Osnove statistike u medicini
103 Questions
0 Views

Choose a study mode

Play Quiz
Study Flashcards
Spaced Repetition
Chat to lesson

Podcast

Play an AI-generated podcast conversation about this lesson

Questions and Answers

Koje su tri osnovne aktivnosti u statistici kao naučnoj disciplini?

Prikupljanje podataka, analiza podataka i interpretacija rezultata.

Navedite barem tri primjera kako se zdravstvena statistika koristi u medicini.

Praćenje frekvencije oboljenja, istraživanje uzroka oboljevanja, i praćenje uspjeha u prevenciji.

Šta je uzorak u kontekstu statistike i od čega zavisi njegova veličina?

Uzorak je odabrani dio populacije, a njegova veličina zavisi od učestalosti ispitivane pojave.

Koja je glavna razlika između nominalne i ordinalne skale mjerenja?

<p>Nominalna skala klasifikuje varijable koje se ne mogu rangirati, dok ordinalna skala rangira varijable po redu.</p> Signup and view all the answers

Objasnite osnovnu karakteristiku intervalne skale i navedite jedan primjer.

<p>Intervalna skala ima mjerljive i jednake razmake između kategorija, a nula ne znači odsustvo varijable. Primjer je temperatura u Celzijusima.</p> Signup and view all the answers

Po čemu se racionalna skala razlikuje od intervalne skale i navedite jedan primjer?

<p>Racionalna skala ima apsolutnu nulu koja označava odsustvo pojave. Primjer je broj odlazaka ljekaru.</p> Signup and view all the answers

Šta je statistička serija i kako se klasificiraju podaci u njoj?

<p>Statistička serija je niz podataka grupisanih po nekom obilježju. Podaci se klasificiraju kao brojne (kvalitativne) ili mjerne (kvantitativne) varijable.</p> Signup and view all the answers

Koja je osnovna razlika između pojmova frekvenca i vremenska serija u statistici?

<p>Frekvenca je broj statističkih jedinica u jednom obilježju, dok je vremenska serija niz podataka vezanih za određene vremenske periode.</p> Signup and view all the answers

Koja je razlika između brojene i mjerene varijable?

<p>Brojene varijable su kvalitativne i prebrojavaju jedinice s određenom karakteristikom, dok su mjerene varijable kvantitativne i mjere se numerički.</p> Signup and view all the answers

Navedite primjer grafičkog prikaza koji se koristi za prikaz mjerenih, kvantitativnih varijabli.

<p>Histogram je primjer grafičkog prikaza za mjerene varijable.</p> Signup and view all the answers

Šta je medijana i kako se izračunava za parne nizove?

<p>Medijana je središnja vrijednost u nizu podataka, a za parne nizove se izračunava kao zbir dva srednja broja podijeljen sa dva.</p> Signup and view all the answers

Kako se računa aritmetička sredina?

<p>Aritmetička sredina se računa tako što se zbroje sve vrijednosti i podijele sa brojem vrijednosti.</p> Signup and view all the answers

Šta je standardna devijacija?

<p>Standardna devijacija je prosječno odstupanje svih vrijednosti od aritmetičke sredine.</p> Signup and view all the answers

Šta znači simetrična raspodjela u kontekstu Gausove krive?

<p>Simetrična raspodjela znači da se oko aritmetičke sredine, u rasponu plus-minus jedna standardna devijacija, nalazi 68% ispitanih jedinica.</p> Signup and view all the answers

Kako se definiše populacija u kontekstu istraživanja?

<p>Populacija je skup svih jedinki sa nekim zajedničkim karakteristikama koji nas interesuju.</p> Signup and view all the answers

Koja je prednost istraživanja na uzorku u odnosu na istraživanje na populaciji?

<p>Istraživanje na uzorku zahtijeva manji broj jedinki, kraće vrijeme istraživanja i generalno je jeftinije.</p> Signup and view all the answers

Navedi jedan primjer slučajnog stratificiranog uzorka i zašto bi bio koristan?

<p>Primjer je uzimanje uzorka iz svake dobne skupine stanovništva posebno i koristan je kada znamo da se populacija razlikuje po nekoj varijabli.</p> Signup and view all the answers

Šta je to neophodan uzrok?

