorno* (horizontalna) -- nije ista pravednost u Europi i S.Koreji npr\ c) *grupno* (socioekonomska) -- nije pravedno za poslodavce ono što je za radnike \- općeprihvaćeno stajalište je da se o pravednosti govori kad se porezi plaćaju [ovisno o ekonomskoj snazi]\ - tu se opet javlja problem: \> što spada pod ekonomsku snagu -- je li to samo dohodak ili se gleda potrošnja/imovina\ \> koliko postotno bi trebao obveznik s jačom snagom platiti više poreza\ \> trebaju li se uzeti u obzir neke subjektivne činjenice -- dob, djeca, uzdržavani član... 2. Sustav oporezivanja se treba **pojednostaviti\ ** - smanjiti broj poreznih oblika - smanjiti razna porezna oslobođenja i olakšice - donositi kvalitetnije propise - prava i obveze por. obv. trebaju biti nesporna i razumljiva - njihova zaštita jednostavna i brza - postupak razreza i naplate poreza treba isto pojednostaviti - pojednostaviti oporezivane malih poreznih obveznika 3. \- do sedamdesetih jača se upravo državni intervencionizam i poduzimaju se mjere koje bi ublažile nedostatke tržišta koje je „zakazalo"; od 70\'ih iznose se protuargumenti kako je „zakazala država" [zahtjeva se smanjenje zadaća iz nadležnosti države te vezano uz to smanjenje poreznog opterećenja\ ]- smatralo se kako država prvenstveno treba omogućiti i osigurati uvjete za nesmetano funkcioniranje tržišta jer bi ono jamčilo stabilnost cijena, dinamičan privredni rast, zaposlenost i optimalan profit\ - za to su se zalagali M. Thatcher i R. Reagan Gospodarsku aktivnost poreznih obveznika pokreće materijalni interes -- visoki porezi i određene subvencije djeluju upravo suprotno. Posljedica toga je smanjenje štednje i investicija.\ Zagovornici *ekonomike ponude* zalažu se za rigorozno smanjenje poreznog opterećenja te ističu kako to neće proizvesti smanjenje ubranih sredstava već upravo obratno kako će zbog povećane gospodarske aktivnosti doći do povećanja tog iznosa.\ Takav pristup problematici oporezivanja naziva se ***porezni paradoks.*** **[\* Lafferova krivulja ]** \- ekonomist koji je proučavao kako visoki porezi utječu negativno na motiviranost za rad i štednju y - s povećanjem porezne stope (y) doći će i do povećanje prihoda (y),ali će se\ C zaustavit u C jer nakon toga povećanje stope će imat za posljedicu smanjenje\ (možda će smanjit produktivnost, neće plaćat više, radije će odmarat) x \- te sve rasprave su dovele do zaključka kako bi porezi trebali služiti za ostvarivanje **pretežno fiskalnog cilja** oporezivanja (pa onda kad jednom skupiš novce daj siromašnima kroz transfere npr.) 4. \- treba bit opravdan razlog inače se javlja nepovjerenje itd. 5\. zahtjev za **smanjenjem poreznog opterećenja** kao preduvjeta gospodarskog razvoja \- zagovornici ekonomike ponude \- to je sad isto ko ono pod 3.) oni poreze vide ko ugnjetavanje, konfiskaciju i nešto pogubno za štednju i investicije i ak se to sve ukine povećat će se gospodarska aktivnost, duže i bolje će radit blabla \- problem je taj što se zaboravlja da je visina poreznog opterećenja uvjetovana visokim javnim rashodima i njih bi trebalo prvo smanjiti 6\. konačna uspješnost sustava ovisi o tome kako on **funkcionira u praksi** \- teorija bez prakse nula bodova\ - moramo imat dobro organizirane, stručno osposobljene i suvremeno opremljene porezne službe u kojima rade adekvatno motivirani, savjesni i pošteni porezni službenici koji će odgovorno obavljati složene i osjetljive poslove **OPĆA OBILJEŽJA OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI** **\ Fiskalna jurisdikcija\ **- [ovlaštenje utemeljeno u državnoj suverenosti u okviru kojeg zakonodavac regulira cjelokupnu problematiku javnih prihoda i rashoda] (čl. 51.) **\ Porezna jurisdikcija\ **- dio fiskalne (uži pojam) u okviru kojeg zakonodavac regulira cjelokupnu [problematiku oporezivanja] **\ ODREĐENJE OBUHVATA POREZNE OBVEZE** \- poreznopravni odnos između osobe i zakonodavca može nastati kada je pravni subjekt na temelju postojanja određenih pravnih činjenica u [odnosu fiskalne povezanosti] s poreznom vlasti tj. ako su [pravni subjekt] i njemu pripadajući [oporezivi dohodak ili dobit obuhvaćeni poreznom obvezom] *\ \>\>Što sve moramo odredit kako bismo riješili jedan zadatak izračuna i naplate poreza*\ \ a) određenje **osobe poreznog obveznika** -- tko će biti oporezovan