Uvod u medije - kolokvij 1 PDF

# Uvod u medije ## 1. Medijski sustavi - Globalno poznate metafore i sintagme o medijima: - **Sedma sila** - Pojam potječe iz Francuske početkom 19. stoljeća: Napoleon govorio o tiskovinama kao „petoj sili” (prve 4 velike sile: Francuska, Velika Britanija, Rusija, Habsburška Monarhija...

# Uvod u medije ## 1. Medijski sustavi - Globalno poznate metafore i sintagme o medijima: - **Sedma sila** - Pojam potječe iz Francuske početkom 19. stoljeća: Napoleon govorio o tiskovinama kao „petoj sili” (prve 4 velike sile: Francuska, Velika Britanija, Rusija, Habsburška Monarhija) - U drugoj polovici 19. stoljeća peta i šesta sila postale su Njemačka i Italija (umjesto potonje neki spominju Otomansko Carstvo) - **Četvrta vlast** (četvrti stalež, četvrti stup demokracije) - Demokratski sustavi počivaju na 3 razdvojena i međusobno neovisna stupnja: parlamentarna, izvršna i sudska vlast. Mediji su zbog iznimne važnosti za kvalitetno funkcioniranje sustava proglašeni „četvrtom vlašću” ili stupom. - Smisao sintagme: mediji kao nužni korektiv svake vlasti. - Mediji trebaju građanima prenositi odluke elite, a elitama mišljenje građana: posrednici, tumači i kreatori politika u funkciji općih interesa - ukazivanje na osobne, grupne i parcijalne interese. - **Watchdogs** - Mediji kao „psi čuvari” društva i državnih interesa: sustavno ukazuju na nepravdu, zloporabe, kriminal, korupciju, klijentelizam, nepotizam. - Posebno se tom sintagmom koristi istraživačko novinarstvo. - **Gatekeeper** - (čuvar ulaza) Izraz kojim se označava moć urednika, ili medija u cjelini, da selekcionira tekstove koje će objaviti i samim time spriječiti objavu netočnih, nevjerodostojnih ili tendencioznih informacija, štetnih za najšire društvene interese: posebno važno u razdoblju tzv. građanskog novinarstva, koje je na medijsku scenu dovelo ogroman broj novinarskih amatera i osoba sa skrivenim namjerama. - **Paradoks**: mediji i novinari danas se često smatraju i **najboljima** i **najnegativnijim** u svakom društvu. - Istodobno se bore za opće interese, a zbog čitanosti, gledanosti i slušanosti spremni su bez pravih dokaza uništavati ugled i egzistenciju pojedinaca, institucija ili tvrtki. - **Medium** (lat.) – sredina, posrednik. - **Mediji** - sredstva ili platforme koje služe olakšavanju komunikacije između pošiljatelja i primatelja poruka. - **Medijske kuće**: proizvodnja i distribucija medijskih sadržaja. - Postupni razvoj medija moguće je pratiti od prethistorije (crteži u pećinama) do naših dana: - **1. prekretnica**: pojava pisma prije desetak tisuća godina - slikovno, pojmovno, fonografsko (klinasto: 4. tisućljeće, alfabet: razvija se sredine 2. tisućljeća pr. Krista.) - **2. prekretnica**: konstruiranje tiskarskog stroja (sredina 15. st.) - **3. prekretnica**: izum elektroničkih medija - radio, televizija (20. st.) - **4. prekretnica**: pojava interneta - mreže, portali (1990-ih god.) - Za ubrzani razvoj tiskanih medija ključna uloga transporta (kotač, gradnja cesta, izum parobroda, željeznice...) i sredstava komunikacije (telegraf 1840-ih, telefon 1880-ih). - Za analogni razvoj elektroničkih medija ključna mreža odašiljača. - **Digitalno doba**: praktički bez ograničenja u prijenosu signala, multiplicirani broj kanala i neograničen broj korisnika (sateliti, optički kabel). - **Medijski sustav**: skup svih masovnih medija i