Egipatska civilizacija i njezin razvoj

Razvoj egipatske civilizacije

• Egipatska civilizacija se razvila uz rijeku Nil.
• Klimatske promjene pretvorile su Saharu iz travnate ravnice u pustinju.
• Redovite i predvidljive poplave Nila omogućile su razvoj dugotrajne i jedinstvene civilizacije.
• Egipćani su razvili sustav irigacijskih kanala kako bi iskoristili poplave.
• Za izgradnju i održavanje kanala bilo je potrebno organizirati velik broj ljudi.
• Sela i općine su se ujedinile u veće administrativne cjeline – nome.
• Područje doline Nila bilo je podijeljeno na 42 nome.
• U svakoj nomi je civilnu i vojnu vlast imao nomarh.
• Nil je imao katarakte (slapove).

Ujedinjenje i ranarodovje Egipta

• Nome uz sjeverni dio Nila ujedinile su se u Donji Egipat, sa sjedištem u Memfisu.
• Nome uz južni dio Nila ujedinile su se u Gornji Egipat, sa sjedištem oko Tebe.
• Arheološki dokazi ukazuju na trgovačke veze s Mezopotamijom do kraja 4. tisućljeća pr. Kr.
• Oko 3000. pr. Kr., vladar Gornjeg Egipta Narmer preuzeo je vlast nad Donjim Egiptom postajući prvi faraon.
• Naziv faraon označavao je prvo kraljevsku palaču, a potom samog vladara.
• Faraon je bio utjelovljenje boga Horusa, vrhovni upravitelj i gospodar zemlje.
• Faraon je imao veliki činovnički aparat za upravljanje državom.
• Činovnici su dobivali plaću u naturi, a ponekad i zemljišne posjede.
• Na čelu državnog aparata bio je vezir.

Starokraljevstvo

• Starokraljevstvo je obilježeno stabilnom i jakom faraonskom vlašću.
• Vojne ekspedicije u Nubiju i Sinaj osiguravale su sirovine Egiptu.
• Političko i gospodarsko jačanje je dovelo do izgradnje piramida.
• Djoser je izgradio prvu piramidu, a Keopsova piramida u Gizi je najveća.
• Jačanje plemstva i svećenstva dovelo je do sukoba za vlast.
• Troškovi gradnje piramida i hramova doveli su do praznine u državnoj blagajni.
• Slabljenje centralne vlasti rezultiralo je propadanjem u početku Prvog međurazdoblja.
• Nomarsi su postali autonomni i sukobljavali se međusobno.
• Neregulirane irigacijske radove, glad i siromaštvo dodatno su pogoršale elementarne nepogode.
• Okolišni narodi su iskoristili priliku za napad.

Srednje kraljevstvo

• Teba u Gornjem Egiptu ojačala je i postala središte ponovne centralne vlasti.
• Vladar Mentuhotep II. uspostavio je jaku središnju vlast.
• Uređivanje močvarnog područja Faijum. Izgradnja kanala, brana i akumulacijskih jezera.
• To je obnovilo poljoprivredu, zapostavljenu u Prvom međurazdoblju.
• Uveden je novi model nasljeđivanja (koregencija).
• Faraon je za života imenovao svog sina za nasljednika.
• Ukidanje funkcije nomarha i imenovanje kraljevskih činovnika.
• Procvjetala je vanjska trgovina s Kretom i Mezopotamijom.
• Faraoni su proširili vlast na Palestinu i Nubiju.
• Procvjet prosperitet trajao je do kraja 18. st. pr. Kr.

Drugo međurazdoblje

• Pobuna u Egiptu i upad stranih naroda započinju Drugo međurazdoblje.
• Hiksi, semitski nomadi, zauzeli su Donji Egipat i osnovali novu prijestolnicu Avaris.
• Percepcija kao strani osvajači dovela je do pobuna.
• Pobuna u Tebi. Ahmose I. uspješno je protjerao Hikse i ujedinio Egipat.
• Osvajačka politika Egipta dovela je do jačanja moći u Novom kraljevstvu.

Novo kraljevstvo

• Tutmozis III. je proširio Egipat do sjeverne Sirije i 4. katarakte.
• Uveden je drugi vezir kako bi se efikasnije upravljalo velikim kraljevstvom.
• Amenofis IV. je pokušao uvesti monoteističku religiju s bogom Atonom.
• Reforme su ukinute a vratili su se stari bogovi.
• XIX. dinastija (dinastija Ramesida) je dovela do vrhunca moći.
• Ramzes II., jedan od najmoćnijih faraona, ratovao je s Hetitima.
• Njegovi hramovi su još uvijek poznati.
• Nakon Ramesida, Egiptom su vladali Libijci, Etiopljani, Asirci, Babilonci, Perzijanci i Aleksandar Veliki.
• Rimljani su osvojili Egipat i pretvorili ga u provinciju, završivši njegovu samostalnu povijest.

Trgovina

• Faraoni su organizirali državne trgovačke ekspedicije.
• Ekspedicije do bogate zemlje Punt (današnja Somalija), osobito kraljica Hatšepsut.
• Trgovački sporazumi s drugim zemljama i gradovima.
• Osvajačke ekspedicije donose bogatstvo.
• Gradnja pograničnih tvrđava za posredovanje u trgovini.

Poljoprivreda

• Poljoprivreda je zahtijevala plug koji vuče vol i irigacijski sustav.
• Prvi plug je seljak ručno koristio, dok se brončani plug s lijevkom počeo koristiti oko 3300. pr. Kr.
• Irigacija postaje vrlo organizirana i potrebna je opsežna državna uprava.
• Voda se usmjeravala kanalima, dospijevajući do polja udaljenih i nekoliko kilometara.

Ova kviz ispituje ključne aspekte razvoja egipatske civilizacije, uključujući geografsku poziciju i klimatske uvjete. Također se razmatra ujedinjenje Donjeg i Gornjeg Egipta te značaj irigacijskih sustava. Testirajte svoje znanje o ovoj fascinantnoj civilizaciji uz rijeku Nil.