Evolucija čovjeka i paleontologija

Knjiga koja opisuje povijest hrvatskih zemalja od antičkih vremena do vladavine cara Dioklecijana.

Knjiga koja se nastavlja na prethodnu i opisuje povijest hrvatskih zemalja od vladavine cara Dioklecijana do vladavine cara Justinijana.

Knjiga koja opisuje život neandertalaca.

Knjiga koja opisuje razvoj čovjeka i materijalnih kultura starijeg kamenog doba.

Knjiga koja opisuje povijest drevnog Rima.

Spilja Vindija je arheološko nalazište u Hrvatskoj, poznato po ostatcima neandertalaca. Poznata je među najnovijim nalazištima neandertalaca, s procjenom starosti oko 44.000 godina.

Krapina je arheološko nalazište u Hrvatskoj, poznato po nalazima ostataka neandertalaca. Nađeni su ostaci alata, tragovi vatre i umjetnosti.

Neandertalci su izumrla ljudska vrsta, koja je živjela u Europi i Aziji. Poznati su po svojim fizičkim obilježjima, kao što su široka čeljust i izbočene obrve

Homo neanderthalensis je izumrla vrsta ljudskog roda koja je živjela u Europi i Aziji od prije oko 300.000 do 30.000 godina.

Vindija je arheološko nalazište u Hrvatskoj koje je pružilo važne informacije o evoluciji čovjeka, uključujući DNA materijal, koji je dao uvid u genetičko preplitanje s modernim ljudima.

Neanderthalci su bili niži, robusniji i zdepastiji od suvremenih ljudi, s prosječnom visinom od oko 167 cm i težinom od oko 80 kg. Ipak, imali su veći mozak od suvremenih ljudi, s prosječnom zapreminom od 1410 cm3.

Među obilježjima neandertalaca bila je sposobnost govora, što se zaključuje iz strukture njihovog glasnog organa, te briga za mrtve, kao što se vidi u 'cvjetnom grobu' u Shanidaru.

Musterijenska kultura je arheološka kultura povezana s Homo neanderthalensisom. Obuhvaća razdoblje od prije oko 230.000 do 40.000 godina i karakterizira je raznolik repertoar kamenih alata i specijalizacija u izradi alata.

Nalazište Hušnjakovo kod Krapine u Hrvatskoj je važno arheološko nalazište s ostatcima Homo neanderthalensisa. Otkriveni su ostaci oko 80 pojedinaca, stari oko 130.000 - 100.000 godina. Nalazište pokazuje da su Neanderthalci živjeli u špiljama i koristili su alate za lov na životinje.

Homo sapiens sapiens je vrsta čovjeka koja je današnja. Pojavio se prije oko 300.000-200.000 godina.

Neanderthalci su živjeli u spiljama i predspiljama, a pronađeni su ostaci na raznim lokacijama u Europi i Aziji, uključujući La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (Francuska), Monte Circeo (Italija), Toralba, Ambrona (Španjolska) i Shanidar (Irak).

Austrolopitecini su bili skupina hominina koji su živjeli u Africi prije oko 4,4 do 2,4 milijuna godina.

Austrolopitecini su imali uspravan hod, visinu od oko 150 cm (mužjaci) i 105 cm (ženke), te težinu od oko 50 kg.

Austrolopitecini su se dijelili na dvije skupine: gracilne, s manjim tijelima i robusni, s većim tijelima.

Charles Darwin je poznati biolog koji je u 19. stoljeću predstavio teoriju evolucije vrsta.

Taksonomija je znanost o klasifikaciji živih organizama.

Homo sapiens je naziv za današnje ljude.

Rod je grupacija sličnih vrsta.

Vrsta označava grupu organizama koji se međusobno mogu pariti i proizvoditi plodno potomstvo.

Homo sapiens, poznatiji kao moderna ljudska vrsta, je imenom povezan s osobinom mudrosti. To su ljudi iz razdoblja gornjeg paleolitika, imenovani po lokalitetu Cro-Magnon u Francuskoj.

Suvremeni europski moderni ljudi, skraćeno EEMH, nastanili su Europu u dva vala migracija, od kojih je drugi puno važniji za razvoj modernog čovjeka u Europi.

Kontroverzna teorija o katastrofalnom događaju koji je skoro doveo do izumiranja Homo sapiesa u Sjevernoj Americi, prije otprilike 70 000 godina.

Paleolit, ili Staro kameno doba, dijeli se na Donje, Srednje i Gornje razdoblje. Gornji paleolitik je poznat po naprednijim tehnologijama, umjetnosti i kulturi.

Kulturna faza gornjeg paleolitika karakterizirana je izradom preciznih kamena i kostiju, gradnjom nastambi i razvijanjem umjetnosti.

Solutrejenska kultura, dio gornjeg paleolitika, poznata je po svojim prepoznatljivim šiljcima koji su se izrađivali od kamena.

Magdalenijenska kultura, dio gornjeg paleolitika, poznata je po umjetnosti i tehnološkom napretku, uključujući upotrebu kosti, zuba i roga za izradu alata.

Epigravetijenska kultura, posljednja faza gornjeg paleolitika, obilježena je finim umjetničkim djelima, uključujući skulpture, ukrase i špiljsko slikarstvo.

Ovo su ljudske skupine koje su se bavile lovom i sakupljanjem hrane. Živjele su nomadski i ovisile o resursima dostupnim u njihovom okruženju.

Ovo je oružje koje je korišteno za bacanje koplja. Sastoji se od štapa s kukom na kraju i pomogao je da se koplje baca dalje i preciznije.

Velika Spila na Korčuli je važan arheološki lokalitet s dokazima o gornjopaleolitičkoj kulturi. Našli su se ostaci kamenog oruđa, keramičkih figurina i ostataka životinja.

To je zadnje glacijalno razdoblje koje se dogodilo u Zemljinoj povijesti. Ovo razdoblje je donijelo ekstremne klimatske promjene i utjecalo na život organizama na Zemlji.

Holocen je geološko razdoblje koje je započelo nakon posljednjeg ledenog doba. Označeno je toplijim temperaturama, rastom razine mora i pojavom novih biljnih i životinjskih vrsta.