komunikacijske infrastrukture u određenoj državi ili na nekom teritoriju. - **Masovni mediji**: knjiga, tisak (novine, časopisi, publikacije...), strip, film, radio, televizija, nosači zvuka i slike (video, CD, DVD, USB...), novi mediji (internetske platforme - web stranice, društvene mreže, portali). - **Definicija masovnih medija**: institucije koje zadovoljavaju potrebu društva za javnom komunikacijom, a u kojoj mogu na razne načine sudjelovati svi pripadnici društva (zajednice). - **Medijski sektori**: proizvodnja sadržaja, tiskanje ili svakovrsno emitiranje sadržaja, distribucija sadržaja, prodajna mreža, marketinške agencije - **Podjela medija po nekoliko kriterija**: - a) lokalni, regionalni, nacionalni, međunarodni. - b) privatni, javni, državni, community (mediji zajednice) i mješoviti (lokalna zajednica i trgovačka društva). - c) mainstream i alternativni. - d) komercijalni, neprofitni i mješoviti (neki javni mediji). - e) jednosmjerni i dvosmjerni (interaktivni). - **Horizontalna** (kontrola na medijima iste vrste) i **vertikalna** (proizvodnja i distribucija) koncentracija medija. - **Internetsko razdoblje**: ubrzana konvergencija medija (nestajanje granica između pojedinih medija). ## 2. Poimanje medija Marshalla McLuhana - Kanadski teoretičar komunikacija i prvi teoretičar filozofije medije (1911. - 1980.). - Presudno utjecao na brojne suvremene mediologe, filozofe i sociologe – najvažnija djela: *Razumijevanje medija* (1964.) i *Gutenbergova galaksija: stvaranje tipografskog čovjeka* (1962.). - Iznimno popularan, ali i kritiziran, 1960-ih i 1970-ih godina, ali kultni mu je status naknadno osigurala pojava interneta i novih medija („prorok” koji je shvaćao bit interneta, prvi upotrijebio pojam „surfati"). - Ključna Mcluhanova teza: „Medij je poruka” – smatra da je svaki medij sam po sebi važniji od poruka koje prenosi, jer mijenja životne prakse i navike. - Mediji presudni da svijet bude „globalno selo”: decentralizacija svijeta - umreženost omogućava da ne morate fizički biti u centrima političke, gospodarske i medijske moći. - Mcluhanovo shvaćanje medija kao „produžetaka tijela”: tehnologija ne samo da postaje produžetak našeg tijela, već ga i neprestano mijenja, čak do razine promjene osjetilnog doživljaja svijeta (tjeskoba, ravnodušnost, otupjelost, radost, euforičnost...). - „Vrući” (zasićeni podacima – fotografija) i „hladni” (malo vizualnih podataka - strip) mediji: za McLuhana bolja je interakcija s hladnim medijima jer je moguć veći intenzitet osjetila. - Povijest civilizacije podijelio u četiri kulture komuniciranja: - auditivnu (govor, zvukovi), - vizualnu (znakovi, crteži), - tiskanu (knjige, novine - od 16. do početka 20. st.) i - elektroničku (audiovizualni mediji - radio, televizija). - Elektroničko doba poništava odnos centra i periferije pa je preduvjet današnjem „globalnom selu”. ## 3. Informacije - Informacija: nije identična pojmu znanja – ključni problem internetske komunikacije jer je informacija danas sveprisutna. - Informacija može biti točna ili netočna, pouzdana ili nepouzdana, vjerodostojna ili nevjerodostojna, u kontekstu nečega ili izvan konteksta. - Strogim selekcioniranjem i kritičkom analizom pouzdanih i provjerljivih informacija možemo stjecati znanje iz bilo koje domene. - Svjetski medijski prostor tijekom jedne godine proizvede nekoliko stotina eksabajta (jedinica mjere podataka u