Osjetni sustav PDF

OSJETILNI ILI RECEPTORNI SUSTAV Doc. dr. sc. Enrih Merdić Opća zoologija energetske promjene u okolišu podražaj stimulus životinja akcijski potencijal akcijski potencijal receptor...

OSJETILNI ILI RECEPTORNI SUSTAV Doc. dr. sc. Enrih Merdić Opća zoologija energetske promjene u okolišu podražaj stimulus životinja akcijski potencijal akcijski potencijal receptor modulator pokret - reakcija osjetni živac motorni živac Funkcija receptora Skuplja i otprema informacije Skupljanje u 5 koraka  Primanje podražaja  Prevođenje podražaja u AP  Pojačavanje energije podražaja  Otpremanje AP u živčani sustav  Integracija Osjetna adaptacija – opadanje osjeta tijekom stalnog podražaja Osjetljivost receptora – prag podražljivosti OSJETILA = RECEPTORI Strukture koje skupljaju i otpremaju informacije podražaja koji su prisutni u okolišu (pritisak, toplinu, svjetlo i razne kemijske tvari) do živčanog sustava  FUNKCIJA receptora je  prevođenje energije podražaja u elektrokemijsku energiju akcijskog potencijala  prenošenje tog akcijskog potencijala do živčanog sustava  Složenost  Jedna stanica  Složeni organi Građa  Osjetnidio  Potporni dio (pomoćni) Pomoćni dijelovi zaštićuju, ali negdje i upravljaju radom osjetila  Oko čovjeka – filtriranje UV zraka  Obzirom na položaj receptori se mogu podijeliti na:  egzoreceptore – primaju informacije iz vanjske sredine  proprioreceptore – primaju informacije o unutrašnjem stanju organizma  Osjetilo prikladno reagira Udarac u oko – svjetlosni podražaj  Prema vrsti energije podražaja razlikujemo pet oblika receptora: 1. mehanoreceptori 2. kemoreceptori 3. termoreceptori 4. receptori za bol 5. elektromagnetski (foto) receptori  Praživotinje - Protozoa  Nemaju posebne organele, reagira čitava citoplazma  Jedini organel je stigma (očna pjega) kod bičaša Pigmentna čašica i u njoj tvari osjetljive na svjetlo Metazoa Prije se mislilo da postoji 5 osjetila  Dodir, miris, okus, sluh i vid Danas  Dodir, miris, okus, sluh, vid, toplo, hladno, ravnoteža, bol, položaj, glad, žeđ, mučnina, seksualni osjet.... Dva oblika osjetnih stanica  Epitelnoosjetne – specijaliziranije (primaju podražaj i prosljede ga živčanoj stanici)  Živčanoosjetne Mehanoreceptori Reagiraju na: vlak, tlak, dodir, vibracije, udar Deformacija nastaje u dodiru s čvrstim predmetom: vodom i zrakom Pomoću njih životinja orjentira svoje tijelo prema sili teži Osjetila za dodir Osjetne stanice za dodir po cijelom tijelu Koncentriraju se na izbočenim dijelovima ticala, lovke, prsti Primarne osjetne stanice Osjetne stanice sa slobodnim živčanim završecima  Kod kralježnjaka živčani završeci obavijeni vezivnom ovojnicom Slobodni završeci ne sadrže mijelin (to su i receptori boli) Osjetilna tjelešca  Vater-Paccinieva  Herbstova  Krauserova  Ruffinieva Bočna pruga Kod riba prima podražaj strujanja vode Osjetne stanice s dlačicama Lorencinijeve cjevčice - mehanoreceptor Hordotonalni organi Organi kod kukaca Regiraju na promjenu položaja Osjetni štapić skolopidij rastegnut Ligament - zglob Istezanje - podražaj  Registrira položaj tijela u Statički aparat prostoru Plan građe sličan kod svih životinja Statocisti – mjehurići uleknuća epiderme Epitel s dlačicama U mjehuriću endolimfa U njoj lebde statoliti Dodiruju dlačice Podražaj  Kod kralježnjaka još u zametku nastaje labirintni organ Uleknuća postaju dublja nastaje mjehurić Mjehurić se dijeli Jajasta vreća - utriculus (gornji) Kuglasta vreća – sacculus (donji) Na utriculusu evaginacijom razvijaju se Tri polukružna kanalića – ductus semicirculares Složeni su pod kutem od 900 Na saculusu ispupčenje – lagena – kanal Kod sisavaca umjesto legene pužnički kanal Sve zajedno se zove opneni labirint i uložen je u koštanom labirintu Osjetila za statičku ravnotežu nalaze se na makulama Organi za sluh kod kukaca Timpanalni organi Bubnjićna opna od hitina Osjetni aparat – skolopidiji Bubnjić napet preko prstena Ispod nje mjehurasta traheja – rezonator zvuka Na dnu osjetne stanice sa štapićima Primaju zvukove visokih frekvencija 40.000-80.000 Hz Organi za sluh kod sisavaca Pužnica Kemoreceptori Osjetila za njuh i okus Njušna osjetila