Uvod u kolegij Paleolitik i Paleolitik na HPP-u PDF

DR. FILIP BUDIĆ KATEDRA ZA STARU POVIJEST ODSJEK ZA POVIJEST KONZULTACIJE: UTORKOM  14:30 – 15:30 SRIJEDOM  16:00 – 17:00 SOBA C-015  OCJENA IZ KOLEGIJA HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U PRAPOVIJESTI I ANTICI REDOVITO TERENSKA...

DR. FILIP BUDIĆ KATEDRA ZA STARU POVIJEST ODSJEK ZA POVIJEST KONZULTACIJE: UTORKOM  14:30 – 15:30 SRIJEDOM  16:00 – 17:00 SOBA C-015  OCJENA IZ KOLEGIJA HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U PRAPOVIJESTI I ANTICI REDOVITO TERENSKA TRIMESTRALN ZAVRŠNA POHAĐANJE NASTAVA A PROVJERA PROVJERA NASTAVE ZNANJA ZNANJA 10 bodova 15 bodova 15 bodova 60 bodova 14 TERMINA 3 TERENSKE NASTAVE ISPITNI (svaka nosi 5 bodova) TIJEKOM smanjivanje bodova ROKOVI STUDENOG nakon 3 nedolaska) ANDAUTONIJA manje od 7 = 0 ILI PROSINCA SALONA I SPLIT bodova ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU  OCJENA IZ KOLEGIJA HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U PRAPOVIJESTI I ANTICI BODOVI OCJENA 60 – 70 bodova dovoljan (2) 70 – 80 bodova dobar (3) 80 – 90 bodova vrlo dobar (4) 90 – 100 bodova odličan (5) KORIŠTENJE OMEGOM - https://omega.ffzg.hr/  Sadržaj Datum 1. Uvod u kolegij - pristup staroj povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru 16.10.24. 2. Uvod u paleolitik i paleolitik na hrvatskom povijesnom prostoru 16.10.24. 3. Neolitičke i eneolitičke kulture hrvatskog povijesnog prostora 23.10.24. 4. Brončanodobne kulture hrvatskog povijesnog prostora 30.10.24. 5. Željezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru 6.11.24. S I 6. Grci i Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru 13.11.24. L A 7. Povijest jadranskih Grka – Isa i Far NADOKNADA B U S 8. TRIMESTRALNA PROVJERA (45 min) Ispitni rok Južna Ilirida i reperkusije grčko-helenističkog svijeta na hrvatski povijesni prostor 20.11.24. 9. Utjecaj apeninskih kultura na istočnu obalu Jadrana i prvi Ilirski ratovi 27.11.24. 10. Rimska osvajanja u Iliriku (2. st. pr. Kr. – 1. st. pr. Kr.) 4.12.24. 11. Odsjek rimskog utjecaja na hrvatski povijesni prostor od Cezara do Augustove smrti 11.12.24. 12. Rimska uprava na hrvatskom povijesnom prostoru u ranocarsko doba 18.12.24. 13. Rimska uprava na hrvatskom povijesnom prostoru u srednjocarsko doba 8.01.25. 14. Povijesna zbivanja na hrvatskom povijesnom prostoru od vojne anarhije do podjele Rimskog Carstva 15.01.25. 15. Izmak antičkih vremena na hrvatskom povijesnom prostoru 22.01.25. PREGLED PRAPOVIJESTI - PALEOLITIK REFLEKSIJE NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU I. PREDAVANJE  Charles Darwin: Suvremena taksonomska organizacija čovjeka „O podrijetlu vrsta” (1859.) © Janković i Karavanić 2009, 12. (© https://en.wikipedia.org/)  NATPORODICA PORODICA POTPORODICA PLEME ROD (GENUS) HOMO SAPIENS VRSTA  © Janković i Karavanić 2009, 76. AFRIKA – „kolijevka čovječanstva” Sahelanthropus tchadensis (7 – 6 milijuna g. prije sadašnjosti) © https://en.wikipedia.org/  © National Geographic: Human Origins (pristup 2021.) AUSTRALOPITECINI (od oko 4, 4 – 2,4 mil. g. pr. sadašnjosti) Ime: australis + πίθηκος = „južni majmun” Glavna obilježja: Hod: uspravan hod Visina: mužjaci oko 150 cm; ženke oko 105 cm (spolni dimorfizam) Težina: oko 50 kg Zapremina mozga: oko 500 cm3 Podjela: Gracilni i robusni Lubanja austraopitecina  Lucy in the Sky with Diamonds 1974. - ostatci skeleta i rekonstrukcija – Lucy (Australopithecus afarensis) © Cleveland Museum of Natural History DONALD JOHANSON  DVONOŽNOST Laetoli (Tanzanija) Fosilizirani otisci stopala u vulkanskom pepelu ranih hominina (oko 3,7 mil. g. pr. sad.) © Janković i Karavanić 2009, 83.  