POLITIĆKE INSTITUCIJE Exam Notes PDF

POLITIČKE INSTITUCIJE, AKTERI I PROCESI **[RAZLIKOVATI POLITIČKE PORETKE I SUSTAVE VLASTI]** - politički poredci i sustavi vlasti razlikuju se u raspodjeli moći, odnosu između građana i vlasti te stupnju participacije i sloboda građana [POLITIČKI POREDCI] - Demokracija: U demokratsko...

POLITIČKE INSTITUCIJE, AKTERI I PROCESI **[RAZLIKOVATI POLITIČKE PORETKE I SUSTAVE VLASTI]** - politički poredci i sustavi vlasti razlikuju se u raspodjeli moći, odnosu između građana i vlasti te stupnju participacije i sloboda građana [POLITIČKI POREDCI] - Demokracija: U demokratskom poretku, [građani imaju pravo sudjelovati u političkom procesu kroz slobodne izbore, slobodu izražavanja i udruživanja]. U demokracijama postoji poštovanje ljudskih prava i političkih sloboda, a [vlast je podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudbenu] - Autoritarizam: Autoritarni režimi [ograničavaju slobode i politička prava građana], a [vlast je centralizirana u rukama jednog vođe ili male grupe ljudi]. Opozicija i sloboda medija su često suzbijani, a građani nemaju mogućnost slobodnog sudjelovanja u političkom procesu. - Totalitarizam: Ovaj poredak, [sličan autoritarizmu, ali stroži, podrazumijeva potpunu kontrolu države nad svim aspektima života građana], uključujući ideologiju, kulturu i obrazovanje. Primjeri su Sjeverna Koreja i neki povijesni primjeri, poput nacističke Njemačke ili Sovjetskog Saveza pod Staljinom. - Monarhija: Monarhije se razlikuju prema stupnju moći monarha: 1. Apsolutna monarhija: Monarh ima gotovo neograničenu moć (npr. Saudijska Arabija). 2. Ustavna monarhija: Monarhova moć je ograničena ustavom, a stvarnu vlast imaju parlament i vlada (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo). [SUSTAVI VLASTI] - Postoje dva oblika [predstavničke demokracije]: - predsjednički sustav -- vlast je strogo podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Izvršnu i zakonodavnu granu bira narod u posebnim i odvojenim izbornim postupcima. Ovdje je predsjednik ujedno i šef države i šef izvršne vlasti. Predsjednik je biran neovisno od zakonodavnog tijela i ima široke ovlasti u izvršnoj grani vlasti. Primjeri su Sjedinjene Američke Države i Brazil. - parlamentarni sustav -- izvršna i zakonodavna vlast su povezane i međuovisne. Narod bira zakonodavnu vlast, a vlada i premijer proizlaze iz nje. Vlada je odgovorna parlamentu i ovisna o većini u njemu. U parlamentarnom sustavu, vlada, na čelu s premijerom, ovisi o podršci parlamenta. Premijer je često vođa stranke s najviše zastupnika, a predsjednik države (ako postoji) ima uglavnom simboličnu ulogu. Primjeri su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. - [Polupredsjednički sustav]: Kombinira elemente predsjedničkog i parlamentarnog sustava. Izvršnu vlast dijele predsjednik i premijer, a njihove ovlasti variraju ovisno o ustavu države. Primjeri su Francuska i Hrvatska. Hrvatska ima polupredsjednički sustav vlasti, s trodiobom vlasti: zakonodavnom, izvršnom i sudbenom. Iako predsjednik ima važnu ulogu, glavna odgovornost za izvršnu vlast leži na vladi, dok sabor obavlja zakonodavnu funkciju. - [Jednostranački sustav]: Jedna politička stranka kontrolira cijeli politički sustav, često u autoritarnom ili totalitarnom poretku. Drugi politički subjekti nisu dopušteni, kao u Kini ili bivšem Sovjetskom Savezu. - [Federalni sustav]: U federalnom sustavu, vlast je podijeljena između nacionalne vlade i lokalnih vlada (npr. saveznih država). Svaka razina ima određene ovlasti i autonomiju. Primjeri su Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Švicarska. - [Unitarni sustav]: Država je centralizirana, a sve važne odluke donose se na nacionalnoj razini. Regionalne vlasti imaju ograničenu autonomiju i djeluju pod nadzorom središnje vlasti. Primjeri su Francuska i Japan. **[RAZLIKOVATI IZVRŠNE, ZAKONODAVNE I SUDBENE INSTITUCIJE VLASTI]** - u Hrvatskoj [Izvršna vlast:] Sastoji se od predsjednika Republike i vlade na čelu s premijerom. Predsjednik ima simboličke ovlasti i može imenovati premijera, ali Vlada ima ključnu