<p>Neophodan uzrok je komponenta dovoljnog uzroka koja je neophodan uslov za nastanak bolesti, često se naziva i agens.</p> Signup and view all the answers

Objasni razliku između uzroka i faktora rizika.

<p>Uzrok je faktor neophodan za pojavu ishoda, dok faktor rizika samo povećava vjerovatnoću pojave ishoda, ali nije odlučujući.</p> Signup and view all the answers

Koji problem se može pojaviti kod malih apsolutnih brojeva u grafičkom prikazivanju?

<p>Kod malih apsolutnih brojeva, pogrešni zaključci su mogući ukoliko se ne uzme u obzir kontekst malog broja.</p> Signup and view all the answers

Šta je to mod?

<p>Mod je najčešća ili tipična vrijednost u nizu podataka.</p> Signup and view all the answers

Kada se koristi geometrijska sredina?

<p>Geometrijska sredina se koristi za praćenje promjena među vrijednostima.</p> Signup and view all the answers

Čemu služi harmonijska sredina?

<p>Harmonijska sredina se koristi za praćenje prosjeka nekih odnosa.</p> Signup and view all the answers

Koje dvije vrste podataka se koriste za projekciju budućih dešavanja u kontekstu zdravlja?

<p>Učestalost bolesti i učestalost izlaganja faktorima rizika.</p> Signup and view all the answers

Koja je svrha epidemiološkog nadzora, osim organizovanja zdravstvene službe?

<p>Preduzimanje mjera, informisanje i donošenje odluka.</p> Signup and view all the answers

Koji je ključni element aktivnog nadzora koji ga razlikuje od pasivnog nadzora?

<p>Samo angažovanje u prikupljanju podataka.</p> Signup and view all the answers

Šta je predmet predostrožnog nadzora, i kada se koristi?

<p>Rijetki događaji, mogući vijesnici zdravstvenih problema.</p> Signup and view all the answers

Koja dva elementa moraju biti definisana zakonskim ili sličnim aktom u sistemu nadzora?

<p>Posmatrani događaj i populacija obuhvaćena mjerom.</p> Signup and view all the answers

Šta predstavlja dominantnu razliku između istraživanja epidemije i epidemiološkog nadzora?

<p>Reagovanje na postojeći problem ili nadziranje buduće pojave.</p> Signup and view all the answers

Pored utvrđivanja postojanja žarišta, koji je prvi korak pri istraživanju žarišta bolesti?

<p>Potvrđivanje uzročnika.</p> Signup and view all the answers

Koje pitanje deskriptivne epidemiologije se primjenjuje pri istraživanju slučajeva bolesti?

<p>Ko?, Šta?, Kako?, Gdje? i Kada?</p> Signup and view all the answers

Koji su primarni izvori informacija za prijavljivanje izbijanja bolesti?

<p>Medicinski radnici, porodice oboljelih i sistem nadzora.</p> Signup and view all the answers

Kako se utvrđuje da li je došlo do stvarnog žarišta bolesti?

<p>Usporedbom sa očekivanim brojem slučajeva.</p> Signup and view all the answers

Koja je temeljna svrha liječenja oboljelih u kontekstu epidemijskog upravljanja?

<p>Sprječavanje daljnjeg širenja uzročnika.</p> Signup and view all the answers

Šta predstavlja 'mjerne instrumente' u kontekstu grešaka mjerenja?

<p>Aparati za testiranje, upitnici, tehnike pregleda.</p> Signup and view all the answers

Navedite jedan faktor koji utječe na funkcionisanje sistema nadzora, a nije vezan za resurse?

<p>Motivisanost učesnika.</p> Signup and view all the answers

Koja je osobina sistema nadzora ključna za brzi odgovor na zdravstveni problem?

<p>Pravovremenost.</p> Signup and view all the answers

Šta je ključno za razumijevanje zakonitosti epidemijskog procesa u kontekstu istraživanja epidemije?

<p>Izučavanje i razumijevanje zakonitosti epidemijskog procesa.</p> Signup and view all the answers

Navedite tri glavne vrste povezanosti između pojava spomenute u tekstu.

<p>Statistička, uzročna i neuzročna povezanost.</p> Signup and view all the answers

Šta je to 'sekundarna povezanost' i kako se razlikuje od uzročne povezanosti?