Lomekwi (Kenija) Prvi tragovi izrade kamenih alatki Datacija: oko 3,3 mil. g. pr. sad. Australopitecini ili Keniantropi PALEOLITIK (πᾰλαιός + λίθος) (starije kameno doba) Datacija: oko 3,3 mil. – oko 12/ 10 000 g. pr. sad. © www.nature.com  Sjekači su najjednostavnija oruđa izrađena od oblutaka od kojih je s pomoću dvaju dobro usmjerenih udaraca drugim kamenim oblutkom odbijen jedan ili više drugih odbojaka čime se dobio vrlo oštar rub. Takvim se oruđima moglo komadati, odnosno rezati trupla životinja, ali i razbijati kosti velikih životinja kako bi se iz njih izvadila hranjiva srž, obrađivati drvo, kost itd. Dakle, već i ta vrlo jednostavna oruđa pokazuju značajan kognitivni napredak koji ponašanje njihova tvorca bitno razlikuje od uobičajenog ponašanja čovjekolikih majmuna. Težak Gregl 2017, 28 – 29. © www.nature.com  © National Geographic: Human Origins (pristup 2021.) HOMO HABILIS (od 2,3– 1, 65 mil. g. pr. sadašnjosti) Ime: Homo habilis = spretan čovjek Glavna obilježja: Visina i težina: 100 – 120 cm; 20-37 kg Zapremina mozga: 630 cm3 Prehrambene navike: svejed, ali naglašena konzumacija mesa OSVIT TEHNIKE  POJAVA MATERIJALNE KULTURE! OLDOVANSKA „INDUSTRIJA” KAMENIH ALATKI Rekonstrukcija Homo habilisa (klanac Olduvai u Tanzaniji)  HOMO HABILIS (od 2,3– 1, 65 mil. g. pr. sadašnjosti) Sjekači s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija © lithiccastinglab.com Rekonstrukcija Homo habilisa s lokaliteta Koobi Fora u Keniji (autorica Elisabeth Daynès) © Museo de la Evolución Humana, Burgos PALEONTOLOZI/PALEOANTROPOLOZI MARY I LOUIS LEAKY  © National Geographic: Human Origins (pristup 2021.) HOMO ERECTUS (oko 2 mil.– 117 000/108 000 g. pr. sad.) Ime: Homo erectus= uspravan čovjek Visina i težina: između 140-180 cm; 41 – 65 kg smanjen spolni dimorfizam Zapremina mozga: 1000 cm3 HOMO HEIDELBERGENSIS (600 000 – 250 0000 g. pr. sad.) „arhaični” Homo sapiens  možda se razvio iz erectusa Rekonstrukcija Homo erectusa  1,5 mil. g. pr. sad. 1 mil. g. pr. sad. 500 000. g. pr. sad. 100 000. g. pr. Kr. HOMO ERECTUS – GLAVNA OBILJEŽJA izlazak iz Afrike Prvi fosili vrste homo erectus u Europi: Gran Dolina i Sima del Elefante u gorju Atapuerca (E) Ceprano (IT) Homo antecessor ili regionalna varijanta H. erectusa ili heidelbergensisa  AŠELEJENSKA KULTURA (1,7 mil. – 250 000 g. pr. sad.) Složenije kamene alatke OBOSTRANA OBRADA KAMENA: šačnici, strugala, udupci, sjekire LEVALOAŠKA METODA (veće kognitivne sposobnosti!) KOPLJA: Clacton-on-Sea, Essex (UK); Schöningen (DE) Koplje (Clacton-on-Sea, Essex) © objects.prm.ox.ac.uk Upotreba vatre - SPORADIČNO  od 2/1,7 mil. g. pr. sad. (Kobi Fora, Kenija…) - AKTIVNO  od oko 300 000 g. pr. sad. (Maroko) AŠELEJENSKA KULTURA NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU Sjekač iz Šandalje I oko 800 000 g. pr. sad. © Janković i Karavanić 2009, 125. 