Srce PDF

SRCE Srce je centralni organ kardiovaskularnog sistema, koji zajedno sa limfnim sistemom pripada systema vasorum. To je mišićni ogran, koji kontrakcijama tjera krv kroz cijeli organizam i tako ga snabdijeva hranjivim materijama (kisikom). Krvne žile, koje odvode krv od srca nazivaju se arterije,...

SRCE Srce je centralni organ kardiovaskularnog sistema, koji zajedno sa limfnim sistemom pripada systema vasorum. To je mišićni ogran, koji kontrakcijama tjera krv kroz cijeli organizam i tako ga snabdijeva hranjivim materijama (kisikom). Krvne žile, koje odvode krv od srca nazivaju se arterije, a one koje dovode krv srcu nazivaju se vene. One su međusobno povezane preko malih krvnih žila koje se nazivaju kapilare. Dakle, krvni sistem se dijeli na arterijski i venski koji su povezani kapilarima. - Kod čovjeka razlikujemo veliki (somatski) i mali (pulmonalni) krvotok. Također, postoji i srčani krvotok koji obuhvata krvne žile koje ishranjuju samo srce. - Veliki (somatski krvotok) opskrbljuje sva tkiva u organizmu hranjivim materijama i prima produkte raspada, dok mali (pulmonalni) krvotok ima zadatak pročišćavanja krvi u plućima. - Srce ima ulogu pumpe, a dijelimo ga na 2, odnosno 4 dijela. Funkcionalno srce možemo podijeliti na desno i lijevo srce. Desno srce tjera krv malog (pulmonalnog) krvotoka, pa je vensko srce, dok lijevo tjera krv velikog (somatskog) krvotoka, pa je funkcionalno arterijsko srce. I desno i lijevo srce imaju po komoru i pretkomoru. Tako na srcu razlikujemo: 1. Atrium dextrum 2. Atrium sinistrum 3. Ventriculus dexter 4. Ventriculus sinister - Srčani rad zasniva se na dvije faze: 1. Sistola - faza izbacivanja krvi iz srca 2. Dijastola - faza punjenja srca krvlju. Krvni optok i uloga srca u krvnom optoku: venozna krv iz tijela, preko v. cavae inferior i v. cavae superior dolazi u desni atrij. Kontrakcijom desnog atrija krv prelazi u desni ventrikul, a njegovom kontrakcijom krv odlazi preko aa. pulmonales u pluća. U plućima se krv obogaćuje kisikom i vraća preko vv. pulmonales u lijevi atrij (ovaj dio optoka predstavlja mali krvotok). Kontrakcijom lijevog atrija krv odlazi u lijevi ventrikul, a iz lijevog ventrikula u aortu, preko koje se arterijama distribuiše kroz cijelo tijelo kojem dostavlja hranjive materije i kupi otpadne materije. Potom preko kapilara prelazi u vene, i preko njih ponovo u desni atrij, kružeći tako po organizmu (ovaj put predstavlja veliki krvotok). -Srce je, iznutra prema vani građeno iz tri sloja, a cijelo srce obavija pericardium. Ta tri sloja su: 1. Endocardium 2. Myocardium 3. Epicardium VANJSKI IZGLED SRCA Ukoliko gledamo srce izvana, vidjet ćemo da je jednom poprečnom brazdom - sulcus coronarius podijeljeno na 2 dijela: 1.Atrijalni 2.Ventrikular|ni Atrijalni dio je gornji dio srca koji ujedno čini i njegovu bazu. Na njemu razlikujemo atrium dextrum et atrium sinistrum. Atriji su u sredini prednje stranje pokriveni početnim dijelom truncus pulmonalisa (a. pulmonalis) i aortae. Sa desne i lijeve strane ovih krvnih žila nalaze se aurícula dextra i aurícula sinistra. Sa vanjske strane atriji su odijeljeni sulcus interatrialisom kojem u unutrašnjosti odgovara interatrijalni septum. - U desni atrij ulaze: v. cava superior, v. cava inferior, sinus coronarius. - U lijevi atrij ulazi 4 ili 5 vv. pulmonales. Između atrija i velikih arterijskih žila nalazi se prostor nazvan sinus transversus pericarđii kroz koji možemo provući prst i obuhvatiti velike arterijske žile srca. - Na granici između ulaza venoznih žila u desni atrij i auriculae dextrae nalazi se sulcus terminalis atrii dextri, koji pokazuje granicu između novog i starog dijela atrija, a nalazi se na stražnjoj strani. Ventrikularni dio je donji dio srca, na čijoj prednjoj i stražnjoj strani nalazimo dvije brazde: sulcus interventricularis anterior et sulcus interventricularis posterior. Ova dva sulcusa idu prema vrhu - apexu srca i tamo se spajaju formirajući incisuru apicis cordis. Ova incisura dijeli apex srca na dva dijela: lijevi i desni. Lijevi pripada lijevom ventrikulu i palpira se u V interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije kao srčani udarac - ictus cordis. Sulcus interventricularis anterior et posterior u unutrašnjosti odgovaraju interventrikularnom septumu, a ispunjeni su krvnim i limfnim žilama, te nervima srca. Desno od sulcus interventricularis anterior nalazi se conus arteriosus kao dio desnog ventrikula od kojeg odlazi truncus pulmonalis (a. pulmonalis). MORFOLOGIJA SRCA Srce ima oblik konusa, odnsno trostrane piramide, na kojoj razlikujemo 3 strane, bazu i vrh. Veličine je stisnute šake, smješteno u mediastinum medius, nešto rotirano, tako da osovina koja prolazi kroz apex i sredinu baze srca stoji u smjeru od gore, desno i natrag prema dolje, lijevo i naprijed čineći ugao od 40 ° sa frontalnom i sagitalnom osovinom. Postavljeno je u sredini, ali nešto više na lijevo, tako da mu 2/3 stoje lijevo od medijalne linije, a 1/3 desno od medijalne linije. - Strane srca su: - 1.Facies sternocostalis - prislonjena uz prednji zid thoraxa 2.Facies pulmonalis - u kontaktu sa lijevim plućem 3.Facies diaphragmatica - leži na dijafragmi - Rubovi srca, iako nisu izraženi između ovih strana, ipak postoje, pa tako razlikujemo: - 1.Margo dexter (acutus) između facies diaphragmatica i facies sternocostalis 2.Margo obtusus tupi rub na lijevoj strani srca, gdje se, zbog debljine lijevog ventrikula kao rub uzima čitava lijeva strana. - Bazu srca čini atrijalni dio srca sa svim krvnim žilama. Ovakva baza srca nazvana je još i srčana kruna ili corona cordis, a okrenuta je desno, gore i natrag. - Vrh ili apex cordis je usmjeren lijevo, dolje i naprijed, a podijeljen je incisurom apicis cordis na lijevi i desni dio, od kojih lijevi pripada lijevom ventrikulu i udara u prednji zid thoraxa gdje se palpira u V interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije kao srčani udarac - ictus cordis.  @POLOŽAJ SRCA I ODNOS SA DRUGIM ORGANIMA - Srce ima oblik konusa, odnsno trostrane piramide, na kojoj razlikujemo 3 strane, bazu i vrh. Veličine je stisnute šake, smješteno u mediastinum medium, nešto rotirano, tako da osovina koja prolazi kroz apex i sredinu baze srca stoji u smjeru od gore, desno i natrag prema dolje, lijevo i naprijed čineći ugao od 40 ° sa frontalnom i sagitalnom osovinom. Postavljeno je u sredini, ali nešto više na lijevo, tako da mu 2/3 stoje lijevo od medijalne linije, a 1/3 desno od medijalne linije. - Usljed rotacije, gledajući sprijeda srce, vidimo: najveći dio desnog atrija, desnu aurikulu, prednju stranu desnog ventrikula, mali dio lijevog ventrikula, mali dio lijeve aurikule, aortu, truncus pulmonalis (a. pulmonalis). Usljed rotacije i septum stoji skoro frontalno. - Srce u mediastinum mediusu preko perikarda dolazi u odnos sa drugim organima. U medijastinum mediumu srce je smješteno između obje pleure mediastinales i između lijevog i desnog pluća, odijeljeno perikardom i pleurom od njih. Između srca i pluća, tj. između perikarda i pleurae mediastinales prolaze nn. phrenici. Prema gore i naprijed, srce preko perikarda dolazi u odnos sa thymusom. Iznad srca se nalaze i početni dijelovi velikih krvnih žila (aortae i aa. pulmonales (truncus pulmonalis), kao i v. cavae superior). Straga se nalaze oba nn. vagusa, oesophagus, nodi lymphatici, a visoko gore i iznad nalazi se trachea i bronchus pricnipalis dexter et sinister. Dolje dolazi u odnos sa dijafragmom. Sprijeda, preko perikarda, desni ventrikul dolazi u kontakt sa torakalnim zidom, u prostoru koji se naziva trigonum pericardiacum. - Gledano sprijeda, srce je dobrim dijelom pokriveno plućima i pleurom. Granica pleurae sprijeda ide od vrha pluća, tj. od cupulae pleuare iznad I rebra do art. stemoclavicularis, zatim iza manubrijuma prema dolje do mjesta gdje se II rebro veže za sternum, gdje se sastaje sa onom sa druge strane. Tako pleura iza manubriuma stvara jedan trouglast prostor - trigonum thymicum ili trigonum interpleurale superior u kojem je perkutujući ton mukao jer tu nema pluća. Od visine II rebra obje pleure idu paralelno prema dolje do visine IV rebra. Odavde, desna pleura ide vertikalno prema dolje do mjesta, gdje se rebarna hrskavica VI ili VII rebra veže za sternum i tu se nastavlja u donji rub pleure. Lijeva pleura naglo zavija nalijevo i ide do hrskavice VI rebra, gdje se nastavlja u donji rub pleurae. Tako pleura ograničava drugi trogulast prostor - trigonum pericardiacum ili trigonum interpleurale inferior. Nalazi se na mjestu gdje lijeva pleura u visini IV rebra zavije nalijevo i na tom mjestu desni ventrikul preko perikarda dotiče torakalni zid, a to je moguće zbog toga što u području incisurae cardiacae pulmonis sinistri lijevo pluće ima veći luk od pluerae pa je recessus costomediastinalis anterior na tom mjestu djelimično prazan. U ovom polju slušamo apsolutnu i relativnu muklinu srca. Apsolutnu muklinu čujemo tamo gdje srce direktno dolazi u kontakt sa torakalnim zidom. To polje apsolutne mukline srca ograničeno je gore IV rebrom, dolje dijafragmom, lijevo ictusom cordis, a desno lijevim rubom sternuma. Relativnu muklinu čujemo tamo gdje je srce pokriveno tankim slojem plućnog parenhima, a ovo polje ograničeno je gore III rebrom, dolje dijafragmom, lijevo ictus cordis, a desno desnim rubom sternuma. ATRIUM DEXTRUM Atrium dextrum je desni atrij srca, razvučen u smijeru od gore prema dolje (u smjeru ulaska velikih vena u njega). Njegov prednji dio čini auricula dextra. Sa gornje i donje strane desnog atrija ulaze v. cava superior et v. cava inferior. Između ulaza ovih vena, nalazi se nešto lijevo jedno izbočenje tuberculum intervenosum, koje sprečava sudar krvnih struha iz ove dvije vene.  {j)VENTRICULUS DEXTER Ostium v. cavae superior (ušće) nema svoju valvulu. Ostium v. cavae inferior ima svoju valvulu - valvula v. cavae inferior Eustachii. Ispod nje i nešto naprijed nalazi se ostium sinus coronarii, tj. ušće sinus coronariusa, zatvoreno sa valvula sinus coronarii Thebessi. Na desnoj strani ostium sinus coronarii nalazi se više malih otvora foramina venarum minimarum thebesii, kroz koje se uljevaju male srčane vene. Još više prema dolje i naprijed nalazi se ostium atrioventriculare dextrum - desno atrioventrikularno ušće zatvoreno sa valva tricuspidalis. U desnom atrijumu nalazimo jedan fibrozni snop koji povezuje lijevi zid atrija i valvulu v. cavae inferior, a proteže se od centrum tendineum prema desnoj strani, završavajući u valvuli v. cavae inferior Eustachii, a naziva se tendo Todari. Tendo Todari, zajedno sa valvulom sinus coronarii i septalnim kuspisom valvae tricuspidalis omeđuje Kohov trougao u čijem vrhu se nalazi AV čvor. Lijevi zid desnog atrija je septum interatriale, a na njemu vidimo jedno udubljenje fossa ovalis, koja predstavlja ostatak foramen ovale, a omeđena je sa limbus fossae ovalis. ATRIUM SINISTRUM Atrium sinistrum je lijevi atrij srca, razvučen u smjeru od desno na lijevo (u smjeru ulaska vv. pulmonales u njega). Naprijed se nalazi auricula sinistra, koja obuhvata sa lijeve strane a. pulmonalis. U lijevi atrij ulazi 4 ili 5. w. pulmonales, tako da na unutrašnjoj strani gore nalazimo 4 ili 5 ušća vv. pulmonales, dok dolje nalazimo ostium atrioventriculare sinistrum zatvoren sa valvom bicuspidalis (mitralis). Desni zid lijevog atrija je septum interatriale, a na njemu nalazimo jedan polumjesečast rub falx septi, koji predstavlja ostatak valvulae foramen ovale. Nalazi se na mjestu gdje je sa suprotne strane zida u desnom atriju smještena fossa ovalis. VENTRICULUS DEXTER  (CJATRIUM DEXTRUM Ventriculus dexter je desni ventrikul srca, koji pumpa/tjera mali (pulmonalni) krvotok. Nešto je manji od lijevog ventriula. Sa vanjske strane odijeljen je od lijevog