Društveno poduzetništvo merged.pdf

Društveni poduzetnik Kolegij: Društveno poduzetništvo prof. dr. sc. Marko Kolaković SADRŽAJ Uvod Karakteristike društvenih poduzetnika Razlike između tradicionalnih i društvenih poduzetnika Vrste društvenih poduzetnika Uvod „Ono što su tradicionalni poduzetnici za gospodarstvo, društv...

Društveni poduzetnik Kolegij: Društveno poduzetništvo prof. dr. sc. Marko Kolaković SADRŽAJ Uvod Karakteristike društvenih poduzetnika Razlike između tradicionalnih i društvenih poduzetnika Vrste društvenih poduzetnika Uvod „Ono što su tradicionalni poduzetnici za gospodarstvo, društveni su poduzetnici za društvene promjene. Oni su motivirani, kreativni pojedinci koji preispituju status quo, iskorištavaju nove prilike, odbijaju odustati i mijenjaju svijet na bolje.” David Bornstein Uvod Dobrotvorne organizacije “ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan” Neprofitne organizacije/javni sektor “ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život” Društveno poduzetništvo “Društveni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji” Bill Drayton, CEO, osnivač Ashoka Uvod Društveni poduzetnici dolaze iz raznih sfera života i imaju različite razine formalnog i neformalnog obrazovanja Društveni poduzetnici posjeduju posebne osobine i snažne etičke vrijednosti. Društveni poduzetnici imaju viziju društvene promjene, žele je postići, riskiraju kako bi to učinili, kreativni su i posjeduju vještine vođa Pojam društveni poduzetnik usredotočuje se na individualne karakteristike poduzetnika i njegovo ponašanje Uvod Kvalitetna motivacija osnovna je snaga i pokretač društvenih poduzetnika. Upravo će visoka motiviranost „gurati“ poduzetnike u njihovom poduzetničkom pothvatu te će oni više i bolje planirati te ustrajati u svojom djelovanju kako bi postigli postavljene ciljeve. Ona u slučaju društvenih poduzetnika najčešće proizlazi iz rješavanja određenih društvenih problema koji su samim društvenim poduzetnicima od kritične važnosti Društveni su poduzetnici ujedno i: vođe pripovjedači (engl. storytellers) menadžeri ljudskih resursa vizionari prilika graditelji mostova (engl. Alliance builders) Glavne karakteristike društvenih poduzetnika prema definicijama društvenog poduzetnika (1) Izvor Definicija Glavne karakteristike Bornstein Društveni poduzetnik mijenja ustaljene puteve sa svojom snažnom novom idejom koja Vođen misijom (1998) kombinira vizionarstvo i kreativnost rješavanja stvarnih svjetskih problema, ima izražena Uporan etička načela i vrijednosti te je potpuno preokupiran svojom vizijom promjene Thompson i Društveni poduzetnici su osobe koji uviđaju prilike za zadovoljavanje potreba koje Emocionalna osjetljivost sur. (2000) državni sustav socijalne skrbi nije ili ne može zadovoljiti. Također koriste potrebne Kreator društvene resurse na poseban način kako u konačnici mogli promijeniti društvo i biti ključ vrijednosti promjena Dees (1998) Društveni poduzetnici imaju ključnu ulogu agenata društvenih promjena u društvenom Agent društvenih sektoru: promjena usvajanjem misije kako bi stvorili i održali društvenu vrijednost Visokoodgovorna osoba prepoznavanjem i neumornim traženjem novih prilika za služenje toj misiji Posvećen uključivanjem u kontinuirane procese inovacija, prilagodba i učenja Društveno osviješten ponašajući se odvažno i hrabro bez obzira na ograničenost trenutno dostupnih sredstava iskazivanjem velike odgovornosti za donesene odluke prema svim stakeholderima Glavne karakteristike društvenih poduzetnika prema definicijama društvenog poduzetnika (2) Izvor Definicija Glavne karakteristike Leadbeater Društveni poduzetnici su: Menadžer (1997: 53) Vođa poduzetni – neiskorištene resurse koriste kao bi zadovoljili nezadovoljene potrebe inovativni – stvaraju nove proizvode i usluge, nove inovativne pristupe poslovanju i rješavanju problema transformatorski nastrojeni pojedinci – oni pri svom djelovanju ne samo što transformiraju svoje organizacije nego posljedično mijenjaju cijelo društvo i širu zajednicu vođe te menadžeri. Oni prepoznaju društveni problem te stvaraju, organiziraju i upravljaju poduzetničkim pothvatom kako bi napravili društvenu promjenu. Zahra i sur. Društveni poduzetnik otkriva, definira i iskorištava prilike kako bi povećao društveno Inovator (2009) blagostanje stvaranjem novih pothvata ili upravljanjem postojećih organizacija na inovativan Spreman prepoznati način. priliku Preuzima inicijativu Ashoka Društveni poduzetnici su pojedinci s inovativnim rješenjima za najbitnije društvene probleme Vizionar (2012) […] Oni su i vizionari i ultimativni realisti koji su iznad svega usmjereni na provedbu svoje Predan vizije. Karakteristike društvenih poduzetnika ostaju ustrajni svojim idejama unatoč kritičarima; nisu ideološki nastrojeni; vjeruju kako ispunjavaju svrhu svoga življenja; imali su uzore iz okoline s visokim etičkim standardima; spremni su veseliti se malim uspjesima; ne odustaju, predani su iako na svom putu doživljavaju probleme i padove Glavne karakteristike uspješnih društvenih poduzetnika (1) Volja za samoispravljanjem (engl. willingness to self-correct) – poput start-up poduzeća, poduzeća usmjerena na društvene promjene obično prolaze kroz mnoge iteracije kako se njihove strategije ili „poslovni modeli” razvijaju kao odgovor na probleme, nove prilike i promjenjive tržišne uvjete. Ako izostane preispitivanje vlastitih planova i odluka, malo je vjerojatno da će poduzeće polučiti uspjeh te doći do faze u kojoj može postići značajan utjecaj na društvo. Spremnost poduzetnika na samoispravljanje (u kombinaciji s otvorenošću prema tržištu i orijentacijom na rast) ključna je za ovaj kontinuirani proces prilagodbe. Sklonost samoispravljanju je karakteristika koja je zastupljenija kod mladih poduzetnika, za razliku od njihovih starijih etabliranih kolega. To je posljedica toga što s protekom vremena poduzetnik gubi dodir s tržištem zbog rasta poduzeća i unutarnje organizacije, inertnosti većeg sustava i mogućnosti prilagodbe promjenama iz okoline Volja za dijeljenjem zasluga – istinski društveni poduzetnik zasluge za uspjehe i ostvarene promjene u društvu, proizašle iz pokrenutog poduzetničkog pothvata, uvijek će pripisati i drugima koji su pridonijeli tomu (najčešće svojim zaposlenicima i drugim dionicima). Te zasluge neće biti potaknute motivom kako bi društveni poduzetnik dodatno motivirao zaposlenike i/ili kao sredstvo za prikupljanje više pomoći, nego su odraz istinske poniznosti i osobnosti društvenog poduzetnika. Ako je poduzetnička namjera potaknuti promjene u društvu, a ne dobivanje priznanja za te promjene i biti prepoznatim kao zaslužnikom za iste, onda će dijeljenje zasluga kod društvenog poduzetnika doći per se. Glavne karakteristike uspješnih društvenih poduzetnika (2) Volja za „rušenjem“ postojećih struktura – zbog svojeg područja djelovanja, društveno poduzetništvo izloženo je rigidnom sustavu i zagušujućim strukturama koje djeluju kao prepreke promjenama i inovacijama. Inovativni pristupi poslovanju i društvenim promjenama zapravo čine tu volju za „rušenjem“ postojećih struktura. Volja za prevladavanje interdisciplinarnih ograničenja – kako bi društveni poduzetnik riješio određeni problem, mora izaći iz ustaljenih okvira i uključiti i ostale dionike koji mogu pomoći. Zbog kompleksnosti problema koje društveni poduzetnici nastoje riješiti, moraju utvrditi koji su sve dionici potrebni društvenom poduzeću te ih moraju znati zaintrigirati i uključiti u svoj pothvat. Ti dionici svojim znanjem, kompetencijama i iskustvom pridonose uspjehu, a ključno je pridobiti njihovo zanimanje i potporu. Volja za radom u tišini – ova osobina društvenih poduzetnika nadovezuje se na volju za dijeljenjem zasluga. Društveni poduzetnici ne žele svjetla reflektora i ne žele rješavati društvene probleme kako bi postali netko i s time si dali na važnosti i podigli ego. Oni jednostavno žele pokrenuti i promijeniti društvo kako bi se riješio određeni društveni problem i samo im je to važno. Etika kao pokretač – društvenim poduzetnicima primarni motiv nije generiranje prihoda nego rješenje određenog problema. Taj problem najčešće proizlazi iz bliže okoline društvenog poduzetnika ili čak osobno utječe na njega. Upravo je etika glavna motivacija za poduzimanje akcije i kretanje u poduzetnički pothvat.  