Mišićni sustav i pokretanje kod životinja

Mišićni ili muskulatorni sustav

• Mišićni sustav je odgovoran za kretanje životinja.
• Postoje tri načina kretanja kod životinja: ameboidno, pokretanje citoplazmatskim organelima i kontrakcijom mišićnih vlakanaca.

Pokretanje kod životinja

• Ameboidno kretanje
  • Karakteristično za jednoćelijske organizme (amebe, krede, bičaše, neke stanice u tjelesnim tekućinama).
  • Karakterizira ga promjena oblika tijela i stvaranje pseudopodija (lažnih nožica)
  • Pseudopodiji se stvaraju na jednom kraju stanice, a zatim nestaju.
  • Više pseudopodija može biti prisutno i određuje smjer kretanja.
• Pokretanje citoplazmatskim organelima
  • Mnogi jednoćelijski organizmi, ali i neke stanice u mnogostaničnim životinjama imaju bičeve i trepetljike.
  • Bičevi
    • Duži i manje brojni od trepetljki
    • Nalaze se kod bičaša, hoanociti, protonefridija, solenocita, spermija.
    • Stanice mogu imati više bičeva.
    • Mogu biti povezani sa tijelom i stvoriti undulirajuću membranu.
  • Trepetljike
    • Kraće i brojnije od bičeva
    • Nalaze se na površini virnjaka, rebraša i epitelu mnogih organa.
    • Nekada srastu, stvarajući membranele i vitice.
    • Kretanje može biti sinkrono (svi istovremeno) ili metakrono (u nizu jedan iza drugog).
  • Struktura Bičeva i trepetljika su slični: 9 parova dvostrukih mikrotubula, tubulin - stijenka i dinein – krakovi, radijalne prečkice i dva središnja mikrotubula. Energija iz ATP-a pokreće kretanje.
• Kontrakcijom mišićnih vlakanaca
  • Mišićna vlakna su povezani sa skeletom
  • Čine mišićno vlakno
  • Mišići su odgovorni za kretanje većine mnogostaničnih životinja

Pregled mišićnog sustava kod životinja

• Epitelno-mišićne stanice: Dio stanice ima epitelnu funkciju, a bazalni dio kontraktilni aparat, orijentiran okomito na glavnu os tijela.
• Kožnomišićni sloj: Mišići se protežu u nekoliko smjerova kod plošnjaka (prstenasti, uzdužni, poprečni, kosi). Nalazi se kod kolutićavaca.
• Artropodizam: Mišići su povezani s krutim skeletom, omogućavajući brže kretanje. Artropodizam razbija mišićni sustav u dijelove, omogućavajući bolje kretanje uz manje energije.
• Kolutićavi raspored kod kopljače: Mišići okružuju tijelo, formirajući slabo izraženu blokove (miomere) i pregrade (miosepte), omogućavajući pokrete lijevo – desno. Kolutićavi raspored mišića omogućuje i plivanje.
• Ribe: Mišići su metamerno raspoređeni, nalaze se sa strane trupa i u repu. Mišići parnih peraja su jednostavni.
• Mišići na glavi: Za pokretanje očiju i čeljusti nastaju iz škržnih lukova.
• Artropodizam: Mišići su povezani sa skeletom.
• Tetrapodni kralježnjaci: Detalji o mišićnom sustavu tetrapoda nisu navedeni.

Kretanje kukaca

• Krila kukaca su na drugoj i trećoj prsnom segmentu.
• Krila mogu biti veličinom različita.
• Krila su često hitinizirana i opnasta.
• Mogu biti dva para ili manje.
• Povezana su kukicama.
• Mišići koji pokreću krila su longitudinalni, uzdužni i dorzoventralni.
• Dobri letači imaju indirektne mišiće.
• Direktni mišići pokreću krila direktno.
• Aktivnost mišića krila je miogenetička, a živčani podražaj dovoljan za 20 pokreta krilâ

Brzina kretanja krila

• Brzina kretanja krila varira kod različitih kukaca (npr. leptiri, pčele, muhe).

Električni organi

• Električni organi su modificirani mišići koji proizvode električni potencijal.
• Ribe koriste električne signale za snalaženje u prostoru i hvatanje plijena.
• Neki primjeri električnih riba su: Munjeviti som, Šarena drhtulja, Munjevita jegulja.

Ovaj kviz istražuje mišićni sustav i različite načine kretanja kod životinja. Uključuje ameboidno kretanje, pokretanje citoplazmatskim organelima i kontrakciju mišićnih vlakana. Provjerite svoje znanje o ovoj važnoj temi u biologiji.