Osjetila i receptori u psihologiji

Osjetilni ili receptorni sustav

• Osjetilni ili receptorni sustav skuplja i šalje informacije iz okoline do živčanog sustava.
• Skupljanje informacija se odvija u pet koraka: primanje podražaja, prevođenje podražaja u akcijski potencijal (AP), pojačavanje energije podražaja, otpremanje AP-a u živčani sustav i integracija.
• Osjetna adaptacija – slabljenje osjeta tijekom dugotrajnog podražaja.
• Osjetljivost receptora – prag podražljivosti.

Osjetila = receptori

• Osjetila su strukture koje skupljaju i otpremaju informacije iz okoline (pritisak, toplina, svjetlost, kemijske tvari) do živčanog sustava.
• Funkcija receptora je prevođenje energije podražaja u elektrokemijsku energiju akcijskog potencijala i prenošenje tog potencijala do živčanog sustava.

Složenost i građa receptora

• Receptori mogu biti jednostavna stanica ili složeni organi.
• Potporni dijelovi štite i djelomično upravljaju radom osjetila (npr. oko čovjeka filtrira UV zračenje).

Podjela receptora prema položaju

• Egzoreceptori primaju informacije iz vanjske okoline.
• Proprioreceptori primaju informacije o unutrašnjem stanju organizma.

Vrste receptora prema vrsti energije podražaja

• Mehanoreceptori reagiraju na mehaničke podražaje (vlak, tlak, dodir, vibracije, udar).
• Kemoreceptori reagiraju na kemijske podražaje (okus, miris).
• Termoreceptori reagiraju na termičke podražaje (toplota, hladnoća).
• Receptori za bol reagiraju na štetne podražaje.
• Elektromagnetski (foto) receptori reagiraju na svjetlost.

Praživotinje (Protozoa)

• Praživotinje koriste cijelu citoplazmu za reagiranje na podražaj.
• Jedini organel može biti stigma (očna pjega) kod bičaša.
• Pigmenti u stanici osjetljivi su na svjetlo.

Metazoa

• Prije se smatralo da postoji 5 osjetila (dodir, miris, okus, sluh, vid).
• Danas se zna da postoje mnoga osjetila (dodir, miris, okus, sluh, vid, toplo, hladno, ravnoteža, bol, položaj, glad, žeđ, seksualni osjet itd.).
• Dva oblika stanica, epitelnoosjetne i živčanoosjetne.

Mehanoreceptori

• Reagiraju na mehaničke podražaje (vlak, tlak, dodir, vibracije, udar).
• Deformacija nastaje prilikom dodira s čvrstim predmetom, vodom ili zrakom.
• Pomoću njih se životinje orijentiraju u prostoru prema sili teži.

Osjetila za dodir

• Osjetne stanice za dodir raspoređene su po cijelom tijelu, koncentrirane na izbočenim dijelovima tijela.
• Primarne osjetne stanice sa slobodnim živčanim završecima.
• Osjetna tjelešca kod kralježnjaka obavijena vezivnom ovojnicom (npr. Vater-Paccinieva, Herbstova, Krauserova, Ruffinieva).

Bočna pruga (kod riba)

• Riba koristi bočnu prugu za osjećanje strujanja vode.
• Ovo su osjetne stanice s dlačicama.

Lorencinijeve cjevčice (kod riba)

• Mehanoreceptori kod riba.

Hordotonalni organi (kod kukaca)

• Reagiraju na promjenu položaja.
• Osjetni štapić (skolopidij) se rasteže.
• Ligament i zglob služe kao podražaji.

Statički aparat

• Registrira položaj tijela u prostoru.
• Plan građe je sličan kod svih životinja.
• Statocisti – mjehurići u leđnom dijelu, ispunjeni tekućinom.
• Epitelne dlačice koje reagiraju na dodir statolita i njihovo pomicanje.

Organi za sluh kod kukaca

• Timpanalni organi i bubnjićna opna od hitina.
• Osjetni aparat - skolopidiji.
• Bubnjić napet preko prstena.
• Ispod bubnjića mjehurasta traheja (rezonator zvuka).
• Osjetne stanice s štapićima primaju zvukove visokih frekvencija.