to je tzv. ***osobni obuhvat porezne obveze***\ b) određenje **poreznog dobra** -- što će biti oporezovano tzv. ***predmetni obuhvat porezne obveze*** c\) određenje **poreznopravne činjenice** koja izravno dovodi do nastanka pravne obveze -- kojim povodom\ d) definirati **način izračuna porezne osnovice** - u kojoj mjeri\ e) odrediti **poreznu stopu(e)\ **f) na kraju **utvrditi iznos poreza** koji treba platiti a. **Osobni obuhvat porezne obveze** \- ovaj obuhvat ima dvije dimenzije: 1\. ***sadržajna*** -- daje odgovor na pitanje [koja će vrsta osoba] biti porezni obveznik (fizička/pravna/obje) 2\. ***formalna*** -- daje odgovor koji su to [kriteriji] po kojima npr. neka fizička osoba postaje porezni obveznik\ (npr. jer je ta fizička osoba rezident te države) b. **Predmetni obuhvat porezne obveze** \- i ovaj ima dvije dimenzije: 1\. ***sadržajna*** -- daje odgovor na pitanje što je porezno dobro (npr. najamnina od stana) **Porezno dobro** -- određena činjenica, društveno prihvaćena kao [vrijednost] (dohodak, dobit, potrošnja, imovina), uz\ koju određeni porezni sustav veže [obvezu plaćanja poreza] 2\. ***teritorijalna*** -- određenje [prostora] na kojem treba postojati neko oporezivo dobro da bi ono bilo u [dohvatu]\ konkretne porezne vlasti [Načela teritorijalne dimenzije: ] - - \- kako ćemo odrediti koja je to zemlja izvor: \> mjesto proizvodnje/izvora dohotka u **ekonomskom smislu**, tamo gdje su korišteni čimbenici proizvodnje \> mjesto.... u **financijskom smislu** -- gdje se vrši isplata, tj. gdje je učinjen raspoloživim\ - taj je pobjednik kriterij jeer je praktičnije iako bi prvi bio bolji isplatu je moguće izvršit bilo di ne mora bit\ zemlja izvor \> mjesto gdje je **potpisan ugovor** tj. s obzirom na **pravo** prema kojem je ugovor sklopljen / gdje se ugovor **ispunjava** **\ ** **\ a) + b) iliti kombiniranje poreznog obveznika i oporezivog dobra\ ** - a. **kriterij državljanstva +** **načelo svjetskog dohotka\ **( osobni obuh. -- formalna d. + predmetni obuh. -- teritorijalna d.) b\) **kriterij fiskalne rezidentnosti + načelo svjetskog dohotka** \- porezni obveznici zbog fiskalne rez. Plaćaju porez na dohodak/dobit koji ostvari u zemlji svoje fiskalne\ rezidentnosti i u inozemstvu (osoba koja se prema propisima države oporezuje na osnovi činjenice da u njoj imaju svoje\ a) prebivalište ili uobičajeno boravište -- *fizičke*\ b) sjedište, upravu, mjesto registracije, obavljanja djelatnosti... - *pravne* ) tim kombinacijama oblikovano je načelo neograničene porezne obveze\ \ - u RH porezna osnovica na dohodak/dobit rezidenta dohodak koji rezident ostvari i u zemlji i u inozemstvu - **kriterij fiskalne nerezidentnosti (inozemnosti) + načelo izvora** (nerezident -- osoba koja u RH nema boravište/prebivalište, a ostvaruje dohodak koji se oporezuje) \- država će utvrditi poreznu obvezu za subjekte bez svojstva državljanstva tj. fiskalne rezidentnosti ukoliko su oni stekli dohodak odnosno dobit na području te države porezno dobro je vezano za područje njene teritorijalne suv. \- u RH se primjenjuje na nerezidentne porezne obveznike i kod dohotka i dobiti **\ \ **\* prebivalište -- mjesto u kojem porezni obveznik ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine pri čemu boravak u njemu nije obvezan \* boravište -- stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske god. **POREZ NA DOHODAK** **[opći porez na gospodarsku snagu izraženu ostvarenim dohotkom ]** CILJEVI: a. **fiskalnopolitičk**i -- fiskalno je vrlo izdašan i puni proračun b. **gospodarskopolitički** -- pomoću nekih olakšica mogu se usmjeravati ulaganja u određene grane i može se utjecati na gospodarski razvoj c. **socijalnopolitički** -- npr. progresivne stope; olakšice, oslobođenja... **[OBILJEŽJA:]** \>\> veže se za **činjenicu nastanka dohotka** i oporezuje dohodak koji ostvaruje fizička osoba neovisno od vrste upotrebe dohotka (nije državu briga kaj ti radiš s tim čim zarađuješ plaćaš porez) \>\>koristi se **sintetički porez na dohodak**\ - skupljaju se dohoci iz svih izvora i onda se na to plaća porez; nema diferencijacije prema vrsti\ - [oporezuje se ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju] (u pravilu kalendarska godina) \* **analitički** -- postoje različite porezne stope za različite vrste dohotka (npr. od honorara 25%, dionice 12%\...) i one se\ ne zbrajaju kod nas bi trebao biti sintetički, iako zapravo to i nije pravi sintetički jer mi za svaki od 6 imamo različitu stopu pa bi to mogli nazvat **mješovitim\ **- mi s jedne strane imamo sintetički jer je oporezivanje različitih dohodaka normirano jednim propisom i sve se to kao zbraja i bla, ali s druge strane za svaki od recimo naših 6 vrsti dohodaka postoji zaseban podsustav oporezivanja **\ **\ \>\> za **osnovicu** se uzima **stvarno (činjenično) ostvareni** dohodak, a ne potencijalni\ - npr. mi imamo stan koji na tržištu vrijedi 4000kn/mj. i dođe nam frend i njemu damo za 1000 kn/mj. potencijalni\ bi bio ovaj od 4000 iznos jer smo tolko mogli, ali platit ćemo porez na 1000 \>\> ubire se na **ukupan neto dohodak** nakon odbitka troškova ostvarenja tog istog dohotka\ - npr. idemo u Split na ročište i tu bi zaradili 5000kn, ali prije neg platimo porez odbijemo troškove -- benzin,\ cestarinu do ST, kavu, novine, parking itd. i onda recimo na kraju to bude 3800 i na to platimo porez **[\ NAČELA: ]** 1\. načelo uzimanja u obzir osobne **gospodarske snage** izraženo kroz osobni dohodak 2\. načelo **osobne univerzalnosti**\ - svaki pojedinac koji ostvaruje dohodak mora se oporezivat (čak i beba koja glumi u reklami za pelene \> roditelji) 3\. načelo **stvarne univerzalnosti\ **- ne traži se samo oporezivanje ukupnog dohotka (sve vrste) već i [jednakovrsni obračun i potpuno zahvaćanje\ prihoda] na sve i na isti način! 4\. **objektivno neto načelo** 10 000 kn bruto plaća**\ **- rashodi se izuzimaju od osnovice **4.** - 2000 kn doprinosi rashod\ \-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\--\ 5. **subjektivno neto načelo** = 8000 kn **\ -** nužni privatni rashodi tj. egzistencijalni minimum, uzdržavani članovi **5.** - 2600 egz. Minimum\ se izuzimaju od osnovice - djeca, uzdržavani član.....\ \ \-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\--\ 6. načelo **periodičnog oporezivanja** na kraju **p. osnovica cca. 2000 kn**\ - dohodak koji porezni obveznik ostvari tijekom poreznog razdoblja\ (kalendarske godine) 7\. načelo **progresije** poreza na dohodak\ - s povećanjem osnovice povećava se i stopa\ ( kod nas se ne poštuje progresija kod honorara jer je proporcionalna stopa od 25%) **POREZNI OBVEZNIK (određenje osobnog obuhvata)** **\ \ **sadržajna dimenzija formalna dimenzija\ (1.,2.,3.) (1. -- a) i b) iliti rezidentnost/nerezidentnost) 1. *fizička osoba* a. neograničena porezna sposobnost osoba tuzemnih poreznih obveznika b. ograničena porezna sposobnost osoba inozemnih poreznih obveznika (stranac koji tu neš zaradi) 2. *obitelj\ *- zajednica dviju ili više fizičkih osoba koje u toj zajednici stječu i troše imovinu A i B rade; A zarađuje 400, B 600 a. **pojedinačno (odvojeno) oporezivanje**\ - svako svoje\ - porez se razrezuje na pojedini dohodak svakog pojedinca unutar obitelji b. **zajedničko\ **- zbraja se 400+600 i plaća se porez na 1000 -- ukupnost pojedinačnih prihoda c. **zajedničko oporezivanje primjenom djelomične diobe** **(splittinga)**\ - 1000 se dijeli na pola i plaća se porez na 500 (dohodak supružnika se zbraja i dobiveni iznos se dijeli s 2 čime se dobivaju dvije porezne osnovice jednakog iznosa koji će biti oporezivan)\ - porez se razrezuje na dva odvojena, ali [nominalno jednaka dijela] ukupnog dohotka obitelji d. **zajedničko oporezivanje primjenom pune diobe**\ - porez se dijeli na onoliko dijelova ukupnog dohotka koliko ima članova obitelji (svaki odrasli je faktor 1 + faktor za djecu; npr, 1000: 3,5 i porez na 300) \- ekonomska snaga obitelji je izražena kao zbroj individualnih ekonomskih snaga članova obitelji -- neovisno o izvorima te snage i osobnom sudjelovanju članova obitelji u njezinom stvaranju 3. *partnerstvo (supoduzetništvo)* \- udruženje više fizičkih osoba radi ostvarivanja dohotka \- porezni obveznik može biti:\ a) pojedini partneri\ b) partnerstvo **\ ** - **Porezni obveznik** -- fizička osoba koja ostvaruje dohodak a. *više fizičkih osoba* ostvaruje dohodak\ - poreznim obveznikom smatra se svaka od njih [zasebno] i to za [svoj udio u zajedničko ostvarenom dohotku\ ] b. *nasljednik*\ - može biti porezni obveznik za sve porezne obveze koje [proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti] (npr. umro