Untitled

Evo detaljnih beleški za učenje iz priloženog teksta:

Povijest košarke

• James Naismith (1861, Kanada) bio je nastavnik tjelesnog odgoja, trener ragbija i boksa.
• Košarkaška igra osmišljena je 1891. godine na seminaru tjelesnog odgoja, a zasnivala se na pet principa.
• Naismith je pri osmišljavanju košarke koristio elemente američkog nogometa, nogometa, ragbija, hokeja na ledu, bejzbola, kanadskog hokeja na travi te dječje igre "Patka na stijeni".
• Pet osnovnih principa nove košarkaške igre:
  • Lopta mora biti velika i laka za rukovanje, upotrebljavajući samo ruke.
  • Trčanje s loptom je zabranjeno.
  • Igrač može primiti loptu bilo kada i bilo gdje na igralištu.
  • Obje momčadi koriste isti prostor.
  • Cilj je vodoravan i postavljen visoko.
• Prva pravila košarke objavljena su u časopisu "The Triangle" 15. siječnja 1892. godine, i sastojala su se od 13 točaka.
• Prva košarkaška utakmica odigrana je 21. prosinca 1891., sa 20 ljudi (18 igrača i 2 suca).
• Naziv "basketball" potječe od igrača Franka Mahana, kombinirajući "basket" (košara) i "ball" (lopta).
• Košarka je postala demonstracijski sport na Olimpijskim igrama 1904. u SAD-u (St. Louis).
• Košarka je postala službeni sport na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.

Stvaranje NBA Lige

• Početci NBA lige mogu se pratiti od 1935. godine, kada se formira Midwest Basketball Conference.
• Dvije godine kasnije nastaje NBL (Nacionalna košarkaška liga).
• 1949. godine NBL ulazi u Basketball Association of America (BCAA), kasnije NBA.
• Minneapolis Lakersi pobijedili su u prvoj NBA sezoni (1949./1950.) pod vodstvom Georgea Mikana.

Povijest košarke na EP, SP i OI

• OI:
  • 1936. • Berlin: Košarka prvi put uključena u program OI (1. SAD).
  • 1976. • Montreal: Ženska košarka postaje dio programa OI (1. SSSR).
• SP:
  • 1950. • Buenos Aires: Prvo SP za muškarce (1. Argentina).
  • 1953. • Čile: Prvo SP za žene (1. SAD).
• EP:
  • 1935. • Ženeva: Prvo EP za muškarce (1. Latvija).

Razvoj hrvatske košarke

• U Hrvatskoj se košarka pojavila 1920-ih godina.
• Prve utakmice odigrane su u Rijeci i Zadru.
• William A. Wieland (YMCA) zaslužan za objašnjenja i izgradnju prvih igrališta.
• Prva pravila na hrvatsko-srpskom jeziku objavljena su 1923. u knjizi Ante Brazdila.
• 1. listopada 1930. registrirana je prva košarkaška udruga.
• 1931. održana je prva službena utakmica.
• Naziv "košarka" osmišljen je u Zagrebu 1932./1933.
• 27. siječnja 1929. godine prva utakmica u Zagrebu.
• Članovi Sokolskog društva Zagreb 2 bili su najaktivniji u razvoju košarke.
• Prvo službeno prvenstvo Jugoslavije održano je 1940. u Borovu.
• Od 1945. do 1991. redovito su se održavala prvenstva bivše Jugoslavije, uključujući hrvatske klubove (Cibona, Split, Zadar, Šibenik).
• Najznačajniji hrvatski igrači: Krešimir Ćosić, Dražen Petrović, Toni Kukoč, Dino Rađa.
• Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. godine.
• HKS je 17. studenog 1991. raskinuo sporazum s KSJ i istupio iz njega.
• 1992. HKS primljen je u članstvo FIBA.
• FIBA je osnovana 18. lipnja 1932. godine u Ženevi.
• Najveći uspjeh hrvatske košarke je osvajanje olimpijskog srebra 1992. u Barceloni.