računalstvu) - 10 na 18. potenciju – usporedbe radi, terabajt je 10 na 12. potenciju. - Svake godine količina dostupnih informacija povećava se za gotovo 50 posto (početkom 2000-ih smatralo se da je to povećanje 30-ak posto). - Rezultat: svake dvije godine broj informacija je udvostručen! - Jedini „lijek" protiv medijskog kaosa: povećanje medijske pismenosti - Digitalno doba: ogromna zasićenost informacijama. - Danas prosječni građanin više vremena konzumira najrazličitije medije nego što je usredotočen na rad – navodno je samo 20-ak posto dana umjeren na konkretne radne aktivnosti. - Nasuprot tome, stoljećima je glavni probleme bio kronični manjak informacija koje bi dovodile do više civilizacijske razine i bržeg društvenog razvoja. - Do 19. stoljeća većina europskog stanovništva bila nepismena (nerazvijene zemlje i do 20. stoljeća). - Sorbonne kao jedno od ishodišta znanosti oko 1300. godine imala 1338 rukom prepisivanih knjiga (1993. oko 12 milijuna knjiga). - Kongresna knjižnica u Washingtonu (nacionalna knjižnica SAD-a) danas ima 38 milijuna knjiga i drugog tiskanog materijala na 450 jezika, 3,6 milijuna zvučnih zapisa, 14 milijuna fotografija, 5,5 milijuna karata, 8,1 milijuna komada partitura, 70 milijuna rukopisa, 5711 inkunabula i 122,810.430 predmeta koji se nalaze u nerazvrstanim (posebnim) zbirkama. - Medicinska istraživanja: čovjek čak 98 posto informacija koje dobiva svjesno ne obrađuje - makinalno funkcioniranje („autopilot"). - Automatske radnje štite mozak od preobilja informacija. - Okolina (roditelji, škola, institucije, prijatelji) i mediji programiraju „kod" po kojem razmišljamo i djelujemo. - Ključni problem: selekcioniranje i vrednovanje ogromnog broja informacija - razlučivanje i procjenjivanje bitnog od nebitnog, točnog, istinitog i vjerodostojnog od netočnog, neistinitog i nevjerodostojnog. - Posljedice nesnalaženja: podložnost prosječnog medijskog konzumenta manipulacijama. - Najveća opasnost za donošenje neracionalnih i pogrešnih odluka: društvene mreže na kojima ne postoji selekcija informacija, a na njima se algoritmima zbog profita svjesno povećava i broj konfliktnih sadržaja, jer su negativni sadržaji lakše pamtljivi i atraktivniji od pozitivnih. - Drastični primjeri: „slučaj Facebook”, „slučaj Twitter (Trump), skrivanje rezultata istraživanja o djelovanju Instagrama na tinejdžere. ## 4. Vjerodostojnost i društvena odgovornost - Pretpostavke medijske vjerodostojnosti i društvene odgovornosti: točnost, istinitost, poštenje, uravnoteženost, nepristranost, temeljitost, preciznost, pouzdanost, zanatska stručnost, objektivnost, informiranost, tematska kompetentnost. - Problem: senzacionalistički pristup i „žutilo” zbog veće čitanosti, gledanosti i slušanosti. - Temeljno zanatsko načelo: strogo razdvajanje objektivnih činjenica (vijesti) od mišljenja (komentari). - Uzrečica: „Činjenice su svetinja, a svatko ima demokratsko pravo iznijeti svoje mišljenje” – zato se i komentari moraju zasnivati na činjenicama. - Mediji ne samo da prenose sliku svijeta, oni je i stvaraju (konstruiraju): opasnost zbog ogromnih mogućnosti medijskih manipulacija u korist pojedinaca i interesnih grupa. - Elementi društvene odgovornosti: poštivanje ljudskih i manjinskih prava, uvažavanje privatnosti, briga za zajednicu, zastupanje javnog interesa, načelno uvažavanje najširih državnih interesa. - Mediji zadržavaju pravo