Razvojna psihologija djece

Study Notes

Psihologija je znanstveno istraživanje ponašanja!
Razvojna psihologija istražuje promjene u ponašanju i sposobnostima tijekom razvoja.
Razvojno istraživanje ima dva glavna cilja:
- opisati dječje ponašanje u svakoj fazi razvoja (npr. kada počnu hodati, vrste matematičkih sposobnosti u određenoj dobi)
- otkriti uzroke i procese koji dovode do promjena u ponašanju (npr. djetetov genetski kod, biološke i strukturalne značajke mozga, fizička i socijalna okolina, iskustva).
Razvojni psiholozi proučavaju promjene u ponašanju u cijelom životnom ciklusu, no većina se fokusira na razdoblje do adolescencije
Istraživanje djece je važno zbog:
- brzog razvoja u djetinjstvu
- dugoročnih utjecaja ranih iskustava
- uvida u složene procese kod odraslih
- primjene u socijalnoj politici
- zanimljivog predmeta istraživanja

Antička Grčka i Rim:
- prepoznali su utjecaj djetinjstva na kasniji razvoj, osobito na učenju
- u višim slojevima društva vrednovalo se poučavanje djece
- postojao problem infantilcida
Srednji vijek i renesansa:
- promjena položaja djece, naročito pod utjecajem kršćanstva
- zabrana infantilcida
- kulturološko poštovanje dječje nevinosti
Reformacija:
- važnost odgoja djece
- ohrabrivanje samostalnosti i samokontrole
Descartes:
- um i tijelo su odvojeni
Locke:
- um je tabula rasa (prazna ploča)
Rousseau:
- urođeno znanje
utjecaj kulture i okoline na razvoj

Watson: Biheviorizam – ponašanje je rezultat učenja i uvjetovanja
Freud: Psihoseksualni razvoj – libiido i erogene zone
Hall: Genetička psihologija – razvoj se ponavlja kroz evoluciju
Piaget: Kognitivni razvoj – djeca aktivno konstruiraju znanje, razvoj u fazama (senzomotorički, predoperacijski, konkretno-operacijski, formalno-operacijski)
I. Pavlov: Klasično uvjetovanje.
Vigotski: Sociokulturalni pristup – interakcija s okolinom i kulturom oblikuju razvoj
Bronfenbrenner: Ekološki pristup k razvoju – dijete je u središtu i utječu mikrosustav, mezosustav, egzosustav i makrosustav.

Etologija – evolucijsko objašnjenje ljudskog ponašanja i razvoja (npr. istraživanja utiskivanja i osjetljivih perioda)

Metode opažanja (npr. prirodno opažanje), metodološki postupci, različite metode testiranja

Procese uvjetovanja, sjećanja, prepoznavanja, strategije pamćenja je teško proučavati kod dojenčadi
Kognitivni razvoj se mijenja s dobi
Mogu se predvidjeti određeni obrazaca razvoja

Igra je važan dio dječjeg razvoja. Djeca se razvijaju kroz interakciju s okolinom kroz igru. To je prilika za istraživanje
Različiti vrste igara koje se mijenjaju ovisno o dobi i razvojnom stupnju djeteta
Igra se može gledati sa spoznajne i društvene razine

Individualizirana i primjerena podrška za dijete s razvojnim teškoćama od najranijeg uzrasta.
Razine intervencije su raznolike
Važno surađivati s obitelji i zajednicom