Anatomija i Fiziologija Mozga: Pitanja

Uloga premotornog korteksa u motornoj funkciji

• Premotorni korteks planira i priprema pokrete.
• Koordiniše složene pokrete.
• Integriše senzorne informacije u motorne odgovore.

Motorni homunkulus

• Somatotopijska mapa tela u primarnom motornom korteksu.
• Različiti delovi tela su proporcionalno predstavljeni prema finoj motoričkoj kontroli.

Glavne zone motornog korteksa

• Primarni motorni korteks (M1) generiše voljne pokrete.
• Premotorni korteks planira i priprema pokrete.
• Supplementarni motorni korteks koordinira sekvencijalne pokrete i bimanualnu kontrolu.

Kontrola pokreta preko nukleus rubera

• Kontroliše se putem rubrospinalnog trakta.
• Rubrospinalni trakt prenosi motoričke signale iz srednjeg mozga do kičmene moždine.
• Pomaže u kontroli pokreta ekstremiteta.

Osnovna funkcija nukleusa rubera

• Učestvuje u kontroli finih pokreta ruku.
• Reguliše mišićni tonus.

Razlike između štapića i čunjića

• Štapići imaju visoku osetljivost na svetlo i omogućavaju noćni vid, ali ne prepoznaju boje.
• Čunjići omogućavaju percepciju boja i detalja i funkcionišu pri jakom svetlu.

Adaptacija fotoreceptora na svetlost

• Postiže se promenama u koncentraciji rodopsina u štapićima.
• Takođe, postiže se prilagođavanjem osjetljivosti čunjića.

Uloga rodopsina u fotohemiji vida

• Rodopsin je svetlosno osjetljiv pigment u štapićima.
• Omogućava percepciju slabog svetla i noćni vid.

Percepcija boja putem čunjića

• Čunjići sadrže fotopigmente (plavi, zeleni i crveni) koji reaguju na različite talasne dužine svetlosti.

Glavne komponente dioptričkog aparata oka

• Rožnjača
• Sočivo
• Staklasto telo
• Očna vodica

Funkcija irisa u dioptričkom aparatu oka

• Regulacija količine svetlosti koja ulazi u oko kontrolom veličine zenice.

Astigmatizam

• Nastaje zbog nepravilne zakrivljenosti rožnjače ili sočiva.
• Dovodi do zamućenog vida.

Uloga utriculusa i sacculusa u održavanju ravnoteže

• Detektuju linearne pokrete i gravitaciju kao delovi vestibularnog sistema.
• Omogućavaju održavanje ravnoteže i orijentaciju tela u prostoru.

Funkcija polukružnih kanala

• Detektuju rotacione pokrete glave kao deo unutrašnjeg uha.
• Doprinose održavanju ravnoteže i orijentaciji u prostoru.

Funkcija talamusa u procesu sluha

• Relejna stanica koja prenosi i obrađuje slušne informacije pre nego što stignu do primarne slušne kore.
• Medijalno genikulatno telo funkcioniše kao relejna stanica.

Uloga stapesa u osjetu sluha

• Stapes (stremen) prenosi vibracije sa nakovnja na ovalni prozor pužnice.
• Omogućava prenos zvučnih talasa u unutrašnje uho.

Odgovor bazilarne membrane na različite frekvencije zvuka

• Visoke frekvencije stimulišu bazu membrane, dok niske frekvencije stimulišu vrh.
• Bazilarna membrana u pužnici ima tonotopsku organizaciju.

Fiziološki mehanizam za lokalizaciju zvuka

• Interauralne razlike u vremenu dolaska (ITD) i intenzitetu (ILD) obrađuje gornja maslinasta jedra u moždanom stablu.

Uticaj bazalnih ganglija na kognitivnu kontrolu motorike

• Prefrontalni korteks putem kaudatnog jezgra bazalnih ganglija doprinosi kognitivnoj kontroli motorike.

Uloga Purkinjeovih stanica

• Glavne inhibicijske neurone malog mozga.
• Regulišu motornu koordinaciju putem GABAergičkih projekcija.

Učešće malog mozga u motornoj kontroli

• Koordinira pokrete.
• Održava ravnotežu.
• Fino podešava motoričke aktivnosti putem povratnih petlji sa korteksom i kičmenom moždinom.

Održavanje ravnoteže putem malog mozga

• Prijemom informacija iz vestibularnog sistema, proprioceptora i vizuelnog sistema.
• Mali mozak kontroliše posturalne reflekse i prilagođava pokrete.

