Ljudska prava i međunarodni ugovori

Podjela ljudskih prava prema njihovoj prirodi i cilju kojem služe. Uključuje građanska i politička, ekonomska, socijalna i kulturna te kolektivna prava.

Dodatne odredbe u međunarodnim ugovorima koje države mogu, ali ne moraju prihvatiti. Omogućuju državama da se obvežu na dodatna prava ili obveze iznad osnovnih ugovorenih obveza.

Izjave kojima država u trenutku potpisivanja međunarodnog ugovora isključuje ili mijenja primjenu pojedinih odredbi. Služe za prilagodbu ugovora nacionalnom pravu i specifičnim okolnostima.

Mogućnost građana da u nacionalnom pravu ostvare zaštitu svojih ljudskih prava. Moraju biti djelotvorni, pristupačni i neovisni da bi se osiguralo pravedno i pravovremeno rješavanje kršenja ljudskih prava.

Prava koja se ne mogu ograničiti ni u izvanrednim okolnostima, kao što su rat, iznimna stanja ili prijetnja sigurnosti. Ova prava su temeljna za ljudsko dostojanstvo i integritet.

Glavno tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za promociju i zaštitu ljudskih prava na globalnoj razini. Provodi Univerzalni periodični pregled, razmatra pritužbe i izdaje preporuke državama o poboljšanju stanja ljudskih prava.

Tijelo koje se bavi ispitivanjem kršenja ljudskih prava u državama članicama Vijeća Europe. Pojedinci, skupine ili nevladine organizacije mogu podnijeti pritužbe ako smatraju da država nije ispunila svoje obveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima

Lišavanje života dopušteno je Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava ako je nužno za zaštitu života drugih (samoobrana), sprječavanje nasilnog djela, uhićenje osobe koja izbjegava zakonitu hapšenje itd.

Ovo se odnosi na slučajeve kada policijski službenici mogu koristiti smrtonosnu silu. To je dopušteno samo u određenim situacijama, kao što je zaštita ljudskog života u neposrednoj opasnosti ili sprječavanje bijega osobe koja je počinila teško kazneno djelo.

Osobe koje su lišene slobode imaju pravo znati zašto su uhićene, pravo na brzo iznošenje pred sudac i pravo da ospore zakonitost svog uhićenja. Također imaju pravo na pristup odvjetniku i na brzo sudsko rješavanje njihovog slučaja.

Izbjeglice su osobe koje bježe iz svoje zemlje zbog straha od progona zbog svoje rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti određenoj skupini ili političkog mišljenja. Ne mogu se ili ne žele vratiti u svoju zemlju zbog opasnosti po život ili slobodu.

Manjinska prava obuhvaćaju pravo na zaštitu identiteta, jezika, religije i kulture, pravo na sudjelovanje u javnim poslovima i pravo na obrazovanje na materinjem jeziku. To znači da se manjinske skupine moraju zaštititi i mogu slobodno izražavati svoju kulturu u okviru države.

Ograničenja ljudskih prava su iznimke koje mogu ograničiti određena prava, ali samo pod jasno definiranim uvjetima i kada je to neophodno za zaštitu javne sigurnosti, reda, zdravlja, morala, itd.

Kultura ljudskih prava je skup vrijednosti, stavova i praksi koje promiču poštivanje ljudskih prava i dostojanstva. Njeguje se edukacijom o ljudskim pravima, odgovornim ponašanjem i djelovanjem.

Specijalizirana agencija UN-a koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata radnička prava.

Pojedinci, skupine ili nevladine organizacije mogu podnijeti predstavku ako smatraju da im je povrijeđeno pravo zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Lišavanje života nije protivno Europskoj konvenciji ako je neophodno za obranu od nasilja, zakonito uhićenje ili sprječavanje bijega, te suzbijanje pobune, ako je strogo potrebno.

Teška fizička ili psihološka bol, namjera mučitelja i cilj (informacije, zastrašivanje).