Pravila košarkaške igre

• Dimenzije igrališta: 28m x 15m (dužina x širina).
• Košarkaška lopta: veličina 7 (muška), opseg 749-780 mm, težina 567-650 g; veličina 6 (ženska), opseg 724-737 mm, težina 510-567 g.
• Momčad se sastoji od najviše 12 igrača od kojih u igri može biti 5.
• Utakmica se sastoji od 4 četvrtine po 10 minuta.
• Pauza između četvrtina i prije produžetka traje 2 minute.
• Poluvrijeme traje 15 minuta.
• Utakmica traje 40 minuta (4 četvrtine po 10 minuta).
• Produžetak traje 5 minuta.
• Igra se produžuje dok se ne dobije pobjednik.
• Lopta postaje "živa" kod podbacivanja, slobodnog bacanja i ubacivanja.
• Lopta postaje "mrtva" nakon pogotka, zvižduka suca, isteka vremena.
• Momčad ima posjed kada igrač drži, vodi ili ima loptu na raspolaganju.
• Posjed završava kada protivnik stekne posjed, lopta postane mrtva ili napusti ruke igrača prilikom šuta.
• Minuta odmora je prekid igre koji traži trener.
• Svaka momčad ima 2 time-outa u prvom poluvremenu, 3 u drugom, i po 1 tijekom produžetka.
• Prekršaj je kršenje pravila, a kazna je dodjela lopte protivnicima za ubacivanje.
• "Koraci" su nepravilno pomicanje nogu s loptom u ruci.
• Igrač ne smije biti duže od 3 sekunde u reketu protivnika dok je njegova momčad u posjedu lopte.
• Pravilo 5 sekundi primjenjuje se u situacijama kada igrač čuva loptu, ubacuje loptu ili izvodi slobodno bacanje.
• Igrač ima 8 sekundi da prenese loptu iz zadnje u prednju polovicu terena.
• Momčad ima 24 sekunde za uputiti šut na koš od trenutka kada dođe u posjed lopte.
• Lopta vraćena u zadnje polje se kažnjava dodjelom lopte protivnicima za ubacivanje.
• Pogreška je nesportski kontakt s protivnikom ili nesportsko ponašanje.
• Princip cilindra definira prostor igrača na terenu.

Osobne, obostrane i nesportske pogreške

• Osobna pogreška je nepropisan kontakt s protivničkim igračem.
• Igrač ne smije držati, blokirati, gurati, probijati, niti ometati kretanje protivničkog igrača bilo kojim dijelom tijela.
• Kazne za osobnu pogrešku uključuju dodjelu lopte, slobodna bacanja ili bonus.
• Obostrana pogreška je situacija u kojoj dva protivnička igrača istovremeno naprave osobnu pogrešku jedan na drugome, te se ne dodjeljuju slobodna bacanja.
• Nesportska pogreška je pogreška koja uključuje nedopušteni kontakt te namjerno kršenje pravila.
• Isključujuća pogreška rezervirana je za nesportsko ponašanje igrača, zamjena, trenera ili pratitelja momčadi, gdje se prekršitelj isključuje iz igre i odlazi u svlačionicu.

Tehničke pogreške

• Tehnička pogreška ne uključuje kontakt, ali se odnosi na ponašanje.
• Kazne uključuju dodjelu slobodnog bacanja protivničkoj momčadi.
• Bonus se događa kada momčad napravi 4 pogreške u jednoj četvrtini, a svaka sljedeća osobna pogreška kažnjava se sa 2 slobodna bacanja.
• Službene osobe na košarkaškoj utakmici su suci (prvi sudac te jedan ili dva suca) i pomoćni suci (zapisničar, mjeritelj vremena i mjeritelj 24 sekunde).

Struktura igre

• Košarka je složena i dinamična sportska igra s brzim izmjenama napada i obrane.
• Košarka uključuje tehniku, taktiku, kondicijsko-motoričku pripremu, kognitivne sposobnosti i konativne osobine.

Elementi košarkaške tehnike

• Bez lopte: košarkaški trik, skok, zagrađivanje, oduzimanje lopte, obrambeni stav, otkrivanje za prijem lopte, postavljanje blokade i deblokiranje.
• S loptom: stav u napadu, pivotiranje, vođenje lopte, hvatanje i dodavanje, zaustavljanje, ubacivanje i šutiranje.
• Košarkaški trk je specifično kretanje igrača gdje su stopala usmjerena u pravcu kretanja.
• Košarkaški se skok dijeli na obrambeni, napadački i podbacivanje.
• Podjela skoka s obzirom na način izvedbe dijeli se na odraz s jednom ili s obje noge.
• Tehnika zagrađivanja može se izvesti leđima, licem ili bočno., ovisno o izvedbi.
• Podjela oduzimanja lopte vrši se presijecanjem, izbijanjem iz posjeda ili obrambenim skokom nakon propuštenog šuta.
• Podjela ofenzivnog stava, vrši se na paralelni i dijagonalni.