<p>Sekundarna povezanost je kada dvije pojave nisu direktno povezane, već su obje posljedica nekog trećeg događaja, za razliku od uzročne gdje jedna pojava direktno uzrokuje drugu.</p> Signup and view all the answers

Objasnite razliku između 'neophodnog' i 'dovoljnog' uzroka u kontekstu nastanka bolesti.

<p>Neophodan uzrok je faktor koji mora biti prisutan da bi bolest nastala, dok je dovoljan uzrok skup faktora koji, kada su prisutni, obavezno izazivaju bolest.</p> Signup and view all the answers

Šta podrazumijeva 'princip višeuzročnosti' u epidemiologiji?

<p>Princip višeuzročnosti navodi da je bolest obično rezultat djelovanja više faktora, a ne samo jednog.</p> Signup and view all the answers

Navedite četiri od devet Hilovih postulata o uzročnosti.

<p>Konzistentnost, jačina povezanosti, specifičnost i vremenski slijed.</p> Signup and view all the answers

Kako se 'jačina povezanosti' mjeri u epidemiološkim studijama i šta ona implicira?

<p>Mjeri se odnosom stope oboljevanja između izloženih i neizloženih osoba i ukazuje na snagu veze između faktora i bolesti.</p> Signup and view all the answers

Šta znači da je povezanost 'specifična' u kontekstu Hilovih postulata uzročnosti?

<p>Specifičnost znači da jedan jedini faktor dovodi samo do jedne specifične bolesti.</p> Signup and view all the answers

Objasnite pojam 'epidemiološki nadzor' i koje su njegove ključne aktivnosti?

<p>Epidemiološki nadzor je sistematsko prikupljanje, analiza i interpretacija podataka o zdravstvenim pojavama, s ciljem sprečavanja i suzbijanja poremećaja zdravlja.</p> Signup and view all the answers

Koji je glavni cilj epidemiološkog nadzora u kontekstu javnog zdravlja?

<p>Glavni cilj je sagledavanje karakteristika zdravstvenih događaja, praćenje incidencije i prevalencije, te prevencija i suzbijanje poremećaja zdravlja.</p> Signup and view all the answers

Kako se koristi nadzor u ocjeni efekta intervencija javnog zdravlja, i koje podatke koristi?

<p>Nadzor se koristi za prikupljanje podataka o tzv. vremenskim serijama (razlike prije i poslije intervencije) kako bi se ocijenio efekat preventivnih mjera.</p> Signup and view all the answers

Kako se primjenjuje pojam vremenskog slijeda u utvrđivanju uzročne veze?

<p>Vremenski slijed podrazumijeva da pretpostavljeni uzrok mora prethoditi posljedici da bi se uzročna veza smatrala vjerodostojnom.</p> Signup and view all the answers

Šta znači da je uzročna povezanost 'biološki prihvatljiva'?

<p>Biološka prihvatljivost znači da je uzročna povezanost u skladu s postojećim biomedicinskim znanjima i shvatanjima.</p> Signup and view all the answers

Koja je razlika između direktne i indirektne uzročne povezanosti s primjerom?

<p>Direktna povezanost je kada uzrok direktno dovodi do posljedice, kao što je ujed pčele koji izaziva otok, dok je indirektna kada se posljedica javlja kroz posredstvo, poput preloma kosti koji dovodi do atrofije mišića zbog imobilizacije.</p> Signup and view all the answers

Kako se 'konzistentnost' koristi kao kriterij pri utvrđivanju uzročnosti?

<p>Konzistentnost se koristi kao kriterij kada više istraživača dolazi do istog ili sličnog nalaza o povezanosti.</p> Signup and view all the answers

Šta je suština analogije kao jednog od kriterija Hilovih postulata?

<p>Analogija pretpostavlja da, ako sličan agens izaziva sličnu bolest, onda je vjerovatno i da će drugi agens slične karakteristike izazvati istu ili sličnu bolest.</p> Signup and view all the answers

Koja je ključna razlika u cilju između kliničkog i terenskog eksperimenta, prema tekstu?

<p>Klinički eksperiment testira efikasnost liječenja kod oboljelih, dok terenski eksperiment ispituje prevenciju bolesti kod zdravih osoba.</p> Signup and view all the answers

Navedite dva glavna ograničenja eksperimentalnih studija koja se tiču praktične primjene i pouzdanosti, prema tekstu.