ventrikula preko dva sulucusa - sulcus interventricularis anterior et posterior, kojima u unutrašnjosti odgovara septum interventriculare. Šupljina ventrikula je veća od šupljine atrija, a ima oblik spljoštenog konusa sa bazom okrenutom gore, a vrhom okrenutim prema dolje. Na bazi ventrikula razlikujemo dva dijela: ulazni dio kojim krv ulazi u ventrikul i hrapav je i izlazni dio kroz koji krv izlazi iz ventrikula, gladak je i u desnom ventrikulu smješten SPRIJEDA. Granicu između ova dva dijela čini crista supraventricularis, greben koji se nalazi na bazi ventrikulamog konusa. Na bazi ventrikula nalazimo i dva otvora: jedan na ulaznom, a drugi na izlaznom dijelu. Na ulaznom dijelu nalazimo ostium atrioventriculare dextrum zatvoren sa valvom tricuspidalis, koja je građena od tri kuspisa, pa tako i desni ventrikul ima 3 papilama mišića koja se vežu za tri kuspisa: m. papillaris anterior, posterior et septalis. Na izlaznom dijelu nalazimo ostium trunci pulmonalis, koji je zatvoren sa valvom trunci pulmonalis. Ovaj izlazni dio smješten je sprijeda i zove se conus arteriosus, a iz njega odlazi truncus pulmonalis. Zidovi ventrikula, naročito u ulaznom dijelu, puni su izbočina koje prouzrokuju mišićni snopovi. Ovi snopovi se dijele u 3 grupe: 1. Mm. papillares - sa čijih vrhova odlaze tanke tetive chordae tendinaee, koje se hvataju za kuspise valvae tricuspidalis. Ima ih 3 na broju. 2. Mišićni snopovi koji idu od jednog zida na drugi kroz samu šupljinu ventrikula.  {j)VENTRICULUS DEXTER 3. Mišićni snopovi koji cijelom dužinom teku prislonjeni uz zid ventrikula gradeći mišićne grebene. Ovi mišićni snopovi su važni, jer se tokom kontrakcija ventrikula utiskuju jedni između drugog, istiskujući tako krv iz ventrikula. Ispod cristae supraventricularis, nalazi se u samom ventrikulu jedan mesnat greben koji ide od septuma do ugla imeđu prednjeg i stražnjeg zida ventrikularne šupljine, a naziva se trabecula septomarginalis. Kroz nju prolazi crus dextrum Hissovog snopa.  '(8^ENTRICULUS SINISTER VENTRICULUS SINISTER Ventriculus sinister je lijevi ventrikul, koji tjera krv velikog (somatskog) krvotoka, pa je nešto veći od desnog. Sa vanjske strane odijeljen je od desnog ventrikula preko dva sulucusa - sulcus interventricularis anterior et posterior kojima u unutrašnjosti odgovara septum interventriculare. Ovi sulcusi se na apexu srca sastaju gradeći incisuru apicis cordis, koja dijeli apex srca na dva dijela: lijevi i desni. Lijevi pripada lijevom ventrikulu i palpira se u V interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije kao srčani udarac - ictus cordis. Šupljina ventrikula je veća od šupljine atrija, a ima oblik konusa sa bazom okrenutom gore i vrhom dolje. Na bazi ventrikula razlikujemo dva dijela: ulazni dio, kojim krv ulazi u ventrikul i hrapav je i izlazni dio kroz koji krv izlazi iz ventrikula, gladak je i u lijevom ventrikulu smješten STRAGA i upravljen prema desnoj strani, tako da se aorta koja izlazi iz njega križa sa a. pulmonalis koja izlazi iz desnog ventrikula. Granica između ulaznog i izlaznog dijela je cuspis aorticus valvae bicuspidalis. Na bazi lijevog ventrikula nalazimo dva otvora, po jedan na ulaznom i izlaznom dijelu. Na ulaznom dijelu nalazi se ostium atrioventriculare sinistrum zatvoren sa valvom bicuspidalis koja ima dva lista, pa tako lijevi ventrikul ima 2 papilama mišića koji se vežu za dva kuspisa: m. papillaris anterior et posterior. Na izlaznom dijelu nalazi se ostium aorte zatvoren sa valvom aortae, smješten straga i upravljen prema desno. Od njega odlazi aorta koja se križa sa a. pulmonalis koja izlazi iz desnog ventrikula. Zidovi ventrikula, naročito u ulaznom dijelu, puni su izbočina koje prouzrokuju mišićni snopovi. Ovi snopovi se dijele u 3 grupe: 1. Mm. papillares - sa čijih vrhova odlaze tanke tetive chordae tendinaee, koje se hvataju za kuspise valvae bicuspidalis (mitralis). Ima ih 2 na broju. 2. Mišićni snopovi koji idu od jednog zida na drugi kroz samu šupljinu ventrikula. 3. Mišićni snopovi koji cijelom dužinom teku prislonjeni uz zid ventrikula gradeći mišićne grebene. Ovi mišićni snopovi su važni, jer se tokom kontrakcija ventrikula utiskuju jedni između drugog, istiskujući tako krv iz ventrikula. MUSKULATURA ATRIJA Muskulatura atrija predstavlja radnu muskulaturu atrijalnog dijela srca, a grade je: 1. Fibrae propriae 2. Fibrae communes Fibrae propriae teku longitudinalno ili transverzalno, ne gradeći fascikule, osim u manjem dijelu. Polaze od anuli fibrossi i trigonum fibrosi prema gore. Od rijetkih fascikula koje grade, imamo: Fascikule koji prave obične petlje i podižu endokard, praveći izbočenja prema lumen atrija. Tu spadaju: fasciculus terminalis u cristi terminalis, fasciculus limbicus superior et inferior, koji grade limbus fossae ovalis, fasciculus loweri koji se odvaja od fasciculus limbicus superior i gradi torus intervenosus/tuberculum loweri, trabeculae carneae u desnoj i lijevoj aurikuli. Fascikule čije niti grade prstenove oko venoznih ušća (oko vv. pulmonales u lijevom atriju i oko ušća sinus coronariusa u desnom atriju), a ponašaju se kao sfinkteri. Fibrae communes daju dva snopa i NISU zajedničke za oba atrija: Fasciculus interatrialis horizontalis izlazi iz sulcus interatrialis posterior, blizu sulcus coronariusa i teče po stražnjoj strani lijevog ventricula, obavija ga i dođe do lijeve aurikule, podijeli se na gornji i donji dio koji obavijaju aurikulu, a zatim se spoje desno od nje, te prelazi u sulcus interatrialis posterior i završi u zidu desnog atrija oko ulaska v. cavae inferior. Fasciculus anterposterior polazi iza aortae, teče od naprijed ka nazad, po prednjoj strani lijevog atrija, okruži ga i izgubi se u zidovima oba atrija. MUSKULATURA VENTRIKULA Muskulatura ventrikula predstavlja radnu muskulaturu ventrikula. Ventrikuli se sastoje iz 2 zasebna sakusa koje obavija treći sakus. Muskulaturu