ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I - Odgovori Kolokvij 1 (3) PDF

**ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I- pitanja za usmeni kolokvij** 1. **Nabroji pristupe rješavanju problema u zdravstvenoj njezi​ te njihove glavne karakteristike.** - **Instiktivni pristup** - nenaučeno rješavanje problema i refleksne reakcije na problem - - - **Iskustveni pristup*...

**ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I- pitanja za usmeni kolokvij** 1. **Nabroji pristupe rješavanju problema u zdravstvenoj njezi​ te njihove glavne karakteristike.** - **Instiktivni pristup** - nenaučeno rješavanje problema i refleksne reakcije na problem - - - **Iskustveni pristup** - vodi se metodom pokušaja i pogrešaka- moguća rješenja primjenjuju se dok se problem ne riješi - - - sustavni, logični pristup uz uporabu sedam koraka za rješavanje problema: 2. **Opišite osnovne karakteristike fiziologije disanja, objasnite prvu i drugu fazu disanja.** Respiracijski proces počinje ventilacijom. Ventilacija je neometani prolazak kisika do alveola I izlaženje ugljikovoga dioksida (CO2). Dušnik je građen od hrskavičnih prstenova koji sadržava 5/6 njegova lumena i sprječava njegovo kolabiranje. U bronihalnimse stjenkama smanjuje broj HP, a prevladava glatko mišićje da bi bili podložni stezanju i rastezanju pluća koji nastaje pri disanju. Bronhiole su građene od glatkog mišićja i upravo snažne kontrakcije tog mišićja suzuju male bronhe pri opstruktivnim plućnim bolestima. Sve dišne puteve održava sluzni sloj koji površine održava vlažnim, vezujući na sebe čestice iz udahnutog zraka. Trepetljike neprestano trepere prema gore i tako pokreću sluz prema ždrijelu brzinom od 1 cm/min. Iz ždrijela sluz se najčešće uklanja iskašljavanjem ili gutanjem. Grkljan i dušnik su izuzetno osjetljivi na strane tvari unutar svoga lumena i izazivaju refleks kašlja. **DISANJE** je stalna izmjena O2 i CO2. dijelom je voljna aktivnost, dijelom je regulirana centrom za disanje koji se nalazi u produženoj moždini. U disanju sudjeluju respiracijski mišići, prsni koš i dijafragma. **DISAJNI CIKLUS ČINE:** Udisaj (inspirij), Izdisaj (ekspirij) U vrijeme normalnog mirnog disanja kontrahiraju se respiracijski mišići samo u tijeku inspirija, dok je ekspirij pasivan proces. Alveolarni tlak je tlak unutar plućnih alveola. Prolazak zraka iz atmosfere do alveola moguć je ako je tlak u alveolama neznatno niži od atmosferskog tlaka- udisaj. Za vrijeme izdisaja alveolarni se tlak neznatno povisuje da bi iz alveola strujao prema van. **Prva faza disanja- alveolarno ili plućno disanje** Kisik iz udahnutoga zraka kroz alveokapilarnu membranu prolazi u krv, veže se na hemoglobin. Ugljikov dioksid koji dolazi iz stanica vezan na hemoglobin ulazi kroz alveokapilarnu membranu u alveolu i pri izdahu izlazi u atmosferu. Kisik vezan na hemoglobin plućnim venama odlazi u lijevu stranu srca, gdje krvotokom dolazi do svake stanice u organizmu **Druga faza disanja- odvija se na razini stanica** Kisik vezan za hemoglobin iz krvi ulazi u stanicu, a ugljikov dioksid izlazi iz stanice i veže se na hemoglobin. Venama dolazi do gornje i donje šuplje vene te ulazi u desnu stranu srca i plućnom arterijom odlazi u pluća gdje se cijeli krug ponavlja 3. **Nabrojite patološke oblike disanja, njihove karakteristike te mehanizme nastanka.** **Dispneja**- subjektivan osjećaj pomanjkanja zraka. **Cheyne- Stokesovo disanje**- najčešći oblik periodičnog disanja. - U početku bolesnik diše duboko, zatim vrlo slabo illi sasvim prestane disati te se ritam neprestano ponavlja. Ciklus se ponavlja u intervalima od 40- 60 sekundi. Karakterističan je za posljednje faze umiranja, neposredno prije smrti **Kussmaulovo disanje-** duboko i šumno disanje, pojavljuje se u metaboličkoj acidozi, u bolesnika oboljelih od bubrežne insuficijencije ili dijaabetesa. **Biotovo disanje -**Nepravilno disanje, smjenjuje se apnea s nekoliko plitkih i nepravilnih udisaja 4. **Terapija kisikom (ciljevi oksigenoterapije, znakovi trovanja kisikom, metode provedbe terapije kisikom).** **Cilj** oksigenoterapije je:  Smanjiti hipoksemiju  Smanjiti dišni rad  Stabilizirati miokard  Razvija se izrazita dispneja, povišen krvni tlak, promjene srčanog ritma (aritmije), cijanoza (kao kasan znak), hladni udovi **Znakovi** i simptomi trovanja kisikom:  sternalna bol  trnci u udovima  dispneju  anoreksiju  epistakse  umor, mlakasalost te progresija respiratornih problema **Za provedbu** je potreban izvor O2 i aplikator za primjenu  Koncetratori O2  Karakteristike dobrog aplikatora- ugodan bolesniku, ne smije ometati komunikaciju i iskašljavanje  Dijele se na niskoprotočne i visokoprotočne 5. **Koji je cilj fizikalne terapije pulmoloških bolesnika i što ona uključuje?** **Cilj** je uklanjanje nakupljenog sekreta u bronhima, povećanje efektivnosti dišne muskulture i poboljšanje ventilacije **Uključuje:**  Položajnu drenažu  Perkusiju i vibraciju prsišta  Vježbe disanja  Iskašljavanje 6. **Opišite položajnu drenažu, perkusiju i vibraciju prsišta te vježbe disanja.