Živčani Sustav - Uloga i Komunikacija

Podcast

Play an AI-generated podcast conversation about this lesson

Questions and Answers

Koje od sljedećih opcija su tačne za nervni sistem mekušaca?

Nervni sistem mekušaca je ljestvičastog oblika.

Kod glavonožaca mozak je zaštićen koštanom čahurom.

Nervni sistem je vrlo jednostavan, bez centralizacije.

Mekušci imaju dobro razvijen mozak sa snažnim optičkim ganglijima. (correct)

Koji od sljedećih dijelova mozga se ne dijeli tokom razvoja?

Mesencephalon (correct)

Telencephalon

Prosencephalon

Rhombencephalon

Koja karakteristika je tipična za nervni sistem kolutićavaca?

Nervni sistem se sastoji od jednog centralnog mozga.

Nervni sistem je centralizovan.

U svakom segmentu tijela postoji jedan ganglij. (correct)

Nervni sistem je mrežastog oblika.

Koji tip nervnog sistema karakteriše žarnjake?

Mrežast sistem sa difuznim prenosom impulsa. (A) Signup and view all the answers

Koja od navedenih ovojnica mozga se opskrbljuje likvorom?

Arachnoidea (C) Signup and view all the answers

Koja od sljedećih životinja ima najjednostavniji nervni sistem?

Morski ježevi (A) Signup and view all the answers

Šta je karakteristično za nervni sistem člankonožaca?

Ima ljestvičast raspored, ali je teško vidljiv. (B) Signup and view all the answers

Koji dio nervnog sistema svitkovaca se sastoji od mozga i leđne moždine?

Središnji nervni sistem (A) Signup and view all the answers

Koja je glavna uloga živčanog sustava u organizmu?

Koordinacija svih životnih radnji (B) Signup and view all the answers

Kako se prenose podražaji u živčanom sustavu?

U oba smjera (C) Signup and view all the answers

Što se događa sa živčanim stanicama kada su uništene?

Ne mogu se nadomjestiti (B) Signup and view all the answers

Koji je primarni razlog postojanja dekrementa u životinjama?

Smanjena kontrakcija mišića u udaljenim područjima (C) Signup and view all the answers

Kako se živčani sustav mijenja s aktivnošću životinje?

Veća aktivnost dovodi do kompleksnijeg sustava (C) Signup and view all the answers

Koje vrste neurona postoje u živčanom sustavu?

Osjetni, motorni i mješoviti neuroni (B) Signup and view all the answers

Kako praživotinje primaju podražaje i pokreću se?

Pomoću kinetodezmi i motorija (B) Signup and view all the answers

Koja je karakteristika živčanog sustava spužvi?

Jednostavna stanična organizacija (C) Signup and view all the answers

Study Notes

Živčani ili Nervni Sustav - Uloga

Živčani sustav koordinira sve životne radnje životinje.
Pomaže životinjama da se informišu o promjenama u njima samima i u njihovoj okolini.
Je posrednik između okoline i organizma.
Životinja koristi živčani sustav za obavljanje teških zadataka kao što su: traženje partnera, lovljenje, ubijanje, jelo i briga o mladima.

Živčani Sustav - Komunikacija

Živčani sustav olakšava komunikaciju unutar živčanih stanica, između živčanih stanica, između različitih organa i između različitih jedinki.
Ovo olakšava brze reakcije na promjene u okruženju.
Brze promjene u okruženju dovode do promjena u ponašanju, koje su povezane sa živčanim sustavom.

Osnovica Živčanih Stanica

Živčane stanice (neuroni) imaju tijelo stanice, akson i dendrite.
Akson je duga, vlaknaste struktura koja prenosi električne impulse.
Dendriti su kratki, granate grane koje primaju impulse od drugih živčanih stanica.
Cell body
Schwann cells
Axon-like dendrite
Receptor
Axon
Motor Neuron
Interneuron
Muscle

Potencijali

Membrana živčane stanice je polupropusna, dozvoljavajući određenim ionima da ulaze i izlaze.
Na+ ioni su više koncentrisani vani, dok su K+ ioni više koncentrisani unutra.
Destabilizacija membrane dovodi do ulaska Na+ iona u ćeliju.
Brzina provođenja impulsa varira kod različitih vrsta životinja - od 1,7 m/s kod morskih zeka pa do 16 000 m/s kod ljudi.

Dekrement

Kontrakcija mišića slabi sa povećanjem udaljenosti od podražaja.
Nije efikasna strategija za životinje koje su aktivne i brze.
Životinje koje koriste dekrement, poput žarnjaka i mekušaca, su sporije i manje aktivne u odnosu na životinje bez dekrementa.

Živci

Živci su skup aksona koji mogu biti osjetni, motorički ili mješoviti.
Podražaji se prenose u oba smjera kroz živce.
Podražaji putuju do udaljenih organa.
Kombinacija podražaja povećava efikasnost funkcionisanja.

Živčane Ćelije

Uništene živčane stanice se ne nadomjestaju.
Regeneracija se odnosi samo na dendrite ili deo aksona, a ne na celu stanicu.
Neurilema igra važnu ulogu u živčanim vlaknima.

