Serozne i mukozne membrane: Anatomija i fiziologija

Telesne šupljine i serozni prostori

• Telesne šupljine su prostori unutar tela koji sadrže organe.
• Važni su za smanjenje trenja pri pomeranju organa.
• Ventralne šupljine uključuju grudni koš (cavitas thoracis), karlicu i abdomen, a postoji i dorzalna šupljina.
• Unutar grudnog koša nalaze se pleuralni, perikardijalni i peritonealni prostori (cavitas pleuralis, pericardiaca, peritonealis).
• Serozne membrane obavijaju organe unutar telesnih šupljina.
• Serozne membrane sastoje se od epitelnog sloja (lamina epithelialis) i vezivnog sloja (lamina propria).
• Serozni prostori su cavitas pleuralis, cavitas pericardiaca i cavitas peritonealis.
• Mukozne membrane imaju adventiciju, dok serozne membrane imaju subserozu.
• Serozne tečnosti omogućavaju kapilarnu adheziju.
• Mezotel je naziv za epitel koji prekriva serozne membrane.
• Duplikature seroznih membrana su nabori gde se parijetalni i visceralni list spajaju.
• Omentum pričvršćuje organ za zid tela, a ako je udaljen od organa, naziva se radix.
• Ligamenti povezuju međusobno serozom ovijene organe.
• Krv iz probavnih organa ide preko vene porte u jetru, a odatle venama do donje šuplje vene (vena cava inferior).
• Vezivno tkivni prostori su ekstraperitonealni prostor (retroperitonealni i subperitonealni) i medijastinum.

Serozne tvorbe

• Serozne tvorbe uključuju omentum (maramicu) i ligamente.
• Omentum pričvršćuje organe za zid tela.
• Ligamenti povezuju serozom obavijene organe međusobno.

Stomata i maculae lacteae

• Stomata omogućavaju direktan kontakt između mezotela seroze i endotela limfnih sudova radi drenaže.
• Maculae lacteae su nakupine limfnog tkiva u lamini proprija koje sadrže limfocite i makrofage.

Inervacija pleure, perikarda i peritoneuma

• Parijetalnu pleuru inerviše n. phrenicus (Th1-Th6).
• Perikard inerviše n. phrenicus, aferentna vlakna u n. vagus i simpatikus.
• Parijetalni peritoneum inerviše n. phrenicus (Th7-L1).

Organ – stroma i parenhim

• Organ se sastoji od strome i parenhima.
• Stroma je intersticijsko vezivno tkivo.
• Parenhim je specifičan za pojedini organ.

Tunica mucosa

• Tunica mucosa oblaže organe iznutra.
• Sastoji se od lamine epithelialis (specifičan epitel za svaki organ), lamine proprije i lamine muscularis (samo u probavnom traktu), koja je važna za transport, a sfinkteri za zatvaranje.
• Endotel prekriva šuplje organe koji nisu u kontaktu s parenhimom tela (npr. krvni sudovi).
• Egzoepitel prekriva šuplje organe u dodiru sa površinom tela.