** **Položajna drenaža** Koristi specijalne položje te uz pomoć gravitacije uklanja se sekret Bronhiole- bronhe traheja- kašalj ili sukcijom- uklanja. Provodi se 2-4 x dnevno, prije obroka te prije spavanja. Kontrola vitalnih funkcija, kontrola iskašljaja (količina, viskoznost, boja). Primjena O2 nakon položajne drenaže- p.p. te kontrola mikroklimatskih uvjeta **Perkusija i vibracija prsišta** Provodi se kako bi se pomakao sekret zaljepljen za stjenke bronha i traheje. Provodi se lagano lupkajući po prsištu zakrivljenim dlanovima ili prilagođenim pomagalima. Provodi se zajedno s položajnom drenažom sljedeći gravitaciju , 3- 5 minuta u svakome drenažnome položaju. **Vježbe disanja** Omogućuju veću ispunjenost pluća zrakom, olakšavaju iskašljavanje i povećavaju aktivnost dišnog mišićja. Opuštajuće ritmično disanje preporuča se u svim položajima Bolesniku se savjetuje da udiše kroz nos, a izdiše lagano ispuštajući zrak na usta  Pasivne vježbe  Aktivno popomognute vježbe  Aktivne vježbe  Kod nepokretnih bolesnika- provoditi svaka 2 sata u svrhu prevencije KDM 7. **Opišite sestrinsku procjenu pulmološkog bolesnika** Prikupljanje podataka za anamnezu (Podatci o disanju:Pojava otežanog disanja (u kojim situacijama), Bol pri disanju, Prisutnost ubrzanog i kratkog disanja, Prisutnost sekreta, Pojava iskašljavanja, Kašalj, Sviranje u plućima, Iskašljavanje krvi ili sukrvice, Promjene na koži i sluznicama, Dispneja, Povišena temperature, Obiteljska anamneza, životne navike, plićne bolesti u obitelji, okolišni čimbenici) Fiziklani pregled( inspekcija, palpacija, auskultacija, perkusija prsnog koša) 8. **Opišite glavne simptome i znakove bolesti dišnog sustava te stupnjeve dispneje**. **Glavni simptomi I znakovi** :Dispneja, kašalj, iskašljaj, bol u prsima, \"sviranje\" u prsima, batićasti prsti, hemoptiza/ hemoptoa, cijanoza **Stupnjevi dispeneje** I. Bolesnik hoda uz zdravu osobu iste dobi, konstitucije I kondicije po ravnom, ali ne i uzbrdo II\. Bolesnik hoda po ravnom ali zaostaje za zdravom osobom III\. Bolesnik postaje dispnoičan nakon 100 m ili 5 min hoda po ravnom IV\. Bolesnik postaje dispnoičan pri oblačenju i govoru V. Bolesnik je dispnoičan u mirovanju 9. **Podjela cijanoza, mehanizam nastanka te simptomi/znakovi.** **Centralna i periferna cijanoza**. **Centralna cijanoza**: mehanizam -- desaturacija (02↓i popravlja se na dodatak kisika) usnice i usna šupljina su cijanotični; topla koža; masažom ne dolazi do povlačenja cijanoze **Periferna cijanoza**: mehanizam -- povećana utilizacija, ne popravlja se dodatkom kisika; hladna koža 10. **Što su aspiracijske pneumonije i kako nastaju.** Posljedica aspiracije toksičnih tvari, obično želučanog sadržaja u pluća Nastaju ulaskom endogenih ili egzogenih supstanci u donje dišne puteve Uzročnici: Bakterijske fiziološke flore aspirirane iz gornjih dišnih puteva (S.pneumoniae, H. influenza, S. aureus) Želučani sadržaj Aspiracija nakon povraćanja ili aspiracije hrane kod osoba sa oštećenim refluksom 11. **Nabrojite nekoliko sestrinskih problema iz područja zdravstvene njege pulmoloških bolesnika.** Smanjena prohodnost dišnih puteva, Smanjena mogućnost brige o sebi, VR za dehidraciju, Smanjen unos hrane, Bol, Razdražljivost, Neupućenost, Hipertermija 12. **Navedite opće intervencije medicinske sestre kod oboljelih od pneumonija**. - Kontrola brzine, ritma i dubine disanja svakih 2-4 sata - Kontrola krvnog tlaka, pulsa, temperature svakih 2-4sata - Održavanje prohodnosti dišnih puteva - Dostatna hidracija pacijenta - Humidificirati zrak - Korištenje maske za O2 - Educirati i ohrabrivati pacijenta da diše pravilno, provocira kašalj i iskašljava koristeći razne tehnike - Tehnike kašljanja(Pacijent treba sjesti uspravno sa skupljenim koljenima i - tijelom blago nagnutim prema naprijed. Ako je operiran, rukom blago pritisnuti operirano područje. Tri puta duboko udahnuti udišući sporo, ravnomjerno kroz nos. Kontrahirati trbušne mišiće i nakašljati se dva puta snažno sa otvorenim ustima. Ako pacijent ne može sjesti, leći na jednu stranu sa flektiranim bokom i koljenima - Haf" (Huffing)- tehnika „eksplozije", izlaska zraka kroz otvoreni glottis - Fizioterapija -- odgovarajući drenažni položaj važan u mobilizaciji i drenaži sekrecije -- položajna (posturalna) drenaža - Promatranje pacijenta - Monitorirati pacijentov odgovor na terapiju - Pacijenta ohrabrujemo da se odmara i leži u krevetu - Obično zauzima odgovarajući položaj semi-Fowlerov - Tijekom dana pacijent treba popiti 2-3 l tekućine - Ponuditi pacijentu male, učestale obroke - Fizikalnu terapiju u svrhu drenaže treba provoditi 30min prije obroka - Edukacija 13. **Opišite plan sestrinske skrbi za oboljele od KOPB-a.** - Anamneza - Disanje (produljeni ekspirij) - Planiranje vremena za aktivnosti - Prehrana, mali obroci - Dojava dispneje - Cijanoza - Proširene vene na vratu - Karakteristike sputuma 14. **Kako izgleda klinička slika oboljelog od pneumotoraksa te na što su usmjerene intervencije?** **Klinička slika**: Ovisi o mjestu i veličini pneumotoraksa, Pleuralna bol, Tahipneja, Akutni respiracijski poremećaj, Anksioznost, Dispneja, Pojava cijanoze i hipoksemije, Pojava šumova pri disanju ili bez šumova u kolabiranom plućnom krilu Usmjerene intervencije: Kontinuirano mjerenje vitalnih funkcija, Praćenje simptoma plućnih bolesti, Kontrolu torakalnog drena, Primjenu propisane terapije O2 15. **Navedite plan sestrinske skrbi za oboljele od hipotireoze.