<p>Ograničena izvodljivost i otežano generalizovanje rezultata su dva problema u praktičnoj primjeni. Problem odaziva i osipanja utiču na pouzdanost.</p> Signup and view all the answers

Zašto se etičnost navodi kao potencijalni nedostatak eksperimentalnih studija?

<p>Eksperimentalne studije mogu uključivati intervencije koje mogu biti etički upitne, posebno u situacijama kada postoji rizik za učesnike.</p> Signup and view all the answers

Koja tri praktična problema se mogu javiti uslijed potrebe za velikim angažmanom resursa prilikom izvodjenja eksperimentalne studije?

<p>Veliki broj istraživača, velika materijalna sredstva i problem odaziva i osipanja.</p> Signup and view all the answers

U kontekstu eksperimentalnih studija, kako bi se definisao 'problem osipanja' i zašto je taj problem važan?

<p>'Problem osipanja' se odnosi na gubitak učesnika tokom studije, što može ugroziti validnost rezultata zbog promjena u sastavu grupe.</p> Signup and view all the answers

Koje su dvije glavne vrste grešaka u epidemiološkim studijama?

<p>Slučajne i sistematske greške.</p> Signup and view all the answers

Šta su slučajne greške i kako rezultati mjerenja variraju u odnosu na stvarne vrijednosti?

<p>Slučajne greške su varijacije mjerenja bez jasne veze s drugim mjerenjima, a rezultati su ravnomjerno raspoređeni oko stvarnih vrijednosti.</p> Signup and view all the answers

Navedite tri najčešća razloga zbog kojih nastaju slučajne greške?

<p>Nedostatak preciznosti, proces uzorkovanja i varijabilnost mjerenja.</p> Signup and view all the answers

Šta je preciznost u kontekstu mjerenja, i da li preciznost garantuje tačnost?

<p>Preciznost je kvalitet vezan za strogu definisanost, ali ne podrazumijeva tačnost.</p> Signup and view all the answers

Kako se generalno može povećati preciznost istraživanja?

<p>Povećanjem broja mjerenja.</p> Signup and view all the answers

Kada govorimo o grešci uzorkovanja u epidemiološkim istraživanjima?

<p>Kada uzorak nije reprezentativan za opštu populaciju.</p> Signup and view all the answers

Šta je sistematska greška i kako ona utiče na rezultate studija?

<p>Sistematska greška (pristrasnost) je odstupanje rezultata od istine i može značajno uticati na validnost studije.</p> Signup and view all the answers

Šta podrazumijeva validnost studije i koje su njene dvije komponente?

<p>Validnost je stepen u kojem su zaključci opravdani, a komponente su unutrašnja i spoljašnja validnost.</p> Signup and view all the answers

Od čega zavisi spoljašnja validnost studije?

<p>Od unutrašnje validnosti studije, nalaza drugih istraživača i postojećih znanja o bolesti i faktorima.</p> Signup and view all the answers

Šta je unutrašnja validnost studije?

<p>Unutrašnja validnost znači da su grupe upoređene na takav način da se razlike mogu pripisati samo ispitivanom uzročnom faktoru.</p> Signup and view all the answers

Kako pristrasnost izbora može uticati na rezultate istraživanja?

<p>Pristrasnost izbora može dovesti do pogrešnih zaključaka ako uzorak nije reprezentativan za širu populaciju.</p> Signup and view all the answers

Šta je informaciona pristrasnost i koji je njen mogući rezultat?

<p>Informaciona pristrasnost je rezultat netačnih podataka koji vode pogrešnom klasifikovanju ispitanika.</p> Signup and view all the answers

Koji su pristupi za kontrolu potencijalnih sistematskih grešaka (bias) u epidemiološkim studijama?

<p>Pažljivo planiranje studije, restrikcija, uparivanje, stratifikacija i matematički modeli.</p> Signup and view all the answers

Šta podrazumijeva restrikcija kao metoda kontrole u epidemiološkim studijama?

<p>Ograničavanje ispitivanja na homogene grupe subjekata u odnosu na određene faktore.</p> Signup and view all the answers

Koje dvije tehnike se najčešće koriste u analizi podataka opservacionih studija za kontrolu pridruženih faktora?

<p>Stratifikacija i matematički modeli.</p> Signup and view all the answers

Koji su glavni ciljevi upotrebe epidemiološkog upitnika kod zaraznih bolesti?

