Pitanja Usmeni Iz Obiteljskog Prava PDF

OBITELJSKO PRAVO S OSNOVAMA GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA PITANJA S USMENIH ISPITA OŽUJAK 2022 Sadržaj Dubravka Hrabar.......................................................................................................................................... 2 Ivan Šimović................................................................................................................................................ 38 Irena Majstorović....................................................................................................................................... 82 Anica Čulo – Margaletić........................................................................................................................... 105 Aleksandra Korać – Graovac.................................................................................................................... 112 Prilozi......................................................................................................................................................... 114 1 OBITELJSKO PRAVO S OSNOVAMA GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA – USMENI ISPIT Dubravka Hrabar 1. Pozakonjenje Obiteljsko pravni institut kojim se izvanbračnomu djetetu, pod određenim pretpostavkama, priznaje status bračnoga djeteta. Povijesno su postojali različiti oblici pozakonjenja (međusobnim sklapanjem braka roditelja djeteta, odlukom suverena itd.). U suvremenim pravnim sustavima u kojima brak roditelja ne utječe na pravni status djeteta institut pozakonjenja nestaje (u Hrvatskoj od 1998). 2. Poštivanje želje i mišljenja štićenika Prema čl. 252. ObZ-a dužnost je skrbnika prije poduzimanja mjere zaštite osobe štićenika skrbnik je uvijek dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika te ih uzeti u obzir, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti štićenika. 3. Konvencija o pravima djeteta i dokumenti koji su postojali prije nje1 Konvencija o pravima djeteta (1989.) potakla je nacionalna zakonodavstva na izmjene u zaštiti djece i time dovele do normativnog poboljšanja njihovog pravnog statusa. Ona prepoznaje nedozrelost djece i stoga njihovu ovisnost o roditeljima kao okosnicu za bolju pravnu zaštitu. Ustanovljuje bolji interes djeteta kao kriterij za donošenje svih odluka u vezi s djecom, a za roditelje namjenjuje zajedničku odgovornost. Uvođenjem austrijskog Općeg građanskog zakonika u Hrvatsku 1852.godine bili su istraženi više izvori za imovinskopravne nego osobnopravne odnose. On je priznao očinsku vlast na djecom, pri čemu je otac, a ne majka upravljao djetetovom imovinom i zastupao ga, davao pristanak na sklapanje braka i sl. Za obiteljsko pravo osobito za pravni položaj djece, bile su posebice važna prva novela (1914) i treća novela (1916) jer su poboljšale pravni položaj izvanbračnog djeteta. Nakon što je Hrvatska postala jednom od 6 federalnih republika u okviru FNRJ (1945) uspostavljen je privremeni pravni poredak do donošenja novih pravnih izvora. Norme OGZ su ostale na snazi samo kao pravna pravila koja su se primjenjivala zbog postojanja pravne praznine. 1 Pravno uređenje odnosa roditelja i djece u povijesti RH - OGZ (1851.) - novelirani OGZ (1914./1916.) - Osnovni zakon o odnosima roditelja i djece (1947.) + OGZ za pravne praznine - Zakon o braku i porodičnim propisima (1978.) - važan je Ustav! 2 Ustav je sadržavao temeljne postavke za obiteljskopravno uređenje odnosa roditelja i djece. Postavljena je obveza države da štiti maloljetne osobe i obveza zakonskog uređenja jednakosti bračne i izvanbračne djece, no samo prema roditeljima. Osnovni Zakon o odnosima roditelja i djece (1947) ostao je na snazi kao savezni propis do 1971. Prema njemu roditeljima je pripadalo roditeljsko pravo kao skup dužnosti roditelja s obvezom skrbi za osobna i imovinska prava i interese maloljetne djece izjednačujući bračnu i izvanbračnu djecu, ali samo u odnosu prema vlastitim roditeljima. On se u Hrvatskoj primjenjivao kao republički zakon do 1978. Zakon o braku i porodičnim odnosima temeljio se na ustavnim normama koje su nakon ustavnih izmjena uvele potpunu jednakost bračne i izvanbračne djece za što se može primijetiti da je bitno ranije u odnosu na mnoga zapadnoeuropska zakonodavstva. Time je napokon ukinuta diskriminacija izvanbračne djece. Donošenjem Ustava RH 1990. godine postavljeni su temelji za pravno uređenje društvenih odnosa na novom sustavu vrijednosti. Njegova je odlika uklapanje u suvremene demokratske tijekove, poštovanje ljudskih prava i pravne države. Republika se obvezuje štiti obitelj i djecu, a roditeljima propisuje dužnost odgoja, uzdržavanja i školovanja djece. Ustav jamči roditeljima slobodu samostalnog odlučivanja o odgoju djece što se smatra pomakom u odnosu na indoktrinirani politizirani odgoj ranijih vremena ali uz istodobnu odgovornost za ostvarenje prava djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. 4. Imenovanje posebnog skrbnika Posebnog skrbnika imenuje centar za socijalnu skrb. On je zaposlenik posebnog tijela – Centra za posebno skrbništvo, a ako je privremeno spriječen ili nesposoban može se imenovati i osoba izvan Centra, primjerice odvjetnik. Postoji slučaj kada će posebnog skrbnika imenovati sud, a radi se o situaciji kada se vodi spor među štićenikom i njegovim skrbnikom koji je zaposlenik CZSS. Tada bi postojao sukob interesa i opasnost da će skrbnik postupati suprotno interesima štićenika. Zakonom su određene situacije kada se osobi imenuje poseban skrbnik a) kada je u odnosu na osobu podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti b) osobi koja nema punomoćnika, a najmanje je 3 mjeseca nepoznata boravišta ili je nedostupna, a riječ je o obiteljskopravnim predmetima c) iznimno, ako je osoba privremeno spriječena ili nesposobna za obavljanje jednokratnih neodgodivih radnji čije je poduzimanje potrebno radi zaštite prava i interesa te osobe d) štićeniku kada postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskog srodnika, odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova e) kada više štićenika ima istog skrbnika, a postoji spor među njima ili namjeravaju sklopiti pravni posao 3 Posebni skrbnik mora podnijeti izvješće o svojem radu. Njegova obveza prestaje u različitim trenucima, a tijelo koje ga je imenovalo mora donijeti rješenje o prestanku posebnog skrbništva. Dakako njegova obveza može prestati i na njegov zahtjev, bez posebnog obrazloženja, ako nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo. Ako je bio postavljen osobi koju se namjeravalo lišiti poslovne sposobnosti njegova dužnost prestaje kada se osoba stavi pod skrbništvo (kada rješenje postane izvršno) ili kad je odbijajuće rješenje suda postalo pravomoćno. Ako je kao zaposlenik CZPS-a bio postavljen za ostale slučajeve, tada podnossi izvješće ravnatelju CZPS2, a ako nije njegov zaposlenik tada ga podnosi CZSS3-u u roku koji odredi ravnatelj CZSS-a 5. Pravo djeteta na zdravlje po Konvenciji o pravima djeteta i ObZ-u Pravo na život i zdravlje temeljna su i izvorna prava djeteta. Djeci je prijeko potrebna pomoć, skrb, potpora i zaštita odraslih. Dužnost je roditelja da skrbe o životu i zdravlju djeteta te je povezana s korištenjem svih medicinskih, zdravstvenih mjera, postupaka i zahvata preventivnog i kurativnog, medicinsko-zdravstvenog zbrinjavanja djece. Obvezuje se roditelje na provedbu uobičajenih i prihvatljivih medicinskih i zdravstvenih postupaka koji služe očuvanju zdravlja djeteta, unaprjeđenju zdravlja ili vraćanju zdravlja. Ukoliko roditelji ne bi dopustili neki od potrebnih zahvata ili postupaka, protiv roditelja bi sud mogao izreći mjeru oduzimanja roditeljima prava da žive sa svojim djetetom ili lišenje roditeljske skrbi zbog zlorabe ili grubog kršenja roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava. 6. Utvrđivanje majčinstva4 Priznanjem majčinstva pojednostavljuje se i olakšava utvrđivanje podrijetla od majke, budući da sudski postupak za utvrđivanje majčinstva, koji je složeniji, dugotrajniji i skuplji nije više jedini način za utvrđivanje podrijetla djeteta od majke. Priznanjem majčinstva olakšava se pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla. Priznanje majčinstva pravni je akt kojim izjavu volje daje žena koja sebe smatra majkom djeteta u zakonom propisanom postupku. Izjava volje je dobrovoljna i samoinicijativna te se izjava smatra istinitom. 2 Centar za posebne slučajeve 3 Centar za socijalnu skrb 4 Tablice 4 Istinitost priznanja podložna je provjeri nadležnog tijela koje zaprima priznanje na zapisnik, kad postaje razvidno da osoba koja želi priznati majčinstvo ne može biti majkom djeteta (razlika u godinama) takvom zahtjevu neće se udovoljiti pa osobi ostaje pravo žalbe u upravnom postupku odnosno mogućnost da ustane tužbom. Ženi koja priznaje majčinstvo zakon ne dopušta opozivanje takvog priznanja te je ono neopozivo zato što je ono formalan akt za čiju su valjanost i upis zakonom propisane pretpostavke te nadležnost tijela pred kojima se priznanje može izjaviti. Od zabrane opoziva majčinstva valja razlikovati opoziv oporuke u kojoj je priznato majčinstvo. Opoziv oporuke moguć je prema Zakonu o nasljeđivanju pa ako je došlo do opoziva oporuke koja sadrži priznanje majčinstva onda dolazi i do posrednog opoziva priznanja majčinstva. Posrednog zato što se oporuka proglašava nakon smrti oporučitelja pa do upisa priznanja majčinstva nije bilo ni došlo. Dakle oporukom se može priznati majčinstvo te i nekom sljedećom oporukom opozvati priznanje iz ranije oporuke ali ObZ ne dopušta oporučno opozivanje ranije priznatog i u matice rođenih upisanog majčinstva. Pravo zahtijeva određene pravne kvalitete u osobi priznavateljice dok dob priznavateljice kao i njezin bračni status nisu relevantni za valjanost priznanja. Da bi priznanje bilo pravno valjano, potrebno je da ga je izjavila žena koja je potpuno poslovno sposobna. To će biti svaka osoba koja je poslovnu sposobnost stekla navršenjem 18 godine tj. punoljetnošću, ali i ona koja je brak sklopila uz dopuštenje suda, prije punoljetnosti ali s navršenih 16 godina. Na valjanost ne utječe činjenica da je majka nakon priznanja majčinstva lišena poslovne sposobnosti. Sposobnost shvaćanja priznanja kriterij je za pravnu relevantnost i kad se radi o osobi djelomice lišenoj poslovne sposobnosti. Majčinstvo može priznati žena lišena poslovne sposobnosti ako sudskim rješenjem nije ograničena u davanju izjava koje se tiču osobnih stanja. Slična je i mogućnost da osoba nad kojom je produžena roditeljska skrb nakon punoljetnosti prizna majčinstvo. Budući da je prije provođenja postupka produženja roditeljske skrbi proveden postupak lišenja njezine poslovne sposobnosti, valjanost priznanja ovisit će o stupnju lišenja poslovne sposobnosti odnosno o sadržajima za koje je ograničena. Majčinstvo može priznati i maloljetna osoba starija od 16 godina. Dakako da majkom djeteta može postati i žena mlađa od 16 godina pa čak i duševno zrela za roditeljstvo no njezina izjava neće biti relevantna, jer je zakonska norma u tom pogledu kogentne prirode. 