** Procjena bolesnikovog stanja --uzimanjem sestrinske anamneze, prikupiti subjektivne i objektivne podatke o: - gubitku energije, - bezvoljnost, - razina tjelesne aktivnosti, - podnošenje napora, - navike spavanja, - osjetljivost na vanjske utjecaje-toplo/hladno, - tjelesnu masu, - gubitak apetita, - promjene u kvaliteti kose i noktiju, - osobine menstrualnog ciklusa, organizaciju dnevne rutine **16.Što je šećerna bolest te kako ju klasifikaciramo.** Kronični poremećaj oštećene tolerancije glukoze, karakterizirane poremećajem metabolizma ugljikohidrata, bjelančevina i masti Možemo je definirati kao apsolutni ili relativni manjak inzulina s posljedičnom hiperglikemijom Klasifikacija: 1.Insulin ovisni oblik IDDM --Tip I 2.Insulin neovisni oblik NIDDM --Tip II a) nepretili b\) pretili 1.Šećerna bolest povezana uz malnutriciju (MRDM) 2.Gestacijski oblik šećerne bolesti (GDM) 3.Šećerna bolest tipa MODY (dijabetes zrele dobi u mladih) 4.Oštećena tolerancija glukoze (IGT) a\) nepretili b\) pretili c\) povezano uz pojedina stanja i sindrome 6\. Osobe sa statistički povećanim rizikom ØPrijašnje abnormalnosti tolerancije glukoze ØPotencijalna abnormalnost tolerancije glukoze [D M tip I] - hiperglikemija - poliurija - polidipsija - polifagija - gubitak tjelesne težine - javlja se i pruritusoko spolovila, umor, vrtoglavica, parestezije, isušena koža, smanjena opća otpornost organizma [DM tip II] - može se razviti bez simptoma i smetnji - žeđ - pospanost poslije većih obroka - prvi znak može biti hipoglikemija zbog neusklađenosti sekrecije inzulina i glukoregulacije - većinom se otkrije slučajno tijekom dijagnostike drugih bolesnih stanja - ponekad do dijagnoze može proći nekoliko godina - vrijednosti glukoze u venskoj krvi, vrijednosti natašte i posprandijalnoznačajno variraju u iste osobe - Glukoliziranihemoglobin (HbA1C)-odražava prosječnu vrijednost glikemijeu krvi u posljednih8-12 tjedana - Anamneza --umor, učestale gljivične infekcije, gubitak tjelesne težine, poremećaj vida, ukočenost, obamrlost ruku i nogu, prehrambene navike, uzimanje lijekova, faktori rizika za razvoj ateroskleroze, porođajna težina veća od 4 kg - Psihosocijalni i ekonomski faktori - Fizikalni pregled (tjelesna težina, letargija, lipodistrofija, promjene na očima, neuromuskularnisistem, kardiovaskularni sistem, gastrointestinalni sistem) 18. **Koji su osnovni principi dijabetičke (zdrave) prehrane?** osigurati raznovrsnosti namirnica, birati složene ugljikohidrate (žitarice, povrće, voće), izbjegavati koncentrirane (šećer, med, slatki napitci), prednost dati cjelovitim namirnicama, po mogućnosti uključivati svježe (povrće, voće), izbjegavati životinjske masnoće a birati biljne (maslinovo, bučino, suncokretovo ulje, orašasteplodove i sl.), ne pretjeravati s mesnim obrocima češće koristiti plodove mora, uzimati tri ili više primjerenih obroka, čuvati se preskakanja obroka jesti polako i dobro žvakati hranu, kloniti se o pušenju i alkohola, redovita tjelesnu aktivnost (šetnje 3 --4 puta tjedno pola do jedan sat). **19.Opišite osnovne akutne i kronične komplikacije šećerne bolesti.** AKUTNE KOMPLIKACIJE **[Hipoglikemija ]** - Klasična jatrogena komplikacija i najčešća akutna komplikacija - Uzroci --prevelika doza inzulina, fizička aktivnost, bolesnik nije uzeo obrok hrane - Razvija se kao simpatička faza sa naglim padom GUK-a, te neurološka faza koju prati pad glukoze ali sporije - Na prepoznavanje i razvoj simptoma utječe dob, spol, opće zdravstveno stanje [] **[Hiperglikemija ]** - Stanje povišene vrijednosti glukoze u krvi - Uzroci --apsolutni ili relativni nedostatak inzulina, nedostatna prehrana, infekcije i traume, stres i bolest - Simptomi (GUK \>15 mmol/l) --pojačana žeđ, pojačano mokrenje, gubitak apetita, mršavljenje, opća tjelesna slabost, smetnje vida, crvenilo lica, miris na aceton, topla, suha koža, mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, održana svijest - Glukoza i aceton u mokraći pozitivni --smanjen turgor kože, dehidracija, poremećene cirkulacija, tahikardija, smetenost, - Dalje pogoršanje --upale očne jabučice, Kussmaulovodisanje, gubitak svijesti -koma **Ketoacidoza** - Ketoni u jetri nastaju iz slobodnih masnih kiselina oslobođenih razlaganjem masnoća u gladovanju, ali nikada toliko da izazovu ketoacidozu - u oboljelih od DM s manjkom inzulina i očuvanim glukagonom slobodne masne kiseline u značajnoj mjeri metaboliziraju do ketona čija razina u krvi toliko poraste da izazovu ketoacidozu - dijabetička ketoacidoza može biti prvi znak neprepoznate šećerne bolesti, pojavljuje se uz neku drugu bolest ili stres - češća je ipak kod bolesnika koji od prije uzimaju inzulin i u stanju su dodatnog stresa ili zbog pogreške u liječenju - Hitno stanje koje je uzrokovano neadekvatnom akcijom i nedostatkom inzulina što rezultira: - Simptomi --inapetencija, mučnina, povraćanje, poliurijai poremećaj svijesti do kome - Hiperglikemija, osmotska diurezauz gubitak elektrolita i tekućine, dehidracija, ketonemija i metabolička acidoza dovode do ketoacidoze i kome - Fizikalni pregled: Kussmaulovo disanja i znakovi dehidracije - Temperatura je normalna, a povišena sugerira infekciju - Glikemija može biti različito visoka a obično je 20mmol/l i više - stanje hiperglikemije s dehidracijom, bez acidoze --moguć letalan ishod - relativni ili apsolutni nedostatak inzulina - češće se javlja kod starijih osoba --tip II DM ili novootkrivenih dijabetičara - količina inzulina nije dovoljna da se glukoza iskoristi u energetske svrhe, ali je dostatna da spriječi lipolizu--nema ketonskih tijela - - hiperglikemija je veća nego u stanjima ketoacidoze - to rezultira serumskom hiperosmolarnošćui osmotskom diurezom - dolazi do teške dehidracije i gubitka elektrolita te bolesnik može izgubiti 15-25% tjelesne tekućine - značajna je intracelularna dehidracija - krv postaje gušća, otežan je protok krvi, pojačan rizik za pojavu tromboembolije, nastanak AIM, oštećenje funkcije bubrega i CVI - - Kronični, progresivni poremećaj na retini uzrokovan DM - Razvoj DM uzrokuje mikrovaskularne promjene oku, zadebljanje kapilara i oštećenje membrane - Oštećenje kapilara dovodi do oštećenja mikrocirkulacije oka - Može doći do razvoja mikroaneurizmi, krvarenja, eksudata, venodilatacije, mikroinfarkta mrežnice - Posljedica: poremećaj vida, zamagljenost, iznenadan gubitak vida, pojava katarakte - Dijagnoza: mjerenje oštrine vida i očnog tlaka, - oftalmoskopija i angiografija - Liječenje --optimalna glukoregulacija, - fotokoagulacija krvožilnih promjena na - mrežnici i operativni zahvat - progresivno smanjenje funkcije bubrega koja se razvija kao posljedica šećerne bolesti, a povezana je sa mikroalbuminurijom - jedan od najčešćih uzroka morbiditeta i mortaliteta u oboljelih od šećerne bolesti - rana faza dijabetičke nefropatije je asimptomatska - obično je prvi indikator mikroalbuminurija, prethodi razvoju nefrotskog sindroma i krajnje faze bubrežne bolesti - povezana j esa hipertenzijom i dva puta je češća kod tipa ii šećerne bolesti - ako se razvije uremija dolazi do slabosti, anemije, gubitka tjelesne težine i malnutricije - najčešći oblik neuropatije - oštećenje somatskog i autonomnog nervnog sistema, ishemija neurona nastaje zbog znatnog suženja malih krvnih žila - zahvaćeni su neuroni perifernih živčanih puteva, simpatičko živčevlje i središnji živčani sustav - nastaje distalna osjetna i motorna polineuropatija - parestezije, grčevi, noćne boli u mišićima i druge smetnje - Dijabetička autonomna neuropatija najčešće zahvaća probavni, genitourinarni i kardiovaskularni - Ateroskleroza većih krvnih žila, krvnih žila srca, mozga i okrajina - Koronarna bolest vodeći je uzrok smrti kod osoba oboljih od šećerne bolesti - Aterosklerotske promjene dovode do amputacije ekstremiteta - Koronarna bolest --manifestira se ishemičnom boli - Dijabetičko stopalo --oštećenje kože i upala **Dijabetičko stopalo** - posljedica makroangiopatije, mikroangiopatije i periferne neuropatije - nastaju funkcionalne i strukturne promjene kože, potkožja i krvnih žila u području donjih ekstremiteta - razvoj kožnih oštećenja, infekcija i gangrena - neuropatske promjene --bezbolni neutrofički ulkusi, ali ako su promjene izraženija, ulkusi su bolni, skloni infekciji i razvoju flegmonoznih u gangrenoznih promjena - ulceracije su vrlo otporne na liječenje, - plantarni dio stopala i matatarzalne kosti 20. **Što je dijabetično stopalo, kako se prevenira nastanak ulkusa stopala?** - svaka promjena koja mijenja funkciju i strukturu stopala - nastaju međusobnim djelovanjem: dijabetičke neuropatije i vaskularnih poremećaja PREVENCIJA NASTANKA ULKUSA STOPALA 1\. Prepoznavanje osobe s rizičnim stopalom 2\. Redovito pregledavati stopala osobe s rizikom za nastanak ulkusa stopala 3\. Educirati bolesnike, njihovu obitelj i zdravstvene djelatnike 4\. Poticati rutinsko nošenje odgovarajuće obuće 5\. Liječiti čimbenike rizika za nastanak ulkusa 21. **Što pregled dijabetičnog stopala uključuje**  Inspekci ju stopala  Palpaciju pulsacija arterija  Test senzibiliteta monofilamentom  Vibrometrija  Termotest  AB indeks (omjer tlakova nogu i tlaka izmjerenog na ruci) \< 0,9= arterijska bolest ; \> 1.30= kalcifikacija žila 22. **Plan sestrinske skrbi za bolesnika s neutropenijom.** Anamnestički podatci Prevencija infekcija Pravovremeno uočavanje simptoma i znakova infekcije Opće stanje bolesnika, izgled kože i sluznica, izlučevina, kontrola perifernog venskog puta, mjerenje vitalnih znakova Uzimanje uzoraka za određivanje bakteriološkog statusa- hemokulture, obrisci (ždrijela, nosa), UK, sputum i stolica 1\. Procjena pacijenta Pratiti razinu leukocita i neutrofila (laboratorijski nalazi). Provjeravati vitalne znakove (temperatura, puls, krvni tlak). Praćenje simptoma infekcije (povišena temperatura, zimica, znojenje, kašalj). Procjena kože i sluznica (prisutnost rana, osipa ili iritacija). 2\. Postavljanje sestrinskih dijagnoza Rizik od infekcije povezan s neutropenijom. Strah ili tjeskoba pacijenta zbog mogućnosti infekcije. Nedostatak znanja o mjerama prevencije infekcija. 