<p>Otkrivanje izvora zaraze i načina širenja prouzrokovača, te preduzimanje odgovarajućih protivepidemijskih mjera.</p> Signup and view all the answers

Navedite barem tri elementa koji se koriste za vrednovanje kvaliteta upitnika?

<p>Poređenje sa „zlatnim standardom“, ispitivanje pouzdanosti i provjera izvodljivosti.</p> Signup and view all the answers

Šta je 'specifična objektivnost' upitnika i kako se postiže?

<p>Osobina instrumenta da ne zavisi od okolnosti prikupljanja podataka, postiže se prevođenjem i povratnim prevođenjem.</p> Signup and view all the answers

Koja su tri nedostatka opširnih upitnika?

<p>Teže ih prihvataju ispitanici, odgovori su manje pouzdani zbog pada pažnje i obrada velike baze podataka je komplikovana.</p> Signup and view all the answers

Kako pitanja otvorenog tipa doprinose epidemiološkom istraživanju?

<p>Omogućavaju ispitanicima da slobodno izraze svoje mišljenje i pruže detaljnije informacije bez unaprijed definisanih odgovora.</p> Signup and view all the answers

Koja je razlika između pitanja otvorenog i zatvorenog tipa u epidemiološkom upitniku?

<p>Pitanja otvorenog tipa nemaju ponuđene odgovore, dok pitanja zatvorenog tipa imaju ponuđene opcije za izbor.</p> Signup and view all the answers

Navedite barem tri karakteristike dobro formulisanih pitanja u epidemiološkom upitniku?

<p>Razumljiva, jednostavna, nedvosmislena i bez stručne terminologije.</p> Signup and view all the answers

Kako se grupišu pitanja u epidemiološkom upitniku?

<p>Opšti podaci, demografski podaci, podaci o oboljenju, podaci o izloženosti, lična i porodična anamneza, ostali podaci</p> Signup and view all the answers

Koja su dva osnovna kriterijuma za razvrstavanje intervjua?

<p>Stepen strukturisanosti i pristup ispitaniku.</p> Signup and view all the answers

Objasnite razliku između strukturisanog i nestrukturisanog intervjua?

<p>Nestrukturisan intervju nema unaprijed formulisana pitanja, dok strukturisan ima ranije utvrđen skup pitanja.</p> Signup and view all the answers

Šta je to 'omjer' u kontekstu mjera frekvencije?

<p>Razlomak u kojem brojnik i nazivnik predstavljaju dvije različite populacije.</p> Signup and view all the answers

Kako se izračunava proporcija (udjel) i šta ona prikazuje?

<p>Proporcija je razlomak u kojem je brojnik dio nazivnika, i pokazuje koliko nešto ima udjela u cjelini.</p> Signup and view all the answers

Šta predstavlja stopa incidencije i kako se izračunava?

<p>Udio novooboljelih među izloženima, izračunava se kao broj novooboljelih podijeljen sa brojem osoba izloženih riziku.</p> Signup and view all the answers

Koja je razlika između kumulativne incidencije i stope incidencije?

<p>Kumulativna incidencija je odnos novonastalih događaja u određenom periodu i populacije na početku tog perioda, dok stopa incidencije mjeri brzinu javljanja novih slučajeva</p> Signup and view all the answers

Šta predstavlja prevalencija i kako se izračunava?

<p>Odnos ukupnog broja postojećih događaja u jednoj tački vremena i broja stanovništva u istoj vremenskoj tački.</p> Signup and view all the answers

Kako se izračunava opšta stopa mortaliteta?

<p>Opšta stopa mortaliteta se izračunava dijeljenjem ukupnog broja umrlih sa ukupnim brojem stanovnika.</p> Signup and view all the answers

Šta je neonatalni mortalitet i kako se računa?

<p>Neonatalni mortalitet je broj umrle djece unutar prvih 28 dana života, podijeljen sa ukupnim brojem živorođene djece.</p> Signup and view all the answers

Koja je razlika između mortaliteta dojenčadi i perinatalnog mortaliteta?

<p>Mortalitet dojenčadi obuhvata smrtne slučajeve do 1 godine života, dok perinatalni mortalitet uključuje smrtne slučajeve od 22. sedmice trudnoće do 7. dana života.</p> Signup and view all the answers

Kako se izračunava letalitet i šta on pokazuje?