5 Dob i duševna zrelost kumulativne su pretpostavke. Svoje će majčinstvo moću utvrditi jedino u sudskom postupku. Nakon priznanja majčinstva, žena koja je navršila 16 godina može steći i poslovnu sposobnost na temelju sudske odluke čime se pravno olakšava ostvarivanja njezine skrbi nad djetetom. Izjavu o Priznanju majčinstva osoba može dati jedino osobno. ObZ ne dopušta da se prizna preko opunomoćenika jer je to minimum osobnog angažmana za uspostavu pravnog odnosa majka-dijete. Majčinstvo se ne može priznati poslije djetetove smrti osim ako to dijete ima potomstvo, te za priznanje nije predviđen nikakav rok. Iznimno moguće je priznati majčinstvo umrlom djetetu koje je ostavilo vlastito potomstvo samo ako se time može uspostaviti pravni odnos s unucima. Ovisno o bračnom statusu priznavateljice kakav je imala u trenutku rođenja djeteta kojem priznaje majčinstvo određivati će se i podrijetlo djeteta od oca - kao izvanbračno (bez podataka o ocu) ili kao bračno (pa će se nakon priznavanja majčinstva ocem djeteta smatrati muškarac s kojim je priznavateljica bila u braku u trenutku rođenja djeteta ili u roku od 300 dana od prestanka braka.) Majčinstvo se može priznati na zapisnik te se takva izjava daje osobno i usmeno. Propisana je takozvana kvalificirana forma kojoj se udovoljava dajući izjavu pred nadležnim tijelom u propisanom postupku. Smisao je odredaba o priznanju na zapisnik (pred matičarem, CZSS ili sudom) odnosno u oporuci, da se izjava o priznanju evidentira na strogo formalan način koji udovoljava načelu pravne sigurnosti. Svaki drugi oblik neće imati pravni učinak. Tijela pred kojima se može priznati majčinstvo su matičar, centar za socijalnu skrb i sud. Majčinstvo se može priznati pred matičarem na čijem je području izvršen upis činjenice rođenja djeteta, pred matičarem na čijem matičnom području majka ima prebivalište ili pred nekim drugim matičarem. Do automatskog upisa majčinstva ne može doći već se za upis traže dodatne suglasnosti odnosno pristanak. Obveza je matičara da nakon što sastavi zapisnik o priznanju da ga odmah dostavi matičaru na čijem je području upisana činjenica rođenja djeteta. Pretpostavka je da majka zna gdje je dijete upisano a to će biti mjesto rođenja djeteta. Ta činjenica upućivat će jednim dijelom na istinitost njezina priznanja majčinstva. ObZ propisuje priznanje majčinstva kao zapisničku izjavu, ne dolazi u obzir da se majčinstvo prizna u formi neke druge isprave. Zakonodavac nije ograničio priznavateljicu određujući mjesno nadležnog matičara baš kako bi olakšao postupak priznanja. 6 Priznanje pred centrom može se dati u zapisničkoj formi jednako kao i pred matičarem. Centar sastavlja zapisnik o izjavi priznavateljice po pravilima upravnog postupka. Nakon ovjere zapisnika njegova je dužnost da takav zapisnik dostavi matičaru nadležnom za upis činjenice rođenja djeteta. Dužnost je Centra da procjeni da li je priznanje istinito, dade prethodnu suglasnost za upis priznatog majčinstva. Povrh toga centar za socijalnu skrb prebivališta ili boravišta djeteta nadležan je primiti na zapisnik djetetov pristanak na priznanje majčinstva. U oba slučaja dužan je u roku od trideset dana matičaru dostaviti suglasnost odnosno pristanak radi upisa priznatog majčinstva. Žena koja sebe smatra majkom djeteta samoinicijativno pokreće postupak, radi olakšanja proširena je mogućnost da žena svoje priznanje izjavi i pred sudom. Sud je ovlašten njezinu izjavu primiti na zapisnik, a ovjereni zapisnik dužan je bez odlaganja dostaviti matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih. Izjava o priznanju majčinstva jednostrani je akt volje, te se primjenjuju pravila o izvanparničnom postupku. ObZ nema posebne odredbe o ovlastima suca pojedinca za zaprimanje izjave o priznanju majčinstva. Do priznanja pred sudom može doći i tijekom parnice, može se dogoditi da tužena na ročištu prizna navode koji upućuju na njezino majčinstvo, ne želeći provođenje daljnjeg postupka. No ObZ u statusnim stvarima zabranjuje strankama da priznaju zahtjev protivne stranke, a sudu da donese presudu na temelju priznanja sudski će se postupak nastaviti. Konačni ishod ovisiti će o uvjerenosti suca u istinitost podrijetla djeteta od majke. Zakon omogućuje priznanje majčinstva u oporuci kad želi nasljednopravne učinke svojeg roditeljskog odnosa, a nakon svoje smrti. Oporuku može sačiniti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 16 godina. Privatna oporuka je vlastoručna oporuka i oporuka pisana pred svjedocima. Javna oporuka je ona koju sastavlja ovlaštena osoba u slučaju kad oporučitelj ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati. Valjanost će ovisiti o općim pretpostavkama za oporučivanje. To znači da premda istinito, majčinstvo koje je u oporuci priznala žena mlađa od 16 godina neće biti valjano. Osim toga, za valjanost upisa priznanja majčinstva potrebno je da djetetu u maticu rođenih nije upisano podrijetlo druge majke. Smisao je u usklađivanju činjeničnog i pravnog stanja nakon smrti oporučiteljice. 7 Testamenti factio activa (sposobnost sastavljanja oporuke) pripada svakoj osobi sposobnoj za rasuđivanje ako je navršila 16 godina. Svrha oporuke je raspolaganje vlastitom imovinom za slučaj smrti oporučitelja i određivanja nasljednika. Kad žena priznaje oporukom svoje majčinstvo nekom djetetu ona ga ujedno određuje za svog nasljednika. Valjanost oporuke se procjenjuje nakon smrti oporučitelja i valjanost priznanja majčinstva procjenjivat će se nakon smrti oporučiteljice, upis će osim o potrebnim suglasnostima i pristanku ovisiti i o pravovaljanosti oporuke. Kad se odobrenje traži od državnog tijela onda se ono naziva suglasnošću a kad ga daje fizička osoba onda se govori o pristanku. Dužnost je matičara nakon što primi izjavu o priznanju, pribaviti izjave o suglasnosti odnosno o pristanku. Ova obveza je ujedno i pretpostavka za upis. Centar za socijalnu skrb daje svoju suglasnost uvijek bez obzira na životnu dob djeteta kojem se priznaje majčinstvo. Ako bi se radilo o djetetu mlađe dobi, zauzimanje centra biti će jače radi zaštite interesa malodobnog djeteta. Za davanje suglasnosti nadležan je centar za socijalnu skrb onog područja gdje se dijete rodilo. Aktivnost centra odnositi će se na provjeru okolnosti koje su prethodile odnosno uzrokovale razdvajanje majke od djeteta te prikupljanje drugih dokaza. Ako je dijete punoljetno suglasnost bi trebala biti više formalne naravi. Suglasnost centra mora prethoditi djetetovom pristanku. ObZ je omogućio djetetu koje je navršilo 14 godina i shvaća značenje priznanja majčinstva da dade svoj pristanak. ObZ zahtjeva kumulativno postojanje propisane dobi i sposobnosti. Nepostojanje neke od ovih pretpostavki onemogućiti će upis priznanja. To znači da će samo suglasnost centra biti potrebna : ✓ kad je dijete mlađe od 14 godina premda možda shvaća bit priznanja, ✓ kad je dijete starije od 14 godina ali ne shvaća značenje priznanja. U ostalim slučajevima tražiti će se i suglasnost centra i pristanak djeteta. Centar mora provjeriti dob djeteta te prosuditi njegovu duševnu zrelost za navedeni čin. Dijete svoj pristanak daje pred njemu najbližem centru, to ne mora biti i onaj koji daje svoju suglasnost. Dijete koje još nema utvrđeno podrijetlo od majke mora biti pravno zbrinuto (skrbništvo) i smješteno u dom za djecu ili udomiteljsku obitelj, pa će mu to biti prebivalište odnosno boravište. 8 Djetetom valja smatrati potomka u krvnosrodničkom smislu, a ne samo osobe do 18 godine života. Zato se ne ograničava priznanje do neke određene dobi djeteta i omogućava se priznanje ako je dijete ostavilo potomke. U takvoj se situaciji ne traži pristanak osobno jer je dijete pravno bez roditeljske skrbi. O potrebi davanja suglasnosti matičar će pozivom obavijestiti centar i dijete. Centar i dijete imaju rok od 30 dana za davanje svoje izjave u vezi s priznanjem majčinstva. Moguće je da ta izjava bude negativno intonirana ili da potpuno izostane. Ako se u zakonskom roku centar odnosno dijete ne izjasne o izjavi treba smatrati da su uskratili odobrenje za upis priznanja pa se priznanje majke ne smije upisati u maticu rođenih. ObZ omogućuje da od suda traži da se utvrdi njezino majčinstvo no za pokretanje sudskog postupka propisan je zakonski rok. Tužba se može podići do punoljetnosti djeteta pri čemu je početak roka za tužbu de facto vezan uz istek roka 30 dana od dana priznanja. No, ženi se priznaje pravo na tužbu radi zaštite njezina interesa da dijete doista potječe od nje iako u prethodnom postupku nitko nije želio prihvatiti tu činjenicu. Dopuštajući ženi da tuži, posredno se djetetu omogućava ostvarenje prava na saznanje vlastita podrijetla. U slučaju da dijete želi dati pristanak a centar to odbije, podrijetlo djeteta od majke nije moguće upisati na temelju priznanja nego tek nakon pravomoćnosti sudske odluke kojom je ona utvrđena majkom I. Utvrđivanje majčinstva sudskom presudom Pravo na tužbu radi utvrđivanja majčinstva ObZ priznaje a) djetetu, b) ženi koja sebe smatra majkom i c) centru za socijalnu skrb. Dijete može podići tužbu do navršene 25 godine života. Pravni poredak smatra da je to dob kad završava osposobljavanje za samostalni život te da nakon toga nema potrebe štiti ničiji interes da mu bude utvrđeno podrijetlo od majke. Smatra se da su najvažniji sadržaji prestali s 25 godina te ih Zakon više ne štiti. Pravo ne može prisilno štititi određene vrijednosti unedogled. Za vrijeme maloljetnosti djeteta, tužbu u njegovo ime podnijet će osoba koja ga zastupa na temelju zakona, to će biti skrbnik djeteta budući da roditelj kao zakonski zastupnik nije poznat ni utvrđen. 