3\. Planiranje skrbi Cilj je smanjiti rizik od infekcija i educirati pacijenta o važnosti preventivnih mjera. Intervencije: Preventivne mjere za smanjenje rizika od infekcije: Stroga higijena ruku kod osoblja i pacijenta. Korištenje osobne zaštitne opreme (maska, rukavice) pri kontaktu s pacijentom. Izbjegavati kontakt s osobama koje su prehlađene ili imaju infekcije. Održavati okruženje pacijenta čistim i dezinficiranim. Izbjegavati invazivne postupke (npr. kateterizacija) kada je moguće. Praćenje i rano prepoznavanje infekcija: Redovito mjeriti tjelesnu temperaturu (svaka 4 sata ili prema uputama). Pratiti laboratorijske nalaze (CBC - kompletna krvna slika). Pravovremeno prijaviti liječniku svaki znak infekcije. Podrška pacijentu i edukacija: Edukacija pacijenta o važnosti higijene i mjerama prevencije. Objasniti simptome na koje treba obratiti pažnju (povišena temperatura, bol, osip). Pružiti emocionalnu podršku i smanjiti tjeskobu kroz razgovor. 4\. Evaluacija Pacijent je bez znakova infekcije (nema povišene temperature). Pacijent razumije i pridržava se preventivnih mjera. Laboratorijski nalazi pokazuju poboljšanje ili stabilizaciju broja neutrofila. 23. **Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od poremećaja zgrušavanja krvi.** Mehanizam zaustavljanja krvarenja vrlo je važan obrambeni oroces za očuvanje integriteta organizma I života U taj mehanizam su uključeni trombociti, čimbenici koagulacije, fibrinoliza I krvne žile Hemostatički mehanizam ima dvije primarne funkcije: Održavanje cirkulacije krvi unutar krvne žile Zaustavljanje krvarenja nakon ozljede krvne žile Proces normalne hemostaze ovisi o: Stjenci krvne žile, broju i funkciji trombocita, čimbenicima koagulacije i fibrinolitičkom sustavu 1\. Procjena pacijenta Pratiti vitalne znakove (puls, krvni tlak) i prisutnost znakova krvarenja (hematomi, krvarenje iz nosa, krvarenje desni). Praćenje laboratorijskih vrijednosti (INR, PT, APTT, broj trombocita). Procjena sklonosti krvarenju u anamnezi (prijašnja krvarenja, antikoagulantna terapija). Procijeniti razinu boli i prisutnost oteklina (npr. u zglobovima kod hemofilije). 2\. Sestrinske dijagnoze Rizik od krvarenja povezan s poremećajem zgrušavanja krvi. Bol zbog unutarnjeg krvarenja ili hematoma. Strah i tjeskoba zbog mogućnosti krvarenja. Nedostatak znanja o samokontroli i prevenciji krvarenja. 3\. Planiranje skrbi Cilj je spriječiti krvarenje i komplikacije, educirati pacijenta i pružiti podršku. Intervencije: Mjere za prevenciju krvarenja: Edukacija pacijenta o izbjegavanju aktivnosti koje mogu uzrokovati ozljede (npr. sportovi s kontaktom). Poticanje pacijenta na korištenje mekanih četkica za zube kako bi se spriječilo krvarenje desni. Izbjegavati intramuskularne injekcije i druge invazivne postupke kad god je moguće. Redovito pratiti INR i prilagoditi antikoagulantnu terapiju prema uputama liječnika. Osigurati dobru hidrataciju kako bi se smanjila viskoznost krvi. Praćenje i rano prepoznavanje krvarenja: Redovito pregledavati kožu zbog modrica i hematoma. Pratiti krvarenje iz nosa, desni, probavnog i mokraćnog sustava. Upozoriti pacijenta na simptome unutarnjeg krvarenja (bol u zglobovima, bol u abdomenu). Podrška pacijentu i edukacija: Edukacija pacijenta o simptomima na koje treba paziti i kada tražiti medicinsku pomoć. Objasniti važnost redovitih pregleda i praćenja laboratorijskih nalaza. Pružiti emocionalnu podršku i smanjiti anksioznost kroz razgovor i informacije. 4\. Evaluacija Pacijent je bez znakova aktivnog krvarenja. Pacijent razumije i pridržava se preventivnih mjera. Laboratorijski nalazi su u granicama normale (kontrolirani INR, PT, APTT). Pacijent je educiran o svojoj bolesti i zna prepoznati simptome krvarenja. 24. **Karakteristike sterilne jedinice te plan sestrinske skrbi za bolesnike s transplantacijom.** **Smještaj u sterilne jedinice ili obrnute izolacije** Obrnuta izolacija- bolesnik je smješten u jednokrevetnoj sobi sa sanitarnim čvorom, a med.osoblje kontakira zaštićeno **Sterilna jedinica**- Pacijenti kod kojih postoji visoki rizik za infekciju Jednokrevetne sobe sa sanitarnim čvorom i sa predvorjem gdje se osoblje presvlači u sterilnu odjeću i obuću U središnjem dijelu se nalazi prostor za sestre koje na monitoru prate stanje pacijenta Sobe se svakodnevno čiste i dezinficiraju sa posebnim priborom Posteljno rublje i osobno rublje pacijenta -- sterilizacija Svakodnevno tuširanje pacijenta Sav pribor koji se unosi mora se sterilizirati ili dezinficirati Filteri dezinficiraju zrak **Prije ulaska pacijenta u sobu soba se dezinficira UV svjetlom** Za vrijeme izolacije bolesnik boravi samo u sobi Prije ulaska pacijenta treba upoznati sa postupkom, mjerama i intervencijama Pri ulasku se uzimaju MB brisevi nosa, ždrijela, anusa, urin za urinokulturu Ne smije piti vodu iz vodovoda Hrana sterilizirana u konvektomatu Zabranjeno svježe voće i povrće Posjete su ograničene Potrebna psihička podrška pacijentu zbog usamljenosti **OPĆE MJERE** Neposredo prije ulaska bolesnik se opere pod mlazom vode, koristeći antiseptike- šamponiranje kroz 10 ak minuta, nakon toga se osuši sterilnim ručnikom Higijena usne šupljine više puta na dan Kontrolirani okoliš: Stroga kontrola kvalitete zraka (filtracija zraka putem HEPA filtera). Pozitivni tlak zraka u prostorijama kako bi se spriječio ulazak kontaminiranog zraka. Sterilni uvjeti u prostoru, uz redovito čišćenje i dezinfekciju. Higijenski protokoli: Obvezna dezinfekcija ruku pri ulasku i izlasku iz sterilne jedinice. Korištenje osobne zaštitne opreme (rukavice, maske, kape, ogrtači) za osoblje i posjetitelje. Ograničen broj posjetitelja kako bi se smanjio rizik od infekcija. Kontrola posjeta i izolacija: Posjetitelji moraju biti potpuno zdravi (bez simptoma infekcija). Pacijenti su smješteni u pojedinačne sobe s izolacijom. 