<p>Letalitet se izračunava dijeljenjem broja umrlih od određene bolesti sa brojem oboljelih od te bolesti. Pokazuje rizik od umiranja za oboljele.</p> Signup and view all the answers

Šta su specifične stope i po čemu se razlikuju od opštih stopa?

<p>Specifične stope su ograničene na jedan spol, starosnu grupu, ili uzrok, dok su opšte stope vezane za cijelu populaciju.</p> Signup and view all the answers

Koja je svrha standardizacije stopa u epidemiologiji?

<p>Standardizacija stopa eliminiše razlike u strukturi populacije (uzrast, spol) prilikom poređenja stopa između različitih grupa.</p> Signup and view all the answers

Objasnite metodu direktne standardizacije stopa?

<p>Direktnom standardizacijom, uzrasno specifične stope upoređivanih populacija primjenjuju se na standardnu populaciju da bi se dobile usporedive stope.</p> Signup and view all the answers

Kako se definira stopa inficiranosti i kada se najčešće koristi?

<p>Stopa inficiranosti je odnos inficiranih i populacije pod rizikom. Koristi se za praćenje dinamike širenja zaraznih bolesti.</p> Signup and view all the answers

Šta je to infektivnost i kako se može izraziti?

<p>Infektivnost je sposobnost agensa da zarazi domaćina i širi se. Može se izraziti kao odnos inficiranih i izloženih osjetljivih osoba.</p> Signup and view all the answers

Koje su osnovne razlike između kohortnih i anamnestičkih studija?

<p>Kohortne studije prate grupe tokom vremena, od ekspozicije do ishoda, dok anamnestičke studije kreću od ishoda i traže uzroke unazad.</p> Signup and view all the answers

Navedite primjer prednosti kohortnih studija u odnosu na druge

<p>Kohortne studije omogućuju pouzdanije mjerenje izloženosti agensu i izračunavanje stopa incidencije, što nije slučaj sa anamnestičkim studijama.</p> Signup and view all the answers

Koji su glavni nedostaci kohortnih studija?

<p>Nedostaci kohortnih studija su dugo trajanje, visoki troškovi i nepogodnost za ispitivanje rijetkih bolesti.</p> Signup and view all the answers

Objasnite prednosti anamnestičkih studija u odnosu na kohortne studije?

<p>Anamnestičke studije su brže, jeftinije i pogodne za ispitivanje rijetkih bolesti, za razliku od kohortnih studija.</p> Signup and view all the answers

Šta je karakteristično za studije presjeka i zašto se često nazivaju studije prevalence?

<p>Studije presjeka 'snimaju' situaciju u jednom trenutku i određuju prevalenciju bolesti, zbog toga se nazivaju studije prevalence.</p> Signup and view all the answers

Koja je osnovna karakteristika eksperimentalnih studija u epidemiologiji?

<p>Eksperimentalne studije uključuju intervenciju istraživača u jednoj grupi, dok druga grupa služi kao kontrolna skupina.</p> Signup and view all the answers

Study Notes

Osnovni statistički pojmovi

  • Statistika: Naučna disciplina koja proučava odnose, sastavljena od prikupljanja, analize i interpretacije podataka.
  • Statistika u medicini: Proučava odnose između zdravlja i bolesti, uključujući zdravstvene usluge, liječenje, troškove, i dužinu liječenja. Praćenje frekvencije oboljenja, faktora koji utiču na njih, istraživanje uzroka, rizika i toka bolesti.
  • Populacija: Ukupno stanovništvo jedne zemlje ili regiona.
  • Porodica: Dvije ili više povezanih osoba (krvno srodstvo, brak, usvajanje).
  • Uzorak: Izabrani dio populacije, čija veličina i način odabira zavise od ispitivanja. Češći fenomeni imaju manje uzorke.
  • Očekivana dužina života (2007): Ukupno - 78,17 godina; Muškarci - 74,57 godina; Žene - 82,03 godine.
  • Podaci o populaciji: Popis stanovništva - detaljan i precizan izvor podataka o stanovništvu, klasifikovan po starosti, polu i mjestu stanovanja.