ulogu u vođenju države. [Zakonodavna vlast:] Hrvatski Sabor (parlament) je jednodomno tijelo koje donosi zakone, odobrava proračun i nadzire rad izvršne vlasti. [Sudbena vlast:] Sastoji se od Vrhovnog suda, Ustavnog suda i nižih sudova. Sudbena vlast djeluje kao nezavisni regulator pravde u zemlji i osigurava ustavnost. **[KATEGORIZIRATI TIPOVE POLITIČKIH STRANAKA, STRANAČKIH SUSTAVA I INTERESNIH SKUPINA]** - Političke stranke su ključne u demokraciji jer omogućuju građanima da sudjeluju u politici kroz natjecanje ideja, a ne pojedinaca. - One su dobrovoljna udruženja građana s trajnom organizacijom koja oblikuju političku volju, predlažu programe, kandidiraju članove za javne dužnosti i komuniciraju s građanima s ciljem utjecaja na državnu politiku. [TIPOVI POLITIČKIH STRANAKA] [Kadrovske stranke]: Male, elitne, orijentirane na izbore i okupljene oko jakih ličnosti. [Masovne stranke]: Imaju široko članstvo, financirane članarinama i djeluju kontinuirano **[USPOREDITI UZROKE I POSLJEDICE POLITIČKE APATIJE I IZBORNE APSTINENCIJE U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA ]** - [Politička apatija] odnosi se na nezainteresiranost ili ravnodušnost građana prema političkim procesima, temama i institucijama. Građani pogođeni političkom apatijom često ne prate političke vijesti, ne sudjeluju u raspravama i ne percipiraju politiku kao relevantnu za njihove živote, što dovodi do smanjenog političkog angažmana. - [Izborna apstinencija] označava odluku građana da ne sudjeluju u izborima, unatoč tome što imaju pravo glasa. To može biti posljedica raznih faktora poput osjećaja nemoći, nezadovoljstva političkom ponudom, nedostatka povjerenja u izborni proces ili opće nezainteresiranosti za ishod izbora. - U demokratskim društvima, obje pojave signaliziraju slabosti političkog sustava i mogu negativno utjecati na njegovu legitimnost i reprezentativnost. **UZROCI** - Nedostatak povjerenja u političare i institucije: Građani često osjećaju da su političari korumpirani ili da ne zastupaju njihove interese, što smanjuje njihovu želju za sudjelovanjem. - Osjećaj nemoći: Mnogi vjeruju da njihov glas neće promijeniti ishod, što ih odvraća od izlaska na izbore. - Nedostatak informacija ili interesa za politiku: Građani koji nisu dobro informirani ili ne vide važnost politike skloni su apatiji. - Zasićenost političkim konfliktima: Stalni sukobi i negativne kampanje mogu demotivirati građane od sudjelovanja u političkom životu. **POSLJEDICE** - Slabljenje demokracije: Manji izlazak na izbore smanjuje legitimnost izabranih vlasti i može dovesti do toga da manjine imaju neproporcionalno velik utjecaj. - Povećanje političke polarizacije: Smanjenje sudjelovanja umjerenih glasača ostavlja prostor ekstremnijim skupinama da preuzmu dominantnu ulogu. - Neodgovornost političara: S manjim pritiskom javnosti, političari mogu postati manje odgovorni prema građanima, što može voditi ka daljnjem jačanju korupcije. **[PROCIJENITI TIPOVE POLITIČKE KULTURE]** - Herder: Prvi upotrijebio izraz \'politička kultura\' u 18. stoljeću. - Almond i Verba: Pojam definirali kao specifične političke orijentacije i stavove o političkom sustavu. [Idealni tipovi političke kulture]: - Parohijalna: Odsustvo znanja i sudjelovanja. - Podanička: Određeno znanje, afektivan odnos, ali niska participacija. - Participacijska: Visoko znanje i spremnost na sudjelovanje. - Civilna kultura: Temelj stabilne demokracije, uključuje visoku političku svjesnost i racionalnu participaciji **USPOREDITI SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU NACIONALNIH I EUROPSKIH POLITIČKIH INSTITUCIJA, AKTERA I PROCESA** SLIČNOSTI 1. Osnovne funkcije \- Obje razine institucija imaju slične funkcije, poput zakonodavstva, izvršne vlasti i sudstva. \- Cilj im je osigurati političku stabilnost, promicati javni interes i upravljati društvenim resursima 2. Politički akteri \- U obje razine postoje slični akteri, kao što su političke stranke, nevladine organizacije, interesne skupine i građani koji sudjeluju u političkim procesima. \- Na nacionalnoj i europskoj razini aktivni su predstavnici građana kroz izbore. 