Pitanja za drugi kolokvij PDF

Što je semantika? - znanost o značenju - proučava odnos koji znak ima prema stvarnom ili mogućem predmetu u svijetu te odnos koji znak ima prema drugome znaku, a poglavito prema pojmovima - leksička se semantika bavi opisom značenja riječi u jeziku 2. Opišite i oprimjerite vrste s...

Što je semantika? - znanost o značenju - proučava odnos koji znak ima prema stvarnom ili mogućem predmetu u svijetu te odnos koji znak ima prema drugome znaku, a poglavito prema pojmovima - leksička se semantika bavi opisom značenja riječi u jeziku 2. Opišite i oprimjerite vrste semantičke analize! - komponencijalna analiza (semovi) -- strukturalistička rastavljanje značenja na osnovne jedinice (sem), npr. ŽENA (ž. spol, čovjek, odrasla), DJEVOJČICA (ž. spol. čovjek, nije odrasla) - sem = minimalna semantička jedinica koja s drugim semovima stvara ukupno značenje nekog leksema - sintaktička analiza identifikacija i klasifikacija sintaktičkih jedinica i njihovih međusobnih odnosa unutar rečenice - semantičke uloge: Ivan vodi psa u šetnju. - sintaktička uloga: Ivan (S), pas (OI) - sem. uloge: Ivan -- agens (živi vršitelj neke radnje), pas -- pacijens (živi trpitelj nametnute radnje) 3. Opišite čime se bavi rasprava O umijeću govorenja na pučkom jeziku! - razmatra podrijetlo, oblike i narječja talijanskog jezik u usporedbi s drugim romanskim jezicima - utvrđuje 14 talijanskih narječja - iznosi poetička i metrička načela upute u skladu s duhom pučkog jezika - definira potrebu da se u raznolikostima dijalekata pronađe ono što je zajedničko, tj. takav jezični tip koji bi harmonizirao sve ono što je dotad bilo regionalno, kako bi jedinstven pučki jezik postupno, ali neizbježno na mjesto latinskog 4. Zašto se Dante smatra ocem talijanskog jezika? - pisao je na pučkom jeziku (il volgare) dostupno široj publici - da bi pučki jezici postigli dostojanstvo latinskog, trebaju postići stabilnost kakvu on ima i izdići se iz svoje isključio govorene varijante smatrao kako bi jezik svih Talijana trebao biti „illustre, cardinale, aulico e cortigiano" 5. Iznesite najvažnije postavke talijanskog jezičnog pitanja od XVI. do XX. stoljeća! - 1500\. -- prve gramatike i rječnici - Questione della lingua -- rasprave u punom jeku - Pietro Bembo, Prose della volgar lingua: talijanski treba biti toskanski, ali ne ondašnji suvremeni već književni \'300. (Dante, Boccaccio, Petrarca) - Bembo želi iz zajedničkog jezika odbaciti narodne elemente - 1600\. -- Accademia della Crusca -- iz sveg jezičnog odabire najljepše - 1800\. -- A. Manzoni, I promessi sposi -- izdanje 1840./42. očišćeno od latinizama, milanskog dijalekta i arhaičnih literarnih izraza - 1900\. i 2000. -- velika previranja i promjene - 1900\. -- svima se nameće standardni jezik - 2000\. -- digitalna revolucija 6. Što je generativna gramatika? Definirajte pojmove: ovjerenost i prihvatljivost, kompetencija i performansa, dubinska i površinska struktura! - lingvistika je proučavanje pretpostavljene urođene gramatičke strukture - osnivač Noam Chomsky 1957. - pojam generativna gramatika - naglašavanje kreativnosti u jeziku; transformacije iz dubinske u površinsku strukturu - izvorni govornik je uvijek u pravu; proizvodi ovjerene rečenice svojega jezika - ovjerenost (tal. *grammaticalità*) nije isto što i semantička prihvatljivost; competence vs. performance - Chomsky: Colorless green ideas sleep furiously gramatički legitimno, semantički ne - ne možemo stvarati pogrešne jezične iskaze - pokušava pokrenuti različite ideje, ali svejedno se osjeti strukturalizam od kojeg je krenuo - ovjerenost = postupak potvrđivanja istinitosti - prihvatljivost = mjera u kojoj nešto ispunjava određene kriterije - kompetencija = model govornikova znanja vlastitoga jezika, odražava govornikovu proizvodnu i kreativnu sposobnost da konstruira i razumije beskonačno mnogo rečenica svojega jezika, uključivši i one na koje prije nije naišao; jezično znanje, nije inventar elemenata kao Saussureov »langue« već sustav generativnih pravila - performansa = jezična upotreba, kako je nešto izvedeno - dubinska struktura = jasno uloga sintaktičnih dijelova, npr. Pas grize kost. jasno je da je pas subjekt, a kost objekt - površinska struktura = značenje ostaje isto, ali se mijenja sintaktička struktura, npr. Kost je ugrizao pas. 7. Nabrojite najistaknutije lingvističke pravce nakon strukturalizma! - generativna gramatika, kognitivna lingvistika, pragmalingvistika, sociolingvistika, tekstna lingvistika / analiza diskursa 8. Navedite nekoliko primjera temeljne konceptualne metafore! Vrijeme je novac. Život je kocka. Um je omeđeni prostor. 