Funkcija ventralnog spinocerebelarnog puta

• Prenosi informacije o motornoj aktivnosti iz kičmene moždine do malog mozga.
• Omogućava automatsku korekciju pokreta.

Impulsi preko vitčastih vlakana na Purkinjeovu ćeliju

• Uzrokuju snažne ekscitatorne impulse (kompleksne akcione potencijale) u Purkinjeovim ćelijama.

Moždani valovi tokom spavanja

• Tokom različitih faza spavanja prisutni su delta, theta i sigma (spindle) talasi.
• Alfa talasi se povlače u dubljim fazama sna.

Karakteristike alfa ritma na EEG

• Frekvencija od 8-13 Hz.
• Dominantni u stanju opuštene budnosti.
• Najizraženiji u okcipitalnom regionu mozga.

Dve faze spavanja

• NREM (non-rapid eye movement) spavanje ima četiri stadijuma.
• REM (rapid eye movement) faza karakteriše se brzim pokretima očiju i snovima.

Fiziološki efekti spavanja

• Obnavljanje energije.
• Konsolidacija memorije.
• Regulacija hormona.
• Jačanje imunog sistema.
• Detoksikacija mozga putem glifatičkog sistema.

Obrada osjeta mirisa u mozgu

• U olfaktornom korteksu.
• Uključuje primarni olfaktorni korteks, amigdalu i orbitofrontalni korteks.

Uloga limbičkog sistema u integraciji mirisa i emocija

• Limbički sistem, posebno amigdala i hipokampus, povezuje mirisne informacije sa emocijama i sećanjima.

Osnovni okusi

• Slatko, kiselo, slano, gorko i umami.

Mehanizam adaptacije okusa

• Desenzitizacija receptora na jeziku i adaptacija u mozgu.
• Smanjuje odgovor neurona na konstantan stimulus.

Lokacija okusnih pupoljka

• Na jeziku, mekom nepcu, ždrelu i epiglotisu.

Uzroci bola

Aktivacija nociceptora zbog:

• Mehaničkih oštećenja
• Termičkih oštećenja
• Hemijskih oštećenja tkiva.

Funkcija novijeg olakšanog puta

• Prenos somatskih senzornih informacija sa preciznijim i bržim odgovorom.

Vrste receptora u okusnim pupoljcima

• G-protein-kopčani receptori (za slatko, gorko, umami).
• Jonski kanali (za slano i kiselo).

Promene u okusnim sinapsama pri stimulaciji

• Otpuštanje neurotransmitera koji aktiviraju aferentne neurone i prenose signal ka mozgu.

Bazalni gangliji u kontroli pokreta:

• Kaudatno jezgro
• Putamen
• Globus palidus
• Substantia nigra
• Subthalamic nucleus

Bazalni gangliji i sistem nagrade

• Bazalni gangliji kontrolišu voljne pokrete.
• Sistem nagrade (dopaminergični putevi) reguliše motivaciju i ponašanje.

Sistem nagrade

• Dopaminergični sistem (mezolimbički put) povezuje prijatne stimuluse sa motivacijom što utiče na ponašanje i učenje.

Uloga amigdale u limbičkom sistemu

• Ključna za obradu emocija, posebno straha i agresije.
• Povezuje emocije sa sjećanjima.