Škola društveno poduzetničke misli pod nazivom škola društvenih inovacija usmjerena je prema pojedincu i karakteristikama društvenog poduzetnika u svojoj koncepciji društvenog poduzeća. Prema ovom pristupu društveni poduzetnik nudi nove načine kako riješiti društvene probleme. Zagovornici ističu važnost društvenih inovacija u procesu društvenog poduzetništva. Predstavnici ove škole misli složili su se kako (su) društveni poduzetnici: prihvatili inovativan i vizionarski pristup. Društveni su poduzetnici u osnovi društveni inovatori prema Schumpeterovu diskursu poimanja poduzetništva osobe s izraženim etičkim vrijednostima i načelima pokazuju osobitu sposobnost otkrivanja prilika imaju ključnu ulogu kao agenti društvenih promjena. Schumpeterova definicija poduzetnika definitivno je temelj koncepcije ove škole: društveni poduzetnici smatraju se pojedincima koji reformiraju ili revolucioniraju tradicionalne proizvodne sheme stvaranja društvene vrijednosti u premještanju resursa sa superiornijim povratom za društvo ako postoje ograničeni resursi, oni ih koriste na poseban način kako bi promijenili društvo Razlike između tradicionalnih i društvenih poduzetnika Društveni poduzetnici razlikuju se od ostalih poduzetnika zbog sljedeća četiri obilježja: Djeluju poduzetnički ispreplićući osobne značajke kao što su emocionalna osjetljivost, vizionarstvo, spremnost za stvaranje društvene vrijednosti i promjena u društvu i sl. Djeluju unutar poduzetničko orijentiranih organizacija koje imaju izraženu inovativnost i otvorenost Djeluju unutar financijski neovisnih organizacija koje provode strategiju generiranja prihoda – cilj je isporučiti namjeravanu društvenu vrijednost, a pritom ostati financijski neovisan Vođeni su misijom – posvećeni su svojoj misiji stvaranja društvene vrijednosti. Razlike između tradicionalnih i društvenih poduzetnika Bornstein (2007) smatra kako se društveni i tradicionalni poduzetnici ne razlikuju po temperamentu ili sposobnostima, nego prema prirodi svojih vizija. Oni razmišljaju jednako o problemima te postavljaju ista pitanja, ali se suštinski razlikuju u motivaciji koja se kod društvenog poduzetništva temelji na snažnoj etici. Bornstein postavlja pitanja: „Sanja li (društveni) poduzetnik stvoriti najveće svjetsko poduzeće za proizvodnju tenisica za trčanje ili cijepiti svu djecu svijeta?“ Jasno je što će izabrati tradicionalni, a što društveni poduzetnik. Razlike između tradicionalnih i društvenih poduzetnika Društveni su poduzetnici manje ambiciozni u pogledu rasta broja zaposlenika od tradicionalnih. Društveno i tradicionalno poduzetništvo razlikuju se i u mjerenju poslovne uspješnosti. Uspješnost tradicionalnog poslovanja, pa tako i poduzetnika, obično se temelji na ostvarenoj dobiti i povratu, dok se uspješnost društvenih poduzeća mjeri društvenim vrijednostima, SROI-em (engl. social return on investment - društveni povrat ulaganja) i poboljšanjem kvalitete života Tri razlikovne osobine koje razlikuju društvenog i tradicionalnog poduzetnika: a) Društvene poduzetnike pokreću različite motivacije da otkriju i iskoriste posebnu priliku na tržištu b) Društveni poduzetnici traže posebnu priliku na tržištu. Oni se dominantno, ali ne isključivo, bave pitanjima u domeni okoliša, obrazovanja, ljudskih prava i zdravlja. Način iskorištavanja tih identificiranih prilika mogli bi se razlikovati od tradicionalnih poduzetničkih pristupa c) Ishod društvenog poduzetništva uključuje i društvene i ekonomske aspekte Društveni i tradicionalni poduzetnici se razlikuju u idućih pet tema važnih za poduzetništvo: prepoznavanje prilika – tradicionalno poduzetništvo usmjereno je na profit, dok društveno poduzetništvo rješava nezadovoljene društvene potrebe te je najčešće lokalno usmjereno „umreženost“ (engl. network embeddedness) – i jedni i drugi poduzetnici snažno su uklopljeni u svoju mrežu/zajednicu, ali društveni poduzetnici koriste lokalnu zajednicu kako bi izgradili vjerodostojnost i podršku za svoja društvena poduzeća priroda financijskog rizika i dobiti – tradicionalno poduzetništvo uključuje financijski rizik, dok društveno poduzetništvo ovisi o organizacijskoj i osobnoj vjerodostojnosti. Društveni poduzetnici rijetko ulažu ili riskiraju osobne financije u svojim pothvatima, odnosno rijetko traže maksimalizaciju profita radi osobne koristi. Osobni rizik za društvene poduzetnike očito postoji: ali njegovim je poduzetničkim djelovanjem ugroženo ulaganje u osobni lokalni kredibilitet i ugled, a ne u financije. Neuspjeh ne podrazumijeva financijski gubitak, već gubitak osobnog kredibiliteta, dok uspjeh ne podrazumijeva financijsku dobit, već povećani društveni i ljudski kapital kroz poboljšani osobni ugled uloga individualnih poduzetnika u upravljanju i hijerarhiji (društvenih) poduzeća – dok tradicionalni i društveni poduzetnici dijele uvjerenje o svojoj centralnoj ulozi u poduzeća, društveni poduzetnici moraju uključiti, i dijeliti zasluge za uspjeh, sa svojim radnim kolektivom te korisnicima kreativnost i inovativnost – i tradicionalno i društveno poduzetništvo uključuju kreativnost i inovativnost, ali u društvenom kontekstu to se očituje uglavnom u upravljačkim aktivnostima primjenom novih rješenja za rješavanje „dubokoukorijenjenih“ društvenih problema. Glavne sličnosti društvenih i tradicionalnih poduzetnika Društveni poduzetnik pokazuje karakteristike koje se smatraju tipično poduzetničkim, kao što su: sklonost preuzimanju rizika inovativnost sposobnost prepoznavanja prilika snalažljivost Zajedničke i jedinstvene karakteristike tradicionalnih i društvenih poduzetnika Zajedničke karakteristike Jedinstvene karakteristike Jedinstvene karakteristike tradicionalnih i društvenih tradicionalnih poduzetnika društvenih poduzetnika poduzetnika Težnja uspjehu Inovator Vođen misijom Nositelj rizika Posvećenost Emocionalna osjetljivost Organizator Preuzima inicijativu Agent društvenih promjena Strateški mislilac Vođa Kreator javnog mijenja Kreator vrijednost Spreman prepoznati Kreator društvene Holistički pristup priliku vrijednosti Uporan Društveno budan Predan Menadžer Vizionar Visokoodgovorna osoba Vrste društvenih poduzetnika Postoji nekoliko podjela i tipologija društvenih poduzetnika s obzirom na to kako pojedini autori vide društvenog poduzetnika, odnosno područja i širine njegovog djelovanja, ciljeva koji ga motiviraju i slično. Najčešće korištena tipologija društvenih poduzetnika razvijena je od strane Zahre i sur. (2009), dok su svoju podjelu društvenih poduzetnika razvili još Roper i Cheney (2007) te Emerson (prema Nicollasu, 2006). Zahra i sur. (2009) opisali su tri vrste društvenih poduzetnika: društvenog bricoleura (engl. social bricoleur), društvenog „graditelja“ (engl. social builder) te društvenog inženjera (engl. social engineer). Vrste društvenih poduzetnika Društveni bricoleuri obično se usredotočuju na otkrivanje i rješavanje malih lokalnih društvenih potreba. Društveni „graditelji“ obično iskorištavaju prilike i tržišne neuspjehe popunjavanjem praznina nedovoljno zadovoljenih klijenata kako bi uveli reforme i inovacije u širi društveni sustav. Društveni inženjeri prepoznaju sustavne probleme unutar postojećih društvenih struktura i rješavaju ih uvođenjem revolucionarnih promjena. Kao rezultat toga, ovi poduzetnici često uništavaju zastarjele sustave i zamjenjuju ih novijim i prikladnijim. S obzirom na te razlike, ove tri vrste društvenih poduzetnika razlikuju se u načinu na koji: otkrivaju društvene prilike (tj. procese pretraživanja), određuju njihov utjecaj na širi društveni sustav i prikupljaju resurse potrebne za ostvarivanje tih prilika. Društveni bricoleur pojam dolazi od francuske riječi bricoleur - kućni majstor, domaći meštar, osoba koja se bavi ručnim radom koristeći se zaobilaznim sredstvima u odnosu na sredstva kojima se služi čovjek od zanata - obrtnik Ima lokalno ili prešutno (skriveno) znanje, koristi svoje resurse za obavljanje zadataka na dnevnoj bazi. Uključuje kombinaciju postojećih resursa za rješavanje problema i iskorištavanje novih prilika. Ovaj poduzetnik izvrsno poznaje lokalne okolišne uvjete te dostupnost lokalnih resursa. Shodno tome, na temelju lokalno otkrivenih prilika djeluje s lokalno dostupnim resursima Kao posljedica svog lokaliziranog i često implicitnog znanja, društveni bricoleuri su u jedinstvenoj poziciji da otkriju lokalne društvene potrebe gdje mogu iskoristiti svoju motivaciju, iskustvo i osobne resurse za stvaranje i poboljšanje društvenog bogatstva Pitanje koje ih najviše okupira jest kako učinkovito usmjeriti društvenu dobrobit koju stvaraju u lokalnu zajednicu U njihovom fokusu nije rast poduzeća, pa bi organizacije koje zahtjevaju takve elemente unutar društvenih poduzeća mogle ne cijeniti doprinos društvenih bricoleura. Jedna od karakteristika ovog tipa poduzetnika jest ta što ne žele medijsku pažnju te su najčešće nepoznati široj