Osnove ekonomije skripta PDF

OSNOVE EKONOMIJE ISHOD 1 Ekonomija Znanost o izboru Želje su nam neograničene, a resursi (vrijeme, novac…) ograničeni. Znanost o učinkovitosti. Proučavanje ekonomije nam pomaže da bolje razumijemo svijet u kojem živimo. Mikroekonomija Grana ekonomije koja se bavi...

OSNOVE EKONOMIJE ISHOD 1 Ekonomija Znanost o izboru Želje su nam neograničene, a resursi (vrijeme, novac…) ograničeni. Znanost o učinkovitosti. Proučavanje ekonomije nam pomaže da bolje razumijemo svijet u kojem živimo. Mikroekonomija Grana ekonomije koja se bavi ponašanjem pojedinaca, kućanstava poduzeća i privrednih grana. Temeljna pitanja mikroekonomije: rijetkost dobara, potrebe, cijene proizvodnih činitelja, tržište, troškovi prihod, profit, kamata, plaća,… Osnivačem mikroekonomije smatra se AdamSmith koji je 1776. objavio „Bogatstvo naroda” u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije i od tada se na ekonomiju gleda kao na znanost. (otac ekonomije) Nevidljiva ruka Adama Smitha (laissez-faire) Govori o automatskom djelovanju tržišnog mehanizma. Tržište će najbolje funkcionirati i svima će biti bolje kada pojedinac radi ono što mu je interesu, bez velike državne intervencije. Kada slijedi vlastiti interes i radi najbolje za sebe, istovremeno radi i „za druge”– postiže pozitivne učinke za društvo premda mu to nije bila namjera. Makroekonomija Dio ekonomske znanosti koji proučava ponašanje i funkcioniranje privrede kao cjeline Najvažnije makroekonomske veličine: BDP, Inflacija, Zaposlenost, Izvoz/Uvoz, kamatna stopa, devizni tečaj… „Otac makroekonomije” je John Maynard Keynes koji se suprotstavljao klasičnoj doktrini laissez-fairea. John Maynard Keynes Zagovara aktivnu ekonomsku ulogu države u djelovanju na gospodarstvo. U padovima gospodarskih aktivnosti monetarnom politikom se mogu sniziti kamatne stope i jeftinijim kreditom stimulirati poduzeća na investiranje, što obnavlja ekonomsku aktivnost– smanjuje se nezaposlenost i povećava proizvodnja. Ekonomski ciklus Karl Marx U svojim je radovima kritizirao kapitalizam kao ideologiju koja izrabljuje radnike te koja uzrokuje veliku materijalnu nejednakost među ljudima. Smatrao da će se kapitalizam sam urušiti zbog djelovanje konkurencije te zbog ustanka radnika. Njegove ideje preuzimaju ideolozi komunizma, što rezultira revolucijama i formiranja država s komunističkim/socijalističkim uređenjem, kao što su SSSR i Kina. Jedinstvo mikroekonomije i makroekonomije Međusobno se nadopunjuju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u makroekonomskom okruženju. Što je ekonomija? grčki: OIKOS = kuća, kućanstvo NOMOS= red, običaj, zakon Ekonomija je izučavanje (znanost koja izučava) kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima te tako zadovoljila njihove potrebe i želje. Zakon oskudnosti kaže da kada dobra ne bi bila oskudna tada bi se sve želje i potrebe čovjeka mogle zadovoljiti i resursi se ne bi trebali racionirati budući da bi se moglo proizvoditi doslovno sve - tada ne bi postojali osnovni problemi u ekonomiji sadržani u pitanjima što, kako i za koga proizvoditi. Ekonomija, odabir i ljudske potrebe Ekonomija je znanost koja proučava odabire, a odabiri su nužni jer niti pojedinac, niti država nemaju dovoljno resursa da zadovolje sve svoje potrebe i želje. Potrebe su jedan od ključnih elemenata cjelokupnog ekonomskog promišljanja. Potreba = zahtjev pojedinca za dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućih blagostanja. Ekonomsko dobro Dobra su oskudna jer ljudi žele mnogo više od onoga što gospodarstvo može proizvesti. Ekonomska su dobra oskudna, nisu besplatna i društvo mora birati između ograničenih dobara koja može proizvesti raspoloživim resursima. Ekonomska dobra su sva dobra koja je netko proizveo da bi ih mogli plasirati u prodaju. Za razliku od ekonomskih dobara postoje i slobodna dobra – nalaze se u prirodi i dostupna su svima (zrak, vjetar i sl.). Ekonomija i maksimiziranje Ekonomija je i znanost o maksimiziranju. Maksimiziranje = pronalaženje maksimalne vrijednosti neke funkcije. Ekonomisti žele sa što manje resursa ostvariti što bolji rezultat. Veza oskudnosti i učinkovitosti Kada sa što manje resursa proizvodimo što više dobara onda poslujemo učinkovito. Biti učinkovit znači da smo sa jako malo resursa ostvarili jako veliki rezultat. Učinkovitost je vezana za odnos onoga što smo uložili i što smo postigli. Da bismo ostvarili učinkovitost moramo razmišljati o tri ekonomska pitanja (što, kako i za koga proizvoditi). Teorijska ekonomija se dijeli na: Pozitivna ekonomija Istražuje funkcionalne i kauzalne odnose između ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima Proučava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu Često se označava i pojmom “ekonomska analiza” Primjer: “Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17% radne snage”; „Turizam je u Hrvatskoj glavna gospodarska grana” Normativna ekonomija Sadrži: - Prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s određenih etičkih pozicija - Viziju ekonomske stvarnosti - Naputke (pravila ili norme) Govori kakve bi ekonomske pojave trebale biti Primjer: “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike.”, „Hrvatska se ne bi trebala toliko oslanjati na turizam, nego je potrebno razvijati proizvodnju.” 