9 m dubok sloj  potočna volutica  pronađen prilikom ispiranja koštane breče  AŠELEJENSKA KULTURA NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU LOKALITETI S AŠELEJENSKIM MATERIJALOM: Punikve kod Ivanca Donje Pazarište u Lici Golubovac u Hrvatskom zagorju (?) Dugi otok (?) Šačnici i pljoska iz Punikva SINC / José Antonio Peñas (© Karavanić 2017, 43.) © www.sci-news.coml  AŠELEJENSKA KULTURA (1,7 mil. – 250 000 g. pr. sad.) Gradnja koliba i nastambi - formiranje polutrajnih zajednica Autorske fotografije Terra Amata, Nica (FR) Umjetnost (?) - Berekhat Ram (IL) - Tan-Tan (Maroko) Venere iz Berekhat Rama i Tan-Tana; Israel Museum (Jerusalem) i replika iz Burgosa (E)  © National Geographic: Human Origins (pristup 2021.) HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS (oko 300/ 220/100 000 – 30 0000 g. pr. sad.) Ime: prema dolini rijeke Neander u Njemačkoj 1856. g.  učitelj Johann Carl Fuhlrott otkrio kosti iz Kleine Feldhofer Grotte u dolini rijeke Neander Osnovna obilježja: Prosječna visina i težina: oko 167 cm, oko 80 kg niži, robusniji, zdepastiji od modernih ljudi Zapremina mozga: 1410 cm3 (više od modernih ljudi) The Cleveland Museum of Natural History © www.flickr.com/  MUSTERIJENSKA KULTURA (oko 230 00 – 40/ 30 000) GORN JI RAZNOLIKIJI REPERTOAR ALATKI specijalizacijske aktivnosti SRED NJI DONJI Kamene alatke iz Krapine  MUSTERIJENSKA KULTURA (oko 230 00 – 40/ 30 000) GORN JI DOBA VELIKIH OLEDBI SRED NJI © https://en.wikipedia.org DONJI  HOMO NEANDERTHALENSIS ŽIVOTNI PROSTOR  EUROPA I AZIJA Autor karte: Nilenbert, Nicolas Perrault. © https://en.wikipedia.org ŽIVOT U SPILJSKIM I PREDSPILJSKIM LOKALITETIMA La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak) LOKALITET HUŠNJAKOVO KOD KRAPINE 1899. – 1905. – Dragutin Gorjanović Kramberger Arheološka otkrića: ostatci stari oko 130 - 100 000 godina oko 80 pojedinaca  Homo neanderthalensis rasprava o potencijalnom kanibalizmu na nekim kostima (lomljenje i struganje) tragovi životinjskih kostiju  špiljski medvjed, pragovedo, mamut, vuk, svizac itd. alatke rađene musterijenskom tehnologijom nakit i ukrašavanje tragovi korištenja vatrom Ostali lokaliteti neandertalskog čovjeka u RH: Veternica Vindija Velika Pećina u Hrvatskom zagorju Mujina pećina u Kaštelanskom zaljevu  SPILJA VINDIJA među najmlađim neandertalcima oko 44 000 god. prije sadašnjosti  prije su se predlagali i raniji datumi Ipak nisu suvremeni anatomski modernom čovjeku kako se ranije predlagalo Tragovi anatomskih obilježja suvremene morfologije 2018.  IZOLIRAN DNK MATERIJAL SPECIFIČAN ZA EUROPSKE NEANDERTALCE PJZ I 1979, 146.  Muzej krapinskih neandertaca (otvoren 27. veljače 2010. godine.) GENETSKO ISPREPLETANJE S MODERNIM LJUDIMA 2009./2010. – ovjera u DNK analizama SPOSOBNOST GOVORA UKOP MRTVIH Shanidar (Irak)  tzv. cvjetni grob RELIGIOZNOST štovanje kulta medvjeda UMJETNIČKO IZRAŽAVANJE Suvremene rekonstrukcije pračovjeka u Krapini(foto: I. Knezović) Divje babe (SLO) Cueva de los Aviones (E)  © National Geographic: Human Origins (pristup 2021.) HOMO RHODESIENSIS HOMO SAPIENS SAPIENS (oko 300/ 200 000 g. pr. sad. – danas) Ime: homo + sapiens = mudar čovjek kromanjonski pračovjek  prema lokalitetu Cro-Magnon (F) EEMH  Early European modern humans Glavna obilježja: Visina i težina: 166 – 171 cm; oko 65 kg DVIJE SEOBE U EUROPU  DRUGA JE VAŽNIJA  EEMH KONTROVERZNA TEORIJA TOBA KATASTROFE Lubanja iz Cro-Magnona homo sapiens na rubu izumiranja oko 70 000 g (danas u (Musée de l'Homme, Pariz) MODEL ŠIRENJA – PREMA MITOHONDRIJSKIM DNK HAPLOGRUPAMA Dva vala migracija u Europu: PRVI VAL  oko 56 000 g. pr. sad. DRUGI VAL  oko 37 000. g. pr. sad. © https://en.wikipedia.org SINC / José Antonio Peñas © www.sci-news.coml  Razvoj paleolitika u franko-kantabrijskoj regiji: GORN EPIGRAVETIJENSKA KULTURA (oko 21 000 – 10 000. g. pr. sad.) JI MAGDALENIJENSKA KULTURA (oko 17 000 – 12 000. g. pr. sad.) SOLITREJENSKA KULTURA (oko 22 000 – 17 000. g. pr. sad.) GRAVETIJENSKA KULTURA (oko 33 000 – 20 000. g. pr. sad.) ORINJASIJENSKA KULTURA (oko 43 000 – 26 000. g. pr. sad.) ŠATELPERONIJENSKA KULTURA (oko 45 000 – 40 000. g. pr. sad.)  