javnosti Društveni „graditelj“ Društveni graditelj identificira potrebe koje postojeća poduzeća ili država ne zadovoljavaju na odgovarajući način. takav poduzetnik nudi proizvod ili uslugu koja radikalno mijenja način zadovoljavanja identificirane potrebe. U kontekstu ove vrste društvenog poduzetnika spominje se inovativnost, svjestan je prilika koje nudi određeni problem i odlučuju poduzeti inovativnu aktivnost kako bi ga riješio. Ovi poduzetnici razvijaju organizacije koje odgovaraju razmjeru i djelokrugu društvenih potreba koje žele riješiti, a koje obično nadilaze lokalnu i dosežu međunarodnu razinu Opseg društvenih potreba kojima se bavi ova vrsta društvenih poduzetnika obično zahtijeva razvoj prilično velikih i složenih organizacija sa značajnim potrebama za financiranje. Moraju privući potreban kapital za ispunjavanje svojih misija, često moraju razvijati i usavršavati sposobnost prikupljanja sredstava, a pri tome moraju paziti kako im se ne bi odvratila pozornost od primarne misije. Društveni inženjer Ponekad nesavladive društvene potrebe nisu podložne rješenjima unutar postojećih institucija. Te institucije mogu biti neadekvatne ili bi vlade i etablirane poslovne elite mogle osujetiti akcije koje imaju za cilj provođenje reformi Poduzetnike koji se bave ovim složenim problemima nazivamo društvenim inženjerima Ovi se poduzetnici značajno razlikuju od druge dvije vrste društvenih poduzetnika jer identificiraju sistemske probleme unutar društvenih sustava i struktura i rješavaju ih donoseći revolucionarne promjene. Moraju imati veliku snagu kako bi pokrenuli društvene promjene. S obzirom na „sustavnu” prirodu problema, društveni inženjeri često pokušavaju riješiti nacionalne, međunarodne ili globalne društvene probleme  Društveni bricoleur Društveni graditelj Društveni inženjer Polazišni teoretičar Hayek Kirzner Schumpeter Stvara nove, učinkovitije društvene Uočava i djeluje u skladu s prilikama za Izgrađuje i upravlja alternativnim strukturama sustave dizajnirane kako bi zamijenili rješavanje lokalnih društvenih potreba, za pružanje proizvoda i usluga koje se odnose Što radi? motiviran je te ima stručnost i resurse za na društvene potrebe koje vlade, agencije i postojeće neprikladne sustave za rješavanje krucijalnih društvenih rješavanje poduzeća ne mogu riješiti potreba Vrlo veliki razmjeri koji su nacionalnog Mali do veliki djelokrug, lokalni do međunarodni Djelokrug, opseg i Mali razmjeri, lokalnog opsega – često do međunarodnog opsega i koji nastoje opseg, dizajnirano da bude institucionalizirano vrijeme epizodne naravi izgraditi trajne strukture koje će izazvati za rješavanje tekućih društvenih potreba postojeći poredak. Neke društvene potrebe nisu podložne Znanja o društvenim potrebama i Zakoni, propisi, politička prihvatljivost, poboljšanju unutar postojećih sposobnostima za njihovo rješavanje su neučinkovitost i/ili nedostatak volje sprječavaju društvenih struktura. Ukorijenjeni široko raspršena. Mnoge društvene Zašto je potreban? potrebe nisu uočljive i teško ih je postojeće vladine i poslovne organizacije da dužnosnici mogu osujetiti radnje za učinkovito rješavaju mnoge važne društvene rješavanje društvenih potreba koje detektirati, što zahtijeva od lokalnih potrebe potkopavaju njihove vlastite interese i agenata da ih otkriju i riješe izvor moći Ispravlja manjkavosti, rješava akutne društvene Pokušava srušiti postojeće društvene Kolektivno, njihova djelovanja pomažu u potrebe unutar postojećih širih društvenih strukture i zamijeniti ih novima. Društveni značaj održavanju društvenog sklada struktura i pomaže u održavanju društvenog Predstavlja važnu snagu za društvenu sklada promjenu Atomističke akcije lokalnih društvenih Rješavanje nedostataka u pružanju društveno „Lomi” postojeću „društvenu ravnotežu” Utjecaj na društvenu poduzetnika približavaju nas teorijskoj značajnih proizvoda i usluga stvara nove i nastoji je zamijeniti društveno ravnotežu „društvenoj ravnoteži” „društvene ravnoteže” učinkovitijom  Društveni bricoleur Društveni graditelj Društveni inženjer Posjeduje vještine rješavanja lokalnih Ima podršku javnosti zbog što su problema na licu mjesta. Lokalni opseg Rješava potrebe koje nisu riješene i/ili postojeće društvene structure Izvor diskrecije znači ograničene resurse ali i potpunu ima ograničenu ili nema konkurenciju nesposobne odgovoriti na društvene autonomiju. Mali i lokalni opseg potrebe omogućuje brzo vrijeme odgovora. Smatraju se u osnovi nelegitimnim od strane etabliranih stranaka koje ih vide kao prijetnju, što dovodi do preispitivanja i pokušaja Potrebno je steći financijske i ljudske Ne mnogo osim lokalnih zakona i potkopavanja sposobnosti resurse potrebne za ispunjavanje propisa. Međutim, ograničeni resursi i društvenog inženjera da dovede do misije i institucionalizaciju. Financijer Ograničenje diskrecije stručnost koju posjeduju ograničavaju promjene. Uočena nelegitimnost zahtijeva nadzor. Za nesmetani rad njihovu sposobnost rješavanja drugih spriječit će sposobnost prikupljanja organizacije potrebni su profesionalni potreba ili geografsko širenja financijskih i ljudskih resursa iz volonteri i zaposlenici. tradicionalnih izvora. Kao posljedica toga, on može postati talac vladajućih struktura stranama koje ih opskrbljuju potrebnim resursima. Lokalni programi osposobljavanja i Globalni/međunarodni programi Međuregionalni standardizirani Primjer obrazovanja za potencijalne financijske edukacije i pomoći programi pomoći u hrani i lijekovima poduzetnike usmjereni na određene skupine Vrste društvenih poduzetnika Emerson (prema Nicholls, 2006) dijeli društvene poduzetnike na: civilnog inovatora, pokretača aktivnosti koji ostvaruju prihode za stvaranje viškova koji bi podržali društvenu viziju te osnivača društvenog poduzeća koje ostvaruje prihode (Baturina, 2013). Roper i Cheney (2007) također su identificirali tri vrste društvenih poduzetnika. Autori su se usmjerili na konkretne uloge iz kojih potiču društveni poduzetnici te su ustanovili kako se društveni poduzetnici mogu općenito svrstati u tri glavne kategorije: voditelji neprofitnih organizacija koji koriste tržišno orijentirane poslovne modele kako bi poboljšali učinak i održivost svojih organizacija novonastali ili iskusni izvršni direktori koji svoje organizacije opisuju kao inovativne s društvenom misijom filantropi koji vide sebe kao katalizatore organizacijskih i društvenih promjena. Vrste društvenih poduzetnika Hrvatski su istraživači također dali svoj obol ovoj tematici te su kreirali tipologiju društvenih poduzetnika uzimajući u obzir hrvatski kontekst. Vuković i sur. (2017) identificirali su tri vrste društvenih poduzetnika: akteri civilnog sektora – vezani su s udrugama i specifičnim potrebama članova udruge, društveno poduzetništvo u svrhu terapijskog rada, osposobljavanje za tržište rada, zapošljavanje osoba s invaliditetom i sl., predanost društvenim ciljevima te oslanjanje na vanjske izvore financiranja; oni koji se ponašaju kao profesionalni menadžeri – profesionalni pristup vođenju i upravljanju društvenog poduzeća, prethodno radno iskustvo iz područja stručnosti, održivost kao cilj društvenog poduzeća; oni koji djeluju kao poduzetnici – identificiraju se s tradicionalnim i društvenim poduzetništvom, balansiranje između društvenih i poslovnih (ekonomskih) ciljeva.  PITANJA? HVALA NA POZORNOSTI Područja djelovanja društvenog poduzetnika Kolegij: Društveno poduzetništvo prof. dr. sc. Marko Kolaković Uvod Na području Europske unije ponovni interes za društvenu/socijalnu ekonomiju javlja se kada je postalo jasno da ekonomski model liberalnog kapitalizma ne može ponuditi kvalitetna rješenja za probleme kao što su: dugotrajna nezaposlenost, socijalna isključenost i loša kvaliteta života ranjivih skupina nejednak gospodarski razvoj ruralnih i urbanih područja Socijalna ekonomija Europske unije pruža (CIRIEC, 2017: 66) preko 13,6 milijuna plaćenih radnih mjesta u Europi što je ekvivalentno oko 6,3 % radno sposobnog stanovništva EU-28 zaposlenje za više od 19,1 milijuna radnika, uključujući one plaćene i neplaćene više od 82,8 milijuna volontera što je ekvivalentno 5,5 milijuna radnika zaposleno na puno radno vrijeme više od 232 milijuna članova zadruga, uzajamnih i sličnih subjekata preko 2,8 milijuna subjekata i poduzeća Plaćena zaposlenost u socijalnoj ekonomiji u odnosu na ukupnu plaćenu zaposlenost u svakoj europskoj zemlji, u postocima za 2015. godine Značaj društvenog poduzetništva u Europskoj uniji može se iščitati i iz sljedećih podataka Društveno poduzetništvo zapošljava preko 5 % radne snage Procjene su kako generira oko 10 % bruto domaćeg proizvoda Kako svako četvrto novoosnovano poduzeće dolazi iz sfere društvenog poduzetništva Za razumijevanje područja djelovanja društvenog poduzetnika potrebno je definirati i društveno poduzeće Europska komisija navodi kako termin društveno poduzeće pokriva sljedeće dvije vrste poduzeća (2011): poduzeća koja pružaju društvene usluge i/ili dobra i usluge ugroženim osobama (pristup stanovanju, zdravstvena zaštita, pomoć za starije ili invalidne osobe, uključivanje ranjivih skupina, skrb o djeci, pristup zapošljavanju i osposobljavanju i slično); i/ili poduzeća s načinom proizvodnje dobara ili usluga s društvenim ciljem (društvena i profesionalna integracija putem pristupa zapošljavanju za ljude u nepovoljnom položaju zbog nedovoljnih kvalifikacija ili društvenih ili profesionalnih problema koji dovode do isključenosti i marginalizacije), ali čija aktivnost može biti izvan područja pružanja društvenih dobara ili usluga.  