ventriula grade: 1.Fibrae propriae - za pojedinačni ventrikul 2.Fibrae communes - zajedničke za oba ventrikula Fibrae propriae postavljene su između fibrae communes superficiales et fibrae communes profundae. Grade poluprstenove koji se sa oba kraja hvataju na anulus fibrosus odgovarajućeg ventrikula. Nisu paralelne sa osovinom srca, nego sa njom obrazuju manji ili veći ugao, te tako grade rubove srca (margo acutus ili margo obtusus). Fibrae communes zajedničke su za oba ventrikula, a dijele se na POVRŠNE I DUBOKE. Fibrae communes superficiales formiraju petlje, koje imaju jedan silazni površni krak i jedan uzlazni duboki krak. Polaze od anulus fibrosus i teku prema dolje sa vanjske strane fibri proprium, a onda zaviju prema gore i teku sa njihove unutrašnje strane. Dijele se na prednje i stražnje: - PREDNJE obavijaju facies sternocostalis ventrikula. Polaze sa prednjeg ruba svih anuli fibrosi, trigona fibrosa i tendo Todari. Dolaze na vrh srca gdje prave zavoj  gradeći formaciju VORTEX cordis, te idu prema gore prolazeći kroz otvor mišićnog sakusa lijevog ventrikula kojegPAPILLARES ll.jMM. grade fibrae CORDIS propriae, teku sa unutrašnje strane ovog sakusa, te završe na anulus fibrosus venosus sinister. Zovu se još i fibrae verticosae. - STRAŽNJE odlaze sa stražnjih rubova anulus fibrosus venosus dexter et sinister. Idu prema dolje i desno, te pokrivaju facies diaphragmatica cordis. Dolaze na margo acutus, zavijaju oko njegove donje 2/3 i urone među fibrae propriae, te teku sa njihove unutrašnje strane ispod endokarda. Fibrae communes profundae odlaze sa medijalnog ruba anulus fibrosus venosus dexter, teku po desnoj strani septum interventriculare prema apexu srca gdje zaviju lijevo i probiju fibrae propriae lijevog ventrikula. Dakle, ventrikulami septum nije autnomna formacija, nego je građen iz dva sakusa povezana površnim nitima kojima se pridruže i fibrae communes profundae, kao i AV sprovodna muskulatura srca. MM.PAPILARES Mm. papillares cordis su mišićni snopovi, koji se nalaze u desnom i lijevom ventrikulu. Njihova uloga je otvaranje i zatvaranje valvae atrioventrikulamih ušća (valva tricuspidalis i valva bicuspidalis). Mm. papillares cordis šalju tetivne niti chordae tendineae koje se hvataju za kuspise atrioventrikulamih valvi. Postoje 3 vrste ovih tetivnih niti: 1. Niti koje se hvataju na ventrikularnu stranu kuspisa uz samu bazu kuspisa 2. Niti koje se hvataju između baze i slobodnog ruba kuspisa 3. Niti koje se hvataju za slobodni rub kuspisa Ovi mišićni snopovi sprečavaju prevrtanje kuspisa u atrije, usljed djelovanja krvnog pritiska kojeg izaziva kontrakcija ventrikula. Pri kontrakciji ventrikula, dolazi do skraćivanja dužine ventrikula, a tada se kontrahuju i papilarni mišići za onoliko koliko se skrati dužina ventrikula, i na taj način drže nategnute chordae tendineae, sprečavajući tako prevrtanje kuspisa. Pri produžavanju ventrikula, produže se i mm. papillares. Svaki ventrikul sadrži onoliko papilarnih mišića koliko njegova valva ima kuspisa. Ventriculus dexter ima 3 papilama mišića koji se vežu za valvu tricuspidalis: 1. M. papillaris anterior - odlazi sa prednjeg zida desnog ventrikula, a njegove chordae tendineae hvataju se za cuspis anterior i cuspis posterior valvae tricuspidalis. 2. M. papillaris posterior - odlazi sa stražnjeg zida desnog ventrikula, a njegove chordae tendineae hvataju se za cuspis posterior i cuspis septalis. 3. M. papillaris septalis - odlazi sa septuma i sa cristae supraventricularis, a hvata se preko chordae tendineae na cuspis septalis i cuspis anterior.  ll.jMM. PAPILLARES CORDIS Ventriculus sinister ima 2 papilama mišića koji se vežu za valvu bicuspidalis (mitralis): 1. M. papillaris anterior - odlazi sa prednjeg zida lijevog ventrikula 2. M. papillaris posterior - odlazi sa stražnjeg zida lijevog ventrikula Oba se hvataju preko chordae tendineae i na prednji i na stražnji kuspis. VALVE CORDIS  02^-ALVAE CORDIS Valvae cordis zatvaraju ulazna i izlazna ušća ventrikula. Tako razlikujemo valvae: V a l v a tricuspidalis, Valva bicuspidalis (mitralis), Valva trunci pulmonalis i Valva aortae Valvae atrioventrikularnih ili venoznih ušća (valva tricuspidalis et valva bicuspidalis) građene su iz 2 ili 3 lista/kuspisa koji imaju oblik jedra. Ovi kuspisi su jednim krajem fiksirani za zid srca, a slobodnim krajevima povezani su sa tetivnim nitima chordae tendineae papilarnih mišića. Otvaraju se u smjeru toka krvne struje, tj. u unutrašnjost ventrikula. Valva tricuspidalis zatvara ostium atrioventriculare dextrum, a građena je iz 3 kuspisa, koji imaju formu trokuta čija baza leži uz zid ventrikula, a vrh je okrenut prema centru ušća. Atrijalna strana ovih listova je glatka, a ventrikularna hrapava. Na slobodnim rubovima hvataju se chordae tendineae koje dolaze od 3 papilama mišića. Ova 3 kuspisa su: 1. Cuspis septalis - medijalni 2. Cuspis anterior — prednji 3. Cuspis posterior - stražnji. Hvataju se na anulus fibrosus koji čini skelet desnog AV ušća. Valva bicuspidalis (mitralis) zatvara ostium atrioventriculare sinistrum, a građena jeiz 2 kuspisa koji se hvataju na anulus fibrosus koji čini skelet lijevog AVušća. Ova 2 kuspisa su: 1. Cuspis anterior - nalazi se uz aortu pa se još naziva i cuspis aorticus. Obje njegove strane (i atrijalna i ventrikularna) su glatke. Predstavlja granicu između ulaznog i izlaznog dijela u lijevom ventrikulu. 