9 Posvojitelj djeteta mogao bi zastupati dijete u navedenom sporu samo ako u maticu rođenih prilikom zasnivanja posvojenja nije bio upisan kao roditelj. Ako su se posvojitelji upisali kao roditelji Zakon zabranjuje osporavanje i utvrđivanje majčinstva i očinstva. Ako je rješenjem o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti dijete ograničeno davati izjave koje se tiču osobnih stanja tad ono neće moći samostalno ustati tužbom za utvrđivanje majčinstva te će tužbu u njegovo ime podići zakonski zastupnik. Ako je tužena žena u vrijeme rođenja djeteta bila u braku tad se kao stranka pojavljuje i muškarac koji bi se u slučaju utvrđivanja očinstva smatrao djetetovim ocem. Presumpcija očinstva dovodi majčinog muža u položaj oca djeteta. Suparničarstvo postoji kad se u istoj stranačkoj ulozi u parnici pojavljuje više procesnih subjekata. Za jedinstvene suparničare karakteristično je da se ili po zakonu ili zbog prirode spornog odnosa spor u kojem sudjeluju može riješiti samo na jednak način prema svima. Položaj stranke može imati i centar za socijalnu skrb ako je maloljetno dijete tužitelj tad njega i tako zastupa skrbnik kojem je potrebno prethodno odobrenje centra. Suparničarstvo zanimljivo je muškarcu kad je tužena navodna majka. Njegov je interes da se zajedno s tuženom protivi tužbenom zahtjevu jer usvajanje tužbenog zahtjeva znači da će se i njega smatrati ocem. Manje je vjerojatno ali ipak moguće da se kao suparničar pridruži djetetu jer sam nema pravo na tužbu radi utvrđivanja majčinstva a želi biti posredstvom presumpcije bračnog očinstva utvrđen ocem djeteta. Na tužbu za utvrđivanje majčinstva ovlašten je i centar i to do 18 godine djeteta. U slučaju da dijete stekne poslovnu sposobnost prije punoljetnosti pravo na tužbu centra postoji dalje. Tužbu će podnijeti ako ima potrebne podatke o majci djeteta te ju on podnosi u svoje ime. U slučaju da nije živa žena za koju se tvrdi da je majka djeteta tužba se podnosi protiv njezinih nasljednika. Tada se skraćuje rok za tužbu koji počinje teći od trenutka smrti žene i traje godinu dana. Tužba radi utvrđivanja majčinstva može se podnijeti u roku 6 mjeseci od pravomoćnosti ostavinskog rješenja. Osim djeteta i centra, tužbu za utvrđivanje majčinstva ovlaštena je i žena koja sebe smatra majkom i to do navršene 18 godine djeteta te se taj rok podudara s maloljetnošću djeteta kojemu je skrb roditelja najpotrebnija. Protekom roka smatra se da država ne treba više pružiti zaštitu njezinom interesu da bude majka djetetu. U ovom slučaju tuženo će biti dijete koje zbog maloljetnosti mora imati zakonskog zastupnika. Sudski postupak za utvrđivanje majčinstva obilježavaju medicinska vještačenja koja se provode jednako kao i kod paternitetskih sporova. 10 Ako tužba u sporu o utvrđivanju majčinstva bude usvojena time je utvrđeno majčinstvo ženi i to od rođenja djeteta. Presuda ima deklarativno značenje jer je odnos neminovno nastao rođenjem djeteta, a presuda je samo označila prirodni odnos tj. dala mu pravno značenje. Ako se utvrdi da je majka u vrijeme rođenja bila u braku ili da je to dijete rodila u roku 300 dana od prestanka braka djetetu pripada bračni status a majčin muž smatra se njegovim ocem. Ako mu nije pripao bračni status onda će se retroaktivno stvoriti sva prava i dužnosti samo s majkom i njezinim srodnicima. Nakon toga otvara mu se i mogućnost utvrđivanja očinstva. 7. Privremeno uzdržavanje Zakonom o privremenom uzdržavanju određeno je da se maloljetnom djetetu upravnom postupku osigura privremeno uzdržavanje na teret državnih sredstava. Pravo na privremeno uzdržavanje dijete steče podnošenjem zahtjeva, nastaje kad obveznik uzdržavanja dulje od 3 mjeseca neprekidno ne uzdržava dijete, računajući početak roka danom pokretanja ovršnog postupka. Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje najdulje 3 godine. Visina uzdržavanja iznosi polovicu zakonskog minimuma uzdržavanja. Postupak se pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, što će nastupiti kad roditelj ili osoba s kojom dijete stanuje odbije pokrenuti taj postupak. Postupak je žuran i treba završiti u roku 30 dana, a stranke su dijete i obveznik uzdržavanja. CZSS donosi rješenje koje sadrži i utvrđenje u prijelazu prava potraživanja s djeteta na RH. Privremeno uzdržavanje isplaćuje se u mjesečnim iznosima za prethodni mjesec na bankovni račun. 8. Versio in rem (verzijski zahtjev) Verzijski zahtjev u obiteljskopravnom institutu uzdržavanja predstavlja poseban skup odredbi koje uređuju pravo na naknadu isplaćenog uzdržavanja iz članka 287. Obiteljskog zakona te drugih odredbi o vraćanju iznosa isplaćenih temeljem privremenog uzdržavanja maloljetne djece iz članaka 25. do 30. Zakona o privremenom uzdržavanju S jedne strane, omogućava osobama koje su snosile trošak uzdržavanja umjesto osobe koja je na to prvotno ili barem prije njih bila dužna činiti, da ga od te osobe i nadoknade. Tako se na ekonomski prihvatljiv način, ne samo opravdava činjenica obvezivanja drugih osoba na uzdržavanje, već se i potiču treće osobe koje nisu uopće dužne uzdržavati, da sudjeluju i na poseban način (a da se ne radi npr. o darovanju) pripomognu vjerovniku prava uzdržavanja u slučajevima u kojima nije opravdano očekivati da će dužnik uzdržavanja na vrijeme, samostalno, redovito i cjelovito ispuniti svoju obvezu. S druge strane, verzijski zahtjev značajan je i kao zaštitno sredstvo za vjerovnika kojem često tražbina uzdržavanja predstavlja jedini redoviti izvor prihoda. Propustom dužnika da isplati uzdržavanje na prethodno opisan način, vjerovniku bi nastala značajna šteta za njegove osnovne potrebe, a koja se uspješno otklanja trenutkom nastanka ovlaštenja na verzijski zahtjev od strane isplatitelja. 11 9. Vlastita imovina Vlastita imovina u braku regulirana je Obiteljskim zakonom kao imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka i koja ostaje njegova vlastita imovina, kao i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice nasljeđivanjem ili darovanjem, te autorsko djelo koje ostaje vlastita imovina onog bračnog druga koji ga je stvorio. Vlastita imovina u braku može biti i imovina koju je bračni drug stekao tijekom trajanja bračne zajednice, ali ne na temelju rada ili dobitaka na sreću i autorskih prava te autorskom pravu srodnih prava. Dakle, vlastita imovina u braku može biti imovina koja je najčešće stečena nasljeđivanjem, darovanjem, kao i sve koristi postignute od imovine koja predstavlja vlastitu imovinu. Darovi dobiveni prilikom vjenčanja, ako su darovani samo jednom bračnom drugu pripadaju vlastitoj imovini u braku. 10. Poslovna sposobnost Poslovna sposobnost je sposobnost davati pravno relevantne izjave volje, s kojima osoba sudjeluje u pravnom prometu, stječe se kasnije. Poslovna sposobnost se stječe s 18 godina, dakle maloljetnici nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima. To će u njihovo ime činiti roditelji, a ako roditelji ne skrbe o djetetu potrebno ga je staviti pod skrbništvo te mu imenovati neku drugu osobu kao zakonskog zastupnika. Također, neke punoljetne osobe zbog zdravstvenih razloga, odnosno duševnih smetnji nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima. Zdravstveno stanje punoljetne osobe mora zbog pravne sigurnosti prvo utvrditi sud koji će potom odlučiti o lišenju poslovne sposobnosti, a potom se rješenjem nadležnog tijela (centra za socijalnu skrb) stavljaju pod skrbništvo ili se određuje da o njima skrbe roditelji nakon punoljetnosti. Te osobe postaju štićenici a o njihovim pravima se brine ili skrbnik ili roditelj. 11. Pravne pretpostavke prestanka braka Brak prestaje: a) smrću bračnog druga b) proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim c) poništajem d) razvodom Smrt bračnog druga i proglašenje nestalog bračnog druga umrlim - u trenutku smrti bračnog druga prestaje bračni odnos - činjenica smrti se upisuje u maticu umrlih - dokazuje se izvatkom iz državnih matica - za prestanak braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim potrebno je pravomoćno rješenje suda 12 - uređeno Zakonom o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti Sud će proglasiti umrlom: 1) osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 60 godina; 2) osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih pet godina, postoji vjerojatnost da više nije živa;. 3) osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj prometnoj nesreći, požaru, poplavi, lavini, potresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka opasnosti; 4) osobu koja je nestala u toku rata u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstavA - rokovi iz točke 1. i 2. st. 1. računaju se od dana kad je po posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bilo živa, a ako se taj rok ne može točno utvrditi, rok počinje teći početkom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba po posljednjim vijestima bila živa → brak prestaje danom koji je pravomoćnim rješenjem suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga - brak prestaje i više se ne može oživjeti - ako je rođeno dijete ubrzo nakon prestanka braka temeljem presumpcije smatrat će se ocem djeteta Pravo na zadržavanje prezimena U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. Ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije zaključenja braka može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Poništaj braka - u slučaju da brak nije valjan poništaj braka jedan je od bračnih sporova i pokreće se tužbom - uzroci: a) maloljetnost b) krvno ili civilno srodstvo c) lišenje poslovne sposobnosti/nesposobnost za rasuđivanje d) postojanje drugog braka/životnog partnerstva 13 12. Žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji Tablica 1 - Žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji ŽURNA MJERA IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI NADLEŽNOST: Centar za socijalnu skrb PRETPOSTAVKE Postoji opasnost za život/zdravlje/dobrobit ako se ne izdvoji INICIJATIVA CZSS po službenoj dužnosti donosi rješenje Na prijedlog Djeteta/roditelja ODLUČIVANJE O MJERI -Donosi rješenje u upravnom postupku+ pomoć policije -Usmeno rješenje u roku 72 h otpraviti u pisanom obliku Roditelju/drugoj osobi DUŽNOST CZSS U roku 72 h podnijeti sudu prijedlog (elektroničkim putem) da donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi DUŽNOST SUDA Odlučiti o rješenju u roku 10 dana DUŽNOST VODITELJA TRAJANJE MJERE Max. 15 dana od dana oduzimanja djeteta Prestaje važitI: ako CZSS ili sud ne podnesu prijedlog i donesu odluku u roku 72 h i 10 dana + dodatnih 8 dana ŽALBA Postoji, odlučuje ministarstvo soc skrbi, ne odgađa izvršenje rješenja 13. Sklapanje i razvod braka Zakonski okvir sklapanja braka I. Pretpostavke za postojanje braka - bez čijeg ispunjenja brak pravno uopće ne nastaje, za povredu odredaba o tim pretpostavkama sankcija je radikalna jer ne nastaju pravne posljedice braka. (ako ove pretpostavke nisu ispunjene – brak ne postoji) a) različitost spolova osoba koje sklapaju brak b) izjave o pristanku osoba koje sklapaju brak c) sudjelovanje ovlaštenog predstavnika države odnosno vjerske zajednice s kojim RH ima uređene pravne odnose za sklapanje braka u građanskom ili vjerskom obliku 14 a) Različitost spolova - zakonski termini za ženu i muškarca koji žele sklopiti brak su ženik i nevjesta (oboje su nupturijenti) - heteroseksualnost se prosuđuje prema stanju u trenutku sklapanja braka moguće su dvije dvojbe: hemafroditi - osoba koja posjeduje obilježja odnosno žljezdano i morfološki spolne oznake i ženskog i muškog spola - medicinskim vještačenjem u slučaju utvrđivanja postoji li brak ili ne trebalo bi utvrditi koji spol prevladava - ako prevladava isti spol radi se o životnom partnerstvu i brak ne postoji - u slučaju da prevladava različit spol brak postoji transeksualnost - osobe koje pripadaju jednom spolu, no žele i vjeruju u svoju pripadnost drugom spolu; smatraju da je njihov rodni identitet sputan spolnim i traže izlaz u promjeni spola - obvezan je upis promjene spola u državnu maticu - Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu - ako bi osoba promijenila spol, ali ne bi izmijenila podatke transeksualac ostaje prema osobnim dokumentima u spolu u kojem je rođen (i dalje je Ivan nije Ivana) i sklapanje braka neće biti dopušteno - ako bi osoba naknadno promijenila spol brak bi pravno opstao prema osnovi da je to stečeno pravo jer se gleda stanje u trenutku sklapanja braka (tad je bio Ivan) b) Izjava o pristanku na sklapanje braka - izjavu daju žena i muškarac osobno i usmeno - ukoliko brak sklapa osoba koja ima teškoća u komuniciranju s okolinom (gluha, gluhonijema osoba, stranac) izjavu o pristanku na sklapanje braka daje u nazočnosti i uz stručnu pomoć kvalificirane osobe tj. tumača - relevantno je ono što je rečeno – ne zahtijeva se da rečeno odgovara pravoj volji osoba koje daju izjavu (npr. ako je pod prisilom može naknadno tražiti razvod i kaznenopravno progonit onog tko ga je prisilo/ ili ići u parnični postupak o tome postoji li uopće brak) 15 c) Sudjelovanje ovlaštenog predstavnika države odnosno vjerske zajednice s kojim RH ima uređene pravne odnose za sklapanje braka u građanskom ili vjerskom obliku - brak se mora sklopiti pred predstavnikom države (matičar) ili vjerske zajednice s kojom RH ima uređene pravne odnose - ugovorom između Svete Stolice i RH o pravnim pitanjima 1996. nastala je obveza države u vezi s priznavanjem građanskih učinaka braka koji se sklopi u Katoličkoj crkvi - sa drugim većim vjerskim zajednicama u RH sklopljeni su ugovori nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Evangelistička crkva, Evanđeoska crkva, Bugarska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva…) - sa manjim vjerskim zajednicama nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio da je povrijeđeno pravo sklapanja braka Razvod braka Pravo na tužbu/prijedlog za sporazumni razvod ima bračni drug, odnosno oba bračna druga. Muž nema pravo na tužbu za razvod za vrijeme trudnoće žene sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života (ne odnosi se na ženu). Osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja pod uvjetom da je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji - prije donošenja rješenja sud je dužan zatražiti mišljenje CZSS - protiv rješenja kojim se priznaje sposobnost nije dopuštena posebna žalba Sud će razvesti brak: 1. ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma 2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla 1 godina 14. Nemo pro praeterito allitur Obiteljski zakon jasno ističe kako potraživanje uzdržavanja djeteta prema roditelju, koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. Navedena odredba predstavlja iznimku od načela obiteljskog prava, još tamo iz rimskog prava – načela nemo pro praeterito allitur, odnosno „nitko se ne hrani za prošlo vrijeme“. 16 - Uzdržavanje se u pravilu dosuđuje samo za buduće vrijeme. - kao početni dan za davanje uzdržavanja uzima se dan kad je parnica počela teći, odnosno od kad je podnesen zahtjev za uzdržavanje u slučaju kad je postavljen nakon podnošenja tužbe (npr. u bračnom sporu) Maloljetna djeca - početni dan je dan pokretanja bračnog spora, jer će sud u bračnom sporu i sporu o porijeklu djeteta po službenoj dužnosti odlučiti i o uzdržavanju - ali zbog tog što obiteljska zajednica može prestati i prije pokretanja bračnog spora, pravo djeteta na uzdržavanje počinje teći već od prestanka obiteljske zajednice - zbog zaštite majčinstva otac izvanbračnog djeteta dužan je isplatiti joj naknadu za uskraćeno uzdržavanje i za vrijeme prije nego što je ona podnijela tužbu za uzdržavanje - nema zapreke da netko dobrovoljno isplati uzdržavanje i za prošlo vrijeme 15. Aktivna i pasivna adoptivna sposobnost Razlikujemo dvije skupine pretpostavki : I. pretpostavke na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost) i II. pretpostavke na strani posvojenika (pasivna adoptivna sposobnost). I. Aktivna adoptivna sposobnost AFIRMATIVNE PRETPOSTAVKE NEGATIVNE PRETPOSTAVKE (adoptivne smetnje) pozitivne osobine Apsolutne smetnje Relativne smetnje dob lišenje poslovne srodnici u ravnoj lozi sposobnosti državljanstvo lišenje roditeljske braća i sestre skrbi bračni status neprihvatljivo u odnosu skrbnik- ponašanje i osobine štićenik Pozitivne osobine - U postupcima posvojenja vodit će se računa o tome da braću i sestre posvajaju isti posvojitelji, ako je to moguće i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta. - osoba od koje se može očekivati da će biti dobar roditelj 17 Dob - Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina (adoptio natura imitatur). - Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina. Državljanstvo posvojitelja - Posvojiti dijete može hrvatski državljanin. - Iznimno, posvojitelj može biti i strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta. - Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Status posvojitelja Dijete mogu posvojiti: a) bračni i izvanbračni drugovi zajednički, b) jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, c) jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga d) osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici. Adoptivne smetnje a) Apsolutne adoptivne smetnje Posvojiti ne može osoba: 1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb 2. koja je lišena poslovne sposobnosti ili 3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu b) Relativne adoptivne smetnje Ne može se posvojiti: 1. krvni srodnik u ravnoj lozi, 2. brat, odnosno sestra 3. skrbnik ne može posvojiti svojega štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi CZZS (ni baka ne može posvojiti unuka, ni brat sestru, niti se može izvanbračno dijete – jer su izjednačena) 18 II. Pasivna adoptivna sposobnost a) dobrobit djeteta b) dob djeteta c) pristanak djeteta d) pristanak roditelja e) posebna okolnost – maloljetnost roditelja f) pristanak djetetova skrbnika g) pristanak bračnog/izvanbračnog druga Dobrobit djeteta - Posvojenje se može zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta. - U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta. - što bi dijete odlučilo da može Dob djeteta - Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta. - Dijete nepoznatog podrijetla može se posvojiti nakon isteka tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta. - * prenatalno posvojenje nije dopušteno! – dijete mora biti mora biti rođeno i mora proći 6 tjedana od rođenja Pristanak djeteta i izražavanje mišljenja - Ako je dijete navršilo dvanaest godina života, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak. - Dijete može opozvati svoj pristanak za posvojenje sve do pravomoćnosti rješenja o posvojenju. - Izjavu o povlačenju pristanka dijete daje osobno na zapisnik. - Ako je dijete mlađe od dvanaest godina, dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju, a djetetovo mišljenje i želje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću. - Dijete daje pristanak, odnosno izražava mišljenje bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti. Pristanak roditelja - U većini slučajeva za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja (osim kada nije). - Pristanak roditelja nije obvezan ako je roditelj: 1. umro, nestao ili nepoznat ili 2. lišen prava na roditeljsku skrb. 19 - Ako pristanak daju maloljetni roditelji ili