Autori Definicija Thompson (2002: 413) „...poduzeća osnovana u društvene svrhe, ali djeluju kao profitno orijentirano poduzeće u neprofitnom ili volonterskom sektoru.” Miller i sur. (2012) „…hibridni pothvat koji stvara društvenu vrijednost tržišnim metodama”. Dees i Battle Anderson „Cijeli raspon poslovnih modela dostupnih društvenim poduzetnicima, od (2006: 51) čisto filantropskih do čisto komercijalnih, s mnogo varijacija između”. Austin i sur. (2006: 2) „…inovativna aktivnost koja stvara društvenu vrijednost koja se može odvijati unutar ili u neprofitnom, privatnom i/ili javnom sektoru”. Dorado (2006: 327) „Neprofitni, profitni ili međusektorski društveno poduzetnički pothvati su društveni jer imaju za cilj riješiti problem koji nije adekvatno riješen od strane privatnog sektora.” Zografos (2007: 38) „...poduzeća s prvenstveno društvenim ciljevima koja reinvestiraju svoju dobit u zajednicu umjesto da nastoje maksimizirati profit za dioničare.” Mair i Schoen (2007: 55) „…rješava društvene potrebe i/ili katalizira društvenu transformaciju. Njezin primarni cilj je stvaranje društvene vrijednosti, dok je stvaranje ekonomske vrijednosti nužan, ali ne i dovoljan uvjet.”  Autori Definicija „Projekt koji pokreće društveni cilj i koji zaračunava cijenu ili proviziju za svoje proizvode ili usluge, a ne može u potpunosti pokriti troškove, ne možemo smatrati društvenim Yunus i Weber (2007: poduzećem. Društveno poduzeće se od dobrotvorne udruge, nevladine organizacije ili 23, 24) neprofitne skupine razlikuje po još jednoj važnoj osobini... ima vlasnike kojima je dopušteno da ponovo dođu do svojih uloga... Vlasnici poduzeća tijekom određenog vremena mogu vratiti novac uložen u poduzeće, no investitorima se ne isplaćuje dobit u obliku dividendi. Sva zarada ostaje u poduzeću – da bi se njome financiralo proširenje, da bi se stvorili novi proizvodi ili usluge ili da bi sredstva poslužila za djelovanje za opće dobro.” „To je samoodrživo poduzeće bez gubitaka, bez dividendi koja prodaje proizvode ili usluge i vraća ulaganja svojim vlasnicima, ali čija je primarna svrha služiti društvu i poboljšati položaj siromašnih. Ovdje se razlikuje od nevladinih organizacija, od kojih većina nije osnovana da Yunus i sur. (2010: 311) povrate svoje ukupne troškove iz svog poslovanja, te su stoga obvezne dio svog vremena i energije posvetiti prikupljanju novca. Budući da teži samoodrživosti, društveno poduzeće oslanja se na svoje investitore samo na početku razvojnog projekta.” Društvena poduzeća se „razlikuju od organizacija u privatnom sektoru koje nastoje Doherty i sur. (2014: maksimizirati profit za osobnu korist dajući prednost društvenim promjenama iznad 420) stvaranja privatnog bogatstva: tipični društveni ciljevi uključuju smanjenje siromaštva, nejednakosti, beskućništva, emisije ugljika i nezaposlenosti”.  Iz odabranih definicija društvenog poduzeća također je vidljivo kako ne postoji plebiscitarno mišljenje u kojem sektoru djeluje društveno poduzeće, s pojedinim razlikama u shvaćanju kako se odvija stvaranje društvene i ekonomske vrijednosti, s uključivanjem inovacija ili ne, ali je u konačnici svima zajednički motiv i svrha pokretanja pothvata. To je upravo društvena misija, s ciljem rješavanja određenog društvenog problema. Spektar društvenih poduzeća s obzirom na motive, metode ciljeve i ključne stakeholdere PODUZEĆE U potpunosti filantropsko U potpunosti komercijalno MOTIVI Dobra volja Mješoviti motivi Vlastiti interes METODE Vođene misijom Vođene misijom i tržištem Vođene tržištem Društvena i ekonomska CILJEVI Društvena vrijednost Ekonomska vrijednost vrijednost Subvencionirana cijena i/ili kombinacija onih koji plaćaju KORISNICI Ne plaćaju ništa Tržišna cijena punu cijenu i onih koji ništa ne KLJUČNI STAKEHOLDERI plaćaju Ispod tržišne cijene kapitala i/ili Donacije i bespovratna KAPITAL miks donacija i tržišne cijene Tržišna cijena kapitala sredstva kapitala Ispod tržišne cijene rada i/ili miks RADNA SNAGA Volonteri volontera i zaposlenika s punom Tržišna cijena rada plaćom Posebni popusti i/ili kombinacije DOBAVLJAČI Donacije u naravi Tržišna cijena donacija u naravi i pune cijene usmjereno na društvene/ekološke ciljeve, neprofitni status NEVLADINA Tradicionalna na organizacija ORGANIZACIJA nevladina/neprofit usmjereno na društvene/ekološke ciljeve, neprofitni status, poduzeće inovativnost Neprofitno društveno usmjereno na društvene/ekološke ciljeve, strategija ostvarivanja prihoda integrirana ili Hibridno poduzeće društveno komplementarna misiji DRUŠTVENO PODUZEĆE visoki, ali ne isključivo društveni/ekološki ciljevi, strategija Profitno vrste (društvenih) poduzeća poduzeće ostvarivanja prihoda društveno npr. inicijative društveno odgovornog poslovanja aktivnostima u društvenim Tradicionalno profitno uključeno isključivo ekonomski ciljevi, maksimizacija dioničarske PROFITNO PODUZEĆE Spektar društvenih poduzeća – raščlamba vrijednosti/ekonomskog povrata profitno vlasnicima Tradicionalno Kontekst djelovanja društvenih poduzeća i društvenih poduzetnika Kontekst djelovanja društvenih poduzeća i društvenih poduzetnika Kompleksno je područje djelovanja društvenog poduzetnika. Direktno je vezan za javni, privatni profitni i privatni neprofitni sektor što odmah djeluje otežavajuće zbog kombiniranja različitih sektora. Nakon toga neposrednom povezanošću sa zajednicom, organizacijama civilnog društva i sektorom društvenih poduzeća društveni poduzetnik ima veću odgovornost i obvezu komunicirati sa svakim od navedenih te prilagođavati svoje djelovanje potrebama i zahtjevima istih. Takva kompleksna mreža koju društveni poduzetnik ima može donositi veoma veliku prednost u smislu plasiranja inovacija ili korištenja mreže dionika za brži ili kvalitetniji plasman no uvelike otežava u smislu prilagođavanja potrebama i udovoljavanja tim različitim dionicima. Unatoč svojim različitostima, prema Europskoj komisiji, društvena poduzeća najčešće djeluju u sljedeća četiri područja: Radna integracija – osposobljavanje i integracija osoba s invaliditetom i nezaposlenih osoba Osobne društvene usluge – zdravstvo, dobrobit i medicinska njega, stručno osposobljavanje, obrazovanje, zdravstvene usluge, usluge skrbi o djeci, usluge za starije osobe ili pomoć osobama u nepovoljnom položaju Lokalni razvoj ugroženih područja – društvena poduzeća u udaljenim ruralnim područjima, razvoj i obnova susjedstva u urbanim područjima, razvojna pomoć i razvojna suradnja s trećim zemljama Drugo – uključujući recikliranje, zaštitu okoliša, sport, umjetnost, kulturno ili povijesno očuvanje, znanost, istraživanje i inovacije, zaštitu potrošača i amaterski sport. Važne uloge društvenih poduzetnika u iskorištavanju ekonomskih prilika uključuju Stvaranje pristupa financijskim resursima; Korištenje društvenih inovacija; Osnaživanje i socijalnu inkluziju; Otvaranje radnih mjesta. Nije slučajno kako se društveni poduzetnici ističu u društvu te kako im se to društvo divi zbog njihove sposobnosti uvođenja krucijalnih pozitivnih promjena kao odgovora na probleme koji se tiču društvene integracije, društveno disfunkcionalnog ponašanja i socio-ekonomskog razvoja Područja djelovanja društvenih poduzeća u EU Izvor: Europska komisija (2013) Socijalna skrb 16,7% 1,63 4,72 2,72 Zapošljavanje i osposobljavanje 2 14,88% 16,7 Okoliš 14,52% 6,9 Obrazovanje 14,52% Gospodarski i društveni razvoj 14,34% 7,08 14,88 Kultura, umjetnost i rekreacija 7,08% Zdravlje 6,9% Stanovanje 2,72% 14,34 Poslovno udruženje 2% 14,52 Zakon i politika 1,63% 14,52 Ostalo 4,72% Prvih 5 područja čine udio oko 75%! Područje glavnog djelovanja društvenih poduzetnika u odabranim zemljama