3 osnovna pitanja ekonomske organizacije 1. Koja se dobra 2. Kako se dobra 3. Za koga se dobra proizvode i u kojim proizvode? proizvode? količinama? Društvo tj. potrošači u Tko će proizvoditi, uz Kako će se ukupna društvu daju informaciju kakvu tehnologiju? proizvodnja zemlje tržištu što žele kupovati - to Koje proizvodne dijeliti -hoće li će bogati je signal proizvođačima što tehnike će se koristiti imati većinu, a siromašni proizvoditi (koja dobra i (sofisticirani softveri ili manjinu? usluge) s obzirom na jeftina radna snaga?) Kako se društveni oskudna sredstva (drvo Način proizvodnje proizvod dijeli između ili namještaj? pizza ili (automatizirana, visoko različitih kućanstava? strojevi za proizvodnju sofisticirana ili ručna tj. Proizvođači moraju pizza?) manualna)? pokriti troškove proizvodnje i zaradu te je logično da proizvode za grupe koje imaju novac. Različiti ekonomski sustavi Društvo na različite načine odgovara na pitanja što, kako i za koga Razlikujemo tri temeljna načina organiziranja nekog gospodarstva : tržišno, plansko ili naredbodavno i mješovito Tržišno gospodarstvo Pojedinci i privatna poduzeća donose glavne odluke o proizvodnji i potrošnji. Poduzeća proizvode dobra koja donose najveće dobitke (što) pomoću najjeftinijih tehnika proizvodnje (kako). Potrošnja je određena odlukama pojedinaca o tome kako potrošiti plaće i profite (za koga). Ekstremno tržišno gospodarstvo – „laissez-faire ili pustite ih da rade” (država se uopće ne miješa u ekonomske odluke). Naredbodavno ili plansko gospodarstvo Država donosi sve važne odluke o proizvodnji i potrošnji, ona je vlasnik nad resursima, usmjerava poslovanje poduzeća i poslodavac je većine radnika (bivši SSSR, Jugoslavija, danas Kuba). Mješovito gospodarstvo Velika većina suvremenih društava su mješovita gospodarstva s elementima tržišnog i naredbodavnog gospodarstva Danas se npr. i u SAD-u većina gospodarskih odluka donosi na tržištu, no država je bitna za donošenje zakona koji uređuju ekonomski život, država pruža usluge obrazovanja, kontrolira zagađenje i slično. Tehnološke mogućnosti društva Granica proizvodnih mogućnosti Inputi i proizvodi Utrošak ili input Inputi su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. Optimalnim kombiniranjem inputa dolazi se do željenog outputa ili proizvoda. Proizvodi su različite korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa i koje se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji. Faktori proizvodnje – inputi Zemlja - svi prirodni resursi koji se zajednički nazivaju faktorom zemlja (npr. šume, pitka voda, obradiva i neobradiva zemlja, riblji fond, rude i sl.) Rad - sveukupnost psihičkih i fizičkih znanja, vještina i sposobnosti koje neka osoba ima i koje može koristiti u procesu proizvodnje Kapital - Trajna dobra proizvedena s namjerom da proizvode i povećavaju druga dobra (strojevi, ceste, računala, čeličane, građevine, automobili…) Odabir koliko proizvoditi Društvo se sastoji od određenog broja stanovnika, tehnologije, kapitalnih dobara, prirodnih izvora itd. -> resursi Ograničenost resursa prisiljava ljude i društvo na odabir između alternativnih uporaba rijetkih resursa, odnosno da odaberu ono što između relativno rijetkih dobara proizvoditi. Granica proizvodnih mogućnosti Ekonomski model koji opisuje što i u kojim količinama neko društvo može proizvesti. Temelji se na nekoliko pretpostavki: - Zemlje, države nemaju neograničene količine dobara - Svi resursi su ograničeni - Ograničavajuća je i tehnologija Potrebno je odabrati između ograničenih mogućnosti Problem se pokušava riješiti ekonomskim modelom granice proizvodnih mogućnosti. U modelu se pretpostavlja da je moguće proizvoditi samo dva različita dobra, pa se izbor može jednostavno prikazati. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI Maksimalna količina proizvodnje koju neko gospodarstvo može proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetima. Pokazuje različite kombinacije proizvoda koje se mogu proizvesti u gospodarstvu koristeći se dostupnim faktorima proizvodnje i dostupnom tehnologijom proizvodnje. Grafički prikaz GPM-a i pojam oportunitetnog troška Ako se želi proizvoditi više jednog dobra, nužno se mora proizvoditi manje drugoga (ako se nalazimo na granici proizvodnih mogućnosti – svi resursi su max iskorišteni). Oportunitetni trošak - jednak iznosu dobra kojeg se treba odreći da bi se dobilo više drugoga dobra. o Npr. ako se nalazimo u točki B gdje proizvodimo 1.000 tenkova i 950.000 bušela pšenice, za prelazak u točku C – proizvodnja dodatnih 1.000 tenkova (za ukupno 2.000) zahtijeva da smanjimo proizvodnju pšenice na 850.000 bušela tj. manja je za 100.000 bušela. o Oportunitetni trošak proizvodnje dodatnih 1.000 tenkova je 100.000 bušela pšenice koje se moramo odreći. Što više proizvodimo tenkova, to se više proizvodnje pšenice moramo odreći – zakon rastućih oportunitetnih troškova. Zašto oportunitetni troškovi rastu kako se krećemo po krivulji GPM? Zato što su mnogi resursi po svojoj prirodi namijenjeni jednoj svrsi bolje nego drugoj. U privredi koja je u točki A, proizvodimo samo pšenicu u koju ulažemo sve svoje resurse, a neki od njih bi možda bili bolje uloženi u proizvodnju tenkova (pr. neki zaposlenici bi bili produktivniji u tvornici nego na polju, no ipak oni bi zbog toga što proizvodimo samo pšenicu bili prisiljeni raditi na polju. Svu zemlju koju privreda posjeduje trošimo na proizvodnju pšenice, čak i onu koja nije najbolja za poljoprivrednu proizvodnju, i koja bi možda bila bolje iskorištena da smo na njoj sagradili tvornicu tenkova). Kada se pomičemo iz točke A u točku B- ulažemo u pravilu samo najbolje i najprikladnije resurse u proizvodnju tenkova. Zato nam u početku proizvodnja pšenice ne pada u tolikoj