25. **Specifičnosti prehrane bolesnika na kemoterapiji.** Cilj je održati odgovarajuću tjelesnu masu i snagu Smanjiti komplikacije kao posljedice liječenja- mučnine, povraćanja, gubitke teka, gubitke tjelesne mase, promjenu u okusu i mirisu, proljevi, opstipacije i umor Prehrana tijekom kemoterapije Unijeti dovoljno kalorija za održavanje tjelesne mase i snagete dovoljno bjelančevina za jačanje obrambenih sposobnosti tijela i oštećenog tkiva Mali obroci, više puta na dan, jesti polako i dobro žvakati, blagi povrtni obroci (mrkva, špinat, tikvice), voće, riža i cjelovite žitarice, piti često- voda i biljni čajevi Izbjegavati masnu i slatku hranu, prženu, kiselo voće, izrazito začinjenu hranu, alkoholne i gazirane napitke Kemoterapija je agresivna terapija koja uništava stanice raka, ali često uzrokuje nuspojave koje utječu na prehrambeni status bolesnika. Cilj prehrane tijekom kemoterapije je smanjiti nuspojave, osigurati adekvatan unos nutrijenata i pomoći u oporavku. 1\. Gubitak apetita Preporuke: Česti, manji obroci tijekom dana.Unos energetski bogatih, ali lako probavljivih namirnica (smoothieji, pudinzi). Izbjegavati konzumiranje pića prije obroka kako bi se izbjegao osjećaj sitosti. 2\. Mučnina i povraćanje Preporuke: Izbjegavati masnu, začinjenu i jako aromatičnu hranu. Preferirati suhu i blagu hranu (krekeri, tost, kuhani krumpir). Konzumirati hranu na sobnoj temperaturi kako bi se smanjio miris. Piti tekućinu između obroka, a ne tijekom obroka. 3\. Suha usta i promjene okusa Preporuke: Unos tekućine kroz voćne sokove, juhe i čajeve. Uključiti hranu s više umaka, preljeva ili juhe kako bi se olakšalo gutanje. Koristiti limun, mente ili začinsko bilje za poboljšanje okusa hrane. Izbjegavati metalne pribore koji mogu pojačati metalni okus u ustima; koristiti plastični pribor. 4\. Oslabljen imunološki sustav Preporuke: Izbjegavati sirove i nepasterizirane proizvode (npr. sirova jaja, sushi, nepasterizirano mlijeko). Hranu uvijek dobro termički obraditi (kuhati, peći). Pridržavati se strogih pravila higijene prilikom pripreme hrane. 5\. Proljev ili konstipacija Proljev: Unositi namirnice bogate vlaknima topljivima u vodi (npr. banane, jabuke, zobene pahuljice). Piti puno tekućine (voda, oralne rehidracijske otopine) kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina. Konstipacija: Povećati unos vlakana (voće, povrće, integralne žitarice). Povećati unos tekućine i potaknuti fizičku aktivnost (hodanje). 6\. Gubitak težine i slabost Preporuke: Dodavati visokokalorične sastojke u obroke (maslac, vrhnje, orašasti plodovi, avokado). Unos proteina je ključan za održavanje mišićne mase (riba, piletina, tofu, mahunarke). Razmotriti korištenje visokokaloričnih i visokoproteinskih dodataka prehrani. 7\. Psihološke poteškoće vezane uz prehranu Preporuke: Poticanje ugodnog ambijenta tijekom jela (društvo, ugodna glazba). Razmotriti uključivanje nutricionista i savjetovanje o prehrani kako bi se pacijent osjećao sigurnije. 26. **Koje su tri osnovne komponente ekg kompleksa i što predstavljaju?** Ekg kompleks ima tri osnovne komponente: **[P-val]**- depolarizacija atrija ( prestavlja vrijeme za koje impuls putuje od atrija kroz atrioventrikularni čvor i Hisov snop) **[QRS kompleks-]** depolarizacija ventrikula (vrijeme koje je potrebno da impuls putuje kroz snopve grana do Purkinjeovih vlakana) **[T-val]**- repolarizacija ventrikula Koristi se za otkrivanje : Miokardne ishemije Poremećaja ritma i provođenja Povećanje komora Elektrolitskog disbalansa Toksičnog učinka lijekova **28. Kod kojih aritmija je indicirana sinkrona elektrokardioverzija kao terapija izbora?** Undulacija atrija, Ventrikularna tahikardija sa pulsom,FA **29. Sestrinske intervencije/postupak s bolesnikom koji ima aritmiju.** - Smjestiti bolesnika u krevet (Fowlerov položaj). - Procijeniti stanje svijesti, pokretnost, disanje, kožu. - Davati jednostavne upute i dobiti važne informacije (alergije, dijete, bolesti, eliminacija). - Priključiti bolesnika na 24-satni EKG monitor - Primijeniti kisik (3-4l/min). - Mjeriti vitalne funkcije: krvni tlak na obje ruke, puls - Postaviti venski put - Snimanje 12 kanalnog EKG-a - Primjena propisane terapije - Uzimanje uzorka krvi za lab. pretrage - Promatranje bolesnika zbog mogućih komplikacija **30.Sestrinske intervencije kod bolesnika sa supraventrikularnom tahikardijom.** **31. Koji su poremećaji ritma povezani sa kardijalnim arestom?** - ventrikularna fibrilacija - ventrikularna tahikardija bez pulsa - asistolija - električna aktivnost bez pulsa **32.Navedite sestrinske dijagnoze kod pacijenta nakon implantacije pacmakera?