Geografija Azije PDF

Tajfuni su tropski cikloni koji nastaju uz istočne obale Azije. Najviše ugroženi tropskim ciklonima su niske i gusto naseljene obale (Bangladeš). Priobalje monsunske Azije je izloženo tropskim ciklonima. Monsuni su sezonski vjetrovi koji nastaju zbog toga sto se kopno i more ne zagrijavaju jednako...

Tajfuni su tropski cikloni koji nastaju uz istočne obale Azije. Najviše ugroženi tropskim ciklonima su niske i gusto naseljene obale (Bangladeš). Priobalje monsunske Azije je izloženo tropskim ciklonima. Monsuni su sezonski vjetrovi koji nastaju zbog toga sto se kopno i more ne zagrijavaju jednako. Monsuni imaju pravilnu promjenu smjera puhanja tijekom godine. Ljetni monsuni: 1. Pušu sa mora na kopno 2. Pušu između travnja i rujna 3. Zbog toga sto pušu sa mora na kopno, prema kopnu pusu topao i vlažan zrak koji donosi obilne padaline Zimski monsuni: 1. Pušu sa kopna na more 2. Sa hladnog sjevera prema moru struji hladan i suh vjetar Poljoprivredna aktivnost ovisi o godišnjoj količini padalina i o ljetnim monsunima. Ljetni monsuni pogoduju razvoju industrije. Riza je najraširenija monsunska poljoprivredna kultura, tj. najviše se uzgaja riža. Stočarstvo i proizvodnja mliječnih proizvoda ovise o monsunskim kišama jer kise natapaju pašnjake na kojima pase stoka. Za izvoz i preradu uzgajaju se tropske kulture: 1. Čaj 2. Začini 3. Kava 4. Duhan 5. Pamuk 6. Šećerna trska 7. Tropsko voće (banane, mango, ananas) Najmanje dvije trećine poznatih svjetskih rezervi sirove nafte i prirodnog plina se nalaze u Aziji. Jugozapadana Azija ima najveće poznate rezerve nafte, to su države : 1. Saudijska Arabija 2. Irak 3. Kuvajt 4. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Od ostalih država koje imaju zalihe nafte imamo: 1. Indoneziju 2. Kazahstan 3. Rusiju. Prostor na kojem se nalaze države Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati zovemo **naftni trokut.** Najveći svjetski izvoznik nafte je Saudijska Arabija. Pustinje u unutrašnjosti Azije imaju kontinentalna obilježja. Ljetne temperature dosežu do 45 Celzijevih stupnjeva, a zimske se spuštaju do -- 40 Celzijevih stupnjeva. Pustinja Gobi je najsjevernija pustinja na svijetu. U Turanskoj nizini se nalaze pustinje: 1. Kizilkum 2. Karakum Zbog niskih zimskih temperatura u njima, hladnim pustinjama zovemo pustinje: 1. Gobi 2. Takla Makan 3. Kizilkum 4. Karakum Veći dio jugozapadne Azije je prekriven kamenitim i pješčanim vrućim pustinjama. Na jugu Arapskog poluotoka se nalazi Rub al-Khali, najveća neprekinuta pješčana površina na Zemlji. Kontinentalnost je utjecaj kopna na klimu. Izraženu kontinentalnost u Aziji imaju područja unutrašnjosti Azije i sjeverno gorje. Pokazatelji kontinentalnosti su hladne i duge zime te kratka i svježa ljeta. Zbog prodora hladnog zraka sa sjevera, reljefne izoliranosti i udaljenosti od mora unutrašnjost Azije je suha i hladna. Prodor vlažnog zraka s Indijskog oceana sprječavaju Himalaja i visoki planinski lanci. Maritimnost je utjecaj mora na klimu. Izraženu maritimnost u Aziji imaju područja