mjeri. Kako se pomičemo dalje na krivulji i povećavamo proizvodnju tenkova, tako sve više vitalnih resursa za proizvodnju pšenice dajemo u proizvodnju tenkova (više plodne zemlje, više poljoprivrednika prelazi u tvornice i sl.) i zato proizvodnja pšenice počinje sve više i više opadati. Kažemo da oportunitetni trošak proizvodnje dodatnog tenka raste jer moramo se odreći sve veće količine proizvodnje pšenice. Efikasna i neefikasna privreda Efikasna Neefikasna Privreda posluje na granici svojih Proizvodi se manje nego što bi se mogućnosti. moglo korištenjem dostupnih resursa. Efikasno se koriste ograničeni resursi Moguće je povećati proizvodnju – dobiva se sve što je moguće dobiti jednog proizvoda, a da to ne izazove od resursa koji su u posjedu. smanjenje proizvodnje nekog drugog To znači: Povećanje proizvodnje jednog proizvoda. proizvoda moguće je ostvariti samo Događa se zbog neučinkovitosti u na račun smanjenja proizvodnje nekog nekoj od faza proizvodnog procesa. drugog proizvoda Točke NA krivulji granice proizvodnih mogućnosti. Neefikasna privreda – točka W – proizvodimo 2.000 tenkova i 400.000 bušela pšenice. Bez dodatnih odricanja od količine pšenice mogli bismo dosegnuti točku E i proizvoditi više tenkova. Resurse ne koristimo na najefikasniji način -možda ljudi koji sada proizvode tenkove bi mogli biti bolji poljoprivrednici, i možda neki ljudi koji su “zapeli” na poljoprivredi bi bili bolji u tvornici tenkova. Pomak granice proizvodnih mogućnosti Ljudske potrebe su neograničene, a resursi su ograničeni. Zbog toga svako gospodarstvo ima problem organizacije proizvodnje uz ograničene resurse da bi se zadovoljile potrebe društva na najvišem mogućem stupnju. Međutim, GPM nije dana jednom zauvijek. Ona se zasniva na određenoj razini tehnologije i fiksnim količinama resursa. Pomak GPM Tehnološki napredak može promijeniti granicu proizvodnih mogućnosti. Može ju povećati, pomaknuti od ishodišta grafikona. Povećavaju se proizvodne mogućnosti, može se proizvoditi više. Pomak se ostvaruje i kada se poveća količina resursa. Kada se promijeni tehnologija ili količina resursa, krivulja GPM mijenja svoj položaj i gospodarstvo može proizvoditi više proizvoda uz punu zaposlenost raspoloživih resursa. ISHOD 2 Što je uzrokovalo nastanak tržišta? Specijalizacija / podjela rada Produktivnost Razmjena Trgovina Specijalizacija, trgovina i podjela rada Specijalizacija - Omogućuje svakoj osobi i zemlji da najbolje iskoristi svoje prednosti – ostvaruje se kada ljudi usredotočuju svoje napore na poseban skup zadaća - Rad, kapital i zemlja su specijalizirani - Omogućava mrežu trgovine između pojedinaca i naroda - Različiti ljudi i zemlje se specijaliziraju na određenim područjima te se uključuju u dobrovoljnu razmjenu onoga što su proizveli za ono što im je potrebno Tržište - mehanizam putem kojega se susreću kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge (npr. Tržište rada) - Tržišno gospodarstvo – mehanizam za usklađivanje ljudi, aktivnosti i poslovanja putem sustava cijena i tržišta - Ključni elementi na tržištu: o Cijena= vrijednost dobara izražena u novcu o Količina nekog dobra ili usluge Tržišna ravnoteža - Uravnoteženost svih različitih kupaca i prodavatelja - Tržište pronalazi cijenu koja istodobno zadovoljava želje kupaca i prodavatelja kroz istodobno rješavanje tri ekonomska problema: što, kako i za koga proizvoditi Suvremena gospodarstva - Proizvodi se stotine tisuće različitih dobara - Dobra je moguće proizvesti na različite načine - Milijarde potrošača sa različitim ukusima i preferencijama - Okruženje se stalno mijenja Problem - Kako odrediti tko će, kako i koliko čega proizvoditi? - Kako i kome distribuirati proizvedena dobra? o RJEŠENJE - TRŽIŠTE Kružni tok tržišnog gospodarstva - Gospodarstvo se sastoji od milijuna sudionika - Svaki sudionik bavi se ekonomskim aktivnostima- proizvodi, prodaje, kupuje, zapošljava... - Kružni tok tržišnog gospodarstva pojednostavljuje razmišljanje o svim aktivnostima svih sudionika kružnog toka - Prikazuje kako je gospodarstvo organizirano i kako sudionici gospodarstva međusobno djeluju - Gospodarstvo je pojednostavnjeno, pa sadrži dva tipa donosioca odluka: o Domaćinstva (kućanstva) o Poduzeća ▪ Oni su nositelji ponude i potražnje Poduzeća - Proizvode dobra i usluge - Koriste faktore proizvodnje: zemlja, rad i kapital Kućanstva - Vlasnici faktora proizvodnje - Potrošači dobara i usluga koja poduzeća proizvode Što ili tko je država - Institucija koja se bavi političkom organizacijom društva i rješavanjem kolektivnih i političkih problema neke društvene zajednice - Bavi se regulacijom i organizacijom velikog društvenog sustava i njegovih podsustava (ekonomija, zdravstvo, školstvo, energetika, obrana...) - Pomoću države kao organizacije nositelji državne vlasti izravno ili neizravno reguliraju ekonomski, obrazovni, zdravstveni, obrambeni i druge podsustave neke zemlje Koja je ekonomska uloga države? Povećanje učinkovitosti - Promiče konkurenciju - Smanjuje eksternalije - Osigurava javna dobra Promovira jednakost - Preraspodjeljuje dohodak - Koristi fiskalni sustav tj. Poreze i javne rashode Jača makroekonomsku stabilnost i rast - Smanjuje nezaposlenost - Smanjuje inflaciju - Potiče ekonomski rast Kako država ispravlja nepravilnosti tržišta? Neefikasnost (monopol, eksternalije i javna dobra) - Antitrustovski i antimonopolitički zakoni - Zakoni protiv onečišćenja, uredbe protiv pušenja - Obrana od poplave, izgradnja nasipa, svjetionici Nejednakost (neravnomjerna raspodjela