kritičkog preispitivanja svih službenih i općeprihvaćenih vrijednosti i načela, jer ona vremenom zastarijevaju i dobivju drukčija značenja, pretvarajući se u dogme koje koče razvoj društva - u demokratskim sustavima novinar ima pravo reći NE. - Mediji imaju iznimnu ulogu u socijalizaciji pojedinaca (građana): zato je pogrešna teza da mediji zbog poslovnih rezultata ili interesa vlasnika mogu činiti što im je volja, neovisno o zanatskim i moralnim kodeksima. - Upozorenje: u današnjem svijetu medijskog spektakla nemali broj pojedinaca zbog svojih „pet minuta slave” spreman na svakovrsni egzibicionizam i rušenje svih društvenih normi. ## 5. Medijske politike - Medijska politika: način na koji tijela javne vlasti u demokratskim sustavima pokušavaju oblikovati strukture i prakse u medijima – u pozadini je uvijek riječ o ostvarivanju određenih političkih ili materijalnih ciljeva. - U procesu oblikovanja medijskih politika treba sudjelovati širi krug institucija, strukovnih organizacija, medijskih tvrtki, udruga nevladinog sektora i cjelokupnog civilnog društva, sindikata, vjerskih zajednica, čak i stavovi stručnih i uglednih pojedinaca: kolika širina, toliki stupanj demokratičnosti pojedine države i društva. - **Teorija**: prioritet mora biti interes građana - u praksi to znači davanje najveće normativne i materijalne potpore neovisnim i pluralnim medijima, a tipični komercijalni mediji prepušteni zakonitostima tržišta. - **Praksa**: u kreiranju medijskih politika suprotstavljeni i financijski interesi - posljedica: kontradiktornosti i neprincipijelnosti u usvojenim rješenjima - unošenje političkih i ideoloških floskula o zastupanju „nacionalnih interesa” i raznih svjetonazorskih načela. - **Razlozi suprotstavljenih interesa**: mediji su sudionici i kreatori svih političkih i društvenih procesa u velikoj su prednosti oni koje mediji podupiru. - Medijski proizvodi nisu, dakle, obična roba jer imaju veliki utjecaj na oblikovanje i reprodukciju društvenih odnosa: legitimiranje i delegitimiranje svakovrsnih programa uvijek ide preko medija - u demokraciji nije prihvatljivo totalitarno i autoritarno načelo odlučivanja „iza zatvorenih vrata". - Vlasti se u pravilu zalažu za status quo ili jaču kontrolu medija, a medijska industrija i najšira javnost za liberalniji zakonski okvir i pravila poslovanja. - Razina medijske pluralnosti društva određuje se prema tri načela: 1. razlikovnosti medijskih sadržaja i mogućnosti iskazivanja suprotstavljenih gledišta (kvalitativni kriterij); 2. broju medijskih izdanja, postaja i kanala (kvantitativni kriterij); 3. uvidu u vlasničke strukture medija i regulatora medijskih tržišta (formalni kriterij). - Više brojke po sva tri kriterija daju veću mogućnost razvoja medijskog pluralizma: razlog u sve uočljivijoj koncentraciji medijske moći - dugotrajni svjetski trend da velike medijske kompanije „gutaju” manje i obuhvaćaju sve medijske sadržaje, od tiskovina pa do elektroničkih medija i internetskih platformi – opravdanje i u mogućnosti veće poslovne efikasnosti (sinergija). - Sloboda je stanje u kojem su pojedinac, grupa ili društvo u cjelini nesputani u svom kretanju, djelovanju i izražavanju, a mediji su u demokratskom društvu sredstvo koje vodi prema tom strateškom cilju, ali teško ostvarivom. - Danas u demokratskim sustavima najčešće sukob dvaju političko-ideoloških koncepata: - **1. liberalno-pluralistički**: - Koncept: dobro informirani građani o svim bitnim sadržajima od javnog interesa, što potiče njihovo participiranje u političkom životu. - Zadatak medija: veliki protok informacija i mišljenja o svim političkim i društvenim pitanjima. - U barem dijelu medija javni interes mora biti ispred komercijalnog, što se ostvaruje raznolikošću i konkurentnošću stavova i vlasništva. - **2. neoliberalni**: - Minimalistička uloga države u reguliranju svih medijskih odnosa: masovne medije treba u potpunosti prepustiti zakonima tržišta, odnosno samoregulaciji – propadaju svi koji nisu profitabilni, neovisno o važnosti za društvo. - Inzistiranje na medijskoj samoregulaciji, privatizaciji, marketizaciji, koncentraciji vlasništva (horizontalnoj, vertikalnoj, dijagonalnoj). - U Hrvatskoj prevaga neoliberalnog modela, što je potvrda manjkave demokratske prakse. ## 6. Svjetski medijski prostor - U svjetskim okvirima već desetljećima dominira trend okrupnjavanja medijskih tvrtki: racionalizacija troškova, eliminiranje konkurencije, osiguravanje multimedijalnih sadržaja, šira kadrovska baza, veći razvojni potencijal, veći politički utjecaj. - **1. primjer**: News Corporation u vlasništvu Ruperta Murdocha - vlasništvo nad 800-tinjak tvrtki u 50ak zemalja s oko 36.000 zaposlenih (TV Fox, Times, Sun, New York Post, knjiški nakladnik HarperCollins...) – godišnji prihodi 15-ak milijardi dolara. - Vrijednost kompanije oko 68 milijardi dolara, ali posljednjih godina prihodi u padu kao odraz krize cjelokupne medijske industrije. - **2. primjer**: WarnerMedia – ranije Time Warner- vlasnik AT&T (telekomunikacijska kompanija) - proizvodnja i distribucija televizijskog i filmskog programa – CNN kao najpoznatiji svjetski informativni kanal – ukupno 25.600 zaposlenih. - Prihodi kompanije: 30 milijardi dolara godišnje: česte tužbe i sudski procesi zbog prekomjerne koncentracije medija i gušenja konkurencije. - **Posljedice**: česta odvajanja pojedinih dijelova kompanije u samostalne tvrtke, stalne prodaje i kupnje pojedinih medijskih kuća ili distributera. - **3. primjer**: RTL - vodeća europska televizijska i radio grupa – 58 televizijskih i 31 radijska postaja u 10 zemalja s oko 10.000 zaposlenika - vlasnik Bertelsmann – godišnje proizvodi 8500 sati programa koje prodaje u 150 zemalja - u Hrvatskoj osam kanala, od čega tri nacionalna s 330 zaposlenika. - **4. primjer**: HRT - javni servis: 5 televizijskih kanala (centrala na Prisavlju i regionalna dopisništva u svakoj županiji), 3 radijska programa (8 regionalnih radijskih centara) + portal i teletekst + glazbeni orkestri + produkcija programa. - Usporedba RTL-a s HRT-om: hrvatska javna televizija ima 2700 zaposlenika - gledanost u susjednim ex-jugoslavenskim državama preko kabelskih distributera i na satelitskom kanalu za Hrvate izvan domovine. - Minimalna prodaja HRT-ovih programa u inozemstvu: posljednjih godina tek nekoliko dokumentarnih i igranih serija – mali financijski učinak. - **Usporedba dva najveća hrvatska nakladnika tiskovina i portalnih sadržaja, Hanza medije i hrvatskog dijela Styria grupe, s američkim New York Times-om.** - **Hanza medija**: 784 zaposlenika na 15-ak izdanja i int. platformi – godišnji prihod 327 mil. kn (43,5 milijuna eura) – izvoz 6,7 mil. kn (900.000 eura - značajnija prodaja jedino u BiH). - **Styria grupa** (24sata, Večernji list, Pixell, Njuškalo, Digital...): 602 zaposlena na također 20-ak izdanja, int. platformi i digitalnih projekata - prihodi 464 mil. kn (-17 mil. kn) – izvoz 26 mil. kn (3,5 mil. eura). - **Prihodi H+S ukupno oko 100 mil. eura.