je 1.11 radio cijeli 10 mj. plaća će mu doć 15.11. za taj 10. i tu se plaća porez itd.) \- može bit porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe [iz naslijeđenih izvora dohotka] **-** porezni obveznik može biti: \> **rezident** -- tuzemni porezni obveznik\ I. osoba koja u RH ima svoje prebivalište ili uobičajeno boravište\ II. ili nema, a zaposlen je u državnoj službi RH i na toj osnovi prima plaću (npr. u veleposlanstvu) \> **nerezident** - inozemni porezni obveznik\ - osoba koja u RH nema svoje prebivalište ili uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji podliježe porezu **\ ** **PREDMET OPOREZIVANJA (određenje predmetnog obuhvata)\ **\ - danas nema jedinstveno prihvaćenog teorijskog stava kao odgovora na pitanje -- što je dohodak, kao imovina ili dio imovine poreznog obveznika koji treba poslužiti kao temelj utvrđenja porezne osnovice \- ima više teorija koje su probale riješiti to pitanje: 1. **Teorija izvora\ **- oporezuju se novčana primanja i primanja u naturi koja redovito potječu iz trajnih izvora i nisu prolazne naravi\ problem prolaznosti što npr. da smo jednom išli radit na biralištu kad su izbori i više nikad? 2. **Teorija porasta čiste imovine (SHS teorija/ Haig-Simonsova)** \- dohodak je zbroj onog što je potrošeno i onog što je ušteđeno 3. **Teorija tržišnog dohotka\ **- dohotkom se smatraju isključivo oni primitci koji se taksativno navode u Zakonu o porezu na dohodak\ problem kaj ak je zakon loše napisan\ - [ta se teorija danas najviše i koristi] **\ **- kriterij jest činjenica da je dohodak ostvaren na tržištu (pa je zato i naveden u zakonu) 4. **Teorija potrošno orijentiranog poreza na dohodak\ **- predmet oporezivanja je samo konzumirani (potrošeni) dohodak tijekom poreznog razdoblja i to progresivnom poreznom tarifom \- na taj način željela se stimulirati štednja pa više ulažemo stavljamo i u banku ima više keša novac je jeftiniji kamatne stope manje....multiplikator!\ (jer se plaća porez samo na ono kaj si potrošio ne i na ono kaj si stavio na štednju) **POREZNA OSNOVICA** \- oporezivi dohodak se utvrđuje tako da se zbroj porezno relevantnih primitaka umanjuje za zbroj porezno relevantnih izdataka\ - posljedica je da se porez plaća samo na ostvarenom **višku**, ako je on naravno ostvaren \- taj višak koji poreznom obvezniku ostane i na koji se plaća porez zove se [neto dohodak ] **[neto dohodak je razlika zbroja primitaka (bruto dohodak) i zbroja izdataka (bruto trošak) poreznog obveznika u poreznom razdoblju]** (ono ročište u Splitu) \- taj neto služi kao polazna vrijednost za izračun osnovice - a\) ***objektivno neto načelo***\ - porezno priznati primitci moraju se umanjiti za porezno priznate izdatke propisani su zakonom **Porezno priznati primici** -- sva povećanja imovine koja porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju na temelju obavljanja jedne ii više zakonom propisanih djelatnosti, a koja su zakonom propisana kao primici u sklopu oporezivanja dohotka ( tržišna teorija kriterij ako su ostvareni na tržištu) **Porezno priznati izdaci** -- izdaci koji su u obavljanju jedne ili više zakonom propisanih djelatnosti učinjeni [radi ostvarenja dohotka], a koji su zakonom propisani kao izdaci u sklopu oporezivanja dohotka\ (znači ako smo išli na ručak sa strankom jer sklapamo neki biznis račun će nam se priznat ko izdatak, ak smo vodili ljubavnicu i potrošili život a htjeli prikazat ko biznis ručak da se ne skuzi nebi šlo) \- moraju bit u vezi s ostvarenim dohotkom i to tako da su učinjeni radi njegovog ostvarenja b\) ***subjektivno neto načelo***\ - od oporezivanja se mora izuzet egzistencijalni minimum, ali i one olakšice za uzdržavanje od njega zavisnih članova njegove obitelji (djeca, uzdržavani član) **Utvrđivanje porezne osnovice** \- [porezna osnovica je numerički, u novcu izražena konkretizacija onog dijela oporezivog dobra na koji će biti primijenjena porezna stopa nakon ostvarenja oporezivih činjenica ] \- utvrđivanje p.osn. je regulirano zakonom \- to je uvijek **neto vrijednost** koja se izračunava tako da se 1. utvrde iznosi pojedinih oblika oporezivog dohotka kao razlika izdataka i primitaka 2. ta razlika se zatim umanjuje za neke propisima definirane iznose \> za porezno priznate (prenesene) [gubitke] 10 000 kn bruto plaća**\ **\> za iznos [osobnog odbitka] (egz. minimum) **1.