roditelj lišen poslovne sposobnosti (neovisno u kojem dijelu je lišen poslovne sposobnosti) - CZSS dužan ih je na prikladan način informirati o pravnim i činjeničnim posljedicama posvojenja djeteta - Ako roditelj lišen poslovne sposobnosti nije u stanju razumjeti značenje pristanka za posvojenje njegov pristanak može nadomjestiti odluka suda Maloljetnost roditelja - Ne može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja. - Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bližih srodnika. - Za posvojenje potreban je pristanak maloljetnih roditelja. Pristanak djetetova skrbnika - Za posvojenje djeteta potreban je pristanak skrbnika djeteta ako: a. je roditelj umro, nestao ili nepoznat ili b. lišen prava na roditeljsku skrb. - Ako je dijete pod skrbništvom, a za posvojenje nije potreban pristanak skrbnika djeteta, skrbnik ima pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju djeteta. - Ako je za posvojenje potreban pristanak skrbnika djeteta koji je zaposlenik centra za socijalnu skrb, sud donosi rješenje koje nadomješta pristanak za posvojenje. - Ako skrbnik čiji je pristanak potreban odbije dati pristanak za posvojenje djeteta bez opravdanog razloga, sud može donijeti rješenje koje nadomješta pristanak skrbnika. - Skrbnik ne može opozvati pristanak za posvojenje djeteta Pristanak bračnog, odnosno izvanbračnog druga - Kad dijete posvaja jedan bračni, odnosno izvanbračni drug, potreban je pristanak drugoga bračnog, odnosno izvanbračnog druga. - Pristanak se ne može opozvati. 16. Imenovanje skrbnika Rješenje o stavljanju pod skrbništvo i imenovanje skrbnika djetetu 1. CZZS donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika - dužan je pribaviti mišljenje djeteta koje je sposobno shvatiti značenje skrbništva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir želje djeteta o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti - dužan je poštovati prije izraženu želju roditelja o izboru osobe skrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobilježničke isprave (anticipiranu naredbu), ako su ispunjene 20 pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu, te ako to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta. - Dijete se rješenjem povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. Imenovanje skrbnika punoljetnim osobama a) Punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti b) Dijete koje je poslovnu sposobnost steklo sklapanjem braka, a koje je rješenjem suda lišeno poslovne sposobnosti 1. Sud je dužan o pravomoćnosti rješenja kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti bez odgode obavijestiti CZSS. 2. CZZS dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika. - Dok rješenje o imenovanju skrbnika ne postane izvršno, posebni skrbnik imat će položaj skrbnika. Imenovanje posebnog skrbnika - rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi CZZS, osim ako je zakonom propisano da rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi sud - Rješenjem o imenovanju posebnog skrbnika određuju se njegove dužnosti i ovlasti. 17. Lišenje roditeljske skrbi Za lišavanje roditeljske skrbi nadležan je sud. Razlikujemo opće i posebne pretpostavke za lišavanje roditeljske skrbi. a) Opće pretpostavke - Kad sud utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava b) Posebne pretpostavke 1. ako je napustio dijete 2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji 21 3. ako na temelju izvješća centra za socijalnu skrb proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud 4. ako na temelju izvješća i procjene centra za socijalnu skrb proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj 5. na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od sljedećih kaznenih djela počinjenih na štetu svog djeteta: - kaznenih djela protiv: spolne slobode i spolnog ćudoređa braka, obitelji i mladeži života i tijela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta 6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta c) Inicijativa dijete, roditelj, centar za socijalnu skrbi + dužan je sudu dostaviti izvješća i procjene na kojima temelji svoj zahtjev državni odvjetnik za mladež + dužan je dostaviti pravomoćnu presudu na temelju koje je roditelj osuđen za kaznena djela - Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe, izvješće i procjenu centar za socijalnu skrb podnosi u roku od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva. 18. Izjava pristanka kod sklapanja braka - izjavu daju žena i muškarac osobno i usmeno - ukoliko brak sklapa osoba koja ima teškoća u komuniciranju s okolinom (gluha, gluhonijema osoba, stranac) izjavu o pristanku na sklapanje braka daje u nazočnosti i uz stručnu pomoć kvalificirane osobe tj. tumača - relevantno je ono što je rečeno – ne zahtijeva se da rečeno odgovara pravoj volji osoba koje daju izjavu (npr. ako je pod prisilom može naknadno tražiti razvod i kaznenopravno progonit onog tko ga je prisilo/ ili ići u parnični postupak o tome postoji li uopće brak) 22 19. Pravo djeteta na vjeroispovijest Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na slobodno izražavanje vlastitog mišljenja u stvarima koje se njega tiču a tov je među ostalim i pravo na slobodu vjeroispovijesti. 20. Osporavanje očinstva utvrđenog priznanjem (dva roka) Tužbu radi osporavanja očinstva utvrđenog priznanjem može podnijeti: a) dijete b) muškarac koji je upisan u maticu rođenih kao otac djeteta c) muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo a) Tužba djeteta - rok: do navršene 25 godine života - ako je dijete maloljetno tužbu u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje CZSS - ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti u osobnim stvarima tužbu može podnijeti njegov zakonski zastupnik uz prethodno odobrenje CZSS stranke u postupku TUŽITELJ TUŽENIK dijete Upisani otac i majka - jer je otac mogao biti upisan samo uz njen pristanak pred matičarom/CZSS b) Tužba muškarca koji je priznao očinstvo Subjektivni rok - muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu - rok vezan uz saznanje Objektivni rok - Najkasnije do navršene sedme godine života djeteta Priznanje pod prisilom - Rokovi: šest mjeseci od priznanja Ili najkasnije do sedme godine života djeteta - oba roka su objektivna – ne postoji neki subjektivni doživljaj priznavatelja i nije teško utvrditi kad počinje teći 23 Muškarac lišen poslovne sposobnosti u osobnim stvarima Tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti njegov zakonski zastupnik stranke u postupku TUŽITELJ TUŽENIK Muškarac koji je priznao očinstvo Majka i dijete c) Tužba muškarca koji sebe smatra ocem - Objektivni rok: godinu dana od upisa priznanja očinstva u maticu rođenih - Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može tužbom osporavati očinstvo osobi koja je to dijete priznala za svoje ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo. - U postupku sud će, prije nego što započne raspravljati i odlučivati o zahtjevu radi osporavanja očinstva, odrediti na trošak tužitelja, izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene medicinske znanosti radi utvrđivanja očinstva tužitelja. AKO MUŠKARAC NIJE OTAC DJETETA AKO MUŠKARAC IPAK JE OTAC DJETETA sud će presudom odbiti tužbeni zahtjev u sud će nastaviti raspravljati i odlučivati o cijelosti zahtjevima radi utvrđivanja i osporavanja očinstva Muškarac lišen poslovne sposobnosti u osobnim stvarima Tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti njegov zakonski zastupnik stranke u postupku TUŽITELJ TUŽENIK Muškarac koji sebe smatra ocem dijete 5 majka upisani otac6 5 Dijete zastupaju zakonski zastupnici 6 Majka i upisani otac zastupaju dijete pod uvjetom da imaju roditeljsku skrb 24 21. Parnični postupak Sudski postupak po pravilima kojega se rješavaju sporovi u tzv. građanskopravnim stvarima, odnosno u kojem se pruža zaštita ugroženim ili povrijeđenim subjektivnim građanskim pravima. U parničnim postupcima stranke su ravnopravne. Sudovi, po pravilima parničnoga postupka, raspravljaju i odlučuju u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, osim ako zakonom nije za neke od tih sporova iznimno određeno da ih sud rješava po pravilima kojega drugoga postupka. Parnični postupak redoviti je put pravne zaštite u građanskopravnim stvarima. 22. Vrste građanskih sudskih postupaka 23. Solidarne obveze bračnih drugova7 - za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom. - ako je radi namirenja zajedničkih obveza iz suvlasničkoga dijela bračne stečevine ili iz vlastite imovine jednoga bračnog druga naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga, taj bračni drug ima prema drugom bračnom drugu pravo na naknadu toga iznosa iz njegova dijela bračne stečevine, odnosno iz njegove vlastite imovine 7 čl.44- ObZ-a 25 24. Može li doći do prestanka posvojenja?8 Do prestanka posvojenja kao takvog ne može doći, no može doći do prestanka roditeljske skrbi koju posvojitelj stječe posvojenjem djeteta, a to se događa kada dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost (punoljetnošću ili sklapanjem braka prije punoljetnosti) ili smrću roditelja/posvojitelja 25. Uloga obitelji prema Konvenciji o pravima djeteta9 Osobito je važna uloga obitelji na razini početnih identifikacija i emocionalnih iskustava. Obitelj je početna matrica čovjekove ličnosti, pa je od nepobitne važnosti za svako dijete. Dominantno je svojstvo obitelji rađanje, podizanje i odgoj djece te aktivno zajedništvo njenih članova. Zbog nužde, prirodne ovisnosti djeteta o obitelji, odnosno o njenim članovima, dijete ima najviše prava vezanih uz svoju obitelj, odnosno njene ostale članove (prije svega roditelje). Prava koje dijete može ostvarivati u obitelji determiniraju ga kao pravni subjekt i od presudne su važnosti za psihu djeteta i njegovu emotivnu sigurnosti. Polazna je konstatacija, kad je o obiteljima riječ, da djeca imaju u obitelji, spram obitelji i njenih članova (prije svega roditelja) prava koja ih determiniraju kao subjekte tih, obiteljskih odnosa i koja im pripadaju po naravi stvari. Time prava djece u obitelji imaju atribut izvornih, autohtonih prava, dakle prava koja se izvode iz biti djeteta, koja su conditio sine qua non, koja su svojstvena upravo tom subjektu i ne mogu biti negirana pravima drugih subjekata (u obitelji). Pod pravima djece u obitelji razumijevamo prava koja su neposredno vezana uz obitelj kao društvenu skupinu i prirodno okruženje djeteta i koja su vezana uz ostale članove njegove obitelji, a u prirodnoj interakciji djeteta s ostalim članovima obitelji. Šire poimanje prava djece u obitelji podnijelo bi i identificiranje nekih drugih prava koje dijete posredno ostvaruje kroz obitelj ili u njoj, kao npr. pravo na ime, pravo na državljanstvo, pravo na socijalni standard življenja, na uživanje vlastite kulture itd. No, smisao je prava djece u obitelji pravno oživotvorenje svih potreba koje djetetu omogućuju svestran, pravilan, pun razvoj njegove osobnosti kojoj je temelj emotivna povezanost s vlastitom obitelji, roditeljima, braćom i sestrama, pa i s članovima njegove porodice (s bakama i djedovima i drugim krvnim srodnicima). Prava djece u obitelji su: a) pravo djeteta da živi sa svojim roditeljima; b) pravo djeteta na odgoj; 8 Dubravka Hrabar. (2008). Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika. Hrčak portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa - Hrčak. https://hrcak.srce.hr/file/45818 9 Dubravka Hrabar. (1994, ). Prava djece u obitelji. Hrčak portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa - Hrčak. https://hrcak.srce.hr/file/46738 26 c) pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla; d) pravo djeteta na razvoj 26. Postupak posvojenja10 Pokretanje postupka - postupak pokreće CZZS na prijedlog osobe koja želi posvojiti kada na svom području mjesne nadležnosti uoči da postoji dijete za posvojenje - javnost je isključena - Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti podnijet će centru za socijalnu skrb nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje Faze postupka I. pripremne radnje II. središnja faza III. zasnivanje posvojenja i pravni učinci I. Pripremne radnje - prijava namjere posvojenja i zahtjev za mišljenjem o podobnosti i prikladnosti za posvojenje (psihosocijalni profil, radna sposobnost…) - stručna priprema za posvojenje - Centar za socijalnu skrb mora dati mišljenje u roku od 6 mjeseci od zaprimanja prijave i zahtjeva Stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje - Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje, CZZS ih upućuje na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. - Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati elemente koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnoga mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, 10 PROTOKOL O POSTUPANJU U POSTUPCIMA POSVOJENJA 1. upis u evidenciju djece s utvrđenim pretpostavkama 2. odabir najprikladnijeg posvojitelja 3. postupanje u slučajevima ako nema najprikladnijeg 4. postupak zasnivanja posvojenja 5. upoznavanje s djetetom 6. zasnivanje posvojenja – pravomoćnim rješenjem gotovo! 27 sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima. - to stručno mišljenje sadrži i njihove podatke o identitetu potencijalnog posvojitelja (OIB, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresu stanovanja) Stručna priprema potencijalnih posvojitelja - Poslove stručne pripreme za posvojenje obavljaju stručni radnici centra za socijalnu skrb ili druge ustanove socijalne skrbi nadležne prema prebivalištu, odnosno boravištu potencijalnih posvojitelja i organizacije civilnog društva ovlaštene za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje. - Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati uvjete koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obvezan sadržaj i način provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjete stručne osposobljenosti radnika, kao i način vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja. Status potencijalnog posvojitelja - Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja. Izbor najprikladnijeg posvojitelja - Centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta među potencijalnim posvojiteljima koji su upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete, uzimajući u obzir: 1. osobine i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu i 2. stručno mišljenje centra za socijalnu skrb o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja. - Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja do pokretanja postupka proteklo više - od godinu dana, centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta, odnosno boravišta potencijalnih posvojitelja preispitat će bez odgode jesu li se okolnosti promijenile 28 II. Središnja faza Postupak davanja pristanka - Roditelj djeteta, bračni, odnosno izvanbračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete, dijete, odnosno njegov skrbnik daju pristanak za posvojenje pred centrom za socijalnu skrb nadležnim prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu osobno na zapisnik, nakon čega im se uručuje prijepis ovjerenoga zapisnika. - Ako su osobe dale pristanak za posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, taj centar za socijalnu skrb će odmah dostaviti ovjereni zapisnik o tome centru za socijalnu skrb koji vodi postupak zasnivanja posvojenja. - Pristanak za posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kad dijete navrši šest tjedana života. - Prije nego što osobe daju pristanak, centar za socijalnu skrb će ih upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja. Pravo na izražavanje mišljenja srodnika, odnosno roditelja djeteta - Centar za socijalnu skrb saslušat će po potrebi bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje. - Centar za socijalnu skrb će u postupku posvojenja dati mogućnost roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb da izrazi mišljenje o mogućnosti da dijete bude posvojeno. o njegovo mišljenje nije obvezujuće, već će stručni radnici centra sadržaj tog mišljenja uzeti u obzir prilikom donošenja stručne procjene o tome je li posvojenje u konkretnom slučaju najbolji oblik trajnog zbrinjavanja djeteta - Pri postupanju iz stavka 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb je osobito dužan voditi računa o tajnosti postupka posvojenja. Priprema djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja - Centar za socijalnu skrb će u suradnji s udomiteljem, odnosno ustanovom socijalne skrbi u kojoj je dijete smješteno ili drugom osobom kojoj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb, prije donošenja rješenja o zasnivanju posvojenja pripremiti dijete za posvojenje te omogućiti najprikladnijem potencijalnom posvojitelju ostvarivanje osobnih odnosa radi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta. 29 - Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se omogućiti samo u odnosu na najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i to nakon što su roditelji, odnosno skrbnik dali pristanak za posvojenje. - Iznimno, centar za socijalnu skrb može omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donošenja rješenja koje nadomješta pristanak roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje. (smrt, nestali, lišen skrbi) - Za ostvarivanje osobnih odnosa potrebna je suglasnost centra za socijalnu skrb. - Za vrijeme trajanja ostvarivanja osobnih odnosa centar za socijalnu skrb će osigurati obitelji posvojitelja stručnu pomoć i potporu te će procjenjivati budući odnos djeteta i posvojitelja. - Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojeg dijete boravi radi ostvarivanja osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja ima pravo, dužnost i odgovornost svakodnevno se skrbiti o djetetu. Pravo djeteta na informacije o posvojenju - Centar za socijalnu skrb upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te će im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja. III. Zasnivanje posvojenja Stranke u postupku zasnivanja posvojenja - Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelj. - Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka od trideset dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. - Kad dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta, njegov bračni ili izvanbračni drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka od trideset dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku na posvojenje nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. - Roditelj čiji je pristanak za posvojenje djeteta nadomješten rješenjem suda, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. - Roditelj čiji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja 30 Sadržaj Rješenja o posvojenju Izreka rješenja centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži: ZA POSVOJENIKA ZA POSVOJITELJE ZA RODITELJE osobno ime i prezime osobno ime i rođeno osobno ime i rođeno prezime prezime spol OIB OIB dan, mjesec, godinu i sat datum i mjesto rođenja datum i mjesto rođenja rođenja mjesto rođenja nacionalnost i nacionalnost i državljanstvo državljanstvo nacionalnost i prebivalište i adresa prebivalište i adresa državljanstvo stanovanja stanovanja godina i redni broj upisa u zanimanje zanimanje matici rođenih - određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji - određenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji će se upisati u maticu rođenih, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta - Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka rješenja sadrži i nove osobne podatke. - U rješenju odredit će se da će se posvojitelji upisati u maticu rođenih kao roditelji djeteta, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da to nije u interesu djeteta. - Za određenje da se posvojitelji upisuju kao roditelji potreban je pristanak posvojenika koji je navršio dvanaest godina život Upis osobnih podataka u maticu rođenih na temelju posvojenja - U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji ako je to određeno rješenjem. - U maticu rođenih djeteta matičar će upisati bilješku o izvršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju toga upisa više ne izdaju isprave. - Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja prema podacima iz rješenja o posvojenju. - Matičar će djetetu upisati u maticu rođenih novi osobni identifikacijski broj ako je to određeno rješenjem. 