dohotka i bogatstva) - Progresivno oporezivanje dohotka i imovine - Potpore za niže dohodovne razrede Makroekonomski problemi (poslovni ciklusi, nezaposlenost, inflacija, ekonomski rast/pad) - Monetarna politika : kontrola tečaja, ponuda novca, kamate.. - Fiskalna politika: oporezivanje, subvencije, državna potrošnja... - Izgradnja infrastrukture: obrazovanje, prekvalifikacije, prometnice... - Kontrola budžeta (državnih primitaka i potrošnje) Ponuda i potražnja Potražnja - Količina dobara i usluga koju su kupci spremni kupiti po određenoj cijeni - Ovisi o tržišnoj cijeni- što je veća cijena dobra na tržištu ( a drugi čimbenici su ostali isti), količina koju su kupci spremni kupiti je manja - Cijena dobra i potraživana količina su obrnuto proporcionalne veličine - kada jedna veličina raste druga se smanjuje o Efekt supstitucije – kada cijena dobra raste, kupujemo zamjensko dobro o Efekt dohotka – kada cijena dobra raste, a moj dohodak se ne mijenja – ostaje mi manje dohotka za potrošnju pa kupujem manje Cetris paribus – kada promatramo neke varijable, sve ostale varijable su nepromijenjene Čimbenici potražnje - Prosječni dohodak potrošača - Veličina tržišta - Cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata) - Ukusi i preferencije - Posebni utjecaji (npr. poplava potres..) Krivulja potražnje - Potražnja se označava slovom D - Na okomitoj osi se označava cijena P a na vodoravnoj osi označavamo količinu Q - Krivulja potražnje ima negativan nagib, padajući iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku (zakon negativno nagnute potražnje) Pomak po krivulji i pomak krivulje potražnje - Promjene li se tržišne cijene doći će do promijenjene tražene količine - grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje - Promjene li se čimbenici potražnje pri danim cijenama doći će do pomaka krivulje potražnje - Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo Ponuda - Količina dobara koju su proizvođači spremni ponuditi na tržištu - Ovisi o tržišnoj cijeni - što je veća cijena dobara na tržištu ( a drugi čimbenici su ostali isti), količina koju su prodavatelji spremni ponuditi je veća - Cijena dobara i potraživana količina su proporcionalne veličine - kada jedna veličina raste, druga raste Čimbenici ponude - Tehnologija - Cijene inputa - Cijene povezanih dobara - Državne politike - Posebni utjecaji Krivulja ponude - Ponuda se označava slovom S - Na okomitoj osi se označava cijena P, a na vodoravnoj osi označavamo količinu Q - Rastuća s lijeva na desno Pomak po krivulji te pomak krivulje ponude - Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine - grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude - Promjene li se čimbenici ponude pri istim cijenama doći će do pomaka krivulje ponude - Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo Tržišna ravnoteža - Kada se na tržištu ponuda i potražnja izjednače dolazi do tržišne ravnoteže - U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi - Uvijeti tržišne ravnoteže S = D - Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena, a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina Tržišna neravnoteža - Ako je ponuda veća ili manja od potražnje dolazi do tržišne neravnoteže - Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne doći će do viška ponude o Pri takvim cijenama sva se roba ne može prodati, pa se cijene moraju smanjiti o Tržište kupaca - Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne doći će do viška potražnje i rasta tržišnih cijena - Pri ravnotežnoj cijeni nema viška ponude i potražnje pa se zato ona naziva i cijenom koja raščišćava tržište Tržišni automatizam - Tržište djeluje automatski prilagođavajući cijene i količine - Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene - Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene - Slobodno djelovanje tržišta kroz određivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora ISHOD 3 Elastičnost ponude i potražnje Uvod - Elastičnost pripada području proučavanja mikroekonomije odnosno ponašanja pojedinačnih poduzeća, potrošača i tržišta - Unutar mikroekonomije se, između ostalog, proučava zašto neurokirurzi i tekstilni radnici zarađuju toliko različito - Mikroekonomija je ključna za razumijevanje pada cijena računala i razloga eksponencijalnog rasta širenja uporabe računala, jer uključuje primjenu alata ponude i potražnje Elastičnost - Nam govori o tome koliko je neka ekonomska veličina osjetljiva na promjenu neke druge ekonomske veličine s kojom se nalazi u zavisnom odnosu - Stupanj te osjetljivosti mjeri se koeficijentom elastičnosti, koji općenito izražava odnos između postotne promjene zavisne ekonomske veličine i postotne promjene nezavisne ekonomske veličine Zavisna i nezavisna varijabla - Nezavisna varijabla utječe na zavisnu i mijenja ju. Pri tome nema utjecaja na nezavisnu varijablu - Ako će se povećati plaća (nezavisna varijabla) možemo očekivati i rast potrošnje (zavisna varijabla) Cjenovna elastičnost ponude i potražnje - Ponuda i potražnja često nam govore povećavaju li određeni čimbenici količine ili ih smanjuju - Da bismo imali koristi od alata ponude i potražnje potrebno je znati koliko ponuda i potražnja reagiraju na promjene cijena - Da bismo mogli donositi kvalitetne odluke o cijeni, nije dovoljno znati da će se potražnja smanjiti ako se cijena poveća (ili obratno), već i za koliko će se smanjiti (odnosno hoće li povećanje potražnje biti manje ili veće od povećanja cijene) - - određena dobra su jako osjetljiva na promjenu