** - 2000 kn npr. doprinosi rashod\ \> [još neke stavke] (djeca, uzdržavani član..) \-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\--\ = 8000 kn **\ ** **2.** - 2600 egz. Minimum\ - djeca, uzdržavani član\ \-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\-\--\ = na kraju **osnovica 2000kn** npr. **1. Gubitak\ **- postoji ako je [zbroj izdataka] u poreznom razdoblju [veći] od zbroja primitaka a\) ***sustav prijenos unaprijed**\ *- ako u poreznoj godini postoji gubitak (npr. 2008.) za 2008. se porez na dohodak neće platiti jer oporezivi dohodak nije ni ostvaren; ali taj gubitak se ne zaboravlja već se on prenosi na sljedeću 2009. godinu i ako u toj godini bude ostvaren dohodak, tada će se odbiti \- u RH se primjenjuje taj sustav uz dodatak da se gubitak kod nas može odbiti od dohotka tijekom max. [5 godina] \* s time da je moguće i opcija a\') -- [vremenski neograničeno prenošenje] poreznih gubitaka unaprijed\ \ \ b) ***sustav prijenos unatrag**\ *- ostvareni gubitak se odbija od dohotka ostvarenog u prethodnom poreznom razdoblju \>\> rezident -- uračunava se i tuzemni i inozemni gubitak\ \>\> nerezident -- uračunava samo tuzemni gubitak \- gubitak ne može nastati kod svih oblika (npr. dohodak od kapitala, osiguranja, nesamostalnog rada -- nema) **2. Osobni odbitak i dr.\ **- osnova postojanja samog poreznog obveznika (egz. minimum)\ - osnova postojanja uzdržavanih članova \- i onda se ti odbici pribrajaju prenesenom gubitku i njihov zbroj se odbija od ukupnog dohotka i taadaa eto osnovice - **RH** - a. - **obiteljske mirovine** koje djeca dobiju nakon smrti roditelja - državne **nagrade**, lokalne/regionalne, za medalje na olimpijskim/paraolmpijskim igrama... - potpore za **ratne invalide** - **socijalne potpore** - potpore zbog uništenja imovine zbog **rata/elementarnih nepogoda** - **nasljedstva i darovi\ \ ** b. - naknada **plaće** za vrijeme **vojne službe/privremena nezaposlenost** - **nagrade** učenicima i studentima u školskim/sveučilišnim natjecanjima - **primitke** učenika i studenata koji su radili preko student/učeničkog servisa **do propisanog iznosa!** - **naknada štete** kao posljedica **nesreće na radu** - **naknade i nagrade** koje primaju **osuđene osobe** za **rad u kaznionicama** - **stipendije** učenika i studenata **Osobna oslobođenja** \- plaćanja poreza na dohodak oslobođeni su: 1.) šefovi i diplomatsko osoblje inozemnih **diplomatskih misija** u RH te članovi njihove uže obitelji ako nisu rezidenti\ 2.) šefovi i dužnosnici **inozemnih konzulata** u RH i članovi obitelji ako...\ 3.) dužnosnici i stručnjaci tehničke pomoći **UN i njihovih agencija\ **4.) **fizičke osobe zaposlene** kod 1.,2.,3., ako nisu rezidenti\ 5.) **počasni konzularni dužnosnici** inozemnih konzulata u RH za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova - a. porezna osnovica *rezidenta* b. porezna osnovica *nerezidenta* - \- plaća se i utvrđuje za [kalendarsku godinu]\ - *iznimke*: \> ako rezident tijekom jedne godine postane nerezident ili obratno\ (kad je kraće) (tad se kao porezno razdoblje gleda samo kad je bio rezident ili ner. tj. dok se nije promijenio) \> rođenje/smrt **POREZNA TARIFA** a. raščlanjena progresija b. egzistencijalni minimum - **\ Porezne stope** **Stopa** **Mjesečna porezna osnovica** ----------- ------------------------------- 12% do 2200 kn 25% od 2200 -- 13 400 40% \> 13 400 **PROPORCIONALNI POREZ NA DOHODAK (LINEARNI) -- Flat tax** \- npr. porez na honorar u RH je 25% \- počelo je u SADu jer je kod njih cijeli sustav bio kompliciran i htjeli su ga pojednostavit te je trebala biti samo jedna stopa za sve; u tom slučaju ne bi bilo progresije niti pravednosti pravdali su to jednostavnošću\ - Reagan je čak poukido stope pa su bile samo 2, međutim kasnije su vraćene \- zanimljivo je da za razliku od SADa tranzicijske zemlje nakon 90\'ih primjenjuju proporcionalni porez na dohodak i tamo je zaživilo npr. Bugarska, Latvija, Litva, Estonija.... **\ ** **TEHNIKA UBIRANJA (NAPLATE)** \> **stvarna\ -** oporezivanje se obavlja na osnovi podataka koji trebaju odraziti stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika; točno se zna iznos npr. bruto iznos\ - na temelju [utvrđenja svih relevantnih činjenica] *a) **plaćanje na temelju godišnje prijave** (postupak razreza)\ *- podrazumijeva se plaćanje predujmova poreza tijekom godine (poreznog razdoblja), a na kraju godine porezni\ obveznik podnosi godišnju prijavu na temelju koje se utvrđuje njegova konačna obveza\ - moguće je**: 1.