Pregled Živčanog Sustava Kod Životinja

Životinje sa većom aktivnošću imaju sofisticiraniji živčani sustav u odnosu na životinje s manjom aktivnošću.
Sitnije životinje uglavnom imaju manji živčani sustav od većih životinja.

Praživotinje

Praživotinje nemaju organele za primanje podražaja.
Imaju kinetodezme, intersticijalne konektive i neurone koji su povezani sa motorijima.
Rezultat njihovih akcija je mehaničko kretanje (npr. kretanje trepetljika - sinkrono i metakrono).

Spužve

Spužve su sjedilački organizmi, čiji je živčani sustav na staničnom nivu.
Širenje podražaja je uz dekrement (polako i u blizini).

Vrpce

Jednostavniji virnjaci imaju mrežasti živčani sustav, a složeniji imaju više razvijen živčani sustav.
Živčane vrpce su najčešće ispod kožnomišićnog sloja, a mogu se nalaziti i u nekoliko slojeva u odvjeni.
Živčane vrpce imaju raznovrsne rasporede, npr. radijalni.

Žarnjaci

Žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav.
Živčane stanice nisu diferencirane na aksone i dendrite.
- Stimulacija se širi u svim smjerovima preko sinapsi.

Oblići

Živčani prsten kod oblića se nalazi oko ždrijela, sadrži ganglijske čvorove.
Jedan ventralni i jedan dorzalni nervna vrpca, a može biti i 1-3 lateralne vrpce.

Mekušci

Mekušci imaju razvijen mozak koji sadrži ganglije.
- Glavonošci imaju mozak zaštićen hrskavičnom čaurom.
Cerebralni gangliji su smješteni dorzalno, a ostali su ventralno.

Kolutićavci

Kolutićavci imaju ljestvičasti živčani sustav.
Ganglije su povezane konektivama (uzdužno) i komisurama (poprečno).
Iznad ždrijela se nalaze glavni cerebra.ni gangliji.

Člankonošci

Člankonošci imaju povezane živčane ćelije u uzdužnom i poprečnom pravcu.
Živčani sustav ima ljestvičasti raspored, ali je teško uočljiv.
Mozak ima asocijativna središta - corpora pedunculata.

Mozak

Mozak je sastavljen od protocerebrum, deutocerebrum i triocecerebrum dijelova. - Postoji jaka povezanost sa neurosekretornim(hormonalnim) sustavom.

Svitkovci

Svitkovci imaju centraliziran i složen živčani sustav koji se sastoji od središnjeg(mozak i leđna moždina) i perifernog sustava. - Središnji sustav je smješten u šupljinu ispunjenu cerebrospinalnom tekućinom.

Mozak (Nastavak)

Zaštićen je posebnim ovojnicama(meninge):
Dura mater - tvrda ovojnica
Arachnoidea- paučinasta ovojnica
Pia mater – meka ovojnica (opskrbljena krvlju).
Broj ovojnica varira: ribe – 1, vodozemci/gmazovi/ptice – 2, sisavci – 3.

Razvoj mozga

U početku, mozak je cijev, koja se kasnije dijeli na različite dijelove (prednji, srednji, stražnji mozak).

Tvar mozga

Na površini mozga je siva tvar, koja se sastoji od živčanih stanica.
Između živčanih stanica je neuroglija.
Unutar mozga je bijela tvar, koja se sastoji od aksona i mijelinskih ovojnica.
Veliki mozak ima dvije polutke, u kojima se nalaze visoka osjetna i asocijativna središta.

Leđna moždina

Leđna moždina je smještena u kralježničkoj cijevi.
Kod niže kralježnjaka se pruža cijelom dužinom kralježnice, dok se kod viših završava na nivou završne niti.
- Kod viših kralježnjaka, ona ima sivu tvar unutra, a bijelu izvana.
Leđni i trbušni korijeni se spajaju u leđnomoždinske živce.

Presjek leđne moždine

Strukture leđne moždine su prikazane na presjeku:
- Središnji kanal, siva tvar, bijela tvar, stražnji i prednji korijeni, moždinski živci, gangliji (ganglion spinalis).

Periferni živčani sustav

Periferni živci su svi živci koji se nalaze izvan središnjeg živčanog sustava.
Oni izlaze iz mozga i leđne moždine i inervišu različite dijelove tijela.
Kod riba postoji 10 pari, kod sisavaca 12 pari, a 13. par se naziva nervus terminalis.
Živci mogu biti senzorni, motorički i mješoviti.

Vegetativni živčani sustav

Vegetativni živčani sustav reguliše funkcije unutarnjih organa i održava homeostazu.
Sastoji se od simpatičkog i parasimpatičkog dijela, sa dva lanca na svakoj strani kičme kod simpatičkog i nekoliko živaca kod parasimpatičkog- posebno nervus vagus.

Studying That Suits You

Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.

Description

Ovaj kviz istražuje osnovne funkcije živčanog sustava i način na koji omogućava komunikaciju unutar organizma. Istražni su ključni aspekti kao što su struktura neurona i njihova uloga u brzom reagovanju na promjene u okolini. Pripremite se da testirate svoja znanja o ovom složenom sistemu.