Pravo na zaštitu identiteta, jezika, religije i kulture, pravo na obrazovanje na materinjem jeziku i pravo na političko sudjelovanje.

Pravo naroda da slobodno odlučuje o svom političkom statusu i gospodarskom razvoju.

Osobe koje imaju dugotrajna fizička, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja ih ograničavaju u punom sudjelovanju u društvu.

Pravo na uključivo obrazovanje, pravo na pristupačnost i pravo na samostalni život.

Dijele se na građanska i politička prava (pravo na život, slobodu govora, pravo glasa), ekonomska, socijalna i kulturna prava (pravo na rad, obrazovanje, socijalnu sigurnost) i kolektivna prava (pravo na samoopredjeljenje, pravo na razvoj).

Odredbe međunarodnih ugovora na koje se države mogu obvezati ili ne.

Izjave kojima država isključuje primjenu određenih dijelova ugovora, ali bez ugrožavanja ciljeva ugovora.

Pravni lijekovi trebaju biti djelotvorni (omogućiti ispravljanje povrede), pristupačni (dostupni svim građanima) i neovisni (provoditi ih neovisna tijela).

Prava koja se ne mogu ograničiti ni u izvanrednim okolnostima. U njih spadaju zabrana mučenja, zabrana ropstva i pravo na život.

Vijeće UN-a za ljudska prava osnovano 2006. Njegove funkcije uključuju praćenje i promicanje ljudskih prava, istraživanje povreda i donošenje preporuka.

Pomoćni izvori međunarodnog prava ljudskih prava su oni koji dopunjuju primarne izvore i objašnjavaju ih. Uključuju sudsku praksu, mišljenja eksperata i rezolucije međunarodnih organizacija.

Kultura ljudskih prava predstavlja sustav vrijednosti, stavova i praksi koje potiču poštivanje ljudskog dostojanstva i prava.

Diskriminacija je nejednako postupanje prema pojedincima ili skupinama zbog njihovih identiteta (rasa, spol, religija, nacionalnost), bez valjanog razloga.

Vijeće za ljudska prava UN-a osnovano je 2006. godine, zamijenivši Komisiju za ljudska prava. Njegova funkcija je pratiti stanje ljudskih prava u svijetu, istraživati povrede i davati preporuke.

Predstavku Europskom sudu za ljudska prava mogu podnijeti pojedinci, skupine ili nevladine organizacije koje smatraju da je došlo do kršenja njihovih prava.

Uvjeti za prihvatljivost predstavki uključuju iscrpljivanje nacionalnih pravnih sredstava, podnošenje predstavke u predviđenom roku i kršenje koje spada u nadležnost organizacije.

Mučenje prema Konvenciji UN-a uključuje tri elementa: teška fizička ili psihološka bol, namjera mučitelja, cilj (informacije, zastrašivanje).

Afirmativna akcija su mjere koje se poduzimaju kako bi se uklonila diskriminacija i promicala jednakost za ranjive skupine.

Pojedinci, skupine pojedinaca i nevladine organizacije mogu podnijeti individualnu predstavku pred Europskim sudom za ljudska prava. To znači da svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz Europske konvencije za ljudska prava može podnijeti pritužbu.

Osobe lišene slobode imaju pravo znati razloge uhićenja, pravo na brzo sudsko preispitivanje zakonitosti uhićenja te pravo na brzo suđenje ili puštanje na slobodu. To su temeljne garancije koje štite ljudska prava osoba lišenih slobode i sprječavaju zlouporabe.

Manjinska prava su prava koja štite identitet, jezik, religiju i kulturu manjina, te im omogućavaju sudjelovanje u javnom životu i edukaciju na svom jeziku.

Fakultativna ograničenja ljudskih prava odnose se na situacije kada se neka prava mogu privremeno ograničiti radi zaštite javnog reda, sigurnosti ili zdravlja, ali samo uz uvjet da se ne ugrozi bit tih prava.