Grupa B pitanja i odgovori

• Konkavne leće rasipaju, a konveksne leće sakupljaju svetlosne zrake.
• Lomna jakost leće mjeri se u dioptrijama.
• Ukupna lomna jakost leće okružene tekućinom u oku iznosi 20D.
• Parasimpatički nervni signali gotovo potpuno nadziru ciljarni mišić.
• Miopiju (kratkovidnost) uzrokuje duga očna jabučica ili jaka moć prelamanja.
• Astigmatizam se ispravlja cilindričnim lećama.
• Fotohemijska tvar osjetljiva na svjetlost nalazi se u vanjskom odsječku štapića i čunjića.
• Pigmentni sloj retine pohranjuje velike količine vitamina A (retinol).
• Spajanjem 11-cis-retinal sa skotopsinom nastaje rodopsin.
• Sve-trans-retinal se pretvara u 11-cis-retinal pod djelovanjem enzima retinal izomeraza.
• Tokom razgradnje rodopsina smanjuje se vodljivost membrane vanjskog odsječka štapića za Na jone.
• Približno jednako podraženi crveni, zeleni i plavi čunjići rezultiraju osjetom bijele boje.
• Bipolarne stanice retine sinaptički se povezuju s ganglijskim i amakrinim stanicama.
• Izlazni signali iz horizontalnih stanica retine uvijek su inhibicijski.
• Okusni pupoljak sastoji se od okusnih i sustentakularnih (potpornih) ćelija.
• Fungiformne papile smještene su na prednjoj ravnoj površini jezika.
• Na joni pobuđuju njušnu nervnu stanicu.
• Centrifugalna živčana vlakna iz njušnih područja mozga završavaju na inhibicijskim zrnastim stanicama u olfaktornom bulbusu.
• Napetost bubnjića održava mišić m. tensor tympani.
• Skala vestibuli i skala medija pužnice odijeljene su Reissnerovom membranom (skala tympani i media su odijeljene bazilarnom).
• Funkcije refleksa slabljenja zvuka koji se javlja kao rezultat kontrakcije stapednog mišića i timpaničnog tenzora su:
  • štiti pužnicu od štetnih vibracija koje uzrokuju prejaki zvukovi
  • prikriva zvukove niske frekvencije u bučnom okolišu
  • slabljenje osjetljivosti sluha na vlastiti govor
• Visokofrekventna rezonancija bazilarne membrane nastaje blizu baze, a rezonancija niskim frekvencijama nastaje blizu helikotreme.
• Baze i stranice ćelija s dlačicama Cortijeva organa su u sinaptičkoj vezi s mrežom završetaka slušnog živca.
• Između 90 i 95% tih završetaka završava na unutarnjim stanicama s dlačicama.
• Dva tipa motoneurona prednjih rogova kičmene moždine su alfamotoneuroni i gamamotoneuroni.
• Renshawove stanice su inhibicijske.
• Golgijevi tetivni organi odasilju informacije o mišićnoj napetosti i brzini kojom se ona mijenja u nervni sistem.
• Receptorsko središte vretena sadrži dvije vrste senzoričkih završetaka: primarni (anulospiralni) i sekundarni.
• Funkcija prigušivanja ili izglađivanja refleksa na istezanje je sposobnost da spriječi istrzane i oscilacijske tjelesne pokrete.
• Gama eferentni sistem sekundarno podražuje signale koji dolaze iz 1) malog mozga, 2) bazalnih ganglija, i 3) moždane kore u bulboretikularno facilitacijsko područje moždanog stabla.
• Premotoričko područje zaduženo za oblikovanje riječi zove se Brokino područje.
• Nukleus ruber smješten je u mesencephalonu.
• Pet posebnih nadzornih funkcija moždanog debla uključuju nadzor nad:
  • disanjem
  • KVS
  • funkcijama probavnog sustava
  • ravnotežom
  • pokretima očiju
• Retikularne jezgre ponsa primaju jake ekscitacijske signale iz vestibularnih jezgara te iz dubokih jezgara malog mozga.
• Retikularne jezgre produžene moždine odasilju antigravitacijskim motoneuronima prednjih rogova inhibicijske signale.
• Sve vestibularne jezgre djeluju skupa s retikularnim jezgrama ponsa u kontroli antigravitacijskih mišića.
• Funkcija novijeg puta lateralnog njušnog područja je svijesna analiza mirisa.
• Vezanjem mirisne tvari za receptorsku bjelančevinu odvaja se alfa podjedinica od G proteina i aktivira se enzim adenilat ciklaza koji pretvara ATP u cAMP koji uzrokuje otvaranje vrata kanala za jone Na.
• Makule sakula i utrikula zamjećuju linearno ubrzanje.
• Održavanju ravnoteže pomaže flokulonodularni režanj malog mozga, zajedno sa vestibularnim sustavom.
• Vermis malog mozga nadzire aksijalne pokrete, pokrete vrata, ramena i bokova.
• Košaraste i zvjezdaste ćelije malog mozga su inhibicijske.
• Neuroni retikularnog inhibicijskog područja otpuštaju neurohormon serotonin koji djeluje inhibicijski.
• Nucleus caudatus ima glavnu ulogu u kognitivnoj kontroli motoričke aktivnosti.
• Oboljenje koje nastaje zbog oštećenja supstancije nigre je Parkinsonova bolest.
• Tri asocijacijska područja moždane kore su prefrontalno, parijetookcipitotemporalno i limbičko.
• Prefrontalno asocijacijsko područje je zaduženo za pomnu razradu misli.
• Asocijacijsko područje zaduženo za ponašanje, emocije i motivaciju je limbičko.
• Habituacija (privikavanje) je vrsta negativnog pamćenja.
• Pamćenje različitih pojedinosti cjelovite misli predstavlja deklarativno pamćenje.
• Mehanizam facilitacije srednje dugog pamćenja posljedica je prekida vodljivosti za K jone.
• Struktura limbičkog sustava koja pomaže u pohranjivanju upamćenog je hipokampus.
• Jezgre rafe čije podraživanje uzrokuje gotovo normalno spavanje smještene su u središnjoj crti ponsa i produžene moždine.
• Obrazac bijesa se javlja zbog jakog podraživanja centara za kaznu.