Organi za sluh kod sisavaca

• Vanjsko, srednje i unutarnje uho.
• Slušne, koščate strukture, timpanična membrana, slušne kockice, pužnica.

Kemoreceptori

• Osjetila za njuh i okus.
• Njušna osjetila reagiraju na plinovite ili u plinu otopljene tvari.
• Okusna osjetila reagiraju na tekuće ili u tekućini otopljene tvari.
• Ova podjela vrijedi samo za kopnene životinje.

Njuh i okus

• Njuh – nizak prag, osjetila na daljinu (partner, hrana, voda).
• Okus - visok prag, osjetila na blizu (kvaliteta hrane, vode, zraka).
• Kod beskralježnjaka je teško razdvojiti njuh i okus.

Osjetila za okus (gustoreceptori)

• Uglavnom oko usne šupljine.
• Kod praživotinja, pijavica, gujavica, paukova, kukaca.
• Različiti oblici papila i okusnih pupova.

Kod kralježnjaka: okus

• Ribe – jaka osjetljivost.
• Žabe – jezik pun papila.
• Sisavci – na jeziku više različitih papila, okusne pore.

Oblici papila na jeziku

• Gljivaste, prednje dorzalne, okrugle, listaste itd.

Osjetila za njuh (stiboreceptori)

• Kod beskralježnjaka svuda po tijelu.
• Kod kralježnjaka u nosu.
• Osjetne stanice okružene dlačicama (trepetljikama).

Kod mekušaca, rakova, pauka

• Osjetila za njuh u različitim oblicima (nosne šupljine ili dlačice na ticalima).

Njuh kod kukaca

• Jaka osjetila u njušnim poljima (na maksili i labium).
• Tanke prošupljene kutikularne prevlake (pločice, dlačice, čunjevi).

Ticala + usni aparat kod kukaca

• Detalji o anatomiji i građi ticala i usnog aparata.

Njuh kod sisavaca

• Nosna šupljina s vanjskim i unutarnjim dijelom (regio respiratoria i olfactoria).
• Detalji o građi i funkciji sluznice, epitela, stanica itd.

Fotoreceptori

• Osjetila za primanje svjetlosnih podražaja.
• Većinom specijalizirani organi (oči).
• Različiti stupnjevi složenosti i organizacije.

Glavni dio vida

• Vidne stanice sa štapićima i stanice s tamnim pigmentom.
• Izgrađuju vidni epitel (mrežnicu).

Životinje primaju EM valove dužina 300-800 nm.

Jednostavniji fotoreceptori

• Kod meduza i gujavica jednostavni receptori raspoređeni po tijelu.

Virnjaci

• Uvraćanje pigmentnih stanica u čašicama.
• Pigmentne stanice sprječavaju prolaz svjetlosti.

Složeniji fotoreceptori (kod mekušaca)

• Povećan broj vidnih stanica.
• Epitelni uleknuti dio s očnom čašicom.
• Pigment udubljenje, razdvaja vidne stanice.
• Sekret koji skuplja svjetlost.

Kod mekušaca (oči)

• Očna čašica, sluzava tekućina, zjenica.

Oči kod sisavaca

• Inverzne oči.
• Štapići i čunjići (125 štapića : 1 čunjić).
• Pomoćni organi (vjeđe, migavica, mišići, žlijezde).

Mrežnica

• Struktura koja sadrži fotoreceptore.
• Rods (štapići) i cones (čunjići).

Oči kod kukaca

• Mogu biti jednostavne (lećaste izbočine) i složene (mrežaste, kompleksne, fasetirane oči).
• OMA (građevna jedinica složene oči).

Građa OMA

• Kutikularna leća.
• Kristalni čunj – 4 stanice.
• 8 produljenih retinularnih stanica.
• Iz njih izlaze mikrovili i čine rabdomer.
• Svi rabdomeri zajedno primaju svjetlosne podražaje.

Apozicijske i superpozicijske oči

• Sposobnost fokusiranja.