Živčani Sustav - Uloga i Komunikacija

Živčani ili Nervni Sustav - Uloga

• Živčani sustav koordinira sve životne radnje životinje.
• Pomaže životinjama da se informišu o promjenama u njima samima i u njihovoj okolini.
• Je posrednik između okoline i organizma.
• Životinja koristi živčani sustav za obavljanje teških zadataka kao što su: traženje partnera, lovljenje, ubijanje, jelo i briga o mladima.

Živčani Sustav - Komunikacija

• Živčani sustav olakšava komunikaciju unutar živčanih stanica, između živčanih stanica, između različitih organa i između različitih jedinki.
• Ovo olakšava brze reakcije na promjene u okruženju.
• Brze promjene u okruženju dovode do promjena u ponašanju, koje su povezane sa živčanim sustavom.

Osnovica Živčanih Stanica

• Živčane stanice (neuroni) imaju tijelo stanice, akson i dendrite.
• Akson je duga, vlaknaste struktura koja prenosi električne impulse.
• Dendriti su kratki, granate grane koje primaju impulse od drugih živčanih stanica.
• Cell body
• Schwann cells
• Axon-like dendrite
• Receptor
• Axon
• Motor Neuron
• Interneuron
• Muscle

Potencijali

• Membrana živčane stanice je polupropusna, dozvoljavajući određenim ionima da ulaze i izlaze.
• Na+ ioni su više koncentrisani vani, dok su K+ ioni više koncentrisani unutra.
• Destabilizacija membrane dovodi do ulaska Na+ iona u ćeliju.
• Brzina provođenja impulsa varira kod različitih vrsta životinja - od 1,7 m/s kod morskih zeka pa do 16 000 m/s kod ljudi.

Dekrement

• Kontrakcija mišića slabi sa povećanjem udaljenosti od podražaja.
• Nije efikasna strategija za životinje koje su aktivne i brze.
• Životinje koje koriste dekrement, poput žarnjaka i mekušaca, su sporije i manje aktivne u odnosu na životinje bez dekrementa.

Živci

• Živci su skup aksona koji mogu biti osjetni, motorički ili mješoviti.
• Podražaji se prenose u oba smjera kroz živce.
• Podražaji putuju do udaljenih organa.
• Kombinacija podražaja povećava efikasnost funkcionisanja.

Živčane Ćelije

• Uništene živčane stanice se ne nadomjestaju.
• Regeneracija se odnosi samo na dendrite ili deo aksona, a ne na celu stanicu.
• Neurilema igra važnu ulogu u živčanim vlaknima.

Pregled Živčanog Sustava Kod Životinja

• Životinje sa većom aktivnošću imaju sofisticiraniji živčani sustav u odnosu na životinje s manjom aktivnošću.
• Sitnije životinje uglavnom imaju manji živčani sustav od većih životinja.

Praživotinje

• Praživotinje nemaju organele za primanje podražaja.
• Imaju kinetodezme, intersticijalne konektive i neurone koji su povezani sa motorijima.
• Rezultat njihovih akcija je mehaničko kretanje (npr. kretanje trepetljika - sinkrono i metakrono).

Spužve

• Spužve su sjedilački organizmi, čiji je živčani sustav na staničnom nivu.
• Širenje podražaja je uz dekrement (polako i u blizini).

Vrpce

• Jednostavniji virnjaci imaju mrežasti živčani sustav, a složeniji imaju više razvijen živčani sustav.
• Živčane vrpce su najčešće ispod kožnomišićnog sloja, a mogu se nalaziti i u nekoliko slojeva u odvjeni.
• Živčane vrpce imaju raznovrsne rasporede, npr. radijalni.

Žarnjaci

• Žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav.
• Živčane stanice nisu diferencirane na aksone i dendrite.
  • Stimulacija se širi u svim smjerovima preko sinapsi.

Oblići

• Živčani prsten kod oblića se nalazi oko ždrijela, sadrži ganglijske čvorove.
• Jedan ventralni i jedan dorzalni nervna vrpca, a može biti i 1-3 lateralne vrpce.

Mekušci

• Mekušci imaju razvijen mozak koji sadrži ganglije.
  • Glavonošci imaju mozak zaštićen hrskavičnom čaurom.
• Cerebralni gangliji su smješteni dorzalno, a ostali su ventralno.

Kolutićavci

• Kolutićavci imaju ljestvičasti živčani sustav.
• Ganglije su povezane konektivama (uzdužno) i komisurama (poprečno).
• Iznad ždrijela se nalaze glavni cerebra.ni gangliji.

Člankonošci

• Člankonošci imaju povezane živčane ćelije u uzdužnom i poprečnom pravcu.
• Živčani sustav ima ljestvičasti raspored, ali je teško uočljiv.
• Mozak ima asocijativna središta - corpora pedunculata.

Mozak

• Mozak je sastavljen od protocerebrum, deutocerebrum i triocecerebrum dijelova. - Postoji jaka povezanost sa neurosekretornim(hormonalnim) sustavom.

Svitkovci

• Svitkovci imaju centraliziran i složen živčani sustav koji se sastoji od središnjeg(mozak i leđna moždina) i perifernog sustava. - Središnji sustav je smješten u šupljinu ispunjenu cerebrospinalnom tekućinom.

Mozak (Nastavak)

• Zaštićen je posebnim ovojnicama(meninge):
• Dura mater - tvrda ovojnica
• Arachnoidea- paučinasta ovojnica
• Pia mater – meka ovojnica (opskrbljena krvlju).
• Broj ovojnica varira: ribe – 1, vodozemci/gmazovi/ptice – 2, sisavci – 3.

Razvoj mozga

• U početku, mozak je cijev, koja se kasnije dijeli na različite dijelove (prednji, srednji, stražnji mozak).

Tvar mozga

• Na površini mozga je siva tvar, koja se sastoji od živčanih stanica.
• Između živčanih stanica je neuroglija.
• Unutar mozga je bijela tvar, koja se sastoji od aksona i mijelinskih ovojnica.
• Veliki mozak ima dvije polutke, u kojima se nalaze visoka osjetna i asocijativna središta.

Leđna moždina

• Leđna moždina je smještena u kralježničkoj cijevi.
• Kod niže kralježnjaka se pruža cijelom dužinom kralježnice, dok se kod viših završava na nivou završne niti.
  • Kod viših kralježnjaka, ona ima sivu tvar unutra, a bijelu izvana.
• Leđni i trbušni korijeni se spajaju u leđnomoždinske živce.

Presjek leđne moždine

• Strukture leđne moždine su prikazane na presjeku:
  • Središnji kanal, siva tvar, bijela tvar, stražnji i prednji korijeni, moždinski živci, gangliji (ganglion spinalis).

Periferni živčani sustav

• Periferni živci su svi živci koji se nalaze izvan središnjeg živčanog sustava.
• Oni izlaze iz mozga i leđne moždine i inervišu različite dijelove tijela.
• Kod riba postoji 10 pari, kod sisavaca 12 pari, a 13. par se naziva nervus terminalis.
• Živci mogu biti senzorni, motorički i mješoviti.

Vegetativni živčani sustav

• Vegetativni živčani sustav reguliše funkcije unutarnjih organa i održava homeostazu.
• Sastoji se od simpatičkog i parasimpatičkog dijela, sa dva lanca na svakoj strani kičme kod simpatičkog i nekoliko živaca kod parasimpatičkog- posebno nervus vagus.