Europske Unije Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020- 2021 Glavni sektor djelovanja društvenih poduzetnika – TOP 3 po zemlji Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020-2021  Jedna od primarnih uloga društvenog poduzetnika je služiti kao svojevrsni društveni alkemičar: stvarati nove društvene „spojeve“; okupiti ideje, iskustva, vještine i resurse ljudi u novu cjelinu koju samo društvo ne bi moglo stvoriti Društveno poduzetništvo generira sve veći interes kao inovativan i održiv pristup rješavanju nejednakosti, ekoloških izazova, otvaranju radnih mjesta i ublažavanju siromaštva, a društveni su poduzetnici identificirani kao ključni akteri za izgradnju društva i gospodarstva u kojima su ljudi i planet u središtu te za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG) do 2030. godine Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020-2021 3 glavna područja utjecaja po zemlji Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020-2021 Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020-2021 3 najveća geografska dosega po zemlji Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020-2021 Tko su korisnici vašeg društvenog poduzeća? Usporedba po zemljama Za koje određene skupine ili pojedince pružate usluge? – po zemljama (moguće više odgovora) Izvor: The State of Social Enterprise in Europe – European Social Enterprise Monitor 2020- 2021 Područja djelovanja DP u RH Početkom proteklog desetljeća, većina društvenih poduzeća u Hrvatskoj djeluje u okviru organizacija civilnog društva – bilo osnivanjem zasebne pravne osobe, najčešće zadruge ili poduzeća, koja svoju dobit vraća organizaciji civilnog društva koji ju je osnovao; ili organiziranjem inicijative za društveno poduzetništvo u okviru vlastitog rada organizacije Trenutno ne postoji poseban zakon za definiranje ili reguliranje društvenog poduzeća kao zasebne pravne osobe. Međutim, potrebno je napomenuti kako zakonski okvir ne ograničava poslovanje društvenih poduzetnika. Spektar oblika društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj Udruge Zadruge Udruge koje se bave Socijalne zadruge društvenim poduzetništvom, Braniteljske zadruge djeluju za opće dobro i imaju Tradicionalne zadruge s registriranu gospodarsku društvenom svrhom djelatnost Zaštitne i integrativne radionice Trgovačka društva Zaklade Trgovačka društva Ustanove osnovana od strane udruga, Privatne zaklade koje Ustanove s društvenom djeluju za opće dobro djeluju za opće dobro, a svrhom u vlasništvu obavljaju gospodarsku Druga trgovačka društva s udruga, djeluju za opće djelatnost društvenom svrhom, koja dobro posluju kao neprofitne organizacije Zaštitne i integrativne radionice Nisu zaseban pravni oblik ali mogu djelovati unutar zadruge, trgovačkog društva ili ustanove Integrativna radionica se definira kao ustanova ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada, a zapošljava najmanje 40 % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih. Zaštitna se radionica definira kao ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim radionicama, a zapošljava najmanje 51 % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih, isključivo na zaštitnim radnim mjestima. Procjenjuje se da u RH posluje preko 500 potencijalnih društvenih poduzeća ZASTITNE RADIONICE 7 DRUGA TRGOVAČKA DRUŠTVA S DRUŠTVENOM SVRHOM, KOJA POSLUJU KAO NEPROFITNE ORGANIZACIJE 10 USTANOVE S DRUŠTVENOM SVRHOM U VLASNIŠTVU UDRUGA 15 PRIVATNE ZAKLADE KOJE DJELUJU ZA OPĆE DOBRO I OBAVLJAJU GOSPODARSKU DJELATNOST 5 SOCIJALNE ZADRUGE 25 ZADRUGE S DRUŠTVENOM SVRHOM 33 BRANITELJSKE ZADRUGE 35 TRGOVAČKA DRUŠTVA OSNOVANA OD STRANE UDRUGA, A DJELUJU ZA OPĆE DOBRO 50 UDRUGE KOJE SE BAVE DRUŠTVENIM PODUZETNIŠTVOM, DJELUJU ZA OPĆE DOBRO (ZAŠTITA OKOLIŠA, ODRŽIVI RAZVOJ, SOCIJALNA SKRB, ZAŠTITA ZDRAVLJA, BRIGA O DJECI I 346 OBRAZOVANJE I DR.) I IMAJU REGISTRIRANU GOSPODARSKU DJELATNOST 0 50 100 150 200 250 300 350 400 Podjelu društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj Društvena poduzeća vođena svrhom zapošljavanja – društvena poduzeća vođena ljudima, Društvena poduzeća vođena ciljevima financijske održivosti – društvena poduzeća vođena ostvarivanjem prihoda Društvena poduzeća vođena potragom za inovativnim rješenjima – društvena poduzeća vođena inovacijama razlikuju s obzirom na motivaciju ili svrhu pokretanja društvenog poduzeća i njegovog upravljanja Društvena poduzeća vođena svrhom zapošljavanja svaki oblik društvenog poduzeća u kojem se zapošljavaju ugrožene skupine kojima je ograničen pristup na redovno tržište rada, najčešće se ovdje radi o osobama s invaliditetom, etničkim manjinskim skupinama, starijim ženama i sl. Često su ustrojena kao zadruge, no ova vrsta društvenih poduzeća uključuje i zaštitne i integrativne radionice te društvena poduzeća za radnu integraciju (engl. Work Integration Social Enterprise – WISE). WISE pomažu u uključivanju najčešće osoba s invaliditetom u radnu i socijalnu integraciju dajući im priliku za izlazak na tržište rada, a glavni im je cilj pomoći niskokvalificiranim nezaposlenim osobama kojima prijeti trajna isključenost s tržišta rada Društvena poduzeća vođena ciljevima financijske održivosti Društveno poduzeće vođeno potrebom da se uspostavi gospodarska djelatnost kako bi se ostvario prihod Prihod se ovdje ne temelji na „žudnji za profitom”, već na želji da se osigura održivost postojeće društvene misije (roditeljske) neprofitne udruge. Stoga se društvena poduzeća ovog tipa obično pojavljuju kao društvo s ograničenom odgovornošću u već osnovanim organizacijama civilnog društva/nevladinim organizacijama koje su utrošile većinu svojih (donatorskih) financijskih izvora. Kako bi nastavili ostvarivati svoje društvene ciljeve, udruge ovog tipa odlučuju se za razvoj gospodarskih djelatnosti. Proizvodi i usluge koje proizvode i/ili isporučuju obično su vrlo usko povezani s njihovom društvenom misijom ova vrsta društvenih poduzeća može povezati sa Školom misli ostvarenog (generiranja) prihoda Društvena poduzeća vođena inovacijama Takvo poduzeće prvenstveno je vođeno idejom da se ponudi novo rješenje za prepoznati društveni, ekološki ili okolišni problem. Motivacija leži upravo u provedbi inovativnog odgovora na potrebu koju društveni sustav ne zadovoljava. Vrlo često pojedini stručnjaci ili obrazovane osobe s adekvatnim znanjem i iskustvom pokreću vrlo inovativan projekt koji potom prerasta u društveno poduzeće. Inovacija može imati mnogo različitih oblika, od pružanja inovativne društvene usluge do razvoja visokotehnoloških objekata za ranjive društvene skupine. Najčešći pravni i organizacijski oblik za ovu vrstu je spin-off poduzeća ili neki hibridni oblik koji kombinira neprofitnu organizaciju i trgovačko društvo kćer Ova vrsta poduzeća vuče svoje korijene u Školi misli društvenih inovacija Udruga Slap provela istraživanje o području djelovanja/industrija društvenih poduzeća (2014) Iako ne postoje potpuni i sveobuhvatni podaci o područjima aktivnosti društvenih poduzetnika, postoje indikatori kako društvena poduzeća djeluju u raznim područjima i industrijama Istraživanje ukazuje da je prevladavajuće industrije djelovanja poljoprivreda, zatim usluge socijalne skrbi, proizvodnje tradicionalnih proizvoda i suvenira, turizam, prerada hrane i catering, gospodarenja otpadom, prerada drva Područja djelovanja DP u RH Podaci o socijalnim zadrugama ukazuju kako postoje različita područja djelovanja s ciljem uključivanja korisnika na radno mjesto: Poljoprivreda kao najveće područje djelovanja (30) Briga o socijalnoj skrbi (12) Građevinski radovi (9) Trgovina (7) Industrija hrane (7) Prerada drva (5) Konzalting i IT (4) Sport i rekreacija (3) Turizam i catering (2) Te ostale industrije (primjerice tekstilna, gospodarenje otpadom, kozmetička industrija i dr.) Obnovljiva energija je relativnog nova industrija gdje se pojavljuju društvena poduzeća, posebice kod zadruga Područja djelovanja DP u RH Zahtjevno je utvrditi industrije djelovanja za trgovačka društva osnovana od strane udruga, djeluju za opće dobro – vrlo su raznolike – od kuluture i medija do konzaltinga, kozmetike, tekstila, turizma, računovodstva, grafičkog dizajna i dr. Ustanove s društvenom svrhom u vlasništvu udruga – djeluju u području obrazovanja odraslih te socijalne skrbi Zaštitne i integrativne radionice te društvena poduzeća za radnu integraciju (WISE) – djeluju u raznim industrijama – od tekstilne i drvne industrije do prerade hrane, cateringa ili računovodstva Umjesto zaključka - Široki je spektar djelatnosti kojima se bave društvena poduzeća u RH od strogo socijalnih i društvenih djelatnosti kao što su usluge socijalne skrbi, aktivnosti socijalnog i zdravstvenog rada; obrazovanje i edukacija preko djelatnosti vezanih za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo; ekološko/okolišnih djelatnosti kao što su održivi turizam, obnovljiva energija, održivo gospodarenje otpadom; pa do djelatnosti koje se na prvi pogled ne mogu povezati s društvenim poduzetništvom; računovodstvene i druge administrativne usluge, trgovina na veliko i malo, metalna industrija, kozmetička industrija, urbanizam i graditeljstvo, umjetnost, zabava i rekreacija, IT industrija i drugo  PITANJA? HVALA NA POZORNOSTI  13.10.2024. Društveni aspekti poduzetništva Kolegij Društveno poduzetništvo Izv. prof. dr. sc. Mihaela Mikić 1 2 1  13.10.2024. Društveni aspekti poduzetništva Društveni aspekti poduzetništva ogledaju se u: Društvenim promjenama, Promjenama u kulturi (antropološkim promjenama), te Institucijama. 