Skale mjerenja

  • Dihotomna/Binarna: Dvije kategorije koje se međusobno isključuju (npr. muško/žensko, živo/mrtvo).
  • Nominalna: Kategorije bez redoslijeda (npr. bračno stanje, nacionalnost).
  • Ordinalna: Kategorije sa redoslijedom (npr. stepen infekcije, ishod lečenja).
  • Intervalska: Rastojanja između kategorija su jednaka i mjerljiva, nula ne znači odsustvo (npr. temperatura, vrijeme).
  • Racionalna: Skala odnosa, počinje od nule, nula predstavlja odsustvo (npr. plata, broj poseta lekaru).

Podaci i statističke serije

  • Podaci: Pisani ili brojni izrazi koji prikazuju pojavu ili proces. Grupisani podaci po nekom obilježju čine statističke serije.
  • Frekvenca/Učestalost: Broj statističkih jedinica u jednoj kategoriji.
  • Vremenske serije: Podaci vezani za određene vremenske periode.
  • Kvalitativne/Kvantitativne varijable: Brojene/kvalitativne (dijagnostičke kategorije) i mjerene/kvantitativne (period lečenja).
  • Statističke tabele: Prikazuju odnose između statističkih serija. Redovi su horizontalni, a kolone su vertikalni nizovi.

Varijable/Obilježja

  • Varijable: Svojska koja se razlikuju između pojedinih jedinica posmatranja (npr. pol, bračno stanje, visina, težina).
  • Brojene/Kvalitativne varijable: Brojenje pojava date karakteristike (npr. pol, bračno stanje, vakcinacioni status).
  • Mjerene/Kvantitativne varijable: Mjerenja (npr. visina, težina, period inkubacije).

Grafički prikazi

  • Kvalitativne varijable: Kružni dijagrami, stubičasti dijagrami, piktogrami.
  • Kvantitativne varijable: Histogrami, poligoni učestalosti.
  • Mane grafičkih prikaza: Mogućnost pogrešnih zaključaka kod malih brojeva, poteškoće kod ekstrapolacije trenda.

Statističke mjere

  • Medijana: Srednja vrijednost u nizu, ne utiče na ekstremne vrijednosti.
    • Nedelni broj u ispitivanoj seriji.
  • Mod: Najčešća vrijednost u nizu.
  • Aritmetička sredina: Zbir svih vrijednosti podijeljen brojem vrijednosti, treba koristiti ako nema ekstremnih odstupanja.
    • Srednja vrijednost.
  • Standardna devijacija: Prosječno odstupanje vrijednosti od aritmetičke sredine. Simetrična distribucija – 68% podataka u rasponu od ± jedna standardna devijacija od srednje vrijednosti.
  • Geometrijska sredina i Harmonijska sredina– Koriste se za posebne tipove analiza.

Populacija i Uzorak

  • Populacija: Skup svih jedinki sa zajedničkim karakteristikama (npr. svi građani jedne zemlje). Problemi u istraživanju populacije: veliki broj jedinki, dugotrajna istraživanja, skupa.
  • Uzorak: Odabrani dio populacije, efikasnije i jeftinije istraživanje. Problemi definisanja uzorka, određivanje veličine, karakteristike uzorka (osnovne, dodatne).
  • Vrste uzoraka: Jednostavni, slojeviti, sistematski, uzorak iz podgrupe/klaster.
  • Veličina uzorka: Zavisna od veličine problema. Mali uzorci su ispod 30 jedinki.

Uzroci i faktori rizika

  • Uzrok/agens: Faktor neophodan za ishod (bolest), često zahteva dodatne uslove.
  • Faktor rizika: Povećava verovatnoću ishoda, ali nije jedini uzrok, nije ekskluzivan.
  • Dovoljan uzrok: Kombinacija faktora koji dovode do ishoda.
  • Neophodni uzrok: Obavezni faktor u dovoljnom uzroku.

Kriterijumi uzročne povezanosti

  • Hilowi postulati: Konzistentnost, jačina povezanosti, specifičnost, odnos doze i efekta, vremenski sled, biološka prihvatljivost, koherentnost, i analogija.
  • Višeuzročnost: Jedna bolest uvijek je posljedica djelovanja više faktora.

Epidemiološki nadzor

  • Definicija: Sistematsko prikupljanje, analiza i interpretacija podataka o zdravlju, u cilju sprečavanja i suzbijanja poremećaja zdravlja.
  • Ciljevi: Deskriptivna analiza karakteristika događaja, identifikacija ugroženih grupa, praćenje vremenskih perioda, praćenje incidencije i prevalencije, podrška zdravstvenoj službi, naučni rad, ocena intervencija, predviđanje trendova i informisanje nadležnih.
  • Vrste: Aktivni i pasivni nadzor, prema predmetu nadzora (bolesti, sindromi, vakcinacije, faktori rizika).
  • Predostrožni nadzor: Uzima uzorke koji predstavljaju važne grupe stanovništva, ali nisu reprezentativni za ukupan uzorak.