2. Cuspis posterior - atrijalna strana glatka, dok je ventrikularna hrapava. Valvae arterijskih ušća građene su od po 3 polumjesečasta nabora - valvulae semilunares. Svaka valvula građena je od nabora endokarda čiji je duži konveksni rub pričvršćen za zid ušća, a kraći rub je slobodan. Slobodni rub podijeljen je u 2 dijela koji se nazivaju lunulae valvularum semilunaris, a tamo gdje se one spajaju u sredini nalazi se odebljanje nodulus valvulae semilunaris. Valvae arterijskih ušća sa zidovima aortae i a. pulmonalis (truncus pulmonalisa) zatvaraju prostore otvorene prema lumenu krvnih žila, a ti prostori se zovu sinusi/valsavae. Iz desnog i lijevog sinusa/valsavae aortae odlaze a. coronaria cordis dextra et a. coronaria cordis sinistra. Valvae arterijskih ušća otvaraju se u smjeru toka krvne struje, tj. u lumen aortae ili a. pulmonalis. Valva trunci pulmonalis zatvara desno arterijsko ušće ostium trunci pulmonalis, a građena je iz 3 valvulae semilunares: 1. Valvula semilunaris dextra 2. Valvula semilunaris sinistra 3. Valvula semilunaris anterior Ove valvule hvataju se na anulus fibrosus koji gradi skelet ovog ušća. Valva aortae zatvara lijevo arterijsko ušće ostium aortae, a građena je iz 3 valvulae semilunares: 1. Valvula semilunaris dextra 2. Valvula semilunaris sinistra 3. Valvula semilunaris posterior Ove valvule hvataju se na anulus fibrosus koji gradi skelet ovog ušća.  0) OSTIA CORDIS OSTIA CORDIS Ostia cordis ili srčana ušća predstavljaju mjesta na kojima krv ulazi u srce iz krvnih žila ili atrija, odnosno izlazi iz srca u krvne žile. Najvažnija 4 ušća nalaze se na bazi oba ventrikula. Tako svaki ventrikul ima po jedno atrioventrikularno (venozno) ušće i jedno arterijsko ušće. Na bazi desnog ventrikula nalaze se: 1. Ostium atrioventriculare dextrum ili ostium venosum dextrum, nalazi se između desnog atrija i desnog ventrikula, a zatvara ga valva tricuspidalis. Kroz njega prolazi redukovana krv iz desnog atrija u desni ventrikul. 2. Ostium trunci pulmonalis ili ostium arteriosum dextrum, postavljeno je sprijeda, na izlaznom dijelu desnog ventrikula, a zatvara ga valva trunci pulmonalis (valvulae semilunares). Iz njega odlazi truncus pulmonalis/ a. pulmonalis, a kroz njega prolazi 3. redukovana krv iz desnog ventrikula u a. pulmonalis i dalje u pluća. Na bazi lijevog ventrikula nalaze se: 1. Ostium atrioventriculare sinistrum ili ostium venosum sinistrum, nalazi se između lijevog atrija i lijevog ventrikula, a zatvara ga valva bicsupidalis. Kroz njega prolazi oksigenovana krv iz lijevog atrija. 2. Ostium aortae ili ostium arteriosum sinistrum, postavljeno straga i upravljeno udesno, na izlaznom dijelu lijevog ventrikula, a zatvara ga valva aortae (valvula semilunaris). Iz njega odlazi aorta, a kroz njega prolazi oksigenovana krv iz lijevog ventrikula u aortu i dalje u sistemsku cirkulaciju. Osim ovih, postoje još i atrijska ušća, kroz koja krv dolazi iz vena u atrije. Vene u desni atrij dovode redukovanu krv, a u lijevi atrij oksigenovanu krv. U desnom atriju nalaze se: 1. Ostium venae cavae superior - nalazi se na gornjoj strani desnog atrija. Nema valvulu. Kroz njega dolazi redukovana krv iz gornjih dijelova tijela u desni atrij. 2. Ostium venae cavae inferior - nalazi se na donjoj strani desnog atrija. Zatvara ga valvula v. cavae inferior Eustachii. Kroz njega dolazi redukovana krv iz donjih dijelova tijela u desni atrij. 3. Ostium sinus coronarii - nalazi se na donjoj strani desnog atrija ispod i nešto ispred ostium v. cavae inferior. Zatvara ga valvula sinus coronarii Thebesii. Kroz njega prolazi venska krv srčanog krvotoka koju u desni atrij dovodi sinus coronarius. U lijevom atriju nalaze se: 1. Ostii vv. pulmonales - ima ih 4 do 5, a nalaze se na gornjoj strani lijevog atrija. Nema valvulu, a kroz njega prolazi oksigenovana krv iz vv. pulmonales u lijevi atrij. SEPTA CORDIS Septa cordis predstavljaju pregrade pomoću kojih su međusobno odijeljeni atriji i ventrikuli srca. Razlikujemo: septum interatriale i septum interventriculare. Septum interatriale razdvaja atrije. Postavljen je u smjeru od desno i natrag prema lijevo i naprijed. Na njemu razlikujemo jedan deblji veći dio i jedan tanji dio koji odgovara fossi ovalis, a zove se pars membranacea septi atriorum. Septum interventriculare nalazi se između lijevog i desnog ventrikula, a građenje iz 2 dijela: 1. Pars muscularis septi - građen iz mišićnog sloja koji je sa obje strane pokriven endokardom. 2. Pars membranacea septi - nalazi se na gornjem dijelu ventrikula blizu venskih i arterijskih ušća. Na lijevoj strani je čitav ovaj dio u lijevom ventrikulu. Na desnoj strani to nije slučaj, jer se cuspis septalis desnog AV ušća veže na polovini pars membranacea septi, te zbog toga jedan dio pars membranacea septi odjeljuje desni atrij od lijevog ventricula, pa se taj dio zove i septum atrioventriculare, a građenje od vezivnog tkiva koje je sa obje strane pokriveno endokardom. SRČANI SKELET / FIBROZNI SKELET SRCA Srčani skelet srca je fibrozna formacija na kojoj su pričvršćeni kuspisi i srčana muskulatura. Srčani skelet smješten je na bazi ventrcula, a sastoji se iz 4 anuli fibrosi i 2 trigonum fibrosi. Anuli fibrosi su fibrozni prstenovi, koji okružuju 2 atrioventrikularna i 2 arterijska ušća. Arterijski prstenovi se nalaze sprijeda, a atrioventrikularni straga i to u jednoj ravni, osim prstena a. pulmonalis koji se nalazi nešto iznad ostalih. Postoje 4 fibrozna prstena: 1. Anulus fibrosus venosus dexter 2. Anulus fibrosus venosus sinister 3. Anulus fibrosus trunci pulmonalis 4. Anulus fibrosus aortae Venozni prstenovi imaju formu kratkih cilindara sa jednom površinom okrenutom centru, dok je druga okrenuta prema vani. Za površinu okrenutu prema centru hvataju se kuspisi, a za onu okrenutu vani hvata se srčana muskulatura atrija i ventrikula. Arterijski prstenovi su sastavljeni iz 3 luka koji svoj konkavitet okreću prema gore, a konveksitet prema ventrikulima, omeđujući tako na unutrašnjoj strani, u lumenu arterija 3 prostora čiji je vrh okrenut prema gore - spatia intervalvularia.Ti prostori ispunjeni su vezivnim tkivom, tako daje prema dolje stvorena ravna granica na koju se hvataju mišićne niti ventrikula, dok se prema gore na te lukove nastavlja tunica media aortae ili truncus pulmonalisa.  