Grupa C pitanja i odgovori

• Stimulacija somatosenzorne kore:

  • Somatosenzorna kora odašilje signale motoričkoj kori koji su nužni za započinjanje motoričkih aktivnosti.
  • Može uticati na izvođenje preciznih pokreta mišića

• Nadzor nad pokretima pisanja uključuje:

  • kortikospinalni trakt
  • premotoričko područje
  • bazalne ganglije

• Mali mozak utiče na koordinaciju pokreta tako što:

  • Neprekidno prima osjetne informacije iz tijela i upoređuje ih s namjeravanim pokretima u hodu. Tako osigurava njihovu usklađenost.

• Uloga vestibularnog sistema za održavanje ravnoteže pri kretanju:

  • Selektivno nadziru ekscitacijske signale antigravitacijskim mišićima kako bi održale ravnotežu u reakciji na signale iz vestibularnog aparata.

• Kortikospinalni trakt i motoričke funkcije:

  • Oštećenje kortikospinalnog trakta dovodi do gubitka kontrole nad preciznim pokretima, posebno šaka i prstiju, dok neki grubi pokreti mogu ostati očuvani.

• Funkcionalne veze malog mozga i bazalnih ganglija

• Uloga mahovinastih vlakana u regulaciji Purkinjeovih ćelija:

  • Imaju ekscitatorni učinak na stanice duboke jezgre i zrnaste stanice, koje potom šalju signale Purkinjeovim ćelijama.
  • Aktivacija uzrokuje kratkotrajni akcijski potencijal (jednostavni šiljak) u Purkinjeovim ćelijama.

• Razlika u funkcionalnosti signala mahovinastih i viticastih vlakana:

  • Viticasta vlakna iz donjih oliva => jaki sinaptički spojevi == složeni šiljak => dulji potencijal s višestrukim vrhovima.
  • Mahovinasta vlakna = slabije sinaptičke spojeve => aktivacija velikog broja vlakana istovremeno.

• Pojam "prigušivanje pokreta" u funkciji bazalnih ganglija:

  • Negativna povratna sprega u motoričkoj kontroli Stabilizuju pokrete i sprečavaju prekomjernu aktivnost mišića. Inhibira neželjene ili nepotrebne pokrete, osiguravajući preciznost i glatkoću pokreta.

• Uloga nigrostrijalnog puta:

  • transport dopamina iz substantia nigra do kaudatne jezgre i putamena => balans ekscitacijsko/inhibicijskih signala u bazalnim ganglijama <=> tečni i kontrolisani pokreti.

• Degeneracija neurona u supstanci crnoj utiče na:

  • Parkinsonovu bolest (tremor, ukočenost, akinezija, poremećaji kontrole mišića...)

• Putamen nadzire kakve motoričke funkcije?

  • Naučene podsvjesne obrasce pokreta: pisanje,rezanje papirom, sport, vokalizacija...

• Horizontalne ćelije u mrežnici:

  • Prenošenje inhibicijskih signala lateralno <=> pojačavanju vidnog kontrasta <=> oštar vid s preciznim razlikovanjem granica između svijetlih i tamnih područja.

• Hiperpolarizacija fotoreceptora omogućava percepciju svjetlosti:

  • Svjetlost => rodopsin => zatvaranje Na+ kanala <=> hiperpolarizacija fotoreceptora i smanjenje neurotransmitera <=> signalizira mozgu prisustvo svjetlosti.

• Trihomatski mehanizam zamjećivanja boje

  • 3 vrste osjetljivih čunjića boje -> kombinirani podražaja ostvaruju široki spektar boja

• Vitamin A konvertuje u vizuelno aktivne oblike u mrežnici. Vitamin A pretvara 11-cis-retinal, koji se spaja s opsinom i formira rodopsin, a svjetlost aktivira rodopsin, dolazi pretvaranja 11-cis-retinala u sve-trans- retinal, što pokreće vizuelni signal

• Oštečenje primarne vidne kore

  • Primarna vidna kora obrađuje signale iz mrežnice (oblik,pokret i boju)-> oštečenje može rezultirati poremećajima poput sljepoće Adaptacija mrežnice na tamu
  • regeneracija rodopsina u štapićima te povećanje koncentracije fotosenzitivnih pigmenata,

• Refleksni luk u akomodaciji oka:

  • negativna povratna sprega, cilijarni mišić mjenja oblik leće=> fokusiranje slike na mrežnicu

• Linearno ubrzanje;

  • Makule utrikula i sakula <=> statokoniji se pomjeraju i savijaju cilije na stanicama s dlačicama, informacija se prenosi do ž. centra

• Funkcije vestibularnih jezgara? Kontroliše antigravitacione mišiće pa održava i ravnotežu tijela.