3 Društvene promjene Poduzetništvo predstavlja i sredstvo rješavanja društvenih problema, osobito onih socioloških. U europskim zemljama uključivanje žena u poduzetničku aktivnost služi kao sredstvo rješavanja problema zlostavljanih žena, osiguravajući im ekonomsku neovisnost, ali i prijeko potrebno samopouzdanje. Isto tako poduzetnička aktivnost omogućuje manjinama i imigrantima društvenu i ekonomsku socijalizaciju. 4 2  13.10.2024. Kulturne promjene Kultura predstavlja set povijesno naučenih vrijednosti, stavova i značajki koju dijele članovi određene zajednice i koja utječe na njihov način života (Tayeb, 1988) Članovi zajednice nauče navedene karakteristike kroz različite stadije društvenog procesa u sklopu institucija, kao što su obitelj, religija, formalno obrazovanje, ali i društva u cjelini. Kultura je važna za bilo koju diskusiju o poduzetništvu, zato što determinira stavove pojedinaca o ulasku u poduzetništvo. Sa stajališta kulture, poduzetnička društva karakteriziraju više razine samopouzdanja, nezavisnosti, zadovoljstva te sposobnosti (vještina), odnosno poduzetnička društva su općenito sretnija 5 Kulturne promjene Razvoj „Gig” ekonomije (ekonomije u kojoj prevladavaju kratkoročni ugovori ili freelance poslovi) i povećanje popularnosti poduzetništva kao karijerne opcije dovelo je do fleksibilnije i decentraliziranje radne snage, s većim udjelom ljudi koji traže nezavisnost i slobodu u slijeđenju svojih snova. Ovakav pomak u vrijednostima može imati dalekosežne posljedice na društvo i na način na koji mi živimo i radimo, ali i na način koji razmišljamo o uspjehu i što to znači biti uspješan 6 3  13.10.2024. Poduzetništvo i institucije Kreiranje novih institucija ili transformacija postojećih (agencije, istraživački centri, klasteri, itd.) Uloga institucija u razvoju poduzetništva Potporne institucije Institucije formalnog obrazovanja 7 Zašto je Izrael poduzetničko društvo? Kultura koja cijeni poduzetništvo; imperativ edukacije populacije kako bi poduzetnički potencijal bio na najvišoj razini; vlada koja velikodušno podupire sve vrste znanosti, podupire poduzetništvo svojim politikama i omogućuje edukativnim ustanovama stvaranje najboljeg kadra na svijetu. 8 4  13.10.2024. Karakteristike poduzetničkog društva Inovacije su uvijek korak ispred regulativa Poduzetnici i inovatori bogato su nagrađeni za svoja postignuća Država ovisi o „genijalnosti” inovatora Društvo privlači inovatore Zaposlenje postaje modularno 9 Inovacije su uvijek korak ispred regulativa U SADu npr. znanstvenici i inženjeri u Silicijskoj dolini, Bostonu ili New Yorku uvijek su jedan korak ispred regulatora, što im omogućuje razvijanje inovacije koja pomažu u rješavanju ključnih problema. Regulatori naravno nakon nekog vremena uhvate korak, ali ne prije nego što su inovatori već razvili rješenja za unapređenje života Ukoliko regulative u društvu su korak ispred poduzetnika i inovacija, to će negativno utjecati na poduzetništvo. 10 5  13.10.2024. Inovacije su uvijek korak ispred regulativa U poduzetničkom društvu, poduzetnici su popularni osobe (heroji) i materijalno profitiraju od svog rada Ostatak populacije želi ih oponašati. U ne poduzetničkim društvima, najveće financijske nagrade pripadaju političarima, vladinim službenicima te državnim zaposlenicima. U navedenom slučaju, društvo ovisi o altruizmu državnih izaslanika, a ne genijalnosti poduzetnika i inovatora. 11 Država ovisi o „genijalnosti” inovatora Država kojoj je jasno kako su inovacije najbolje rješenje osiguravanja dugoročnog rasta i prosperiteta, prilagođava vođenje ekonomije u svrhu promoviranja inovacija i poduzetništva, a sve kako bi se zadržala konkurentnost. S druge strane, države koje više ovise o prirodnim resursima i rentama, ostavljaju svoje građane na milost cijenama koje su formirane na međunarodnim tržištima nad kojima nemaju kontrolu 12 6  13.10.2024. Društvo privlači inovatore Poticaj za inovacije treba doći odozdola prema gore, a ne suprotno Npr. istraživanje Svjetske banke pokazalo je da je održivo samo 3% projekata koje je pokrenula 13 Zaposlenje postaje modularno Kako se standardno zaposlenje odmiče od tradicionalnih ugovora koji su zahtijevali osam sata rada u određenoj korporaciji, približavamo se više poduzetničkom društvu. Poduzetničko društvo ovisi o kratkoročnim poslovnim aranžmanima i radu na specifičnim projektima. 14 7  13.10.2024. Poduzetništvo i kapital Poduzetnička aktivnost povezuje se sa stvaranjem četiri vrste kapitala: Financijskog kapitala – kreiranje bogatstva od strane profitno orijentiranih poduzeća Društvenog kapitala – u obliku nematerijalnih (npr. identiteta) i materijalnih resursa (npr. zgrada, institucija, itd.) u zajednici Artističkog i estetskog kapitala – u obliku „osjećam se dobro” faktora Ekološkog kapitala – u obliku održivosti svjetskih resursa 15 8  13.10.2024. Društveno poduzetništvo Kolegij Društveno poduzetništvo Izv. prof. dr. sc. Mihaela Mikić 1 Definicija https://www.youtube.com/watch?v=glA7viZWY6A&ab_channel=H otCubatorAcademy (T) https://www.youtube.com/watch?v=9_g5RqwW51I&ab_channel= CommonGoodSolutions (T) 2 1  13.10.2024. Definicija Društveno poduzetništvo nije novi fenomen, još je J. Schumpeter govorio o poduzetniku kao agentu ekonomske i društvene promjene, ali je kao koncept prihvaćen ne tako davno od strane javnih, društvenih i ekonomskih međunarodnih organizacija, vlada, poduzeća, sveučilišta i neprofitnih organizacija Jedan od razloga tako brzog razvoja je tako poželjno spajanje dva koncepta: S jedna strane ekonomski aspekt, koncept vizualizira poduzetnika kao inovativnu osobu koja je detektirala tržišne potrebe i poslovnu priliku u svrhu povećanja ekonomskog bogatstva S druge strane društveni aspekt, koncept pokriva i društvenu sferu, koja je prije bila rezervirana samo na neprofitne organizacije koje tradicionalno pomažu državi u rješavanju različitih problema s kojima se društvo susreće i to iz filantropskih razloga 3 Definicija Definiranje društvenog aspekta Karakteristike Primjeri Trenutni problemi Kontekst društvenog Javno blagostanje, zaštita Ponekad dovodi do pothvata okoliša, razvoj i pružanje privatizacije javnog dobra, pomoći može stvoriti ovisnost Proces društvenog Suradnja s ključnim Odabir interesnih skupina pothvata akterima, zapošljavanje i trening isključenih skupina, posrednik u trgovini Outputi i utjecaj Povećanje javnog Često kratkoročno blagostanja, osobni razvoj, orijentirani, društveni ublažavanje krize utjecaj se često ne mjeri 4 2  13.10.2024. Definicija Poduzetništvo sa etičkim integritetom s ciljem maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita (Drayton) Predstavlja stvaranje socioekonomskih struktura, veza, institucija, organizacija i mjera koje rezultiraju održivim društvenim koristima (Fowler) Predstavlja korištenje poduzetničkog ponašanja više za društvene, a ne toliko profitne ciljeve, drugim riječima generirani profiti koriste se za dobrobit određenih «potlačenih» društvenih skupina 5 Definicija U odnosu na tradicionalno poduzetništvo, društveno poduzetništvo obilježavaju drugačiji indikatori uspješnosti Primarni indikator uspješnosti je postignuta promjena, odnosno generirani utjecaj u odnosu na problem koji se želi riješiti Ukoliko društveno poduzeće postigne društveni utjecaj, tada je njegova misija ispunjena U tradicionalnim poduzećima naglasak je na diversifikaciji usluga i proizvoda i pozicioniranju vlastite reputacije, a ne društvene promjene 6 3  13.10.2024. Definicija https://www.youtube.com/watch?v=IZJCjykxuNg&ab_channel=Harvard BusinessSchool (T) 7 Definicija Elementi koji definiranju prirodu društvenog poduzetništva: Društvena misija i kreiranje društvene vrijednosti kao središnji element Fokus motivacije na promjenu strukturnih uvjeta koji generiraju problem koji se želi riješiti – što ujedno s aspekta poduzetnika predstavlja priliku za društvene promjene Model za generiranje društvene i ekonomske vrijednosti Uspjeh se temelji na indikatorima društvenog utjecaja, a ne financijske uspješnosti 8 4  13.10.2024. Definicija 9 Više različitih pogleda neprofitna inicijativa u potrazi za alternativnim osnivačkim strategijama ili upravljačkim shemama, a sve u svrhu stvaranja društvene vrijednosti društvena odgovornost komercijalnih poduzeća uključenih u međusektorska partnerstva sredstvo za rješavanje društvenih problema i kataliziranje transformacije društva u cjelini 10 5  13.10.2024. Pitanje za raspravu: Koja je razlika između neprofitnih organizacija i društvenog poduzetništva? Što je krivo ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=AFqqJPdksUE&ab_channel=Stanfo rdGraduateSchoolofBusiness https://www.youtube.com/watch?v=wVK_aQsBAVE&ab_channel=Sa% C3%AFdBusinessSchool%2CUniversityofOxford 11 Strategija razvoja društvenog poduzetništva Kriteriji prepoznavanja društvenog poduzetnika: 1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja. 2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. 