** platio je kak spada i obveza je u cijelosti podmirena\ **2.** plaćen je predujmovima premalen iznos i mora uplatit kolko fali\ **3.** uplatio je previše i dobit će povrat poreza \- uloga poreznog obveznika, platca, destinara i konačnog platca stječe se u jednoj osobi (zanimljivo je da pošto mi imamo sintetički sustav oporezivanje bi se trebalo teoretski vršiti jednokratno godišnje, ali u praksi bi to značilo da država ne bi imala stalno pritjecanje sredstava u proračun jer cijelu godinu nitko ne bi platio porez i onda odjednom BAM pa se to ne radi)\ **\ ** *b) **plaćanje poreza po odbitku (na izvoru)\ *** - iznos poreza obračunava, odbija od porezne osnovice i uplaćuje na račun državnog proračuna **isplatitelj dohotka**\ (poslodavac) \- u ovom sustavu porezni platac je jedna osoba, a obveznik druga -- mi koji dobijemo neto plaću \> **paušalna**\ - kad se pri utvrđivanju u obzir ne uzimaju svi relevantni činitelji koji je određuje nego [samo najvažniji elementi]\ ( npr. kod poreza na dohodak od iznajmljivanja soba uzima se samo broj ležaja ne npr. i koliko dana osoba ostaje) \- jeftinije je, jednostavnije (bilo bi stvarno ne isplativo ić provjeravat dal je baba u Zadru imala 6 il 7 ljudi u apartmanu i kolko su oni ostali i tak za sve babe) \- osnovica je iznos isplaćenog dohotka umanjen za određeni nepromjenjivi, u postotku izražen, izdatak (300 kn ležaj) **POREZNA POVLAŠTENJA** \- [umanjenja porezne obveze ili izuzimanja od oporezivanja] **1. Oslobođenje (izuzeće)\ ** - kad su dohodak/dobit isključeni iz porezne osnovice **2. Olakšica\ **- iznos koji se može [odbiti] od bruto dohotka/dobiti prilikom utvrđivanja oporezivog dohotka/dobiti **3. Odbitak\ ** - iznos koji se može [odbiti od utvrđene porezne obveze ] **4. Snižena porezna stopa** **5. Odgoda plaćanja poreza\ ** **SPECIFIČNOSTI ZA SVAKI\ ** - **Vrste dohotka** 1. dohodak od nesamostalnog rada 2. dohodak od samostalne djelatnosti 3. dohodak od imovine i imovinskih prava 4. dohodak od kapitala 5. dohodak od osiguranja 6. drugi dohodak 1. **Porez na dohodak od [nesamostalnog rada]** ­[- svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca ] \* **Zaposlenik** -- osoba koja obavlja (ili je obavljala) poslove u javnoj/privatnoj službi i koje po osnovi prijašnjeg/sadašnjeg rada\ dobivaju plaću \* **Poslodavac** -- pravne/fizičke osobe koje zapošljavaju (su zapošljavale) fizičke osobe radi obavljanja poslova i koje im na temelju\ toga isplaćuju (su isplaćivale) plaću \* **bitna obilježja** Marko ulaže svoj rad i za njega kao malog radnika [ne postoji neki poslovni rizik.]\ Pri zapošljavanju Markov poslodavac Ž odredio je *što* će Marko raditi, *gdje* i njegovo *vrijeme* rada.\ Također pri tom zapošljavanju utvrđena je Markova [visina plaće] te je dogovoren [rad na neodređeno.]\ Poslodavac Ž obvezan je marku [osigurati sredstva za rad] -- Marku ured i opremu.\ Ukoliko Marko putuje ili ide na teren i sl. poslodavac Ž na sebe će [preuzeti sve izdatke (troškove)] koji su nastali pri poslu koje je obavljao Marko.\ Ukoliko se Marko [razboli, ode na godišnji, uzme slobodno] i sl. poslodavac Ž je dužan Marku za to vrijeme isplatiti plaću. **-** pri zaposlenju: - visina plaće\ - rad na neodređeno (iznimno na određeno) \- poslodavac: - snosi poslovni rizik\ - određuje vrijeme, mjesto, vrstu rada\ - osigurava sredstva za rad\ - preuzima troškove koji nastaju u radu/obavljanju posla\ - isplaćuje plaću uvijek (pa i za godišnji, bolest bla) \- Marko: - ulaže soj fizički/umni rad - **\* *PRIMICI\ ***- sve koristi koje zaposlenici ostvaruju po osnovi i u vezi s nesamostalnim radom 1\. *plaća*\ \> baš koju dobiva zaposlenik [dok radi] od poslodavca\ \> ali i [mirovina] -- dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada\ \> sve druge primitke po osnovi i u vezi s nesamostalnim radom - 2. ***mirovine*\ **\> ostvarene na osnovu prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko\ \> koje se isplaćuju poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i dr. koji su uplaćivali to obvezno, a bili su porezno dopustivi izdatak\ \> mirovine rezidenta ostvarene u inozemstvu 3. *pogodnosti uz plaću*\ - sporedni dohoci ili druge pogodnosti koje dopunjuju uobičajene nadnice ili plaće a. NOVČANI PRIMICI -- npr. premije osiguranja koje poslodavci uplaćuju za zaposlenike b. NENOVČANI PRIMICI -- npr. mogućnost da zaposlenik koristi auto od firme, stan, da ima povoljnije kamate kod kredita i sl. -- naturalna davanja 4. ***primici u naravi\ ***- korištenje zgrada, garaža, odmarališta, povoljnije kamate... 