0) OSTIA CORDIS Trigonum fibrosi su fibrozni trokutovi koji se nalaze između fibroznih prstenova, a postoje 2 fibrozna trokuta: 1. Trigonum fibrosum dextrum, koji se nalazi između anulus fibrosus venosus dexter i anulus fibrosus aortae, a mnogo je važniji i veći ođ lijevog, pa se zove još i centrum tendineum cordis jer sa njega odlazi Tendo todari, koja teče u zidu desnog atrija do slobodnog ruba valvulae v. cavae inferior. 2. Trigonum fibrosum sinistrum, koji se nalazi između anulus fibrosus venosus sinister i anulus fibrosus aortae. SPROVODNA / SPECIFIČNA MUSKULATURA SRCA Sprovodna muskulatura srca je posebna srčana muskulatura srca koja sprovodi srčane podražaje i koordiniše kretnje između pojedinih dijelova srca. Grade je 2 sistema: 1. Atrioventrikularni sistem 2. Sinus - atrijalni sistem Atrioventrikularni sistem je najvažniji dio sprovodne muskulature srca. Dijelovi AV sistema su: Nodus atrioventricularis (aschoff- tawara) - AV čvor, posebna nakupina mišićnih elemenata u atrijalnom septumu, smješten u desnom atriju u tzv. Kohovom trouglu, koji je omeđen sa ostium sinus coronarii, tendo Todari i hvatištem cuspis septalisa valvae tricuspidalis. Na svom prednjem kraju nastavlja se u Hissov snop. Fasciculus atrioventricularis - Hissov snop, odlazi od AV čvora, a dijeli se na tri dijela: 1. Truncus/crus communae 2. Crus dextrum et sinistrum 3. Terminalni ogranci Truncus /crus communae polazi od AV čvora, ide prema dolje i naprijed, probija srčani skelet desno od trigonum fibrosum dextrum, te ide duž stražnjeg donjeg ruba pars membranacea septi intervetriculare, a potom duž stražnjeg gornjeg ruba pars muscularis septi, te se na njegovom rubu podijeli na crus dextrum et crus sinistrum. Crus dextrum nastavlja tok truncusa i ide u desni ventrikul, te teče kroz trabeculu septomarginalis prema m. papillaris anterior. Crus sinistrum probija pars membranacea ventrikulamog septuma i ulazi u lijevi ventrikul gdje teče po lijevoj strani pars muscularis ventrikulamog septuma sve do apex cordis, gdje se podijeli na fasciculus anterior koji odlazi do m. papillaris anterior i fasciculus posterior koji odlazi do m. papillaris posterior. Terminalni ogranci su blijede i male niti koje odlaze od crus dextrum et sinistrum. Sinus - atrijalni sistem građen je iz 4 dijela: -Nodus sinus atrialis (keith-flackov) - SA čvor, postavljen ispod EPIKARDA (valjda) u sulcus terminalis atrii dextrii, koji se nalazi između ušća vena cava sa jedne i lateralnog dijela desnog atrija sa druge strane. -Veza između desnog atrija i v. cavae superior u vidu mišićnog snopa, koji ide sa granice v. cavae superior i atrija prema dolje i desno, prolazi kroz masno tkivo u sulcus terminalisu, okruži v. cavu superior sa stražnje strane, te ide prema naprijed i dolazi odakle je i pošao. -Veza između SA čvora i v. cavae superior u vidu mišićnog snopa koji ide od v. cavae superior do SA čvora. -Veza između SA čvora i AV čvora u vidu niti koje su slične Purkinijevim, udružene u duge snopiće koji idu odozgo prema dolje preko stražnjeg zida desnog atrija i oko  21. PROJEKCIJA SRCA I SRČANIH UŠĆA prednjeg gornjeg ruba v. cavae inferior do AV čvora sa kojim se udruže. ENDOCARDIUM Endokard je unutrašnji sloj srca ili tunica interna cordis. To je glatka membrana, koja pokriva unutrašnju stranu srčanog zida ulazeći u sve udubine i obavijajući sve izbočine. Na venoznim i arterijskim ušćima endokard se previja na kuspise i valvulae semilunares, te ih pokriva sa obje strane. Sastoji se iz 3 sloja: endotel, lamina propria i stratum subendocardiale. MYOCARD Miokard je središnji, mišićni sloj srca ili tunica media cordis. Myocardium je najdeblji i najvažniji od 3 sloja srca, a građenje od mišićnih niti koje čine srčanu muskulaturu. Srčana muskulatura razlikuje se od poprečno prugaste po tome što se niti srčanog mišića račvaju i spajaju međusobno gradeći mrežu tzv. sincicij. Srčana muskulatura NIJE pod uticajem naše volje. Srčanu muskulaturu dijelimo na: 1.Radnu muskulaturu, koja se neprestano kontrahuje od početka života do smrti, a čine je dva dijela potpuno odvojena jedan od drugog, čije je samo polazište zajedničko (anuli i trigonum fibrosi). To su muskulatura atrija i muskulatura ventrikula. 2.Specifična ili sprovodna muskulatura srca, koja sprovodi podražaje od jednog dijela srca do drugog i koordiniše njihov rad i kretnje, a čine je dva sistema. To su AV sistem i SA sistem. EPICARDIUM Epikard je vanjski sloj srca ili tunica externa cordis. Epicard je zapravo visceralni list seroznog perikarda, a oblaže srce i početne dijelove velikih krvnih žila. Arterijske žile oblaže u potpunposti, dok venozne žile oblaže samo djelomično jer tu epikard (visceralni list seroznog perikarda) prelazi u parijetalni list seroznog perikarda koji oblaže s unutrašnje strane fibrozni perikard. Zbog takvog rasporeda možemo rukom obuhvatiti ventrikule, ali ne i atrije. Također, zbog ovakvog rasporeda epikarda, između velikih arterijskih žila i atrija nastaje prostor sinus transverus pericardii kroz koji možemo provući prste i obuhvatiti arterijske žile. PERICARDIUM  18. MYOCARDIUM Perikard je membranozna vreća, koja obavija srce i početne dijelove velikih krvnih žila. Ima 2 lista: vanjski fibrozni i unutrašnji serozni list. Fibrozni perikard je vanjski list perikarda. To je ustvari vreća izgrađena od gustog vezivnog tkiva u obliku konusa sa vrhom okrenutim prema gore i bazom koja leži na dijafragmi. Vrh ovog konusa seže do angulus sterni ludovici i nastavlja se u tunicu adventitiu velikih krvnih žila srca. Fibrozni perikard je fiksiran za zidove thoraxa čime zadržava srce u njegovom položaju. Fiksiranje prije svega jednim slojem vezivnog tkiva koje se nalazi oko perikarda, a zatim i preko ligg. sternopericardiaca koji se nalaze između sternuma i prednje strane perikarda. Ima ih 2, a to su: lig. sternopericardiacum craniale, koji ide sa stražnje strane manubrium sterni prema natrag i dolje i lig. sternopericardiacum caudale koji se nalazi u blizini apexa srca. Serzoni perikard je unutrašnji list perikarda. To je potpuno zatvorena vreća kod koje razlikujemo parijetalni i visceralni list. Parijetalni list oblaže unutrašnju stranu fibroznog perikarda. Visceralni list oblaže početne dijelove velikih krvnih žila srca i samo srce obrazujući tako epikard ili tunicu externu cordis. PROJEKCIJA SRCA Projekcija srca na prednjem torakalnom zidu nalazi se u zatvorenom četverouglom polju čije su dvije tačke na desnoj strani medijalne linije, a druge dvije tačke na lijevoj strani medijalne linije. 