** - **New York Times** (dnevni list i nekoliko pratećih izdanja i int. platformi: 1700 zaposlenika – naklada nešto manja od milijun primjeraka dnevno (3. u SAD) – 150 milijuna čitatelja na 55 jezika mjesečno na svim izdanjima i platformama - 6 mil. pretplatnika digitalnog izdanja. - 2019. ukupni prihodi 1,81 milijardi dolara (oko 1,5 milijardi eura). - **Zaključak**: uz samo 10-ak posto više zaposlenih, NYT 15-ak puta poslovno efikasniji od H+S. ## 7. Hrvatski medijski prostor - U Hrvatskoj sve do osamostaljenja medijskim prostorom dominirala kuća Vjesnik (oformljena 1952.), najveća u jugoslavenskoj federaciji i 8. u europskim okvirima - oko 5-6.000 zaposlenika: redakcije, tiskara, distribucija, prodajna mreža, marketinške i konzultantske agencije, prateće službe. - Od 1970-ih 15-ak tiskovina: neke propadale, neke pokretane, ali sve visokonakladne. - Primjer VUS-a (1960-ih godina dosegnuo nakladu od 400 tisuća primjeraka!) koji je 1978. ukinut kao financijski neodrživ na 35 tisuća prodane naklade - danas bi to bio druga najnakladnija hrvatska tiskovina. - 1991-1992. kaotični raspad Vjesnika na poslovne cjeline u državnom i privatnom vlasništvu – dio dotad uspješnih tiskovina odmah propao (Start, Danas, Svijet, Studio, Vikend, Izbor, Sam svoj majstor...) - Početkom 1990-ih godina pokretanje novih privatnih izdavačkih projekata: Slobodni tjednik (ST), Globus, Glorija, Nacional... - Visoke naklade tiskovina do početka 2000-ih godina: pad zbog naglog širenja portala i društvenih mreža, ali i velike ekonomske krize 2009.-2015. i pandemije od 2020. - Hrvatski elektronički mediji do 1990.: Radiotelevizija Zagreb kao državna televizija, programski u funkciji javnog medija. - RTZ od 1956. imao jedan, od 1972. dva i od 1988. tri tv-kanala: 1989. pojava zagrebačke Omladinske televizije (OTV) s omladinskom organizacijom kao osnivačem – program u boji od 1970-ih godina, televizori u boji masovno tek od 1980-ih godina. - Komercijalne tv-postaje nisu postojale, a inozemnima nisu davane koncesije. - RTZ imala tri radijska programa u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili medijskih kuća bilo 50-ak lokalnih radijskih postaja. - 1984. prva programski neovisna radijska postaja Radio 101, ali formalno također s omladinskom organizacijom kao osnivačem provokacije, propitkivanje političkog sustava i razine ljudskih i manjinskih prava. - Sve do „stojedinice” televizija i radio imaju samo zabavnu i temeljnu informativnu svrhu, s minimumom analitičkih političkih sadržaja – sukladno ulozi tadašnjih omladinskih listova, širenje prostora medijskih sloboda. - **Aktualna medijska slika:** - **Tiskovine:** HGK evidentira 600-tinjak izdanja (11 dnevnih listova, agencija Hina, 30-ak komercijalnih informativnih tjednika, dvotjednika i mjesečnika - ostalo: specijalizirana i nekomercijalna izdanja (sport, informatika, kompjutorske igre, zdravlje, bebe, moda, putovanja, turizam, auto-moto, nautika, poljoprivreda, urbanizam, baština, enigmatika, lov, ribolov, erotika, hobističke teme, stripovi, glasila organizacija i udruga (najnakladnije nekomercijalno izdanje: glasilo HAK-a s preko 100.000 primjeraka). - **Radio:** Hrvatski radio s tri programa (javni servis), oko 