9. Što je lingua franca? Što su kreolski jezici, a što pidžini? - lingua franca =  termin kojim se u lingvistici označava osobita vrsta kontaktnog jezika kojim se služe govornici različitih materinskih jezika u ograničenim komunikacijskim situacijama, najčešće za potrebe trgovine, rva poznata lingua franca govorila se u sredozemnim lukama u srednjem vijeku, a nastala je na temelju romanskih jezika (osobito talijanskoga), te grčkoga, arapskog i turskog, U proširenom smislu lingua franca označuje bilo koji jezik koji se u nekom dijelu svijeta upotrebljava u međunarodnoj komunikaciji; primjerice, svahili igra takvu ulogu u velikom području istočne Afrike, a engleski sve više postaje lingua franca u cijelome svijetu - kreolski jezici =  [kontaktni jezici](https://proleksis.lzmk.hr/?p=2255) nastali u svakodnevnoj komunikaciji između bijelih kolonizatora (Engleza, Francuza, Nizozemaca, Portugalaca, Španjolaca) i domorodačkog stanovništva u kolonijama, temelje se na pojednostavljenim elementima jednog ili više eur. jezika pod utjecajem domorodačkih govora i materinski su jezici današnjem stanovništvu - pidžini = tip jezika koji u pravilu nemaju izvornih govornika, služe za sporazumijevanje između raznojezičnih pojedinaca/zajednica, na višejezičnim područjima, nastaju promjenom jednoga jezika ("pojednostavnjivanjem") s utjecajem drugih 10. Definirajte istriotski (istroromanski), istrorumunjski i istrovenetski! - istriotski = skup romanskih govora koji su se do danas očuvali u jugozapadnoj Istri -- latinski dijalekt - istrorumunjski = govor koji se očuvao na sjeveru Istre -- rumunjski dijalekt - istrovenetski = talijanski govor u slovenskom i hrvatskom dijelu Istre -- dijalekt venecijanskog jezika 11. Što je dalmatoromanski (dalmatski)? Navedite dijelove dalmatskog dijasistema! - autohtoni, danas izumrli jezik na jadranskoj obali, nastao u srednjem vijeku kao izravni nastavak govornog latinskog u tadašnjoj romaniziranoj Dalmaciji - dalmatinski dijasistem: jadertinski ili zadarskoromanski, raguzejski ili dubrovačkoromanski i labeatski ili barskoromanski; veljotski ili krčkoromanski -- jadertinski dijalekt 12. Definirajte pojmove supstrat, superstrat, adstrat! Navedite primjere! - supstrat = jezik kojeg je istisnuo iz uporabe jezik došljaka; domaći jezik na nekom području što ga je, iz ovih ili onih razloga, istisnuo iz uporabe uvezeni, naknadno doneseni jezik (jezik došljaka: osvajača ili doseljenika), primjer: latinski koji je istisnuo etrurski, umbrijski, venetski - superstrat = jezik koji se upotrebljava na određenome govornom području nakon što je istisnuo drugi jezik kojim se govorilo na tom području; jezik što su ga na neko područje donijeli došljaci, ali su s vremenom svoj stari jezik napustili i preuzeli domaći jezik starosjedilaca, primjer: mletački - adstrat = jezik ili dijalekt u zemlji koja je susjedna onoj o jeziku koje govorimo; jezik koji paralelno postoji u istom društvu, primjer: engleski i francuski u Kanadi 13. Iz kojih su romanskih slojeva prisutne posuđenice u današnjem hrvatskom jeziku? - iz dalmatoromanskog, mletačkog, talijanskog, tršćanskog 14. Opišite razvoj jezične misli u starom, srednjem i novom vijeku! stari vijek - Indija -- sanskrt = jezik vjerskih tekstova, usporedba sanskrta iz Rgveda i trenutnog sanskrta; Panini, 4. st. pr. Kr.: opis artikulacije glasova, asimilacija/disimilacija, vrste riječi (ime, glagol, prijedlog, čestica), temelji morfologije - Grčka -- filozofija i logika, tradicionalna gramatika naslijedila je terminologiju od Grka, Platon i Aristotel: glasovi, naglasci, vrste riječi, deklinacije, konjugacije; prva gramatika Dionizija Tračanina, ne sadrži sintaksu uzor kasnijim latinskim gramatikama - Rim -- Kvintilijan, Govornikova izobrazba razvoj retorike - preuzimalo, jako malo dodavali svoje srednji vijek - Dante, De vulgari eloquentia pučki jezici se i dalje smatraju barbarskim - humanizam i renesansa -- rađa se zanimanje za pučke idiome, ponovno otkrivanje antičkih tekstova, prijevodi Biblije - renesansa prijelaz iz srednjeg u novi vijek - 17\. i 18. st. racionalizam -- Opća i logička gramatika iz Port-Royala na narodnom jeziku, i danas je osnova po kojoj se sastavljaju školske gramatike - uzor je Chomskom (uz Humboldta) - 