Podsetnik: Autonomni nervni sistem

• Lateralni rog kičmene moždine Th1-L2 odgovara simpatikusu za celo telo.
• Lateralni rog kičmene moždine S2-S4 odgovara parasimpatikusu za zdelične i deo trbušnih organa.
• Visceroaferentna vlakna nadziru aktivnost organa.
• Prekopčavanje se vrši u parnim paravertebralnim ili prevertebralnim ganglijama.
• Simpatikus koristi acetilkolin (pre-ganglijski) i adrenalin/noradrenalin (post-ganglijski).
• Parasimpatikus koristi acetilkolin i kotransmiter VIP (vazoaktivni intestinalni polipeptid).
• Pre-ganglijska vlakna su mijelizirana.
• Post-ganglijska vlakna nisu mijelizirana.
• Neke mijelizirane vlakna zaobilaze paravertebralne ganglije i nastavljaju se kao splanhnični nervi koji se prekopčavaju u prevertebralnim ganglijama (npr. n. splanchnicus minor i major).
• Prevertebralni gangliji uključuju ganglion coeliacum i ganglion mesentericum sup./inf.
• Simpatikus formira periarterijske spletove.
• Autonomni refleksi se javljaju putem autonomnih živaca u stijenkama krvnih sudova.
• Bol iz organa (visceralni bol) se prenosi kroz Headove zone.
• Visceroaferentna vlakna pripadaju spinalnim segmentima.
• Truncus symphaticus sadrži ganglion cervicale sup., medium, inf., ganglion thoracica, lumbalia i sacralia.
• Ganglion impar je ispred os coccygis.
• Inervacija male karlice se vrši preko plexus hypogastricus sup. i inf.
• Nadbubrežnu žlezdu inerviraju preganglionarna simpatička vlakna jer ona nastaje od simpatičkog ganglija.

Parasimpatikus

• Kranijalni deo parasimpatikusa polazi iz moždanih nerava:III(ganglion ciliare), VII (gl. submandibulare, pterygopalatinums, ganglion oticum) i X (n.vagus).
• Sakralni deo polazi iz S2-S4, formirajući nn. splanchici pelvici.

Plexus hypogastricus inferior

• Zajedno s n. hypogastricus formira plexus hypogastricus inf.

Cannon-Böhm-ova tačka

• Cannon-Böhm-ova tačka označava mesto gde se završava inervacija n. vagusa i počinje inervacija iz sakralnog dela parasimpatikusa.

Enterički nervni sistem

• Pl. myentericus (Auerbachov) kontroliše peristaltiku.
• Pl. submucosus (Meissnerov) kontroliše rad crevnih žlezda.

Isključivo simpatička inervacija

• Samo simpatička inervacija kontroliše: krvne žile, žlijezde znojnice, srži žlezde nadbubrežne žlijezde i mm arrectores pilorum.
• Postoje viscero-visceralni, viscero-kutani, viscero-muskularni i kutano-visceralni refleksi.Podražaji se prenose u AŽS preko varikoziteta, gde se nalaze neurotransmiteri.

Prsna šupljina

• Gornja granica Cavitas thoracis je vrat i donja granica je dijafragma.
• Cavea thoracis (prsni koš), cavitas thoracis (prsna šupljina), thorax (dio tijela od vrata do trbuha).
• Kaudalno je kaudalno ošit.

Medijastinum

• Medijastinum je prostor između pleuralnih šupljina koji se nalazi između torakalne kralježnice i prsne kosti.
• Otvor torakalnog ulva je apertura thoracis superior, a otvor torokalnog dna je apertura thoracis inferior.
• Granica medijastinuma superior i inferior je trans torakalna ravnina.

Medijastinum superior

• Uključuje 4 torakalna kralješka, timus, dušnik, jednjak.

Medijastinum anterius

• Vezivno tkivo između sternuma i osrčva, a. thoracica interna, nll. parasternales.

Medijastinum medius

• Srce, aorta ascendens, truncus pulmonalis, ww. pulmonares, v. cava sup., uješće v. azygos, n.phrenicus, aa. /vw. pericardiophrenicae.

Medijastinum posterius

• Jednjak, dorzalno od srca, aorta descendens, ww. azygos + hemiazygos, n. vagus, nn. splanchia, truncus symphaticus, ductus thoracicus.
• Emfizem sredoprsja = ozljeda ekstrapulmonalnog bronha Ijednjaka pa zrak ulazi.
• Najčešći tip hernije dijafragme je hiatus hernije.
• Trigonum sternocostale vasa epigastrica superiora + vasa thoracica interna.
• Hiatus oesophageus + n. phrenicus sin. + n. vagus.
• lat. lumbalni otvor : n. splanbnicus minor, truncus symphaticus, ganglion coeliacum

Dišni organi i pleura

• Pluća učestvuju u spoljašnjem disanju (izmena gasova).
• Donji dišni sistem obuhvata traheju, bronhije (bronchus principalis sinister/dexter) i pluća.

