Živčani sustav - Prezentacija PDF

ŽIVČANI ILI NERVNI SUSTAV Živčani sustav - uloga Koordinacija svih životnih radnji Pomoću njega životinja informirana o promjenama U životinji samoj Okolišu Posrednik okoliš – organizam Obavlja teške radnje: traži partnera, lovi, vreba, ubija, j...

ŽIVČANI ILI NERVNI SUSTAV Živčani sustav - uloga Koordinacija svih životnih radnji Pomoću njega životinja informirana o promjenama U životinji samoj Okolišu Posrednik okoliš – organizam Obavlja teške radnje: traži partnera, lovi, vreba, ubija, jede, nosi mladima Živčani sustav - uloga Komunikacija Unutar živčane stanice Između živčanih stanica Između različitih organa Između različitih jedinki Nagle promjene uvjeta – promjena ponašanja → živčani sustav Osnovica - živčane stanice  Membrana polupropusna potencijal Na+ vani K+ unutra Na+ izvana blizu je membrane Destabilizacja membrane ulaz Na+ u stanicu Brzina 1,7 m/s morski zekan 150-350 m/s žohar 16 000 m/s čovjek Dekrement Kontrakcija mišića smanjena što je veći razmak od mjesta podražaja Žarnjaci, mekušci Nije dobro u borbi za opstanak, jer su životinje bez dekrementa brže i pokretnije Živci Skup aksona Osjetni Motroni Mješoviti Podražaji putuju u oba smjera Podražaj se prenosi do udaljenog organa ili više organa Kombinacija podražaja veća pravilnost rada Živčane stanice se ne dijele Uništena živčana stanica se ne nadomješćuje Regenerira se samo dendrit ili dio aksona Neurilema, živčana vlakna, igraju važnu ulogu  Živčani sustav povezan s aktivnošću životinje Manja aktivnost → manji (ili nikakav) živčani sustav Veća aktivnost → veći i kompleksniji živčani sustav Sitnije životinje → manji živčani sustav Veće, sjedilačke životinje → manji živčani sustav Praživotinje Smatra se da nemaju organele za primanje podražaja Ali imaju Kinetodezme Interstrijalne konektive Neuroneme (koje su povezane s) Motorij Rezultat pokretanje trepetljiki (sinkrono i metakrono) Spužve Sjedilačke Stanični nivo organizacije Širenje podražaja s dekrementom (polako i blizu)  Virnjaci Jednostavniji – mrežasti ŽS, naprijed gust (preteča mozga) Razvijeniji virnjaci Ispod kožnomišićnog sloja živčane vrpce Najčešće 5 vrpci duž tijela (dorzalne, dorzolateralne, lateralne, ventrolateralne i ventralne ) Radijalni raspored Ojačanje trbušne vrpce – smanjenje ostalih Žarnjaci Mrežasti ŽS Stanice nisu diferencirane na aksone i dendrite Uzbuđenje se prenosi sinapsama na sve strane Oblići Okoždrijelni prsten Na njemu ganglijski čvorovi 1 ventralna i jedna dorzalna vrpca 1-3 lateralne vrpce  Mekušci puž školjkaš Razvijen mozak sa snažnim optičkim ganglijima Kod glavonožaca mozak zaštićen hrskavičnom čahurom Cerebralni ganglij dorzalno glavonožac Ostali gangliji ventralno  Kolutićavci ŽS ljestvičast Glaveni ganglij (cerebralni) ispred jednjaka Povezan je s podždrijelnim ganglijem U leđnom dijelu tri vlakna neurohorde U svakom kolutiću gangliji povezani Konektivama - uzdužno Komisurama - poprečno Člankonošci Sjedinjavanje u uzdužnom i poprečnom pravcu Ljestvičast raspored jedva vidljiv U mozgu asocijativno središte corpora pedunculata  Mozak se sastoji od Protocerebrum Deutocerebrum Tritocerebrum Jaka povezanost ŽS i neurosekretornog (hormonalnog) sustava Svitkovci ŽS centraliziran i složen Dijeli se na Središnji ŽS Mozak Leđna moždina Periferni ŽS Središnji šuplji prostor ispunjen tekućinom liquor cerebrospinalis Mozak Zaštićen posebnim ovojnicama, meninge Broj ovojnica različit ribe 1; vodozemci, gmazovi, ptice 2; sisavci 3 To su Dura mater – tvrda ovojnica Arachnoidea – paučinasta (opskrbljena likvorom) Pia mater – meka (opskrbljena krvlju) U početku razvoja mozak je cijev, a kasnije se dijeli Telencephalon (prednji mozak) Prosencephalon Diencephalon (međumozak) Početna cijev Mesencephalon Ne dijeli se (srednji mozak) Metencephalon (stražnji mozak) Rhombocephal on Myelencephalon (primozak)  Na površini mozga je siva tvar Između živčanih stanica su neuroglija Bijela tvar unutra U velikom mozgu dvije polutke, tu se nalaze najviša osjetna i asocijativna središta  prvobitni oblik vodozemci gmazovi 1.Paleopallium 2.Archipallium 3.Neopallium viši gmazovi jednostavni Viši sisavci sisavci Leđna moždina Smještena u cijevi lukova kralježaka Kod nižih kralježnjaka ide do kraja Kod viših završava završnom niti Siva tvar unutra, bijela izvana Ovojnice Leđni korijen - trbušni korijen Združuju se u leđnomoždinski živac presjek leđne moždine Periferni živčani sustav Periferni živci - svi oni izvan SŽS Izlaze iz mozga i leđne moždine Iz mozga Kod riba 10 pari Kod sisavaca 12 pari (13 je nervus terminalis) Živci Senzorni, motorni i mješoviti Vegetativni živčani sustav Ima središnje i periferne živčane stanice Održava homeostazu Upravlja radom: želuca, crijeva, srca, pluća, krvnih žila.... Dijeli se na Simpatički Odvajanjem iz središnjeg sustava, 2 lanca sa svake strane kralježnice Parasimpatički Odvajanjem iz središnjeg sustava, od nekoliko živaca, nervus vagus 80% aktivnosti ovog sustava