Istraživanje epidemija

  • Definicija: Istraživanje epidemijskim procesom, razjašnjenje i suzbijanje epidemije.
  • Metode: Deskriptivne i analitičke studije, istraživanje žarišta.
  • Ciljevi istraživanja: Razjašnjenje uzroka, opis oboljelih, postavljanje i testiranje hipoteza, mere kontrole i prevencije.

Greške mjerenja

  • Slučajne greške: Varijacije u mjerenjima bez očiglednog uzroka, ravnomjerno raspoređene oko stvarnih vrijednosti. Uzroci - nedostatak preciznosti, uzrokovanja, varijabilnost mjere.
  • Sistematske greške (pristrasnost): Odstupanja rezultata od istine. Uzroci – neprecizno merenje, pristrasnosti u odabiru, informacija, odabiru grupe.
  • Unutrašnja validnost: Validnost zaključaka o subjektima u studiji.
  • Spoljašnja validnost: Mogućnost generalizacije zaključaka na širu populaciju.

Epidemiološki upitnik

  • Definicija: Instrument za prikupljanje podataka od ispitanika.
  • Vrste pitanja: Otvorena i zatvorena (dihotomna, sa višestrukim izborom).
  • Kreiranje upitnika: Konciznost i informativnost su ključni.

Metode prikupljanja podataka – Intervju

  • Definicija: Instrument za prikupljanje podataka putem postavljenih pitanja, bilježenja odgovora.
  • Strukturisanost: Nestrukturirani, djelimično strukturisani, strukturisani.
  • Pristup ispitaniku: Lice u lice, telefon.

Mjere učestalosti

  • Omjer i Proporcija: Upoređuju veličine dviju populacija (omjer) ili jedne populacije sa cjelinom (proporcija).
  • Indeksi i Stope: Indeksi su kombinovani pokazatelji, a stope su brzina javljanja nekog događaja u jedinici vremena.

Stope i prevalencija

  • Incidencija: Stopa pojavljivanja novoobolelih.
  • Kumulativna incidencija: Odnos novonastalih događaja i ukupnog broja osoba na početku perioda.
  • Prevalencija: Odnos ukupnog broja postojećih događaja u jednom vremenskom trenutku i broju stanovništva u tom trenutku.

Mortalitet i letalitet

  • Stopa mortaliteta: Broj umrlih po jedinici vremena, podeljen sa brojem stanovništva.
  • Letalitet: Procenat umrlih od ukupnog broja oboljelih.

Standardizovane stope

  • Direktna i indirektna standardizacija: Tehnike za otklanjanje razlika u populacijama po starosti, polu i drugim karakteristikama.

Stopa inficiranosti i infektivnost

  • Stopa inficiranosti: Odnos inficiranih i populacije pod rizikom.
  • Infektivnost: Sposobnost agensa da proširi infekciju.

Tipovi epidemioloških studija

  • Kohortne studije: Posmatra se izloženost i ishod nad dugim vremenskim periodom.
  • Anamnestičke (case control) studije: Polaze od ishoda i posmatraju faktor rizika.
  • Longitudinalne i studije presjeka: Posmatraju karakteristike tokom vremena, u jednom trenutku.
  • Eksperimentalne studije: Istraživači intervenišu u odabranim grupama ispitanika (npr. klinički eksperiment).

Studying That Suits You

Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.

Quiz Team

Description

Ovaj kviz se fokusira na osnovne aktivnosti u statistici kao naučnoj disciplini i njenoj upotrebi u medicini. Ispitat će se koncepti kao što su uzorci, skale mjerenja, te razlike između frekvenci i vremenskih serija. Kviz također pokriva ključne pojmove kao što su medijana, aritmetička sredina i standardna devijacija.

More Like This

Biostatistics Introduction Quiz
10 questions
Statistics in Health Research
22 questions

Statistics in Health Research

OptimisticExuberance6978 avatar
OptimisticExuberance6978
Use Quizgecko on...
Browser
Browser