cijena (primjerice, putovanja za odmor), dok neka dobra vrlo slabo reagiraju na promjene cijene (primjerice hrana ili električna energija) - Kvantitativni odnos između cijene i kupljene količine analizira se pomoću koncepta elastičnosti Cjenovna elastičnost potražnje (cjenovna elastičnost) Ed - Reakcije potražnje potrošača na promjene cijena - Mjeri koliko će se tražena količina dobara promijeniti kada se promijeni njegova cijena - Računa se kao postotna promjena tražene količine podijeljena s postotnom promjenom cijene - Formula : ED = POSTONA PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE /POSTOTNA PROMJENA CIJENE - dobra se značajno razlikuju s obzirom na cjenovnu elastičnost - Kod dobra s visokom cjenovnom elastičnosti kažemo da to dobro ima “elastičnu” potražnju, što znači da njegova količina potražnje jako reagira na promjene cijene - Kod dobra s niskom cjenovnom elastičnosti kažemo da to dobro ima “neelastičnu” potražnju, što znači da njegova količina potražnje slabo reagira na promjene cijena Kategorije cjenovne elastičnosti - Cjenovno elastična potražnja: promjena cijene od 1 posto uzrokuje promjenu tražene količine veću od 1 posto. Koeficijent elastičnosti veći od 1 - Cjenovno neelastična potražnja: promjena cijene od 1 posto uzrokuje promjenu tražene količine manju od 1 posto. Koeficijent elastičnosti manji od 1 - Jedinično elastična potražnja: postotna promjena količine upravo jednaka postotnoj promjeni cijene. Koeficijent elastičnosti jednak 1 Ključni koraci prilikom izračuna elastičnosti 1. Iz brojki se ukaljana oznaka minus i sve postotne promjene se tretiraju kao pozitivne 2. Definicija elastičnosti koristi postotne promjene cijene i potražnje (a ne apsolutne promjene) zbog čega elastičnost ostaje nepromijenjena bez obzira mjere li se cijene u centima i dolarima 3. Kod izračuna postotnih promjena cijena i količina se koristi uprosječivanje pa je prema tome točna formula za izračun elastičnosti : (q cijena, p potražnja) O čemu ovisi elastičnost potražnje? - Nužnost dobra (mlijeko ili skupi sat?) o Veću elastičnost potražnje imaju luksuzna dobra - Dostupnost supstituta (gorivo ili ljetovanje u Hrvatskoj?) o Što je više mogućih supstituta, veća je elastičnost potražnje - Vrijeme reakcije potrošača (kako će porast cijene goriva utjecati na potražnju u roku od 1 godine/5 godina? o Što je duže promatrano vrijeme, veća je elastičnost potražnje - Udio u osobnom dohotku (sol ili novi televizor?) o Što je udio dobra u dohotku manji, manja je elastičnost potražnje Elastičnost i prihod - Poduzeća zanima hoće li povećanje cijene povećati ili smanjiti prihode - Posebno važno, npr. Za avioprijevoznike, nogometne ekipe, časopise, marketinške agencije... svi oni trebaju donijeti odluku o tome hoće li im više cijene nadoknaditi nižu potražnju - Ukupan prihod = cijena x količina - Ako se zna cjenovna elastičnost potražnje, zna se i što će se dogoditi s ukupnim prihodom kada se cijena promijeni - Kada je potražnja cjenovno neelastična, sniženje cijene umanjuje ukupni prihod - Kada je potražnja cjenovno elastična, sniženje cijene povećava ukupni prihod - Kada je potražnja jedinično elastična, sniženje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda Cjenovna elastičnost ponude - Reagiranje ponuđene količine nekog dobra na njegovu tržišnu cijenu - Računa se kao postotna promjena ponuđene količine podijeljena s postotnom promjenom cijene - Formula: - Ekstremni slučaj potpuno fiksne ponuđene količine: pokvarljiva riba na tržištu koja se treba prodati po bilo kojoj cijeni (nulta elastičnost ili potpuno neelastična ponuda, vertikalna krivulja ponude) - Drugi ekstrem, malo sniženje cijene uzrokovat će da količina ponude padne na nulu, dok će i najmanji porast cijene rezultirati beskonačno velikom ponudom (horizontalna krivulja ponude) Čimbenici koji određuju elastičnost ponude - Raspoloživost proizvodnih kapaciteta - Mobilnost proizvodnih faktora - Stanje zaliha - Razdoblje - Dužina proizvodnog procesa - Ponuda je elastičnija kada su veće mogućnosti da se proizvodnja poveća, a one ovise o : o Proizvodnim kapacitetima ( što su veći i ne iskorišteniji to je ponuda elastičnija)  o Mobilnosti proizvodnih faktora ( ako se inputi mogu lako nabaviti po tekućim cijenama, proizvodnja se može povećati i zbog relativno malog povećanja cijene na tržištu o Zalihama ( ako su velike, elastičnost je veća - velike zalihe omogućavaju da se na tržište brzo plasira roba koja je na raspolaganju, ako zaliha nema, roba se prvo mora proizvesti) o Većoj sposobnosti proizvođača da se prilagodi promjenama i ako je proizvodni proces kratak Primjena na glavna ekonomska pitanja - primjeri na koji način elastičnost može pomoći u razumijevanju brojnih osnovnih gospodarskih trendova i pitanja ekonomske politike: o Opadanje poljoprivrede o Učinci poreza na određeni sektor (primjer poreza na benzin) o Posljedice različitih vrsta državne intervencije na tržištima Ekonomika poljoprivrede - Poljoprivreda je nekoć bila najveći pojedinačni američki sektor (prije više od stotinu godina polovica je američkog stanovništva živjela i radila na farmama, dok se danas manje od 3 % radne snage bavi poljoprivredom) - Istodobno su cijene poljoprivrednih proizvoda padala u odnosu na ostale cijene u gospodarstvu (prosječni dohodak obitelji se više nego udvostručio, a dohodci u poljoprivredi su stagnirali) Poljoprivredne nevolje proizlaze iz ekspanzivne ponude i neelastične potražnje - Ponuda je uslijed impresivnog tehnološkog napretka rasla brže od potražnje