31 Žalba protiv rješenja o posvojenju - Protiv rješenja o zasnivanju posvojenja stranka može podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. - Posvojenje je zasnovano kad rješenje o posvojenju postane pravomoćno. - Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćno rješenje o posvojenju odmah dostaviti nadležnomu matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta, kao i centru za socijalnu skrb prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja. 27. Tko sve mora dati pristanak za upis priznanja očinstva? a) Majka - punoljetna majka neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti - maloljetna majke koja je navršila 16 godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice priznanja - maloljetna majka mlađa od 16 godina uz suglasnost zakonskog zastupnika Majka nije živa ili joj je boravište nepoznato najmanje 2 mjeseca - Pristanak djetetova skrbnika uz prethodno odobrenje CZSS - Pristanak djeteta starijeg od 14 godina kojem se priznaje očinstvo - majka daje pristanak u obliku zapisničke izjave pred matičarom, sudom ili Centrom za socijalnu skrb - rok: 15 dana – ako ne da smatra se da je uskratila pristanak na priznanje očinstva i matičar ne smije upisati priznato očinstvo b) Dijete11 kojemu se priznaje očinstvo, a napunilo je 14 godina i razumije značenje pristanka Tražimo pristanak djeteta za upis priznanja očinstva - ako je to dijete starije od 14 godina i razumije značenje priznanja, ako ne želi dati pristanak do upisa priznatog očinstva neće doći - to je njegova osobna izjava (ne zastupa ga majka) koja upućuje na djelomičnu poslovnu sposobnost maloljetnog djeteta 11 Pretpostavke su kumulativne (nepostojanje bilo koje neće dovesti do upisa priznanja očinstva) 32 Ne tražimo pristanak djeteta za upis priznanja očinstva – do upisa će doći bez djetetova pristanka - kada je dijete mlađe od 14 godina (čak i ako bi shvatilo značenje pristanka) - kada je dijete starije od 14 godina ali ne shvaća značenje pristanka - u obje situacije matičar će upisati priznanje očinstva ako dobije samo pristanak majke, a Centar za socijalnu skrb daje suglasnost pod posebnim okolnostima - dijete daje pristanak pod navedenim pretpostavkama na zapisnik pred Centrom za socijalnu skrb o zakonom se navodi mjesna nadležnost CZZS – vezana uz prebivalište/boravište djeteta c) Majka i njezin muž - Ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatra ocem djeteta Opće pravilo - do 14. godine – samo majka daje pristanak - nakon 14. godine – majka i dijete daju pristanak Iznimke a) samo dijete (bez majke) - kad je starije od 14 i shvaća značenje riječi, a kod majke postoje prepreke da se i ona usuglasi: 1. umrla je/proglašena umrlom 2. nepoznatog boravišta najmanje 2 mjeseca b) samo majka (bez djeteta) - dijete starije od 14 ali ne razumije značenje pristanka - Majka poslovno sposobna ili djelomično lišena poslovne sposobnosti ali NE u dijelu koji se odnosi na osobna stanja 33 28. Načela obiteljskog prava Načelo ravnopravnosti žene i muškarca - Žena i muškarac imaju međusobno jednaka prava i dužnosti u svim obiteljsko-pravnim odnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb. - U partnerskim odnosima zabranjena je diskriminacija prema spolu i nasilje prema partneru. Načelo solidarnosti, uzajamnoga poštovanja i pomaganja svih članova obitelji - Solidarnost je temeljno načelo obiteljskog života. Svi članovi obitelji moraju se uzajamno poštovati i jedan drugom pomagati. - Nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu načela iz stavka 1. ovoga članka. Prevencija, suzbijanje i sankcioniranje svih vrsta nasilja u obitelji uređuje se posebnim zakonom. Načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta - Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit. - Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. Načelo prvenstvenoga prava roditelja da skrbe o djetetu te dužnosti tijela da im pruža pomoć - Roditelji prije svih imaju pravo, dužnost i odgovornost živjeti sa svojim djetetom i skrbiti se o djetetu, a pomoć im se pruža i intervenira samo u slučaju potrebe. Načelo razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život - Mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive su ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. Načelo skrbničke zaštite - Skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom i osobe koja se iz drugih razloga nije sposobna sama brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osobe pod skrbništvom.. Načelo sporazumnog rješavanja obiteljskih odnosa - Poticanje sporazumnog rješavanja obiteljskih odnosa zadaća je svih koji obitelji pružaju stručnu pomoć ili odlučuju o obiteljskim odnosima. Načelo žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari u vezi s djetetom - U svim postupcima u obiteljsko-pravnim stvarima u vezi s djetetom nadležna tijela moraju postupati žurno uz istodobnu zaštitu djetetove dobrobiti. 34 29. Objasni ravnopravnost + gdje bračni drugovi nisu ravnopravni Članak 31. ObZ u st. 1. propisuje kako su bračni drugovi ravnopravni. čl. 31. dalje navodi bračni drugovi dužni su jedan drugomu biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdržavati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose. Bračni drugovi sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici. 30. Verzijski zahtjev kod uzdržavanja (kad?) Fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanja neke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od onog koji je po ovome Zakonu bio dužan davati uzdržavanje, ako su učinjeni troškovi bili opravdani. Također, članak jasno kaže da se ovakvo pravo na naknadu odnosi i na roditelje djeteta. Naknada tih troškova odnosi se na zadnjih 5 godina uzdržavanja 31. Perturbatio sanguinis Brak ne mogu sklopiti: - krvni srodnici u ravnoj liniji - krvni srodnici u pobočnoj liniji do IV. stupnja jednako je za odnose nastale posvojenjem 31. Pravo djeteta na obrazovanje Prema Konvenciji o pravima djeteta, pravo na obrazovanje smatra se jednim od izvornih prava djeteta. Također ono ulazi i u sadržaj roditeljske skrbi kao jedno od osobnih prava djeteta koje su roditelji dužni štititi. Obrazovna prava su dvojake naravi. Postoje prava na pristup obavijestima iz sredstava javnog priopćavanja pri čemu Konvencija želi poticati širenje informacija i materijala važnih za kulturne i socijalne probitke. Drugi – uži sadržaj priznaje se djetetu pravo na progresivno stjecanje znanja, pravo na obvezno i besplatno osnovno školovanje, pravo na dostupnost višeg obrazovanja djeci prema njihovim sposobnostima. Obrazovanje djeteta treba se temeljiti na razvoju djetetove osobnosti, njegovih vještina i psihofizičkih sposobnosti, na poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema članku 94. ObZ-a (1) Roditelji ne smiju prisiljavati dijete na obrazovanje koje nije u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. (2) U slučaju spora između djeteta i roditelja vezanog za obrazovanje djeteta, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja donijeti rješenje radi zaštite dobrobiti djeteta. 35 Pravo na izbor obrazovanja ne podrazumijeva samo pravo na upis u osnovnu školu, već i pravo na upis u srednju školu. To obuhvaća i izbor vrste škole koju će dijete pohađati a roditelji u tom slučaju mogu imati savjetodavnu ulogu. Nažalost, nepostojanje određene škole na području djetetovog prebivališta onemogućit će dijete u ostvarivanju tog prava. Postoje i subjektivne okolnosti na strani djeteta, tj. njegove intelektualne, zdravstvene i slične (ne)sposobnosti. Izbor škole biti će i u uskoj vezi s mogućnostima roditelja da financijski podrže djetetovu odluku na izbor određene vrste škole odnosno pohađanja škole izvan mjesta stanovanja. Ovo pravo omogućuje i slobodan odabir predmeta a najčešće se pritom spominje izbor predmeta vjeronauka i spolnog odgoja u školama. Za rješavanje mogućeg sukoba između roditelja ili roditelja i djeteta nadležan je izvanparnični sud, a postupak mogu pokrenuti roditelji, centar ili dijete. 33. Obiteljska medijacija Postupak u koje stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora. Obiteljski medijator – nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar obiteljskih medijatora Svrha - postizanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i dr. sporazuma u vezi s djetetom - bračni drugovi mogu se sporazumjeti i o svim drugim spornim pitanjima imovinske i neimovinske naravi Provedba - prije pokretanja sudskog postupka - za vrijeme pokretanja sudskog postupka - nakon dovršetka sudskog postupka - ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja - iznimno tijekom postupka ovrhe radi ostvarivanja odnosa s djetetom se može predložiti strankama da pristupe 36 Načelo povjerljivosti - Medijatori su dužni čuvati povjerljive informacije i podatke osim: o ako je priopćenje informacija nužno za provedbu ili ovrhu sporazuma o ako je priopćenje informacija nužno radi zaštite djeteta čija je dobrobit ugrožena ili radi uklanjanja opasnosti od teške psihičke ili fizičke povrede integriteta osobe - medijator je dužan stranke uputiti u opseg načela povjerljivosti Postizanje sporazuma u obiteljskoj medijaciji - stranke moraju razumjeti činjenično stanje i sadržaj sporazuma – medijator ih je dužan uputiti na mogućnost provjere sporazuma od strane drugog stručnjaka - plan o zajedničkoj skrbi ili dr. sporazumi moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih stranaka - taj plan/sporazum stječe svojstvo ovršne isprave ako ga sud na prijedlog stranaka u izvanparničnom postupku odobri Nepostizanje sporazuma u obiteljskoj medijaciji - ako se ne sporazume o planu/sporazumu medijator će u izvješću o obustavi