Objašnjenje dijelova tehnike

• Otvaranje za prijem lopte sastoji se od lažnog kretanja, korištenja blokade ili pivotiranja.
• Blokada je tehničko-taktički element u napadačkoj igri.
• Deblokiranje je otvaranje igrača nakon bloka prema košu ili od njega.
• Stav u napadu s loptom je temelj svim elementima tehnike.
• Pivotiranje omogućuje igraču zauzimanje bolje pozicije.
• Vodene lopte izvodi se pokretom u lakatnom i ručnom zglobu s člancima prstiju.
• Hvatanje lopte igra važnu ulogu u igri.
• Dodavanja i hvatanja osnovni su element košarkaške igre.
• Tehnika zaustavljanja dijeli se na paralelno (jednotaktno) i dijagonalno (dvotaktno).
• Ubacivanje s koš dijeli se na osnovno preko glave, i ostala ubacivanja.
• Šutiranje označava ispućivanje lopte koja ide prema kretanju.
• Taktika definira se kao logika primjene motočkih elemenata u različitim situacijama tijekom košarkaške utakmice.
• Taktika igre dijeli se ovisno o fazi: na obranu, napad, i posebne situacije. Obrana se dijeli na pozicijsku obranu i obranu od protunapada.
• Napad se djli na protunapad i pozicijski napad.
• Posebne situacije su out, podbacivanje, izvođenje slobodnog bacanja.

Pozicije u košarci

• Razigravač (playmaker) je organizator, vođa, izvrstan asistent, dobar u igri 1 na 1 i vrlo agresivan obrambeni igrač.
• Bek šuter (shooting guard) je realizator, specijalist za dva ili tri poena, dominantan u igri 1 na 1, metalno stabilan.
• Nisko krilo (small forward) igra na vanjskim i unutarnjim pozicijama, sudjeluje u protunapadima, dobar skakač i šuter.
• Visoko krilo (power forward) je polivalentan igrač između krila i centra, dobar šuter i blizu koša.
• Centar ima naglašenu tjelesnu masu i visinu, igra blizu koša, dobar je u skoku i obrani reketa.

Metodika

• Metodika objašnjava načine svladavanja zadataka u košarčkoj igri.
• Faze motoričkog usvajanja sportskih elemenata: usvajanje, usavršavanje, stabilizacija, automatiazcija te prestrukturiranje dinamičkog motoriškog stereoptipa
• Faze usvajanja košarkaške taktike
• Sadrži misaono rješavanje situacije, realizaciju situacija (primjenu elemenata) automatiziacija rješenja i prestrukturianje rješenja u problem

Tehnika igre

• U napadu se pozicija stopala dijeli na paralelna i dijagonalna s obzirom na držanje lopte.
• Stav u napadu je temelj gibanja.
• Pivot se izvodi se iz osnovnog stava u napadu.
• Vodjenje je element tehnike koji osugurava kretnju iz tačke A do B.
• Osnovana ubacivanja osiguravaju pogodak iz neposredne blizine.
• Hvatanje osigurav povrat posjeda nad loptom.
• Dodavanje osigurava tečni protok loptom.
• Paralelo/Jednotaktno izvodjenje:
  • Nakon horizontalnog kretanja igrač doskače na oba stopala u istoj toj točci,
• Dijagonalizirano/Dvotaktno izvodjenje - Koračnom tehnikom. Vezano s dijagonalnim zaustavljanjem izvodjenja.

Obrambeni stav

• Uspješnost izvedbe stava ovisna je o ispravnoj tehnici koordinaciji I ravnoteži.
• Zagrađivanje predstavlja osnovni produkt za usjpešan skok.
• Izvedba šuta.
• Skok šut se dijeli na 3 faze - prirpremnu fazu početni položaj pa osnovna faza ili fzaa izbacčaja i na poslijetku dolaziu završnu fazu koja je zvana faza doskakanja