Traheja

• Trakeja ima tri cirkularna sloja: tunica mucosa, tunica fibromusculo-cartilaginea, tunica adventitia.
• Tunica mucosa ima lamina epithelialis (ćelije sa kinocilijama za transport sluzi) i lamina propria (seromukozne žlezde).
• Hrskavičavi prstenovi u traheji obezbeđuju da je uvek otvorena.
• M. trachealis povezuje hrskavičave prstenove.
• Traheja se produžava do 5 cm pre bifurkacije (bifurcatio tracheae) koja se spušta za 1 kralježak.
• Odnosno može se podeliti na pars cervicalis i pars thoracica.
• Sluznica je jako nabrana struktura.

Dušnica (Trachea)

• Dušnica je podeljena na pars cervicalis i pars thoracica.
• Arterije dušnice su rr. tracheales od a. thyroidea inferior i truncus thyreocervicalis.
• Vene dušnice su v. thyroidea inf. i plexus thyroideus impar.
• Limfni sudovi dušnice su nll. pretracheales + paratracheales, nll. tracheobronchiales.
• Inervacija dušnice je n. tracheales iz truncus symphaticus i n. larryngeus recurrens + n. vagus (ganglion sup t. inf).

Bronchi principales

• Desni glavni bronh (bronchus principalis dexter) daje ogranke odmah po ulasku u pluća.
• Levi glavni bronh (bronchus principalis sinister) se deli tek po ulasku u pluća.

Pluća (Pulmo)

• Pluća su spužvasta i elastična.
• Desno plućno krilo ima tri režnja, a levo dva plus lingulu.
• Svaki segment predstavlja bronhoarterijski odeljak i odgovara opskrbnom području terminalnih bronhiola.

Pleura

• Pleura je serozna membrana od dva lista: visceralni (plućna maramica) i parijetalni (zidna maramica).
• Spajaju se kod hilusa pluća.
• Listovi pleure su:
  • Facies diaphragmatica
  • Facies costalis
  • Facies mediastinalis
• Iz hilusa pluća izlaze bronhi, plućne arterije + vene, limfne žile.
• Izdanak lig. pulmonale prema kranijalno je mesopneumonium.
• Levo i desno pleuralno polje međuesobno ne komuniciraju.
• Svaki segment predstavlja bronhoarterijski odeljak.
• Segmenti > lobusi > lobulusi > acinusi.
• Kroz njih ulaze seu gornji bronhi i arterije.
• Ne ulaze vene.

Recessus pleurales

• Recessus pleurales su dodatni pričuvni prostori na granicama parijetalne pleure.
• Najveći i funkcionalno značajan je recessus cortodiaphragmaticus, poznat i kao lig. pulmonale.
• Drugi recessusi uključuju costomediastinalis ant., vertebromediastinalis/costomediastinalis post., i phrenico-mediastinalis.
• Pluća se spuštaju za 2 međurebrena prostora tokom inspiracije, ali ne ispunjavaju uvek recessuse.
• Polja bez pleure uključuju trigonum thymicum i trigonum cardiacum, omeđeni recessus costomediastinales.
• https://e-learn.anatomy.uzh.ch/anatomie/Topographie/topo_HTML/thorax/ThoraxOrgane05.html

Anestomoze u plućima

• Postoje arterio arterijske i arteriovenske.

Pulmonalni / Peribronhalni sistem

• Žile prate tok AA.
• Regionalni su čvorovi L.V.
• Nema limfnih čvorova da ne ometaju izmjenu plinova.

Recessus pleurales.