1. Desna gornja tačka - leži na gornjem rubu III rebarne hrskavice desnog rebra 1 cm desno od ruba sternuma. 2. Desna donja tačka - leži u V desnom interkostalnom prostoru 1 cm desno od ruba sternuma. 3. Lijeva donja tačka - leži u V lijevom interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije (ictus cordis). 4. Lijeva gornja tečka - leži u II lijevom interkostalnom prostoru 2 cm lijevo od ruba sternuma. U ovom polju se mogu obilježiti i projekcije aurikula. Desna aurikula se nalazi u visini hvatišta desnog IV rebra za sternum, a lijeva aurikula se nalazi u visini hrskavice III lijevog rebra. PROJEKCIJA SRČANIH UŠĆA Projekcija srčanih ušća nalazi se u sljedećim tačkama: 1. Ostium atrioventriculare dextrum - u visini hvatišta V desnog rebra za sternum. Sluša se na ovom projekcionom mjestu. 2. Ostium atrioventriculare sinistrum - u visini hvatišta IV lijevog rebra za sternum, a zahvata i III interkostalni prostor. Sluša se u V lijevom interkostalnom prostoru na ictus  21. PROJEKCIJA SRCA I SRČANIH UŠĆA cordisu. 3. Ostium trunci pulmonalis - u visini hvatišta III lijevog rebra za sternum. Sluša se u II lijevom interkostalnom prostoru. 4. Ostium aortae - leži ispod ostium trunci pulmonalis, nešto bliže medijalnoj liniji, a dijelom u III interkostalnom prostoru. Sluša se u II desnom interkostalnom prostoru. Tonove i šumove ušća najbolje čujemo tamo gdje ih nosi krvna struja, zato se projekcione i auskultacione tačke ne poklapaju. VASKULARIZACIJA I INERVACIJA SRCA Inervacija srca dolazi od plexus cardiacusa, kojeg čine parasimpatički ogranci nn. vagi i pars cervicalis et thoracica systema sympatici. Parasimpatički ogranci n. vagusa usporavaju srčafni rad (nn. depressores), dok simpatički ogranci ubrzavaju rad srca (nn. accelerantes). Srce vaskulariziraju: a. coronaria cordis dextra et a. coronaria cordis sinistra, dok krv kupe vene srca. Koronarne arterije međusobno anastomoziraju, ali su funkcionalno terminalne arterije. A. CORONARIA CORDIS DEXTRA A. coronaria cordis dextra polazi od aortae ascendens. Ide na desnu stranu uložena u sulcus coronarius cordis i dolazi na stražnju stranu srca. Daje manje ogranke, a u visini sulcus interventricularis posterior daje najveću granu ramus interventricularis posterior, koja ide kroz ovaj sulcus sve do vrha srca. Ova arterija vaskularizira najveći dio desne strane srca, desnu aurikulu, conus i bulbus aortae stražnju polovinu ventrikularnog septuma, dio stražnjeg zida lijevog ventrikula sa njegovim stražnjim papilarnim mišiće i sprovodnu muskulaturu srca, naročito SA čvor.  24. A. CORONARIA CORDIS SINISTRA A. CORONARIA CORDIS SINISTRA A. coronaria cordis sinistra polazi od aortae ascendens. Ide na lijevu stranu između truncus pulmonalis i lijevog atrija, a onda dođe na prednju stranu srca i daje dvije veće grane: 1. Ramus interventricularis anterior teče u sulcus interventricularis anterior sve do vrha srca. 2. Ramus circumflexus, koji teče kroz sulcus coronarius na lijevu stranu i natrag, te se spušta koso po lateralnoj i stražnjoj strani lijevog ventrikula. Ova arterija vaskularizira najveći dio lijevog srca, lijevu aurikulu, conus i bulbus a. pulmonalis, prednju polovinu ventrikularnog septuma, prednji zid desnog ventrikula sa njegovim prednjim papilarnim mišićem. VENE SRCA Vene srca skupljaju vensku krv srčanog krvotoka. Ulaze direktno u desni atrij, osim vv. cordis minimae, koje ulaze u lijevi atrij i u oba ventrikula. Razlikujemo sljedeće vene: 1. Sinus coronarius - prikuplja gotovo svu krv srca. Nalazi se u sulcus coronariusu, a ulazi u desni atrij ispod v. cavae inferior. Prima gotovo sve vene srca. 2. V. cordis magna - počinje na vrhu srca, teče u sulcus interventricularis anterior do baze ventricula, a zatim ide lijevo u sulcus coronarius i na stražnjoj strani srca ulazi u sinus coronarius. Prima ogranke od oba ventrikula i lijevog atrija. 3. V. cordis media - počinje na vrhu srca, teče u sulcus interventricularis posterior i ulazi u sinus coronarius prije njegovog ulaska u desni atrij. 4. V. cordis parva - ide sa desnog atrija i desnog ventrikula kroz sulcus coronarius u sinus coronarius. 5. V. posterior ventriculi sinistri - ide od vrha srca po stražnjoj strani lijevog ventrikula i na bazi ventriula ulazi u sinus coronarius. 6. V. obliqua atrii sinistri - nalazi se na lijevom atriju straga, a ulazi u sinus coronarius. 7. Vv. cordis anteriores - male vene na prednjoj strani desnog ventrikula, a ulaze u desni atrij na donjem dijelu prednje strane. 8. Vv. cordis minimae - ulaze direktno u oba atrija i oba ventrikula kroz foramina venarum minimarum.  