3. Donošenje odluka \- Proces donošenja odluka u oba sustava uključuje raspravu, pregovore i konsenzus, iako se razlike mogu javiti u složenosti i stupnju formalizacije. RAZLIKE 1. Struktura institucija - Nacionalne institucije: Obično su jednostavnije, s jasno definiranim granicama vlasti i hijerarhijom (izvršna, zakonodavna, sudska vlast). - Europske institucije: Složenije su i uključuju više razina (Europski parlament, Europska komisija, Vijeće EU, Europski sud), što može otežati transparentnost i odgovornost. 2. Legitimitet: - Nacionalne institucije: Legitimitet se često temelji na izravnim izborima građana. - Europske institucije: Mnogi akteri, poput Europske komisije, nisu izravno birani, a legitimitet dolazi iz delegiranih prava država članica i izbora Europskog parlamenta. 3. Politički procesi: - Nacionalni procesi: Većinom su jednostavni i brzi, s jasnim postupcima za donošenje zakona. - Europski procesi: Složeni su zbog potrebe za konsenzusom među različitim državama članicama i institucijama, što može rezultirati sporijim odlukama. 4. Akteri: - Nacionalni akteri: Političke stranke i interesi fokusiraju se na nacionalna pitanja i prioritete. - Europski akteri: Često imaju širi fokus, bave se transnacionalnim pitanjima (npr. klimatske promjene, trgovina) i mogu uključivati više interesa iz različitih država članica. 5. Pravni okvir: - Nacionalne institucije: Djeluju unutar okvira nacionalnog prava i ustava. - Europske institucije: Djeluju unutar okvira europskog prava, koji ima primat nad nacionalnim zakonodavstvom u određenim područjima. DEMOKRACIJA I DEMOKRATSKI SUSTAVI VLASTI, DEMOKRATSKA TRANZICIJA \- Definicija i povijest demokracije \- Demokracija u antici \- Pojam naroda: demos, ethnos \- Polis i politički sustav \- Srednji vijek: građanske republike \- Otkriće Amerike i ideje liberalizma \- Suvremene demokracije \- Demokratski sustavi \- Pojam tranzicije \- Tranzicija u Hrvatskoj \- Demokracija kao: \- načelo \- sustav \- vladavina naroda Tipovi demokracije: Liberalna demokracija  - Liberalna demokracija (demokracija zapadnog tipa) \- opći, slobodni izbori, tajno glasovanje, trodioba vlasti, temeljna prava \- Predstavnička i izravna demokracija \- Pučka (narodna) demokracija \- Utjecaj promjene društvenih odnosa na oblik i sadržaj demokracije   Povijest zapadne demokracije:\ - Kršćanstvo i liberalne ideje\ - 19. stoljeće: industrijalizacija, građansko društvo\ - zapadne demokracije u 20. stoljeću\ - 21. stoljeće:\     - globalizacija\     - privatizacija\     - „kulturna revolucija" (1968.)\     - mediji   Blagodati i deficiti demokracije:\     - transparentnost\     - reprezentativnost\     - učinkovitost\     - legitimnost ** ZAKONODAVNA VLAST** „Jao vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnošljive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete".\ Lk 11, 46 Definicija zakonodavstva \- stvaranje pravnih normi Ustav Zakonodavna procedura Federalizam kao načelo i metoda Primjeri zakonodavnih procedura: Hrvatska, SAD, EU Načela zakonodavstva u demokratskim sustavima: Dogovor Većina Autoritet Dvojba pravičnosti u zakonodavstvu Kritika zakonodavnih sustava i procesa: - Netransparentnost\ - Nelegitimnost\ - Neučinkovitost (neprimjenjivost) Odnos moći i vlasti u zakonodavnim procesima   Politička integracija \- ugradnja političkih potreba, ideja i ciljeva  u zakonodavne procese \- koordinacija  Pojam općeg dobra u zakonodavnim procesima  Smisao i struktura parlamentarne rasprave   **IZVRŠNA VLAST** Definicija izvršne vlasti Izvršna vlast u demokraciji Odnos između zakonodavne i izvršne vlasti \- Parlamentarna i predsjednička demokracija \- Federalizam, supsidijarnost Legitimnost izvršne vlasti \- procesi odlučivanja \- parlamentarna procedura \- vlast i uprava \- samouprava Izazovi transparentnosti: \- Javnost vladavine \- Odgovornost \- odnos vlasti i građana \- vlast i oporba \- Tajnost odluka i podataka  Izvršna vlast u kontekstu međunarodnih integracija: \- Međunarodne organizacije \- Europska unija \- Položaj nacionalne izvršne vlasti u EU