• Sta uzrokuje decerbracijsku rigidnost ? Prekomjerna aktivnosti ekscitacijskog sistema ponsa.

• Koji receptori u unutrašnjem uhu generiraju potencijale

• Stanice s dlakicama u Cortijevom organu -> Električne impulse na slusni zivac Kako se vestibulo-okularni refleks prilagođava tokom brzog pokreta glave? Oci se pomjeraju u suprotnom smjeru od pokreta glave. Kako medijalna gornja olivarna pomaže u lokalizaciji zvuka? Detektuje razlika u vremenu dolaska zvuka u oba uha. Kako radi prostorna sumacija zvuka? Povećanjem amplitude titranja, većim podražajem stanica s dlačicama te prostornom sumacijom impulsa. Karakteristike endohlearnog precesa su: 80mV zbog prijenos kalijevih ion+ veća osjetljivost na najtiše zvukove

• reaguje li slušni aparat na visoki intenzitet? Refleks kontrakcije pa se cuje tiše

• Mehanizam linear ubzranja, sto sve detektuje utrikula/sakula pomocu statiolita pritiska na cilije dl stanica ->>info u mozak

• sta se desava u primarnoj slusnoj kori za slozene zvukove? analizira specifične obrasce tonova

• kako nastaju receptorski potencijalu za slanu hranu? slane tvarimogucice ulazak natrijevih iona-> receptorski potencijali

• Koja je funkcija mirisnh receptora u nosnicama? Vežu molekule mirisa

• Razlika adaptacije receptora- na koji se miris ne navikavamo? Na mirise opasne poput dima

• nervi signali koji kontrolisu m ciliaris? Prasimpaticki, vazno za akomodaciju Nastajanje receptorskog potencijala u stapicu Akt rodopsil-odredi hemijski potencijal-> zatvara jonske kanale -_> hiper polarizacija mijopija- sta je i čime se koriguje nemogucnost gledanja na daljinu Predizoc Jabocica/prelomna moc koriguju se rasipnimsocivima

• kako nastaje bijela boja? Stimulirana sva tri cunijca Koje su stanice- najkrakci neur sklop ret Fotorecep,bipolarne, ganglijske

• Koje stanice prenose za kontrast x Lateralna inhibicija-pojacava utisak.

• vitamin A Rodopsin funkcinira/osigurava dobro vidjenju u nedostatku svjetla

Sta reaguje na gravitacijuj? Sakulas I utrikulus-linearno

• tri osjetna organa sluha Korti organ Sluh Receptori-Unutrasnjedladica vdjetnos
• Šta stiti pužnicu?

Refleks stiti prejake zvukove i smanjiva nsk f Kako dolazi do izmjene u slušanju? Krtaca tanja- veca frkvencijal

• Kako se nalazi uzrok sluha Razlikavremenu dolaska
• Okus- gdje odlaze zivac

Donijrub okusno inz 3 osjeta- sla gorko kiselo Motoneuroni kicmerogova Alfa Gama

• reaguju na opterecmje Godlzu

• kakav je refleks na opterecenje Inhibijski

• ko odlucuje da se poket nauci Hiopokampus

• funk ucenja nagrrde Pomazu da je zabavno

• sta je akitivitet Kordinac stimulusa

Grupa D

• Lomne povrsine oka, gdjeje nabroljel, razlog

• Autonomici ciljarius pomaze dioptriji

Grpa E

• Uloga radopsima je upijanje svjetlosti u stapicima za vid

• Ako je ozljeden primarni kortex vidjet cemo

• Kontrakcija m cilialisa poboljsava akomodacija oka

• Mijopija- duzin jabucice ilijaka lomna a lijeci ser aspilnjim

• Bijela boja- stimuliran sva tri cunjicalt

• Navesti neki neur sklop ret

• Sta treba za tamni vid

• A-Vitamin

Proverite svoje znanje o anatomiji i fiziologiji mozga. Pitanja pokrivaju različite teme, uključujući slušne informacije, strukturu uha, funkcije malog mozga, stanja spavanja i moždane talase. Testirajte svoje razumevanje neuronskih mehanizama i funkcija mozga.