3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti. 4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja. 5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja. 12 6  13.10.2024. Strategija razvoja društvenog poduzetništva Kriteriji prepoznavanja društvenog poduzetnika: 6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika. 7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije. 8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju. 9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva. 13 Potporne institucije u Hrvatskoj Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva https://zaklada.civilnodrustvo.hr/ Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike https://mrosp.gov.hr/ Cedra HR – Klaster za eko-društvene inovacije i razvoj https://www.cedra.hr/ ZEF – Zadruga za etično financiranje https://www.zef.hr/ 14 7  13.10.2024. Potporne institucije u svijetu 15 Društvena poduzeća Društvena poduzeća javljaju se u kontekstima marginalizacije i isključivosti, gdje tržišne barijere onemogućuju određenim grupama zapošljavanja i/ili prodaju njihovih proizvoda, gdje je potrebna društvena i institucionalna infrastruktura slabo razvijena i gdje su prisutni krugovi siromaštva Elementi društvenog poduzeća Razlog pokretanja: društvena misija, rješavanje društvenih problema Implementacija: društvena inovacija, prilagodljivost veličini i opsegu Utjecaj: kreiranje vrijednosti i održivost 16 8  13.10.2024. Elementi društvenog poduzeća 17 Tradicionalna poduzeća vs. društvena poduzeća Tradicionalna poduzeća Društvena poduzeća Motivacija Tržišna prilika za generiranje Adresiranje društvenih problema ekonomske vrijednosti kroz kreiranje društvene vrijednosti Ciljevi inovacijskog procesa Veći udio na tržištu i smanjenje Uključivanje većeg broja aktera u profita konkurenata rješavanje problema, gledaju na ostale aktere kao saveznike Višak Povećanje ekonomskog bogatstva Reinvestiranje u adresiranje dioničara problema i ispunjavanje društvene misije Očekivana promjena Zadovoljenje tržišnih potreba Vizija fokusirana na promociju tržišne uključivosti i osiguravanja prava isključenim grupama 18 9  13.10.2024. Društveno poduzetništvo kao multidimenzionalan model Prepoznavanje društvene prilike Uočavanje tržišne prilike koja će društvenim poduzetnicima omogućiti kreiranje dodane društvene vrijednosti Tolerancija prema riziku, proaktivnost i inovativnost Donošenje odluka i poduzimanje akcija i u uvjetima nesigurnosti, kompleksnosti i konkurentskih prijetnji Kapacitet odlučivanja Donošenje uravnoteženih odluka kako bi društvena misija i dalje ostala glavni razlog i nekompromisni cilj poslovanja Utvrditi prioritete i odlučiti se između konfliktnih aktivnosti koje će dati najveći i najbolji rezultat Poduzetnički virtuozi Unutarnji kapacitet koji im omogućava utjecanja i na ekonomski i na društveni razvoj, izrazita strast učiniti nešto, te praktični, ali i inovativan pogled na društvene probleme 19 Dimenzije društvenog poduzetništva Društvena misija Društvena inovacija Društvena promjena Poduzetnički duh Osobnost Kreativnosti i poduzetničke vještine 20 10  13.10.2024. Ciljevi poslovanja društvenog poduzetnika Zdravlje Siromaštvo „pristojan” posao i ekonomski rast Rodna jednakost Kvalitetno obrazovanje Smanjenje nejednakosti Glad Održivi gradovi Ekologija Mir, pravda i jake institucije 21 Utjecaj društvenih poduzeća Nadopunjuju usluge od javnog interesa (socijalne usluge) Doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice Generiraju nova radna mjesta Pomažu smanjenju neformalne ekonomije Potiču društveno koheziju i pridonose rastu i razvoju društvenog kapitala Potiču participativno društvo i učvršćuju demokraciju 22 11  13.10.2024. Područja djelovanja Ekologija (Eko Bag), Energetika (Community Energy Plus), Financije (Caja Laboral), Marketing (Social Marketing), Mediji (Big Issue), Obrazovanje (Pomelaj), Osiguranje (Lagun), Poljoprivreda (Fair Food Network), Promet (Ealin Community Transport), Socijalna skrb (Social Firms), Sport i rekreacija (Hallo Leasure), Trgovina (Cosmic)… 23 Područja djelovanja i utjecaj 24 12  13.10.2024. Područja djelovanja i utjecaj 25 Zemlje u kojima su društveni poduzetnici najaktivniji 26 13  13.10.2024. Dodatni materijali uz predavanje The future is social entrepreneurship | Kerryn Krige | TEDxJohannesburgSalon (T) https://www.youtube.com/watch?v=mx9MEuxoWn0&ab_channel=TEDxTalks Reclaiming Social Entrepreneurship | Daniela Papi Thornton | TEDxBend (T) https://www.youtube.com/watch?v=RdrfMqBRfEQ&ab_channel=TEDxTalks 27 14  20.10.2024. Dizajn razmišljanje Design Thinking Kolegij: Društveno poduzetništvo Izv. prof. dr. sc. Mihaela Mikić 1 Definicija The Explainer: What Is Design Thinking? https://www.youtube.com/watch?v=_WI3B54m6SU&ab_channel=Harvar dBusinessReview (T) Design Thinking in 90 Seconds https://www.youtube.com/watch?v=vQytKCT563I&ab_channel=TheStrat egyGroup (T) 2 1  20.10.2024. Definicija Disciplina koja koristi dizajnerov senzibilitet i metode, kako bi se uskladile potrebe pojedinaca s onim što je tehnološki izvedivo te s onim što izvediva poslovna strategija može pretvoriti u vrijednost za kupca i tržišnu priliku (Brown, 2008) To je metoda dizajna koja u središtu ima čovjeka, a služi za rješavanje inovacijskih izazova i kreiranje potrošački orijentiranih rješenja na velike i male probleme Uključuje i kreativne i kritičke aktivnosti razmišljanja, a sve u svrhu stvaranja raznih vrsta inovacija (korporativnih, društvenih, komercijalnih, tehničkih…) Kombinira perspektivu kreativnih umjetnosti i društvenih znanosti, sa znanjima iz inženjerstva i poslovne ekonomije 3 Definicija Dizajn razmišljanje metoda je za razvoj inovativnih ideja s ciljem pružanja odgovora na kompleksne probleme, kao što je razvoj inovacije. Proces dizajn razmišljanja namjerno je iterativan te je moguće kontinuirano se vraćati na jednu ili više prethodnih faza. Cilj je ovoga procesa rapidno razviti i testirati što više mogućih rješenja kako bi se stiglo do optimalnoga rješenja 4 2  20.10.2024. Osnovne premise dizajn razmišljanja 1. dizajn razmišljanje jednako je važno za dizajniranje proizvoda ili prostora, kao i za dizajniranje iskustava, sustava ili usluga 2. osnovni cilj dizajn razmišljanja predstavlja disruptivna inovacija kako bi se stekla konkurentska prednost na globalnome tržištu 3. dizajn razmišljanje u osnovi je usmjereno na pojedinca odnosno korisnika, te je stoga većinom temeljeno na metodama poput opservacije. Dizajn razmišljanje nije korisno samo u tzv. kreativnim industrijama ili samo za pojedince sa zadacima dizajniranja proizvoda. Upravo suprotno, često je iznimno korisno kada se odnosi na apstraktne, multidimenzionalne probleme, kao što su: poboljšanje iskustva gostiju u hotelu, poticanje klijenata banke na veće uštede ili razvoj uvjerljivih marketinških kampanja 5 Modeli mikro procesa dizajn razmišljanja u praksi 6 3  20.10.2024. Stadiji metode dizajn razmišljanja 1. Inspiracija Empatija Definiranje 2. Ideacija 3. Implementacija Prototip Testiranje 7 Inspiracija Odnosi se na način na koji gledamo na svijet Treba usporiti kako bi se primijetili detalji koje su drugi propustili Posebna pozornost treba se obratiti na to kako se ljudi odnose i koriste proizvode i usluge u svojim životima dok se „kreću” kroz svijet i pokušavaju obaviti stvari Razvijanje dizajnerskog sklopa odnosi se na primjećivanje tuđih iskustava, onih zbunjujućih i onih zadovoljstva, te otkrivanje mogućnosti inoviranja koje će umanjiti potrošačeva nezadovoljstva i frustracije 8 4  20.10.2024. Inspiracija Empatija – razumjeti što ljudi rade i zašto Intervjui Praćenje (engl. shadowing) Tražite kako bi razumjeli Bez predrasuda Definiranje –treba procesuirati sve prikupljene podatke Osobnost Uloge Odluke Izazovi „bolne” točke 9 Ideacija Proces zamišljanja rješenja Brainstorming ili propitivanje Razne metode kreativnog razmišljanja 10 5  20.10.2024. Implementacija Proces ostvarivanja ideja i razvijanja strategije izlaska na tržište i/ili primjenu unutar organizacije (ako se radi o organizacijskoj inovaciji) Prvi korak implementacije je identificiranje originalne, održive i praktične ideje te izrada brzog prototipa Drugi korak je validacija prototipa kod interesnih skupina 11 Implementacija Prototip Makete Storyboard Jednostavnost Brzina Testiranje Razumjeti prepreke Kako radi? Role play Brzo prilagođavanje 12 6  20.10.2024. 