uz jugoistočne i istočne obale Azije. Na krajnjem sjeveru Azije, uz obale Arktičkog oceana, prevladava klima tundre. Tundra je vegetacija koja raste u klimi tundre tijekom kratkih i svježih ljetnih mjeseci. Klimu vječnog mraza imaju najviši vrhovi planina i visoravan Tibet. Prema jugu, klimu tundre zamjenjuje suha i vlažna snježno šumska klima. Golema prostranstva s prekrivena tajgom. Područja nizinskog dijela Istočne Azije imaju umjereno toplu vlažnu klimu. Uz Sredozemno i Crno more prevladava sredozemna klima. Sinijska ili kineska klima je na: 1. Visi dijelovi poluotoka Indokine 2. Južni obalni prosto Kine 3. Reljefno niži dijelovi Himalaja Azija \| Proleksis enciklopedija Poznate civilizacije su nastale u riječnim dolinama Azije. Mezopotamija je kolijevka velikih kultura. Smještena je uz rijeke Eufrat i Tigris Riječne doline Azije u kojima su nastale civilizacije: 1. Mezopotamija 2. Punjab 3. Hindustan 4. Asam 5. Bengal Velika kineska nizina se nalazi uz tok rijeka: 1. Huang Ho (Žuta rijeka) 2. Chang Jiang (Modra rijeka) Mandžurska nizina se nalazi na sjeveroistoku Kine uz tok rijeke Sungari. Turamska nizina je plodna zbog rijeka: 1. Amu-Darje 2. Sir-Darje Površinom je najveća Zapadnosibirska nizina uz rijeke: 1. Ob 2. Jenisej 3. Irtiš Zbog stalnog pomicanja dijelova Zemljine kore još uvijek traje izdizanje mladih azijskih planina. Planine: 1. Toros 2. Kavkaz 3. Elburs 4. Hindukuš 5. Pamir 6. Karakorum 7. Himalaja 8. Tjenšan 9. Kunlun 10. Japanske Alpe Visoravni nastaju između planinskih lanaca. Najveće visoravni su: 1. Iranska visoravan 2. Anatolija 3. Tibet Himalaja je nastala tako sto se prije 70 milijuna godina indijski potkontinent sudario sa Euroazijskom pločom. Dijelovi reljefa Azije koji su starog postanka: 1. Sibirska platforma 2. Arapski štit 3. Dekan 4. Srednjosibirsko visočje 5. Sjevernokineski štit 6. Južnokineski štit 7. Kineska platforma Gorja koja su bogata rudama i koje prekrivaju šume: 1. Ural 2. Altaj 3. Sajansko gorje Prirodno-geografske regije: 1. Jugozapadna Azija 2. Središnja Azija 3. Sjeverna Azija 4. Južna Azija 5. Jugoistočna Azija 6. Istočna Azija Azijski kontinent ima površinu od 44,3 milijuna kvadratnih kilometara. Zauzima 29% ukupne površine Zemlje. Dogovorena granice Azije i Europe (od sjevera prema jugu): 1. Gorje i rijeka Ural 2. Planina Kavkaz, Crno more i morski prolazi Bospor i Dardaneli Granicu Azije sa Afrikom čini umjetno prokopan Sueski kanal. Timorsko i Arafursko more dijele Australije i Aziju. Aziju od Sjeverne Amerike dijele Tihi ocean i Beringov prolaz. Obale Azije su razvedene sa brojnim zaljevima, otocima i poluotocima. Značajni poluotoci u Aziji: 1. Arapski poluotok 2. Mala Azija 3. Indijski poluotok 4. Indokina 5. Malajski poluotok 6. Korejski poluotok 2 najveća otoka Azije su Borneo i Sumatra. Veće otočne skupine su Japansko i Filipinsko otočje. Najprometniji morski prolazi: 1. Sueski kanal 2. Bab al-Mandab 3. Hormuz 4. Malajski prolaz Najveće svjetske luke u Aziji: 1. Šangaj u Kini 2. Singapur 3. Busan u Južnoj Koreji 4. Tokio u Japanu