za poljoprivrednim proizvodima - Zbog toga, konkurencijske cijene poljoprivrednih proizvoda imaju tendenciju pada Etičnost postizanje tržišne ravnoteže - Da bi se cijene poljoprivrednih proizvoda zadržale na razinama koje zadovoljavaju proizvođače, manipulira se s ponudom - Smanjenje proizvodnje uzrokuje rast cijena, zbog neelastičnosti potražnje Utjecaj poreza na cijenu i količinu - Države nameću poreze na širok spektar roba : cigarete, alkohol, uvozna dobra, telefonske usluge... - Kako bismo znali tko stvarno snosi teret poreza trebaju nam ponuda i potražnja Opće pravilo za prevaljivanje poreza - Porezna incidencija označava konačni ekonomski učinak poreza na realne dohotke proizvođača i potrošača odnosno utjecaj poreza na dohotke proizvođača i potrošača - Incidencija ovisi o relativnim elastičnostima ponude i potražnje: 1. Porez se prevaljuje na potrošače ako je potražnja neelastična u odnosu na ponudu 2. Porez se prevaljuje na proizvođače ako je ponuda relativno neelastična u odnosu na potražnju Subvencije - Dok porezi obeshrabruju potrošnju neke robe, subvencije se koriste kako bi ohrabrile proizvodnju Minimalni pragovi i maksimalni plafoni - Propisivanje maksimalne ili minimalne cijene od strane države - Kontrole cijena po sektorima i kontrole nadnica imaju tendenciju stvaranja velikih ekonomskih poremećaja - Dva važna primjera državne intervencije: minimalna nadnica i kontrola cijene benzina Kontroverza minimalnih nadnica - Minimalna nadnica/plaća : određuje minimalni iznos kojeg poslodavci mogu isplatiti radnicima po satu - Pitanje minimalne nadnice uzrokuje neslaganja čak i među najpoznatijim ekonomistima - Nobelovac Gary Becker je izjavio: “povisite minimalnu nadnicu i ljudi će izgubiti posao” - Druga skupina dobitnika Nobelove nagrade izjavila je : “Vjerujemo da se savezna minimalna nadnica može povećati za umjeren iznos bez značajnijeg ugrožavanja mogućnosti za zapošljavanje” Kontrole cijene energenata - Primjer: država propisuje cjenovni plafon o Cijena nafte naglo poraste (smanjena ponuda i brzorastuća potražnja ili politička nestabilnost na Bliskom Istoku i slično) o Političari u toj situaciji mogu tražiti od vlade da postavi plafon na cijenu nafte kako naftne kompanije ne bi “previše” profitirale Primjena ponude i potražnje u marketinškom odlučivanju Komponente marketinške ponude - Koncept vrijednosti uzima u obzir ukupno korist koju potrošač dobije kupnjom proizvoda - Što je percepcija viša potrošač je spreman platiti više Čimbenici potražnje u marketingu - Cijena - Raspoloživi ili diskrecijski dohodak - Cijene konkurenata - Ukus potrošača - Marketinške aktivnosti - Tržišta - Percepcija potrošača - Sezonalnost Tržišno orijentirana metoda određivanja cijene - Metoda određivanja cijena prema potražnji podrazumijeva određivanje cijena prema razini potražnje, pri čemu se, što je moguće više točnije, treba odrediti potražnja uzimajući u obzir različitu razinu cijena - Kada je potražnja za određenim proizvodom na tržištu velika, cijena istog proizvoda će biti određena na visokoj razini - Nasuprot tome, kada je potražnja na tržištu mala cijena tog proizvoda će biti niska ISHOD 4 POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA Marketinški pristup ponašanju potrošača Ponašanje potrošača predstavlja proces Ono uključuje i poslije prodajne procese pribavljanja i konzumiranja proizvoda, koji obuhvaćaju vrednovanje i poslije usluga i ideja od potrošačke jedinice prodajno ponašanje Ponašanje u kupnji - Područje ponašanja potrošača istražuje kako pojedinci grupe ili organizacije odabiru, kupuju, koriste i gospodare dobrima, uslugama idejama ili iskustvima koje zadovoljavaju svoje potrebe i želje - Polazna točka za razumijevanje ponašanja kupaca je model reakcije na podražaje, pri čemu je zadatak marketara (prodavatelja) spoznati što se događa u svijesti kupaca tijekom cijelog procesa - Ponašanje potrošača čini niz psiholoških i fizičkih aktivnosti koje poduzima pojedinac ili kućanstvo u procesu odabira kupnje i konzumiranja proizvoda ili usluga - Pri tome potrošači mogu imati različite uloge: korisnik, platitelj, kupac Kotlerov model ponašanja potrošača - black box potrošača Ponašanje u kupnji - Na odabir utječu raspoloživi resursi potrošača:  o Vrijeme o Novac – ovim područjem se bavi ekonomska teorija o Sposobnost prihvaćanja i razmatranja informacija o proizvodu ili usluzi – ovim područjem se bavi bihevioralna ekonomija Izbori i teorija korisnosti - Da bi se objasnila ponašanja potrošača, ekonomija se oslanja na pretpostavku da ljudi biraju ona dobra i usluge koje najviše vole/cijene - Da bi opisali način na koji potrošači biraju između različitih potrošačkih mogućnosti, ekonomisti su razvili pojam korisnosti - Korisnost označava zadovoljstvo odnosno odnosi se na to kako potrošači rangiraju različita dobra i usluge - Ako košarica A za Smitha ima veću korisnost od košarice B, rangiranje ukazuje na to da Smith preferira A nauštrb B - Praktično razmišljanje o korisnosti: korisnost je subjektivno zadovoljstvo ili korist koju neka osoba izvodi korištenjem nekog dobra ili usluge - Korisnost nije neka psihološka funkcija ili osjećaj koji se može opažati ili mjeriti. Korisnost je prije svega znanstvena konstrukcija koju ekonomisti koriste da bi razumjeli kako racionalni potrošači donose odluke - Funkcije potražnje potrošača izvodimo iz pretpostavke da ljudi donose odluke koje im donose najveće zadovoljstvo ili korisnost - Pretpostavlja se da ljudi maksimaliziraju svoju korisnost što znači da odabiru