** - Smanjenje srčanog kapaciteta u/s poremećenom funkcijom pacemakera - Anksioznost u/s potencijalnom aritmijom - Nepućenost - Visok rizik za infekciju **33. Koje su razlike u simptomima i znakovima infarkta miokarda bez elevacije st spojnice i infarkta miokarda sa st elevacijom** - Ishemička bol u miru koja traje duže od 20 minuta - Pozitivni markeri oštećenja miokarda (CPK, CK-MB, troponin I) - Depresija ST spojnice - Promjene T vala ili tranzitorna elevacija ST spojnice **[STEMI]** - Prolongirana bol u prsištu uz akutnu elevaciju ST spojnice na 12 kanalnom EKG-u - Gotovo uvijek označuje oštećenje miokarda zbog akutne okluzije koronarne arterije **34. Navedite intervencije medicinske sestre/tehničara kod hitnog prijem bolesnika sa AKS.** - Smjestiti bolesnika u krevet (Fowlerov položaj). - Procijeniti stanje svijesti, pokretnost, disanje, kožu. - Davati jednostavne upute i dobiti važne informacije (alergije, dijete, bolesti, eliminacija). - Priključiti bolesnika na 24-satni EKG monitor - Primijeniti kisik (3-4l/min). - Mjeriti vitalne funkcije: krvni tlak na obje ruke, puls i eventualno temperatura. - Postaviti venski put - Snimanje 12 kanalnog EKG-a - Uspostavljanje i.v puta - Primjena propisane terapije - Primanje uzorka krvi za lab. pretragete - Promatranje bolesnika zbog mogućih komplikacija **35. Koju terapiju obuhvaća početno liječenje bolesnika sa AKS?** - **[kisik]** - je indiciran u bolesnika koji imaju hipoksemiju, tj. saturaciju kisikom \>90% (SaO2), a daje se u dozi od 2-4 L/min putem nosnoga katetera. U bolesnika koji imaju normalnu SaO2 ne bi trebalo davati kisik jer kisik može povećati arterijski tlak i sistemski vaskularni otpor i tako imati nepoželjne učinke. - **[aspirin 300mg]**, oralno, smrviti ili sažvakati-ubrzava resorpciju, primjeniti što brže. - **[nitroglicerin]** (tableta ili sprej) - povećava se koronarna perfuzija i rasterećuje rad srca smanjenjem predopterećenja (preload) i naknadnog opterećenja (afterload) - **[morfij]**, titriran intravenski radi spriječavanja sedacije i respiratorne depresije,u dozi 4-8 mg i.v. te nastaviti u dozama od 2-8 mg u intervalima od 5-15 minuta **36. Koje su rane komplikacije akutnog infarkta miokarda?** - Aritmije - atrioventrikularni blokovi - fibrilacija atrija - tahikardija ventrikla s pulsom - fibrilacija ventrikla - tahikardija ventrikla bez pulsa - Dekompenzacija srca - Kardiogeni šok - Perikarditis - Ruptura srca **37. Navedite simptome i terapiju akutne dekompenzacije srca.** - dispnoičan - tahipnoičan - nemiran - preplašen - blijed - kašlje - Diureticima - Lijekovima s pozitivnim inotropnim učinkom (dopamin, dobutamin) - Glikozidima digitalisa - Vazodilatatorima **38. Koji su simptomi i mehanizam nastanka kardiogenog plućnog edema**? - Nastaje **zbog zatajivanja lijeve klijetke srca** što izaziva hipertenziju plućnih vena. - Ukoliko je plućni edem uzrokovan akutnim infarktom miokarda, pacijent će imati **bolove u prsima**, koji su popraćeni **osjećajem gušenja.** - Bolesniku je puno lakše biti u **sjedećem položaju**, kako bi se voda u plućima zadržala u donjem dijelu pluća, a sa gornjim dijelom pluća djelomično disati. - **Saturacija je u pravilu uvijek snižena**, popraćena **tahikardijom te tahipnejom.** - Arterijski tlak bolesnika u stabilnijim plućnim edemima je viši, dok je kod nestabilnijih plućnih edema prisutna hipotenzija. - Prilikom auskultacije primjećuju se **inspiratorni hropci**. - Ukoliko se radi o pacijentu koji kronično pati od srčanog zatajivanja, a sada je dolaskom u akutnu fazu bolesti ušao u plućni edem, može se primijetiti i **otok donjih ekstremiteta** **39. Navedite intervencije medicinske sestre/tehničara kod bolesnika sa kardiogenim plućnim edemom?** - Prilikom prijema bolesnika trijažna medicinska sestra/tehničar smješta bolesnika u reanimacijski prostor OHBP-a; - Mjerenje početnih vitalnih parametara, krvnog tlaka, pulsa, saturacije kisikom, frenkvencije disanja te tjelesne temperature. Ukoliko je bolesnik pri prijemu kategoriziran u prvu trijažnu kategoriju istovremeno se odvija proces trijaže te zbrinjavanje bolesnika; - Bolesnika se smješta u fowlerow položaj, uputi ga se kako će mu biti postavljena maska za neinvazivnu ventilaciju (liječnik postavlja parametre)/maska sa kisikom; - Bolesnika je potrebno upozoriti kako maska nije udobna te da se na prvih nekoliko udaha može javiti osjećaj gušenja; - Postavlja se i.v. kanila; - Uzima se venska krv za laboratorijsku dijagnostiku te počinje primjena venskih lijekova po ordiniranju liječnika, a istu će upisati u terapijsku listu bolesnika; - Snima se EKG, monitoriraju se vitalne funkcije; - Asistencija radiološkom tehničaru za dijagnostiku RTG-om; - Ukoliko stanje pacijenta zahtijeva postavljanje urinarnog katetera, MS/T će asistirati liječniku ukoliko je bolesnik muškog spola ili postaviti samostalno ukoliko je bolesnica ženskog spola. - Mjerenje vitalnih parametara te bilježenje istih na opservacijsku listu OHBP-a jedno je od osnovnih načina praćenja promjene stanja bolesnika. **40. Koji su simptomi ulkusne bolesti?