5. ***primici ostvareni u dobrima i uslugama\ ***- bez naknade ili djelomična, razni darovi i ugošćivanja koje npr. poslodavci daju radnicima **\**IZDACI*** **-** pošto poduzetnički rizik tereti samo poslodavca nema karakterističnih izdataka, već su to izdaci druge vrste: **1.** **obvezni doprinosi**\ - obvezna javna davanja čija svrha je ostvarenje određenih socijalnih ciljeva **a) za mirovinsko osiguranje**\ **b) za zdravstveno osiguranje\ c) za osiguranje u slučaju nezaposlenosti** \- obveznik može biti: \> zaposlenik\ - iznos se izračunava tako da se stope primijene na bruto dohodak zaposlenika i dobiveni se iznos odbije od dohotka\ i onda se dohodak oporezuje umanjen za plaćene doprinose (20% npr. od bruto plaće se uzme) \> poslodavac\ - isto ko i gore i plaća se iz bruto dohotka/dobiti poslodavca\ - poslodavcu će se priznati doprinosi kao izdaci \- tehnika naplate: - u oba slučaja iznos obračunava i na račune fondova uplaćuje poslodavac **2. uplate neobaveznih osiguranja**\ - iste one, ali neobavezne \- priznat će se kao izdatak jer: - stimulacija izdavanja koja će u budućnosti povećati socijalnu sigurnost\ - stimulira se štednja i povećanje investicijskog potencijala gospodarstva - ***\*** IZDACI* \- [smatraju se svi troškovi koji se mogu odbiti prilikom utvrđivanja dohotka od nes.rada i plaćanja poreza ] **a)** uplaćeni **doprinosi** za **obvezna osiguranja** iz plaće\ **b)** određene premije osiguranja koje radnici i fizičke osobe **uplaćuju na svoj teret** \* ***Tehnika naplate\ ***- primjenjuje se [sustav oporezivanja po odbitku\ ] I. poslodavac obračuna, odbije, uplati iznos obveznih doprinosa odgovarajućem fondu\ II. poslodavac obračuna iznos poreza (progresivna stopa) i uplati na račun državnog proračun\ III. zaposlenik dobiva neto iznos dohotka - - **Posebne olakšice, oslobođenja i poticaji u sustavu poreza na dohodak od nesamostalnog rada** - - *2. Olakšice za potpomognuta područja i područje grada Vukovara* \- Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na tom području osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini: - 3.500,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti - 3.000,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti - rezidentima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje u visini 3500 kn/mj. primjenom istih faktora, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iz stavka 1. ovoga članka (0,5/0,7...) - Invalidnost -- odbitak 3500 + fakotri isti (0,3/1,0) 1. **Obrtničke\ -** navode se pojedine vrste koje ne obuhvaćaju poljoprivredu, šumarstvo i djelatnosti slobodnih zanimanja - 1. *Obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti (obrtničke):* - djelatnosti u smislu članka 1. **Zakona o obrtu** i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti - **ustup uz naknadu ili konačna prodaja** imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja 2. **Djelatnosti slobodnih zanimanja\ **- osobe koje pružaju intelektualne usluge u okviru određene profesije različite od obrtništva (liječnici, odvjetnici) - **RH** 2\. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,\ 3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,\ 4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, **3. Poljoprivreda i šumarstvo\ **- korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena dobivenih proizvoda\ (izvorna proizvodnja, ne građevinska, industrijska)\ \ tu se često primjenjuje ***porez na katastarski prihod -- pretpostavljeno oporezivanje**\ *- oporezivanje na temelju pretpostavljenog dohotka koji se utvrđuje na temelju općih podataka o veličini pojedinih poljoprivrednih posjeda iz katastarskih knjiga\ (da mogu npr. proizvest u godini 100 na xy hektara zemlje)\ - jeftinije, efikasnije; ali mora se provjeravat da ne bi došlo do velikog raskoraka stvarnog i katastarskog prihoda - 3. *Djelatnost poljoprivrede i šumarstva* **\ **- obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. 