Kultura ljudskih prava je sustav vrijednosti, stavova i praksi koje osiguravaju poštivanje ljudskih prava u svakodnevnom životu. To se postiže edukacijom o ljudskim pravima, odgovornim ponašanjem i djelovanjem.

Upotreba sile od strane policijskih službenika dopuštena je u određenim situacijama, poput zaštite života drugih ljudi, sprječavanja nasilja ili uhićenja osobe koja bježi od zakonite službe.

Fakultativna ograničenja su iznimke koje dopuštaju ograničavanje određenih prava, ali samo pod strogo definiranim uvjetima, poput zaštite javne sigurnosti ili javnog reda.

Pravo na život se smatra temeljnim pravom i ne može se ograničiti osim u iznimno opravdanim slučajevima, poput obrane od nezakonitog nasilja ili sprječavanja nasilnog djela.

Ljudska prava se dijele na građanska i politička (npr. pravo na život, slobodu govora), ekonomska, socijalna i kulturna (npr. pravo na rad, obrazovanje) i kolektivna (npr. pravo na samoopredjeljenje).

Fakultativne klauzule su dodatne odredbe u međunarodnim ugovorima koje države mogu, ali ne moraju prihvatiti. Na primjer, dodatni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima omogućuje pojedincima podnošenje pritužbi.

Vijeće za ljudska prava UN-a glavno je tijelo za promociju i zaštitu ljudskih prava na globalnoj razini. Provodi Univerzalni periodični pregled, razmatra pritužbe i izdaje preporuke.

Predstavku pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) mogu podnijeti pojedinci, skupine ili nevladine organizacije ako smatraju da je država prekršila prava zajamćena Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Na primjer, osoba čiji je zahtjev za azilom nezakonito odbijen može podnijeti predstavku ESLJP-u.

Lišavanje života nije protivno članku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima ako postoji zakonitost i potreba za život drugih. Lišavanje života može biti dopušteno u samoobrani, sprečavanju nasilnog djela ili uhićenja osobe koja izbjegava zakonitu hapšenje.

Mjere koje se poduzimaju kako bi se uklonila diskriminacija i promicala jednakost za ranjive skupine. Primjer: kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Odredbe u međunarodnim ugovorima na koje se države mogu obvezati ili ne, ovisno o njihovim potrebama.

Prava koja uključuju slobodu mišljenja i izražavanja, pravo glasa, pravo na život, slobodu kretanja i pravo na sudjelovanje u političkom životu.

Prava koja uključuju pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost i kulturni život.

Prava koja uključuju pravo naroda na samoopredjeljenje, pravo na mir, pravo na razvoj i sudjelovanje u međunarodnom životu.

Prema Konvenciji UN-a o mučenju, mučenje uključuje tešku fizičku ili psihološku bol, namjeru mučitelja i cilj da se dobije informacija, iznudi priznanje ili zastraši.

Pravo naroda na samoopredjeljenje znači da narod ima pravo da slobodno bira svoj politički status i gospodarski razvoj. Primjeri su proces neovisnosti nekadašnjih kolonija.

Međunarodna organizacija rada (ILO) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja radi na promicanju socijalne pravde i zaštiti prava radnika. Njene funkcije uključuju postavljanje standarda za radne uvjete, nadzor njihove provedbe i pružanje pomoći državama u poboljšanju radnih uvjeta.

Prema Konvenciji UN-a, mučenje obuhvaća tri ključna elementa: teška fizička ili psihološka bol, namjera mučitelja da prouzroči bol, te cilj (kao što je dobivanje informacija ili zastrašivanje). Mučenje se odnosi na namjerno i okrutno djelovanje s ciljem prouzročivanjem patnje.

Pravo naroda na samoopredjeljenje znači da narod ima pravo slobodno odlučivati o svom političkom statusu i gospodarskom razvoju bez vanjskog uplitanja. To uključuje pravo na samostalnost ili pridruživanje drugoj državi, bez vanjskog pritiska.