DRUŠTVENA OBILJEŽJA GORNJEG PALEOLITIKA Preciznija obrada kamena i kosti - npr. solitrejenski šiljci Izgradnja nastambi - korištenje drvom i životinjskim kostima Umjetnost - urezivanje - kiparstvo - špiljsko slikarstvo Kljova mamuta s lokaliteta Pavlov (CZ) © https://en.wikipedia.org P A L E O L I T I Č K E V E Hohle Fels flaute, oko 40 000 g. pr. sad. N E R E © Conard, et al. Nature 2009. Paleolitičke Venere © www.ancient-origins.net/ (iz PJZ I 1979, 18 Altamira (E) © www.nytimes.com  Lascaux (F) © www.bradshawfoundation.com Chauvet (F) © www.thoughtco.com Romualdova pećina, Istra 44 slikarije © www.glasistre.hr  DRUŠTVENA OBILJEŽJA DONJEG PALEOLITIKA Lovačko-sakupljačke zajednice - palica s kukom / izbacivač koplja / propulsor Ukrašeni koštani izbacivač koplja, Trois-Freres (F) © www.paleomundo.com/  GORNJOPALEOLITIČKI LOKALITETI U RH Gornjepaleolitički materijal iz Istre i Kvarnera Epigravetijenski materijal iz Šandalje II (© Dimitrijević 1998, 48.) (© Karavanić 2017, 122.) Ostali gornjopaleolitički lokaliteti u RH: Šandalja II, Lopar na Rabu, Jami Sredi na Cresu, Vela jama na Lošinju, Cerovačka pećina (?), Vela Spila, Velika Pećina u Hrvatskom zagorju, Vindija … VELA SPILA, KORČULA – GORNJOPALEOLITIČKI SLOJ prehrana bazirana na kopnenim životinjama pojava keramičkih figurina  © Moscon, Correggiari et al. 2015, fig. 2 KONFIGURACIJA JADRANA OKO 26 – 22 cal ka BP © Monegato, Ravazzi 2015, 25. POSLJEDNJA VELIKA OLEDBA (GLACIJALNI MAKSIMUM) - WÜRM u Europi i većem dijelu Azije  od oko 24 000 – 12 000 / 10 000 g. pr. sad. Suvremeni datumi: 11 650 g. pr. sad. – POČETAK HOLOCENA  DOPUNSKA LITERATURA Benac, Alojz (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 1, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979. Dimitrijević, Stojan, Težak-Gregl, Tihomila i Nives Majnarić- Pandžić, Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998. Janković, Ivor i Ivor Karavanić, Osvit čovječanstva : početci našega biološkog i kulturnog razvoja, [Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis; Biblioteka Lucius ; knj. 7], Zagreb: Školska knjiga, 2009. Janković, Ivor, Karavanić, Ivor i Jacqueline Balen, Odiseja čovječanstva: razvoj čovjeka i materijalnih kultura starijeg kamenog doba, Zagreb: Arheološki muzej, 2005 Karavanić, Ivor, Život neandertalaca, Zagreb: Školska knjiga, 2004. Karavanić, Ivor i Jacqueline Balen, Osvit tehnologije, Zagreb: Arheološki muzej u Zagrebu, 2003. Maškin, N.A., Istorija drevnego Rima, Leningrad: OGIZ, 1947.  LITERATURA ZA KOLEGIJ MATIJAŠIĆ, Robert, Povijest MATIJAŠIĆ, Robert, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana, Zagreb: Leykam Dioklecijana do Justinijana, Zagreb: international, 2009. Leykam international, 2012.  NADOPUNA ZA OPĆU POVIJEST Ilustrirana povijest svijeta, sv. I-VII, Rijeka: O. Keršovani 1974. – 1976.  brojevi stupaca, ne stranica: I.svezak: 29- 78, 89-94, 151-310, 361-366, 405-416; II. svezak: 497-503, 659-726 III. svezak: 977-994, 1016-1038, 1211-1334 IV. svezak: 1476-1481, 1483-1498, 1507-1513, 1521-1551, 1576-1713; V. svezak: 1937-1980, 1985-2050, 2088- 2104, 2151-2250; VI. svezak: 2419-2434, 2444-2462, 2465-2614, 2660-2682; VII. svezak: 2897-2926, 2961- 3028, 3099 - 3143