13 Koraci u dizajn razmišljanju Navedeni koraci su i prvi dio vašeg poslovnog modela kojeg ćete prezentirati Odgovore na pitanja u nastavku ćete prezentirati na odabranom datumu 14 7  20.10.2024. 1. Odaberite područje svog istraživanja Vaše istraživanje može biti u bilo kojoj industriji (profitnom ili neprofitnom sektoru) i vaše ciljno tržište mogu biti ili potrošači ili zaposlenici, ovisno je li vaš proizvod ili usluga namijenjena poduzećima ili krajnjim potrošačima Kod odabira područja imajte na umu kako inovacija predstavlja proces pretvaranja ideje u proizvod ili uslugu koja kreira vrijednost za koju će potrošač biti spreman platiti Ideja može postati inovacija samo ako ju je moguće proizvesti u uvjetima ekonomičnih troškova i ako zadovoljava specifičnu potrebu 15 2. Provedite istraživanje Promatrajte jedan sat Možete promatrati kafić, hotel, knjižnicu, park, itd. – ovisno o djelatnosti i području koje ste odabrali Vodite bilješke o ponašanju ljudi i njihovim karakteristikama (demografskim, potrošačkim navikama, itd.) Service safari (koristite proizvod ili uslugu) Uključuje napuštanje učionice ili ureda i odlazak na teren kako bi promatrali ili vidjeli iz prve ruke kako ljudi koriste (engl. Interact) proizvode i usluge u svojim životima. Izlaskom na teren, te korištenjem usluge, možete dodati i vlastite opaske potrošačkom iskustvu. Cilj ovog istraživanja osobno stvarno iskustvo iz uloge potrošača Omogućuje bolje razumijevanja ciljeva, očekivanja i nezadovoljenih potreba. Kao metoda eksperimentalnog učenja, service safari pomaže organizacijama i inovatorima razumjeti kako usluga izgleda, kako se osjeća i kako stvarno radi (iznutra prema van) Online istraživanje Napravite online istraživanje organizacije koju ste odabrali (društvene mreže, blogovi, forumi, službene web stranice) kako bi dobili bolji uvid u mišljenja drugih ljudi 16 8  20.10.2024. 2. Provedite istraživanje Svoje rezultate prezentirajte u obliku grafova, tablica ili teksta, što god smatrate prikladnim 17 3. Mapa iskustva Mapa potrošačevog iskustva alat je koji prikazuje najbolje i najgore dijelove potrošačevog iskustva Potrošačevo iskustvo započinje puno prije nego što on poduzme određenu aktivnost i pokazuje cijelo iskustvo korištenja proizvoda ili usluge iz njegove perspektive Dodirne točke te razmišljanje i osjećanje (iskustvo) Primjer – putovanje vlakom 18 9  20.10.2024. 4. Bolne točke Nakon što razumijete osobnost, ciljeve te put koji će potrošač odabrati kako bi postigao cilj, možete vidjeti veću sliku Pogledom u potrošačevo ukupno iskustva možete identificirati bolne točke, koje ujedno predstavljaju i područja koja je moguće unaprijediti 19 20 10  20.10.2024. 5. Moguća poboljšanja Učenje (engl. Learnability) – koliko je jednostavno naučiti koristiti proizvod ili uslugu Vidljivost i povratna informacija – trebalo bi biti jasno što sustav radi Mapiranje – veza između pomicanja kontrolnog panela i rezultata (npr. gumb za pojačavanje zvuka) Poželjnost – karakteristike uređaja ili sučelja koji pokazuju kako se mogu koristiti Ograničenja – limiti korištenja uređaja Konzistentnost – uređaj se treba ostavljati dojam cjelovitosti Pomoć – ukoliko je moguće sustavom bi trebalo biti moguće upravljati bez uputa i naljepnica 21 5. Moguća poboljšanja Efikasnost (engl. Efficiency) Dojmljivost (engl. Memorability) Pogreške (engl. Error) Zadovoljstvo (engl. Safisfaction) 22 11  20.10.2024. Dodatni materijali uz predavanje User Experience (UX) Design https://www.interaction-design.org/literature/topics/ux-design 23 12  20.10.2024. Prepoznavanje prilika (izazova) na tržištu Kolegij: Društveno poduzetništvo Izv. prof. dr. sc. Mihaela Mikić 1 Karakteriziranje društvenog izazova Proces karakteriziranja društvenog izazova obuhvaća Identificiranje problema kojeg se želi riješiti Identificiranje prilike Prilika je pogodni set okolnosti koji kreira potrebu za novim proizvodom, uslugom ili poduzećem Odgovoriti na sljedeća pitanja: Što? Koji se izazov adresira? Koja mu je priroda i karakteristike? Koje posljedice ima za ljude? Tko? Tko je zahvaćena populacija? Koje su njihove karakteristike? Utječe li na određene grupe više nego na druge? Gdje? Kako je izazov distribuiran (posljedice i populacija)? Zašto? Koji su dubinski razlozi nastanka izazova? Kako? Na koji način izazov zahvaća populaciju? 2 1  20.10.2024. Karakteriziranje društvenog izazova Dimenzija Magnituda vs. distribucija (dubina vs. širina) izazova Izvori, vrste i kvaliteta podataka koja se koristi za razumijevanje izazova Prethodni pokušaji prevladavanja izazov Što je već isprobano? Što je funkcioniralo? Što nije funkcioniralo? I zašto? 3 Odabir područja Odgovor na pitanja: S kojim društveno-demografskim i geografskim područjima ste najbolje upoznati? Koje su potrebe u tim područjima? Što ljudi traže? Kojim resursima imam pristup? Koje resurse mogu mobilizirati na koristan način? Koje vještine i karakteristike su moje snage i slabosti? Koje su moje strasti i što me pokreće u životu? 4 2  20.10.2024. Prikupljanje informacija Svjetska banka, institucije UNa (UNICEF, UNDP, UNEP, FAO, itd.) 5 Analiziranje podataka Cilj: utvrditi suštinske probleme Grafički prikazi, tablice, itd. 6 3  20.10.2024. Analiziranje podataka 7 Uključivanje zajednice Društveni poduzetnik kao osoba koja povezuje Društveni kapital Stručnjaci i lideri Infrastruktura i resursi Ideje 8 4  20.10.2024. Uključivanje zajednice Kontaktiranje interesnih skupina radi razmijene znanja Profesionalci i industrija Različiti populacijski segmenti Obrazovanje i znanost Lokalni lideri i poduzetnici 9 Uključivanje zajednice Plan mapiranja interesnih skupina: Koga prisvojiti? S kim ostvariti suradnju? Koga mobilizirati? Koga uključiti? 10 5  20.10.2024. Istraživanje zajednice Cilj: razumjeti ljude, mjesta, probleme i potencijal Vrste istraživanja: Anketiranje od vrata do vrata Fokus grupe Intervjui s liderima u zajednici Anketiranje članova zajednice Okrugli stolovi Konferencije i radionice 11 Kreiranje kolektivnih kapaciteta Cilj: konceptualizirati rješenje Mobilizirati zajednicu Koristiti lokalnu infrastrukturu: Financijski kapital Izgrađenu infrastrukturu Politički kapital Društveni kapital Ljudski kapital Kulturni kapital Prirodni kapital 12 6  20.10.2024. Kreiranje rješenja – Društvena inovacija Sljedeće predavanje… 13 Dodatni materijali uz predavanje Pogledati poglavlje iz knjige u prilogu objave na Classroomu 14 7  4.11.2024. Kreiranje društvene inovacije Kolegij: Društveno poduzetništvo Izv. prof. dr. sc. Mihaela Mikić 1 Često se izjednačavaju pojmovi Otkriće Ideja Pronalazak Izum Invencija Inovacija 2 1  4.11.2024. OTKRIĆE - znanstveno saznanje o postojećim činjenicama ili prirodnim zakonima… NOVA IDEJA - koncept (zamisao), njome započinje inovacijski ciklus PRONALAZAK - novo rješenje određenog tehnološkog problema koje se može primijeniti u industriji ili drugoj djelatnosti 3 INVENCIJA rezultat procesa kreativnog razmišljanja pojedinca ili tima shvaćanja i razvijanja novih ideja Rezultat – ideja Vizija novog proizvoda ili proces Proces stvaranja ideje INOVACIJA – realizacija ideje, pretvaranje ideje u praksu 4 2  4.11.2024. inovacije predstavljaju promjene u: koristima od korištenja proizvoda tehnološkim mogućnostima obrascima ponašanja INOVACIJA ≠ IZUM, NACRT ILI PROTOTIP Ideja → Invencija→Inovacija INOVACIJE SU… novi fizički proizvodi, usluge, ideje, procesi koji su komercijalizirani ili u upotrebi, koji mijenjaju obrasce ponašanja, te pri tome mogu biti potpuno novi ili značajno modificirani - percipirani su