140 komercijalnih i neprofitnih radijskih postaja (državne, međužupanijske, županijske i gradske koncesije). - **Televizija:** Hrvatska televizija s pet kanala (javni servis), 10-ak komercijalnih postaja s državnim koncesijom (Nova, RTL, N1, CMC, HOO, Laudato...), 20-ak regionalnih koncesija. - **Portali i web stranice:** AEM evidentira 300-tinjak portala, komercijalnih i nekomercijalnih – oko tisuću web stranica državnih, lokalnih i javnih institucija, tvrtki, klubova, organizacija, udruga, građanskih inicijativa i građana. - **Inozemni mediji:** korisnicima preko distributera i uvoznika dostupno više stotina televizijskih i radijskih kanala te na kioscima na desetke inozemnih tiskovina. ## 8. Vlasnička struktura u hrvatskim medijima - Do 1990. svi hrvatski mediji bili su u državnom ili društvenom vlasništvu (samoupravni oblik državnog vlasništva): osnivači medija mogli su biti država, lokalna samouprava, vladajuća stranka i medijska poduzeća nad kojima je Partija imala kontrolu. - I prije državnog osamostaljenja kreće djelomična privatizacija: tzv. Markovićev model iz 1989. godine – interne dionice, koje su zaposlenici dobivali uz popuste. - Nakon višestranačkih izbora počinje ubrzana privatna inicijative u medijima, iako je prvi privatni list osnovan još 22. 2. 1989.: Oglasnik (kasnije u turskom suvlasništvu). - Do kraja 1990. osnovano 40-ak tiskovina (Globus, ST, Panorama...) i radijskih postaja, zatim i televizijskih postaja – procesi privatizacije često bili nestransparentni i na rubu kriminala: autobombe, atentati. - Od 1991. do 1993. proces privatizacije kuće Vjesnik s katastrofalnim posljedicama: najprije podjela na manje cjeline, zatim prodaja, zapravo darivanje, podobnim pojedincima - pozadina procesa: mediji prestali biti središta političke moći kakvi su bili u drugoj polovici 1980-ih godina. - Propala većina tjednika i časopisa, Sportske novosti i Arena se privatizirali, Večernji list i Vjesnik postali dionička društva u državnom vlasništvu – Vjesnik 2012. propao zbog dugogodišnjeg služenja HDZ-u. - Država preuzela potpunu kontrolu nad Radiotelevizijom Zagreb i preimenovala je Hrvatsku radioteleviziju (naknadno postaje javni medij), a iz nje odvojena tehnološka cjelina Odašiljači i veze. - Pogodno vrijeme za osnivanje i nagli rast medija od druge polovice 1990-ih godina pa do velike gospodarske krize 2009. - Večernji list od države kratkotrajno preuzeli od HDZ-a odabrani poduzetnici, a 2000. ga preuzima austrijska Styria (vlasnik 98% dionica): 2005. pokreće tabloid 24sata, a i cijeli niz portala – krajem 2000-ih godina velika racionalizacija poslovanja Večernjaka i otkazi za stotinjak novinara i ostalog osoblja. - Styria naknadno postala i 25 postotni suvlasnik njemačke medijske kuće Adria media (Springer 25%, Bertelsman 25%, Gruner&Jahr 25%), izdavača 18 časopisa (Story, Elle, Burda, Klik, Sensa...) na ex-jugoslavenskim prostorima - udjele otkupio srbijanski tajkun Aleksandar Rodić, vlasnik beogradskih tabloida. - Europapress holding (EPH, danas Hanza media) početkom 1990-ih godina formira Ninoslav Pavić s grupom suradnika: okosnica tjednik Globus - 1998. pokreću dnevnik Jutarnji list, kupuju sportski dnevnik Sportske novosti i medijsku kuću Slobodna Dalmacija: najveći izdavač tiskovina u Hrvatskoj. - Pavić krajem 1990-ih godina 50% tvrtke prodaje njemačkoj izdavačkoj kući WAZ iz Essena koja je širila na europs