Mišićni sustav PDF

Mišićni ili muskulatorni sustav Doc. dr. sc. Enrih Merdić Opća zoologija Pokretanje kod životinja  Ameboidno Promjenom oblika tijela  Udaranjem citoplazmatskih organela Pomicanjem bičeva i trepetljiki  Kontrakcijom mišićnih vlakanaca Oni čine mišićno vlakno, a vlakna mišić koji...

Mišićni ili muskulatorni sustav Doc. dr. sc. Enrih Merdić Opća zoologija Pokretanje kod životinja  Ameboidno Promjenom oblika tijela  Udaranjem citoplazmatskih organela Pomicanjem bičeva i trepetljiki  Kontrakcijom mišićnih vlakanaca Oni čine mišićno vlakno, a vlakna mišić koji je povezan sa skeletom Ameboidno pokretanje  Karakteristično za korjenonošce – amebe, krednjake, bičaše, ali i stanice u tjelesnim tekućinama  Pseudopodiji - lažne (privremene) nožice Nastaju na jednom kraju i nestaju  Može ih biti više Najveći određuje smjer kretanja  Kako  Citoplazma Ektoplazma - gusta Endoplazma - rjeđa  Endoplazma teče prema naprijed  Osnova ista interakcija aktina i miozina Načini ameboidnog pokretanja  Proteus koračanje  Limax valjanje  Verrucosa (b) kotrljanje  Diflugia istezanje Pokretanje citoplazmatskim organelima  Najveći broj praživotinja, ali i mnoge stanice kod mnogostaničnih životinja imaju te organele  To su: Bičevi Trepetljike Bičevi  Nalazimo ih kod bičaša, hoanociti, protonefridiji, solenociti, spermiji  Euplazmatski organeli nastali protoplazmatskom diferencijacijom  Stanica (organizam) može imati više bičeva  Povlačni bič  Sraste li s tijelom nastaje undulirajuća membrana  Trepetljike  Kod trepetljikaša, na površini virnjaka, rebraša, epitelu mnogih organa, metanefridiji, jajovod, crijevni epitel itd.  Znatno su kraće od bičeva, ali ih ima puno  Nekada srastu pa čine membranele, vitice  Kretanje Sinkrono - svi istovremeno Metakrono - u nizu jedan iza drugoga  Struktura  Bičeva i trepetljika ista 9 dvostrukih mikrotubula uz membranu  tubulin – stijenka  dinein - krakovi Radijalne prečkice Dva središnja mikrotubula  Kretanje Energija iz ATP-a produžuje dineinske niti i stvara mostove između mikrotubula - savijanje Pregled mišićnog sustava kod životinja  Epitelno-mišićne stanice  Kožnomišićni sloj  Artropodizam – let  Kolutićav raspored kod kopljače  Ribe  Tetrapodni kralježnjaci Epitelno mišićne stanice  Stanice s dvojnom funkcijom  Kod žarnjaka Dio stanice ima epitelnu funkciju Bazalni dio sadrži kontraktilni aparat Okomito na glavnu os tijela  Postoje i gastrodermalno mišićne stanice  Kožnomišićni sloj  Kod plošnjaka  Mišići idu u više smjerova  Prstenasti, uzdužni poprečni, kosi  S epidermom čine cjelinu  I kod kolutićavaca  HIDROSKELET Artropodizam  Povezivanje mišića i krutog skeleta omogućuje brže kretanje  Mišići se nazivaju skeletni, jer su pričvršćeni na skelet (endo i egzo)  Povezivanje tetivama  Artropodizam - jedinstveni mišićni sustav razbija se u dijelove  Omogućeno bolje kretanje uz manje energije Let kukaca  Krila na 2. i 3. kolutiću prsa  Krila raznolika Veća - manja Hitinizirana Opnasta Dva para Povezana kukicama Nedostaje 1 par Let kukaca  Mišići koji pokreću krila Longitudinalni, uzdužni Dorzoventralni, okomiti  Dobri letači imaju indirektne mišiće Nisu pričvršćeni za krilo  Direktni mišići Direktno pričvršćeni za krilo  Svako krilo radi neovisno o drugom  Aktivnost mišića krila miogenetička Živčani podražaj dostatan za 20 pokreta krila  Ah ta krila  Brzina pokretanja Leptiri 9/s Noćni leptiri 80/s Pčela 250/s Muhe 2000/s  Brzina leta Vretence 15m/s Pčela 9m/s Muha 2m/s  Težina krila 11g/m2  Kolutićav raspored kod kopljače  Mišići okružuju tijelo  Serije slabo izraženih blokova – miomere  Miosepte pregrade  Omogućuju pokrete lijevo desno Može i plivati (slabo), uglavnom zabodena u pijesak  Ribe  Također metamerni raspored mišića  Mišići sa strane trupa i u repu  Mišići parnih peraja jednostavni  Mišići na glavi Za pokretanje očiju: 4 ravna, 2 kosa i 1 povlakač Za pokretanje čeljusti nastaju iz škržnih lukova  Mišići trupa Prsni mišići – ptice  Mišići udova Pokretne poluge Antagonisti kontrakcija jednog – opuštanje drugog Fleksor – sagibač ↔ Ekstenzor – ispružač ruka Aduktor – primicač ↔ Abduktor – odmicač noga Supinator – izvrtač ↔ Pronator – uvrtač šaka Levator – podizač ↔ Depresor – spuštač čeljust  Tetanički mišići Brzo reagiranje kratkog trajanja Opskrbljena velikim, brzo, provodljivim živcima Princip sve ili ništa  Tonički mišići Sporije reagiraju i duže su kontrahirani Manji i slabije provodljivi živci  Električni organi  Pri radu mišića nastaje električni potencial  Neke ribe ga spremaju u električnim organima  Koriste ga za savladavanje plijena snalaženje u prostoru, kao radari  To su modificirani poprečnoprugasti mišići (osim soma)  Niz pločica poslagane jedna na drugu  Pločica, Više jezgara, Galertasta masa s lamelama Donja strana naborana Fina mreža živčanih vlakana  Nemojte pecati električne ribe  Munjeviti som, Malapterurus electricus 100 V  Šarena drhtulja, Torpedo marmorata 200 V  Munjevita jegulja, Gymnotus electricus 650 V