reagiraju na plinovite ili u plinu otopljene tvari Okusna osjetila reagiraju na tekuće ili u tekućini otopljene tvari Ova podjela vrijedi samo za kopno Nova podjela – prag podražaja kao kriterij  Njuh nizak prag – na daljinu Pronalaženje partnera Hrane Vode Prostora Okus visok prag – na blizinu Ispitivanje kakvoće  Hrane, vode, zraka Kod beskralježnjaka teško odvojiti ova dva Kukci – kralježnjaci razlika morfološka i fiziološka Osjetila za okus - gustoreceptori Uglavnom oko usne šupljine Praživotinje osjećaju Pijavica osjeti kap krvi Gujavica osjeti različite listove i stupanj raspada Pauci ispituju Dodirom nogu Opipavanjem čeljusnim nogama Dlakama Kukci na ticalima Kod kralježnjaka Ribe jaka osjetljivost Žabe – jezik pun papila Sisavci  Na jeziku više različitih papila  Na vrhu okusnog pupa udubljenje – okusna pora Oblici papila Gljivaste p. fungiformis  Prednja dorzalna strana Optočene p. circumvallatae  Na kraju jezika  Raspored slovo V Listaste p. foliate  Stražnji rub jezika  Meko nepce Končaste p. filiformes  Nemaju okusne pupove  Osjetljive na dodir  Gornja površina jezik 4. Kvalitete okusa: SLANO; SLATKO; KISELO; GORKO Osjetila za njuh - stiboreceptori Kod beskralježnjaka svuda po tijelu Kod kralježnjaka u nosu Građa ista Osjetne stanice između potpornih Iz osjetne stanice strši 1 ili više trepetljiki  Kod mekušaca  Osfradij - njušno osjetilo  I na ticalima Rakovi  Mogu mirisati  Na ticalima peraste dlačice Pauci  Nemaju posebne organe  Osjetne dlačice na koži Kod kukaca na ticalima Jaka osjetila Njušna polja (na maksili i labiumu) Tanke prošupljene kutikularne prevlake  Pločice s. placoidea  Dlačice s. trichodea olfactoria  Čunj s. basiconica 1 molekula izaziva podražaj ticala + usni aparat Njuh kod sisavaca Nosna šupljina ima 2 otvora Pokrivena je sluznicom koja se dijeli na:  Vanjski dio – regio respiratoria Višeredni cilindrični epitel s trepetljikama Vrčaste stanice tubuloalveolarne žlijezde Vibrissae – spriječavaju ulaz prašine Crven od krvnih žila  Unutrašnji dio – regio olfactoria Njušni epitel (žut) Cilindrične stanice s dlačicom Potporne stanice Bazalne stanice – zamjenske Ispod sluznice debel sloj vezivnog tkiva sa žljezdama glandulae olfactorie Fotoreceptori Osjetila za primanje svjetlosnih podražaja Nije uvijek vezano za oči Većina životinja ima specijalizirane organe Različiti po stupnju organizcije  Razlikovanje svjetlo – tama  Razlikovanje pokreta  Oštra slika predmeta  Glavni dio vida  Vidne stanice sa štapićima  Ispod njih stanice s tamnim pigmentom  Vidne stanice izgrađuju vidni epitel – mrežnicu  Jasnoća slike ovisi od dodatnog uređaja: skupljanje, pojačavanje, lom zraka Životinje primaju velik raspon valnih dužina EM valova od 300-800 nm Svjetlost je elektromagnetski val Jednostavniji fotoreceptori Meduza – ocele epidermalne stanice produljene i ispunjene pigmentom između njih vidna stanica Gujavica – vidne stanice po čitavom tijelu  Virnjaci – Uvraćanje pigmentnih stanica u obliku čašice Pigmentne stanice ne dozvoljavaju prolaz svjetla Vidne stanice primaju podražaj samo sa suprotne strane Kopljača – svjetlost prolazi kroz prozirno Fotoreceptor kod kopljače tijelo do osjetne stanice Složeniji fotoreceptori Kod mekušaca  Povećan broj vidnih stanica  Epitel se ulekne – očna čaškica  U udubljenju pigmentne stanice između njih vidne  Iznad udubljenja sekret koji skuplja svjetlo  Kod mekušaca ima i još složenijih organa  Očna čaškica se spušta u očnu jamicu  Ispunjena sluzavom tekućinom  Ostaje mali otvor – zjenica Kod glavonožaca još složenije  Oči sisavaca Inverzne oči Štapići – ćunjići 125 : 1 Pomoćni organi Vjeđe Migavica Mišići Žlijezde Mrežnica  Oči kod kukaca Mogu biti:  Jednostavne Lećasto zadebljanje ispod kutikule – ispod je vidna stanica  Složene, sastavljene, mrežaste, kompleksne, fasetirane Složene oči izgrađene od oma Oma građevna jedinica složenih očiju Prima dio slike samostalno  Građa oma  Kutikularna leća  Kristalni čunj – 4 stanice  8 produljenih retinularnih stanica  Iz njih izlaze mikrovili i čine  Rabdomer  Svi rabdomeri zajedno čine rabdom  On prima svjetlosne podražaje Apozicijske i superpozicijske oči