• Recessus pleurales= dodatni pričuvni prostori nastali na parijetalne pleure.
• Recessus costadiaphragmaticus najveći znatno funckioniran.
• Drugi nazim, lic pulmanale.
• Lic pulminale se nastavlja na recessus phrenicomediastinalis
• Recessus costamediastinalis.Ant-nikad nije neisunjeni u potpunost pluća, omoguči šivanje.
• Polja z pleure- trigonym cardiacum, trichonym thymicum.
• https://e-learn.anatomy.uzh.ch/anatomie/Topographie/topo_HTML/thorax/ThoraxOrgane05.html

Građa pleure

• Sastoji se od tunice serose i lamine proprije.
• Lamina epithelialis je zaslužna za glatku strukturu mezotela i luči seroznu tečnost.
• U lamini proprijja se nalaze limfni i krvni sudovi, kao i elastična vlakna.
• Pleura visceralis prima rr. bronchiales, a pleura parietalis aa. intercostales i a. pericardiophrenica.
• Nema osjetne inervacija (Osjet je odsutan).
• Respiracija = plućno disanje.
• Ventilacija = dovod zraka do alveola. Perfuzija = protok krvi kroz plućne kapilare. Difuzija.

Ventilacija

• Dišna muskulatura mejnja.
• Za inspiruj je potlačak 8 mm Hg
• Za exstrinj, je potlachak-3 mm Hug.
• Negativan potlachak se opire sili el. - Dišni sustova koja bi uzrokola kolaps.
• A) Trbušno idija fragmalno disanje
• 7 l.rebra.
• .B) prsno/kostalno disanje
• Slabokostabni obiluk- pavećanje sagitalnog promjera, -
• kataralnin oblik povećanje Cateralning promjera za kandalan zraka, -
• djenca- dijafragimaljo.
• • za injinoj nućini mijin, aj exlinjide sasivivo
• Vaskulazija ima i viscerailni Iparajetalni

Vaskularizacija Pleure

• Arterijska vaskularizacija visceralne pleure dolazi od bronhijalnih ogranaka torakalne aorte, a venska se odraža preko v. pulmonales, a i . bronhiales,-Viscerlain primav rr.broncales, perietain prima .a.intercostales

Barijera

• Plućni kruh i ima kapilara.

Dišna muskulatura

• Glavni respiratoni dishragma, mm intercostales externes, pomoični ,serratus
• Glaveni ekspizatori---

• Pomoični . "Misić kašlja.

Torakaln Misići

• Za viman dinijin 5-7 linn, mu povečanje zahtijeva ukljućivani dod, mjies.
• Mm intercostales internes- izdisay
• Mm intercostales externes udisaj
• Dijahranma, crus ,pars stern,pars contrales, pars lombalis.Crus daetrum, polazisto 3 Lin. Crurs sistum poleto 1. Lili.

Kontrola disanja

• Uslovljenim faktorima kao što su:
  • art. capitis costae
  • art. costotransversaria
  • art. sternocostales
• Zglobovi rebara funkcionalno KUTNI zglobai
  • art. corto vertebralis podudara se s osti vrata rebra.

Vojsaj i izdisaj

-.Vo saj- okrženje.

• Vration rebra postavljan koto natrad a en frontalio.
  • Cat pomicanje povećanje Transverzalnog promjera.povecatanje duljune važno je za disnu exkurziju.prosirenje, I

---Ido izda j-

• Spüstanie.

Pokreti disanja

• Pokreti disanja se dele na pump handle movement i bucket handle movement .
• Ovi pokreti dovode do povećenja i smanjenja promera grudnog koša, omogućavajući disanje.

Pneumotoraks

• Toraks se drenaže, mediloklavilarna Linio.uvek iznan GORNJEG RUBA rebra da ne irtijedimo živa larterijel vene

Kviz istražuje razlike između seroznih i mukoznih membrana, strukture povezane sa obarijumom, i karakteristike transudata. Fokus je na anatomskim i fiziološkim aspektima telesnih membrana, vaskularizaciji pluća i nervnoj regulaciji bronhija.