postupka medijacije navesti jesu li obje stranke aktivno sudjelovale - to će izvješće uručiti sudionicima i dostaviti sudu Troškovi obiteljske medijacije - Ukoliko se medijacija provodi unutar sustava socijalne skrbi naknada se ne naplaćuje - Ako se provodi van sustava tada se naknada naplaćuje 34. Apsolutne i relativne smetnje kod skrbništva Skrbnik ne može biti APSOLUTNE SMETNJE RELATIVNE SMETNJE osoba lišena poslovne sposobnosti - osoba s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju osoba lišena roditeljske skrbi - osoba s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom12 ili 13 dosmrtnom uzdržavanju - osoba čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika 12 Ugovor o doživotnom uzdržavanju – sporazum stranaka o uzdržavanju, prema kojem će davatelj uzdržavati primatelja, a primatelj uzdržavanje daje izjavu da će njegova imovina prijeći na davatelja uzdržavanja u trenutku smrti primatelja uzdržavanja (stjecanje imovine odgođeno do trenutka smrti) 13 Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju – primatelj uzdržavanja za života prenosi na davatelja svoju imovinu ili dio imovine, a davatelj se obvezuje uzdržavati ga od tada pa sve do smrti primatelja 37 osoba od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika Ivan Šimović 1. Skrbništvo Obiteljskopravna ustanova namijenjena zaštiti pojedinih zakonom određenih fizičkih osoba koje zbog svoje dobi, zdravstvenog stanja ili spriječenosti nisu u stanju same brinuti o svojim pravima i interesima Prema čl. 218. ObZ-a skrbništvo je oblik zaštite: a) Djeteta bez roditeljske skrbi b) Osobe koja nije u mogućnosti štititi svoja prava i interese14 c) Osobe lišene poslovne sposobnosti Svrha skrbništva a) Djetetu štićeniku nadomješta se roditeljska skrb b) Punoljetnom štićeniku lišenom poslovne sposobnosti15 osigurava se zaštita onih prava i interesa koji su mu odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničena - štiti se onaj dio naše osobnosti gdje se osoba ne može štiti sama ili ne može štiti druge osobe - postavlja se ili nadomješta zakonski zastupnik koji u ime i za račun osobe pod skrbništvom daje pravno relevantne izjave volje Skrbnik - osoba koja je rješenjem Centra za socijalnu skrb (iznimno drugog tijela), postavljena za skrbnika nakon što je utvrđeno da ima osobine i sposobnosti za obavljanje odgovorne skrbničke dužnosti te je pristala biti skrbnikom Štićenik - osoba pod skrbništvom maloljetna ili punoljetna osoba koja je pod skrbništvom, odnosno osoba o čijim se pravima i interesima brine skrbnik 14 Pravna sposobnost – sposobnost biti subjektom u pravnom prometu; nositelj prava i obveza koje joj priznaje pravni poredak - stječe se rođenjem; gubi smrću 15 Poslovna sposobnost – sposobnost davati pravno relevantne izjave volje, stječe se s 18. (+ iznimke) 38 Dostojanstvo štićenika je nepovredivo. - ima pravo na zaštitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja i ponižavajućeg postupanja Propisi koji uređuju skrbništvo u RH I. Konvencija o pravima djeteta - dijete kojem je privremeno ili trajno uskraćeno obiteljsko okružje ili koje zbog vlastite dobrobiti ne smije ostati u obiteljskom okružju, ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć od države - države strane će u skladu sa svojim domaćim zakonodavstvom osigurati zamjensku skrb za takvo dijete. II. Ustav - Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. - Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. - Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. III. Obiteljski zakon - osnovni izvor koji uređuje skrbništvo i postupke u vezi sa skrbništvom (određivanje skrbništva, skrbništvo za maloljetne, punoljetne, posebne slučajeve, prava i dužnosti skrbnika, nadležnost i postupak) - dopunski izvori: Zakon o socijalnoj zaštiti i Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama IV. Provedbeni propisi - Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, načinu popisa i opisa njihove imovine te podnošenja izvješća i polaganja računa skrbnika - Pravilnik o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika Osnovna načela I. primjerena skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi i odrasle osobe s duševnim smetnjama II. društvena skrb za osobe koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima I. Načelo skrbničke zaštite - Skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom i osobe koja se iz drugih razloga nije sposobna sama brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osobe pod skrbništvom. 39 - mora biti: primjerena16, individualizirana17 i u skladu s dobrobiti štićenika Svatko je dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. Svatko je dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite punoljetnim osobama koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima, a zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev CZZS ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke CZSS o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih se osoba nije u stanju brinuti o svojim pravima i interesima. Obavljanje poslova skrbništva a) Centar za socijalnu skrb b) Posebni skrbnik c) Skrbnik Dužnosti I. Centar za socijalnu skrb pokreće postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika ex officio II. CZSS dostavlja obavijest o tome da neku osobu treba staviti pod skrbništvo matičaru, pravosudnim i dr. državna tijelima, tijelima lokalne samouprave, dijetetu, bračnom drugu, srodnicima i dr. članovima kućanstva, dr. ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama i izabrani doktor obiteljske medicine III. Sud pokreće postupak za lišenje poslovne sposobnosti ex officio Stvarna i mjesna nadležnost za provođenje skrbništva a) Stvarna nadležnost I. stupanj – Centar za socijalnu skrb18 II. stupanj – Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi III. stupanj - nekada upravni spor (tada se primjenjuje Zakon o upravnim sporovima) - Centar za socijalnu skrb postupa po Zakonu o socijalnoj skrbi, ZUP-u i ObZ-u - Reformom iz 2005. smanjena je nadležnost CZSS jer mnoge od njih zadiru i utječu na ljudska prava b) Mjesna nadležnost - prebivalište19/boravište20 osobe pod skrbništvom, osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili osobe kojoj treba imenovati posebnog skrbnika - ako štićenik promijeni prebivalište mijenja se i mjesna nadležnost CZSS 16 primjerena – mora se štiti osobnost pojedinca kojom se pruža (osobna prava) 17 individualizirana – zaštita se mora prilagoditi potrebama pojedinog štićenika) 18 javna ustanova koju osniva RH rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi 19 Mjesto na kojem osoba trajno boravi 20 Mjesto na kojem osoba privremeno boravi (zadržava do 30 dana) 40 - za stavljanje pod skrbništvo, odnosno za imenovanje posebnog skrbnika djetetu smještenom u ustanovu socijalne skrbi, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu, odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta djeteta II. Maloljetno dijete mjesna nadležnost se veže uz mjesto prebivališta/boravišta roditelja - uvažava se okolnost da je pri pružanju skrbničke zaštite često potrebno raditi i s roditeljima djeteta kako bi ih se osposobilo da ponovno preuzmu skrb Ako roditelji žive odvojeno nadležan je CZSS prema prebivalištu ili boravištu onoga roditelja s kojim dijete živi ako dijete ne živi s roditeljima i povjereno je nekom drugom ili domu – P/B roditelja koji sam ili u većoj mjeri izvršava ostale sadržaje roditeljske skrbi mjesna nadležnost CZZS za dijete ne mijenja se ako je roditeljima oduzeta roditeljska skrb, osim u slučaju posvojenja Ovlasti Centra za socijalnu skrb pri pružanju skrbničke zaštite - provodi skrbništvo - donosi rješenje o stavljanju pod skrbništvo maloljetne osobe - pokreće postupak za lišenje i vraćanje PS i sudjeluje u njemu - donosi rješenje o stavljanju pod skrbništvo osobe lišene PS ili rješenje o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti - imenuje posebnog skrbnika kad je to predviđeno zakonom - imenuje skrbnika ili sam obavlja dužnost skrbnika - nadzire rad skrbnika i pomaže mu pri obavljanju dužnosti skrbnika - daje odobrenje skrbniku za pravne poslove koji prelaze granice redovnog poslovanja i za poduzimanje važnijih mjera koje se odnose na osobu štićenika - određuje naknadu štićeniku - ispituje pritužbe na rad skrbnika - utvrđuje iznos štete koju je skrbnik nanio štićeniku, ima pravo zatražiti naknadu i pokrenuti sudski postupak za naknadu štete - vodi očevidnike o osobama pod skrbništvom i njihovoj imovini 41 Centar za socijalnu skrb i skrbnik zajednički pružaju skrbničku zaštitu I. Punoljetna osoba CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB SUD - pokreće postupak za lišenje odlučuje o tome hoće li osobu lišiti poslovne sposobnosti poslovne sposobnosti - sudjeluje u postupku (zbog pravne sigurnosti) - donosi rješenje o stavljanju pod skrbništvo ili o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti II. Maloljetna osoba CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB SUD - pokreće postupak za stavljanje pod sud nema posebnu ulogu jer dijete skrbništvo ionako nema poslovnu sposobnost i - odlučuje o tome postoje li zaštita mu je potrebna što je prije pretpostavke za stavljanje pod moguće skrbništvo i o sadržaju skrbničke zaštite - donosi rješenje o stavljanju pod skrbništvo - CZSS mora pronaći osobu koja će bit skrbnik ili ako ne može – neposredno skrbništvo - ako ju nađe mora joj pomagati i nadzirati rad - mora voditi očevidnike i spise predmeta o osobama koje su pod skrbništvom Metode rada Centra za socijalnu skrb bez obzira na vrstu skrbništva CZSS mora primjenjivati metode stručnog rada: a) interdisciplinarni pristup (različiti sastav zaposlenika – psiholog, pravnik, defektolog…) b) suradnja svih tijela koji su na posredan ili neposredan način uključeni u skrbničku zaštitu (sud, CZZS, matičar) c) poštivanje načela zakonitosti d) pružanje pra

Pitanja Usmeni Iz Obiteljskog Prava PDF

Document Details

Tags

Related

Summary

Full Transcript

Upgrade to continue