košaricu potrošačkih dobara koju najviše vole Model ponašanja potrošača - Cilj : maksimizacija korisnosti, tj. Zadovoljstva o Zadovoljstvo proizlazi iz utrošene količine dobara i usluga: što veće količine, to veći stupanj zadovoljenja potreba, to veće zadovoljstvo - Ograničenja: dohodak i cijene dobara i usluga Objektivne teorije vrijednosti/korisnosti 1. RADNA teorija vrijednosti: uložen rad (npr. Kreativan rad, intelektualno vlasništvo) 2. Teorija TROŠKOVA PROIZVODNJE: trošak inputa uloženih u proizvodnju (npr. Konzerva povrća, cipele, namještaj) Subjektivne teorije vrijednosti/korisnosti 1. KARDINALNA teorija: intenzitet korisnosti se može izmjeriti i prikazati brojem a. Granična korisnost b. Zakon opadajuće granične korisnosti c. Načelo jednako graničnosti d. Potrošačev višak (ili probitak) i. Za koliko će se povećati ukupna korisnost ako kupim još jedne cipele ili popijem još jedan sok 2. ORDINALNA teorija: intenzitet korisnosti se ne može mjeriti i prikazati brojem, može se samo uspoređivati koje nam je dobro korisnije (tj. Pruža veće zadovoljstvo) od nekog drugog a. Indeferencija b. Krivulja i mapa indeferencije c. Granična stopa supstitucije dobara d. Budžetska krivulja ili krivulja/pravac budžetskog ograničenja e. Potrošačeva ravnoteža i. Potrošač bira između onih kombinacija dobara koje mu daju jednaku korisnost, npr. Svejedno je hoću li ručati jednu pizzu ili hamburger, pri tome potrošači nastoje u okviru svojeg raspoloživog dohotka maksimizirati korisnost 3. Teorija OTKRIVENE PREFERENCIJE: ponašanje potrošača smije se analizirati isključivo temeljem kategorija koje se mogu izmjeriti na tržištu (cijene, dohodak, kupljene i prodane količine); ako su te veličine poznate, lako se može predvidjeti ponašanje potrošača. Na neki način ova teorija predstavlja istraživanje tržišta. Teorija korisnosti i potrošačevog izbora - Pojam korisnosti u ekonomiju je uveo engleski filozof Jeremy Bentham - Dvije su teorije korisnosti: o Kardinalisti : Korisnost se može kvantitativno izraziti u jedinicama korisnosti (util) o Ordinalisti: Korisnost je kvantitativno nemjerljiva kao što su nemjerljivi osjećaji poput ljubavi ili mržnje Kardinalna teorija: vrste korisnosti - Pod pretpostavkom da svotu korisnosti koju potrošač ima od uporabe pojedinih jedinica nekog dobra možemo kvantitativno izraziti, razlikujemo: o Granična korisnost (GK) o Ukupna korisnost (UK) Granična korisnost i zakon opadajuće granične korisnosti - Primjer sladoled o Potrošnja prve kugle sladoleda donosi određenu razinu korisnosti o Druga kugla pruža dodatnu korisnost o Pojedete li previše sladoleda umjesto porasta korisnosti će vam pozliti - Granična korisnost označava korisnost koju dobivate korištenjem dodatne jedinice nekog dobra - Izraz “granični” je ključni ekonomski pojam i uvijek označava “dodatno” ili “ekstra” - Pokazuje koliko će se povećati ukupna korisnost ako se količina dobra poveća za jednu jedinicu - Granična korisnost označava dodatnu korisnost koja se dobiva korištenjem dodatne jedinice neke robe - Izražava se kao odnos između promjene ukupne korisnosti i promjene količine: GK=ΔUK/ΔQ Zakon opadajuće granične korisnosti - Kaže da količina dodatnog ili graničnog zadovoljstva opada kada osoba troši sve više i više nekog dobra - Kaže da će, raste li količina utrošenog dobra, granična korisnost imati tendenciju smanjenja Ukupna korisnost - Korisnost cjelokupne količine nekog dobra ili usluge - Dobiva se zbrajanjem graničnih korisnosti svakog trošenog dobra  - Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje kako se povećanjem potrošnje ukupna korisnost povećava, ali po sve nižoj stopi - Krivulja ukupne korisnosti doseže svoj maksimum kada je granična korisnost jednaka 0 - U svim slučajevima gdje je granična korisnost negativna ukupna korisnost će se smanjivati, a njena krivulja u tom segmentu imat će negativan nagib Načelo jednakograničnosti: jednakost graničnih korisnosti po dolaru za svako dobro Polazimo od pretpostavke da svaki Kakve su posljedice maksimiziranja potrošač maksimizira svoju korisnost, korisnosti? što znači da odabire najpoželjniju košaricu dobara od onih koje su dostupne. - Potrošnju organiziramo tako da posljednji dolar potrošen na svako dobro donosi jednaku graničnu korisnost - U takvoj situaciji postiže se maksimalno zadovoljstvo ili korisnost od kupnji! Granična korisnost dohotka - Ako bilo koje dobro daje veću graničnu korisnost po dolaru, povećavamo svoju korisnost povlačeći novac od drugih dobara i više trošeći na to dobro – sve dok zakon opadajuće korisnosti ne izjednači graničnu korisnost po jednom dolaru s korisnošću drugih dobara - Ako neko dobro daje manju graničnu korisnost po dolaru od zajedničke razine, kupovat ćemo manje tog dobra sve dok se granična korisnost posljednjeg dolara utrošenog na to dobro ne podigne na zajedničku razinu - Opća granična korisnost po dolaru za sva dobra pri potrošačevoj ravnoteži naziva se granična korisnost dohotka - Viša cijena nekog dobra smanjuje potrošačevu željenu potrošnju tog dobra, zbog čega opada i krivulja potražnje GK A / cijena A = GK B/ cijena B= GK C / cijena C Ključni pojmovi - Efekt supstitucije – javlja se kada nas viša cijena nekog dobra navede da potrošnju toga dobra supstituiramo potrošnjom drugih dobara - Efekt dohotka – promjena količine potražnje za nekim dobrom uzrokovana promjenom njegove cijene koja ima učinak na promjenu realnog dohotka potrošača - Dohodovna elastičnost - postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom podijeljena