18 st. Giambattista Vico, Principi di scienza nuova -- filozofija povijesti - kružni tijek povijesti ljudskog roda, čovjek je povijesno biće, a povijest ciklus uspona i padova; poetska vizija jezika - kraj 18., početak 19. st. romantizam - Franz Bopp -- komparativna gramatika, uspoređivao nordijske i druge IE jezike analizirao konjugacije - Jakob Grimm -- utemeljitelj germanistike (Njemačka gramatika), Grimmov zakon - Friedrich Diez -- utemeljitelj romanistike (Gramatika romanskih jezika) - Franz Miklosich -- utemeljitelj slavistike 15. Tko su *mladogramatičari*? Opišite suprotstavljene reakcije na njihovo učenje! - studenti iz Leipziga, 1878. - „jezici se razvijaju prema strogim i beziznimnim fonetskim zakonima, a ono što se ne može objasniti zakonima, objašnjava se analogijom" beziznimnost fonetskih zakona - glavni teoretičar Hermann Paul - protivnici: - Graziadio Isaia Ascoli -- tal. lingvist, osnivač talijanske dijalektologije, protivio se krutosti slijepih fonetskih zakona koji su isticali mladgr., proučavanje dijalekata pružilo mu je obilje materijala na temelju kojeg je vidio da se ne može prihvatiti takvo mehaničko tumačenje - Hugo Schuchardt -- njem. romanist i jezikoslovac, kritizirao i protivio se krutosti mladogramatičara, proučavao miješane jezike, jezične interferencije na kontaktnim područjima - Antoine Meillet -- franc. indoeuropeist i opći lingvist, bliži strukturalizmu, povezuje jezične činjenice u cjelinu, pojmovni sustav, struktura - lingv. pravci: geolingvistika, idealistička lingvistika, strukturalizam 16. Definirajte: *lingvistička geografija*, *izoglose*, *lingvistički atlasi*. - lingv. disc. koja se bavi analizom jezičnih materijala iz stava da je prostor najbitniji faktor za jezičnu analizu - obrađena građa s terena prikazuje se na kartama i u jezičnim atlasima karte na kojima su umjesto geografskih podataka lingvistički podatci, više takvih podataka skupljeni su u jezični atlas - govore kako se zbilja govori na nekom području - od mjesta (punktovi) do mjesta kako se tamo govori - Georg Wenker -- objavio prve karte za njemački -- pokretač *Njemačkog jezičnog atlasa* - Jules Gilliéron, Edmont Edmont -- prvi objavljeni jez. atlas ALF -- Jules otac geolingv.ž - Karl Jaberg, Jakob Jud: Atlante Italo-Svizzero (AIS) prvi atlas za naše područje bavljena - u HR: - za područje Istre: P. Tekavčič 70.-ih predložio izradu jez. atlasa Istre - do sad objavljeni: Istriotski lingv. atlas, Lingv. atlas pomorske terminologije istarskih govora, Lingv. atlas istarskih čakavskih govora - u IT: - ALI -- izrađuje se - ALIQUOT -- svakodnevni kolokvijalni dijalekti - radi se na E(uropskom)LA, O(pćeslavenskom)LA, Hrvatskom jezičnom atlasu - u novije vrijeme zvučni atlasi - izoglose -- u lingvistici, zamišljena crta do koje se na nekom području šire jezične promjene, mjesta u kojima se jedna jezična pojava koristi - često se na nekom području poklapaju mnoge izoglose pa se tada govori o \'snopovima izoglosa\' koje određuju granice među različitim jezicima/dijalektima stroga razdioba nije moguća - ako jednim područjem prolazi jako puno izoglosa, to se mjesto može zaključiti krajem dijalekta - linija La Spezia -- Rimini: obilježava razliku između romanskih jezika sjeverno i zapadno od linije od onih južno i istočno od linije, još poznata i Roma -- Ancona - proučavanje izoglosa predmet je lingvističke geografije, discipline koju je zasnovao francuski lingvist Jules Gilliéron - Matteo Giulio Bartoli -- spacijalna lingvistika korak dalje od geolingv. - *area* = područje 17. Što su arealne norme? Navedite primjer! - neolingvistika nastoji formulirati nove zakone = arealne norme (zovu se tako kako bi se distancirali od mladogramatičara - najpoznatije one o načelnoj konzervativnosti pobočnih (lateralnih) area i načelnoj inovativnosti kompaktnih središnjih area npr. na SZ i JI kraju južnoslavenskih prostora čuva se stari element oganj dok je na velikom središnjem prostoru prevladao noviji balkanizam vatra - u lateralnim areama (tj. pokranjim, rubnim područjima) čuvaju se stariji jezični oblici - npr. riječ \'više\' za tvorbi analitičkog komparativa: nastavlja se latinski stari oblik MAGIS u lateralnim areama u kojima se govore romanski jezici, tj. u rumunjskom, španjolskom i portugalskom - noviji latinski oblik PLUS pojavljuje se u centralnom dijelu Romanije -- tal, i u franc. jeziku u tal. più - Romanija = područje na kojem se govori romanskim jezicima