4. **Druge samostalne djelatnosti\ **- one koje se ne mogu svrstat nigdje jer:\ \> nisu skroz samostalne (djelatnosti članova nadzornih odbora, trgovačkih društva, članova javnih vlasti)\ \> nisu skroz trajne (povremene djelatnosti autora, novinara, znanstvenika...) **\* *PRIMICI*** **-** mogu biti u obliku novca, ali i u obliku stvari, usluga, ali tada za potrebe oporezivanja utvrđeni u tržišnoj vrijednosti novca - \- oni odljevi dobara do kojih je tijekom poreznog razdoblja došlo radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka 1\. izdaci materijalne naravi\ - za robu, materijal...i bit će priznati u visini cijene nabave ili troška proizvodnje 2\. izdaci osoblja\ - priznati u visini stvarnih isplata - - otpis dugotrajne imovine (amortizacija) - ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu - plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti (*primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak*) - uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja - izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka - izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika - premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (do 500 kn/mj.) uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak \* ***amortizacija*** \- da bi osoba ostvarila dohodak/dobit ona ulaže određeni iznos (kapital) za kupnju određene imovine npr. strojeva, zgrada, tehnike...\ - dio prihoda koji nastane korištenjem te imovine smatra se ***povratom uloženog kapitala*** jer ta navedena imovina ima ograničen vijek uporabe -- ona se troši korištenjem\ - znači osoba troši kapitalno ulaganje, a istovremeno ostvaruje dobit/dohodak i stoga je onaj dio dobiti/dohotka koji je povrat uloženog kapitala zapravo nadoknada troška koji ima jer je potrošio to proizvodno sredstvo i TAJ DIO NE SMIJE BITI OPOREZOVAN [JER TO **NIJE NETO POVEĆANJE DOBITI/DOHOTKA**]; to je samo povrat uloženog (nije neki ekstra višak) kako bi se mogla utvrditi stvarna vrijednost dohotka neophodno je da porezni obveznici vode zakonom propisane **poslovne knjige i evidencije** a. *knjiga primitaka i izdataka*\ - trebaju biti uneseni svi primici i učinjeni izdaci b. *knjiga prometa\ *- unosi sve prodaje (roba ili usluga) c. *popis dugotrajne imovine* d. *evidencije o tražbinama i obvezama* - \- porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su upisati se [u registar poreznih obveznika] poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz *poslovnih knjiga i evidencija:* *a) knjiga primitaka i izdataka\ b) knjiga prometa\ c) popis dugotrajne imovine* stvari i prava čiji troškovi proizvodnje su veći od 3.500,00 i vijek trajanja dulji od 1 g. *\ e) evidencija o tražbinama i obvezama* \- za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati **[račun]** - **Promjena načina oporezivanja** \- situacije u kojima obveznik poreza na dohodak postane obveznik poreza na dobit A\) *vlastiti zahtjev\ -* na vlastiti zahtjev traži se promjena načina oporezivanja i on se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu \- promjena načina oporezivanja obvezuje poreznog obveznika sljedeće [tri godine] B\) po *sili zakona*\ - fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: 1\. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna 2\. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kuna 3\. ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna 4\. u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika **Porezni gubitak** - može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti na temelju poslovnih knjiga - porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen - porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja **Plaćanje predujma** - mjesečni predujam se utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak - porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno odnosno donijeti rješenje i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova **Posebne olakšice** 1. - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, a koji [zapošljavaju više od dva radnika] u radnom odnosu na [neodređeno vrij