postotnom promjenom dohotka - Supstituti, komplementarna i nezavisna dobra Paradoks vrijednosti - Pitanje koje prije više od 200 godina postavio Adam Smith: “ Kako dobra koja su čovjeku najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu, a dobra bez kojih čovjek može živjeti kao što su zlato i dijamanti imaju veliku vrijednost i cijenu?” - Smith je iz navedenog zaključio da korisnost ne određuje vrijednost, već količina rada uložena u njegovu proizvodnju - Nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao ukupnu od granične korisnosti. Cijena vode i dijamanata određena je njihovom graničnom korisnošću - Kako vode ima u izobilju njena granična korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uopće nema - Obrnuto je s dijamantima. Oni su rijetki pa je njihova granična korisnost visoka pa time i cijena Ordinalna teorija - Polazi od toga da mjerenje korisnosti u kardinalnom smislu nije moguće, jer nema odgovarajuće mjere - Korisnost je subjektivno definirana i varira od jednog do drugog potrošača; čak i kod jednog potrošača od situacije do situacije - Jedinica mjere korisnosti je util= granična korisnost/cijena - Mjerenje korisnosti u kardinalnom smislu nije potrebno, nego je dovoljno ordinalnim mjerenjem (uspoređivanjem i rangiranjem) ustanoviti koju od dostupnih kombinacija količina različitih proizvoda (košara dobara) potrošač preferira ili eventualno njihovom potrošnjom postiže jednaku satisfakciju pa im daje jednako značenje Krivulje indiferencije - Vilfredo Pereto - Najpoznatiji po principu 80-20 : 20% uloženog vremena donose 80% rezultata; 80% prihoda postiže se od prodaje 20% kupaca, itd. - Razvio krivulje indeferencije - Krivulje indeferentnosti pokazuju sve one kombinacije dobara X i Y koje potrošaču daju jednaku korisnost - Potrošač je kretanjem po krivulji indeferencije ravnodušan u izboru bilo kojeg od dva ponuđena dobra, jer osiguravaju istu razinu korisnosti - Spajaju one kombinacije utroška dobara koje će osigurati istu razinu korisnosti Granična stopa supstitucije dobara - Uzme li se više jednog dobra, potrebno je smanjiti potrošnju drugog dobra - - nagib krivulje indeferencije je jednak omjeru graničnih korisnosti dvaju dobara i naziva se granična stopa supstitucije dobara Mapa krivulja indeferencije - Više krivulja indeferentnosti na jednom grafu čini mapu krivulja indeferencije - Krivulje indeferentnosti dalje od ishodišta prikazuju kombinaciju dobara koje daju višu razinu zadovoljstva - Krivulje indeferentnosti bliže ishodištu prikazuju kombinaciju dobara koje daju nižu razinu zadovoljstva - Krivulje indeferentnosti se nikada ne sijeku Izbor potrošača - Potrošač u svom izboru, pod pretpostavkom nepostojanja ograničenja, uvijek bi nastojao izabrati onu krivulju koja je najudaljenija od ishodišta jer mu ona pruža najveću korisnost - U praksi on je ograničen visinom svog dohotka i cijenama dobara tako da se on u svom izboru rukovodi mogućim, a ne željenim - Ograničenja što ga svojom visinom nameće dohodak grafički se prikazuje budžetskom krivuljom odnosno krivuljom budžetskog ograničenja - Budžetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje se mogu ostvariti pri danom dohotku uz pretpostavku da se on u cijelosti troši - Budžetski pravac određuje prave financijske mogućnosti potrošača: Px*Qx + Py* Qy Ravnoteža potrošača - Ostvaruje se kada potrošač pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva - Grafički se ona postiže u točki gdje budžetska krivulja tangira krivulju indiferencije - U točki tangencije obje krivulje i ona indeferencije i ona budžetskog ograničenja imaju isti nagib - Ostvaruje onda kada se granična stopa supstitucije izjednači s relativnim cijenama - Uvijet ravnoteže potrošača: o MU(x)/MU(y)= Px/Py - Krivulja indeferencije dalje od točke tangencije pokazuje kombinacije dobara koju potrošač svojim dohotkom ne može ostvariti Potrošačev višak - Svaki kupac ima određenu razinu spremnosti plaćanja - maksimalnog iznosa kojeg je spreman odvojiti za neko dobro; označava koliku vrijednost neko dobro ima za kupca - Kupci žele platiti manje od razine spremnosti plaćanja i odbijaju kupiti po višoj razini cijene - Iznos kojeg kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg stvarno plaća za to dobro - Taj višak mjeri korist koju kupci imaju od sudjelovanja na tržištu - Različiti kupci za isto dobro imaju različitu spremnost plačanja  - Za ponuđača je važno znati kolika je spremnost plaćanja te procijeniti koju će cijenu plasirati na tržište - to je jedan od faktora o kojem ovisi dobit Proizvođačev višak - Poduzeća su spremna za izlazak na tržište, ako cijena premašuje troškove posla - Trošak posla je najniža cijena koju bi poduzeće prihvatilo za svoj rad – to je mjera spremnosti na prodaju - Odbija se prodaja po cijeni nižoj od troškova, želi se prodati po cijeni što višoj od troškova - Je iznos koji se plati proizvođaču minus trošak proizvodnje Alokacija resursa - Ekonomija pretpostavlja oskudnost resursa i namjeru da se oni alociraju (raspodijele na način da najučinkovitije zadovolje potrebe i želje - Sile ponude i potražnje određuju cijene dobara i usluga, a cijene utječu na raspodjelu resursa - Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara kupcima koji, mjereno njihovom spremnošću plaćanja, ista najviše vrednuju - Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara prodavateljima koji ih mogu proizvesti uz najniže troškove - Slobodna tržišta proizvode onu količinu dobara koja maksimizira sumu potrošačevog i proizvođačevog viška