** - Najčešći simptom duodenalnog ulkusa je **bol u epigastriju**. - Bol se često opisuje kao **oštra, žareća ili nagrizajuća**. - Karakteristično nastane od 90 minuta do 3 sata nakon obroka, a često pacijenta budi i noću. Bol obično popušta unutar nekoliko minuta nakon uzimanja hrane ili antacida. - Duodenalni ulkus može prouzročiti akutno krvarenje iz gastrointestinalnog trakta s povraćanjem krvi ili materijala poput taloga kave, ili čak jasno crvenom krvi ako je krvarenje masivno. **41. Navedite sestrinske intervencije kod bolesnika sa krvarenjem iz GIT-a.** - Postavi se venski put intravenskim kanilama širokog promjera (14-18 G), CVK; - Primjena ordinirane terapije, procjena učinaka i nus-pojava; - Postavljanje urinarnog katetera - praćenja satne diureze kod pacijenata može biti prisutna oligurija ili anurija; - Promatra se stolica, njen izgled, boja, konzistencija i količina, prisutnost melene ili svježe krvi u stolici; - Ukoliko pacijent povraća - evidentirati izgled, količinu i boju povraćanog sadržaja, kod većih krvarenja prisutnost svježe krvi ili sadržaja nalik talogu crne kave; - Uvođenje nazogastrične sonde (NG) i ispiranje hladnom otopinom NaCl 0,9% provodi se radi procjene jačine krvarenja; - 24-satni monitoring vitalnih funkcija - Odnos empatije i komunikacija s pacijentima; - Planiranu i provedenu zdravstvenu njegu, medicinska sestra mora evidentirati u sestrinsku dokumentaciju **42. Opišite kliničku sliku bolesnika oboljelog od ciroze jetre.** - Prvi simptomi često nespecifični: opća slabost, anoreksija, malaksalost i gubitak tjelesne težine. - Pothranjenost je uobičajena, posljedično anoreksiji i smanjenom unosu hrane. - Bolesnici s alkoholnom etiologijom ciroze jetre obično imaju insuficijenciju pankreasa koja doprinosi malapsorpciji. - Kolestaza (npr. u primarnoj bilijarnoj cirozi) može dovesti do žutice, svrbeža kože i ksantelazmi. - "Caput medusae" - proširene vene oko pupka; - Fetor hepaticus poseban je miris koji se širi iz usta i s tijela takvih bolesnika-miris sličan vonju zemlje - "Spider nevus" -- točkaste crvene mrlje iz kojih se šire paučinaste krvne žilice. **43..Navedite postupke medicinske sestre tijekom endoskopskog zahvata (egds i kolonoskopija).** - Dogovoriti s pacijentom znak koji će upotrijebiti ukoliko ne može više podnijeti zahvat, - Postaviti pacijenta u pravilan položaj EGDS - lijevi bok, glava u sagitalnoj ravnini blago pomaknuta unaprijed i dolje prema ležaju; kolonoskopija -- lijevi bok, noge lagano savinute prema bradi; ERCP -- lijevi bok; EUZ -- lijevi bok , - Postaviti usnik u usta pacijenta i pridržavati ga kako bi se preveniralo oštećenje endoskopa (EGD, ERCP, EUZ), - Za kolonoskopiju nanijeti lubrikant liječniku na rukavicu prije digitorektalnog pregleda te nanijeti lubrikant ili sredstvo koje ima anestetički učinak na distalni dio kolonoskopa , - Pridržavati endoskop i izvršavati radnje po nalogu liječnika, - Biti u stalnoj komunikaciji s liječnikom i asistirati prema unaprijed dogovorenom redoslijedu, - Promatrati boju kože, crvenilo, disanje, razinu svijesti, udobnost i moguće reakcije poput boli i povraćanja (ukoliko se pretraga obavlja u anesteziji tada promatranje obavlja anesteziološki tim) , - Pružati pacijentu podršku tijekom cijelog zahvata. **44.. Opišite kliničku sliku bolesnika oboljelog od pankreatitisa.** - Tupi, uporni **bolovi** **u gornjem dijelu abdomena**, koji se najčešće **pojavljuju iznenada, naglo, rastućeg sve jačeg intenziteta**, maksimalni intenzitet dostižu unutar tridesetak minuta, - **Bolovi se šire straga u leđa, gotovo u više od polovice oboljelih**, dok se lokalizacija boli u donjem dijelu abdomena u početnoj fazi bolesti javlja rijetko. - Uporna, **jaka bol se blago smanjuje prilikom saginjanja**, ili naginjanja prema naprijed, dok se **pojačava prilikom kašlja, dubokog disanja** ili nekim drugim intenzivnijim kretnjama. - **Mučnina i povraćanje**, a katkada i **proljev**. - **Pojačanim znojenjem** - **Vrućicom** - **Tahikardijom** - Prisutnost prolaznih **oscilacija krvnog tlaka** u smislu povišenog, odnosno sniženog, uz značajnu posturalnu hipotenziju. - **Disanje je ubrzano i plitko**, uz smanjenu pomičnost ošita, nerijeko praćeno i lijevostranim pleuralnim izljevom. - **Mišićna napetost i osjetljivost trbušne stijenke** nerijetko praćena distenzijom trbušne stijenke, te auskultatorno sniženim ili gotovo izostalim zvucima crijevne peristaltike - **Žutica** je prisutna u trećine oboljelih, dok je hematemeza ili melena rijetko prisutna, samo do 5 % oboljelih **45.. Liječenje i prehrana bolesnika oboljelih od akutnog pankreatitisa.** - Osnovne mjere liječenja usmjerene su na **suzbijanje bolova** te **sprječavanje lokalnih i općih komplikacija** bolesti, a one su konzervativne i kirurške. - nadoknadu tekućine- **do 10 L kristaloidne ili koloidne otopine** unutar 24 sata nakon prijma bolesnika na liječenje. Hidracija je od vitalnog značenja u vremenu od 24 do 48 h nakon prijma bolesnika, daje se 250-300 mL/h infuzije, - suzbijanje bolova- **parenteralnom analgezijom** - meperidin i morfij, - smanjivanje egzokrine uloge pankreasa- ustezanje od hrane 2-3 dana, a nakon toga u prvih 24 sata postupno uzimanje bistre tekućine, 100-300 mL svakih 4 sata, - korekciju elektrolita i metaboličkih abnormalnosti, - uklanjanje etioloških čimbenika bolesti i terapiju nastalih komplikacija.