27. SISTEM A. PULMONALIS TRUNCUS PULMONALIS Truncus pulmonalis pripada malom ili pulmonalnom krvotoku. Vodi krv iz desnog ventrikula preko aa. pulmonales u desno, odnosno lijevo pluće. Polazi od conus arteriosus desnog ventrikula. Ide prema gore, na lijevu stranu i natrag, ispod aortae ascendens/arcus aortae, a onda se dijeli na dvije grane: 1. A. pulmonalis dextra odlazi u desno pluće 2. A. pulmonalis sinistra odlazi u lijevo pluće Između truncus pulmonalisa i arcus aortae nalazi se lig. arteriosum (chorda ductus arteriosi Botalli), kao ostatak ductus arteriosusa. Odlazi od truncus pulmonalisa na mjestu njegove bifurkacije, a hvata se za donju stranu arcusa aortae na mjestu koje se zove isthmus aortae. Sistem a. pulmonalis pripada malom ili pulmonalnom krvotoku, a vodi krv iz desnog ventrikula u oba pluća. Sačinjavaju ga: 1. A. pulmonalis dextra za desno pluće 2. A. pulmonalis sinistra za lijevo pluće A. pulmonalis dextra ide od truncus pulmonalisa na desnu stranu iza aortae ascendens i v. cavae superior, a ispred bronchus principalis dexter, te ulazi u hilus desnog pluća ispod i ispred desnog bronhusa. Ispod i ispred arterije teku vv. pulmonales dextrae. Vodi redukovanu krv iz desnog ventrikula u desno pluće. A. pulmonalis sinistra je kraća od desne. Ide od truncus pulmonalis na lijevu stranu ispred bronchus principalis sinister, dok je iza bronhusa aorta descedens.Ulazi u hilus pluća iznad i ispred lijevog bronhusa. Ispod i ispred arterije teku w. pulmonales sinistrae. Vodi redukovanu krv iz desnog ventrikula u lijevo pluće.  28. SISTEM AORTAE AORTA Sistem aortae čine aorta i svi njeni ogranci. Ovaj sistem je ujedno i arterijski dio velikog krvotoka. Sistem aortae čine: 1. AORTA ASCENDENS od koje odlaze: 1. A. coronaria cordis dextra 2. A. coronaria cordis sinistra 2. ARCUS AORTE od kojeg odlaze: 1. Truncus brachiocephalicus (od njeg odlaze a.subclavia dextra i a. carotis communis dextra) 2. A. subclavia sinistra 3. A.carotis communis sinistra 4. AORTA DESCENDENS koja se dijeli na: -AORTA THORACICA od koje odlaze parijetalne i visceralne grane. Parijetalne grane su: l. aa. intercostales Visceralne grane su: 1. aa. bronchiales, 2. rr. pericardiaci, 3. rr. mediastinales, 4. rr. oesophagei. -AORTA ABDOMINALIS od koje odlaze parijetalne i visceralne grane. Parijetalne grane su: 1. aa. phrenicae, 2. aa. lumbales. Visceralne grane su: 1. Truncus coeliacus, koji se dijeli na 3 grane: a. lienalis, a. gastrica sinistra, aa. hepatica communis (od nje odlaze a. gastrica dextra, a. hepatica propria, a gastroduodenalis) 2.A. mesenterica superior 3.AA.. suprarenales 4.AA. renales 5.A. spermatica/testicularis (ovarica) 6.A. mesenterica inferior  27. SISTEM A. PULMONALIS TERMINALNE GRANE AORTAE: -A. iliaca communis dextra -A. iliaca communis sinistra -Aorta caudalis.  29. AORTA Aorta je glavna arterija, koja izlazi iz srca vodeći oksigenovanu krv kroz organizam. Proteže se od lijevog ventrikula do L4 kralješka. Tok aortae: izlazi iz lijevog ventrikula, ide iza truncus pulmonalisa prema gore, naprijed i desno, a zatim u visini T2 kralješka zavija u luku prema natrag i iznad bronchus principalis sinister, te iza njega silazi prema dolje na lijevoj strani kičmenog stuba do T7 ili T8 kralješka, gdje ide prema medijalnoj liniji, probija dijafragmu prolazeći kroz hiatus aorticus, dolazi u abdomen gdje se nalazi ispred kičmenog stuba u medijalnoj liniji i seže tako do L4 kralješka. Ona u početku pokazuje proširenje bulbus aortae, a zatim se njen promjer postepeno sužava. Dijeli se na: aortu ascendens, arcus aortae, aortu descendens. AORTA ASCENDES je početni, ushodni dio aorte koji izlazi iz lijevog ventrikula. Nalazi se iza truncus pulmonalisa, sa desne strane joj je auricula dextra i v. cava superior, a sa lijeve i straga truncus pulmonalis i a. pulmonalis. Daje dvije grane: 1. A. coronaria cordis dextra 2. A. coronaria cordis sinistra ARCUS AORTAE je horizontalni dio aortae koji ide prema nazad i lijevo, jaše na lijevom bronhusu i iza njega prelazi u aortu descendens na mjestu zvanom isthmus aortae koje ujedno predstavlja i granicu između arcus aortae i aortae descendens. Od arcusa aortae odlaze: 1. Truncus brachiocephalicus (daje a. carotis communis dextru i a. subclaviu dextru) 2. A. carotis communis sinistra 3. A. subclavia sinistra AORTA DESCEDENS je silazni i najveći dio aorte. Proteže se od isthmusa aortaeu visini T4 kralješka do L4 kralješka. Dijeli se na: 1. Aorta thoracica 2. Aorta abdominalis Aorta thoracica je gornji torakalni dio aortae descendens. Proteže se od T4 kralješka do hiatus aorticusa na dijafragmi. Nalazi se u mediastinum inferius iza a. pulmonalis sinistrae. bronchus principalis sinister, a. bronchiales sinistrae, v. bronchiales sinistrae i v. pulmonalis sinistrae, a zatim dolazi u kontakt sa oesophagusom kojem u početku stoji na lijevoj strani, a zatim se križaju u formi slova X, te aorta ide na desno, a oesophagus lijevo i ispred aortae. Prolazi kroz hiatus aorticus skupa sa ductus thoracicus. - Daje koleteralne ogranke koji se dijele na parijetalne za zid thoraxa i visceralne za organe thoraxa. Parijetalne grane su: -.aa. intercostales Visceralne grane su: 1. aa. bronchiales, 2. rr. pericardiaci, 3. rr. mediastinales, 4. rr. oesophagei. Nakon što prođe kroz hiatus aorticus nastavlja se kao aorta abdominalis.  32. TRUNCUS BRACHIOCEPHALICUS S* / AORTA ABDOMINALIS Aorta abdominalis je donji, abdominalni dio aortae descendens. Proteže se od hiatus aorticus do L4 kralješka. Postavljena je retroperitonealno. Leži u medijalnoj liniji ispred kičmenog stuba. Daje kolateralne i terminalne ogranke. Kolateralni ogranci se dijele na parijetalne za zid abdomena i visceralne za organe abdomena i zdjelice. Parijetalne grane su: 1. aa. phrenicae, 2. aa. lumbales. Visceralne grane su: 1. Truncus coeliacus koji se dijeli na 3 grane: a. lienalis, a. gastrica sinistra, aa. hepatica communis (od nje odlaze a. gastrica dextra, a. hepatica propria, a.hepatoduodenalis) 2. A. mesenterica superior 3.AA. suprarenales 3.AA. renales 3. A. spermatica/testicularis (ovarica) 4. A. mesenterica inferior Terminalne grane nastaju u visini L4 kralješka gdje aorta abdominalis daje: 1. A. iliaca communis dextra 2. A. iliaca communis sinistra 3. Aorta caudalis. Truncus brachiocephalicus je neparan. Polazi sa konveksiteta arcus aortae u visini donjeg ruba prve rebarne hrskavice. Ide prema gore, lateralno od a. carotis communis od koje se idući prema gore udaljava, medijalno od v. brachiocephaliceae dextrae, pleurae i pulmo dextera, ispred tracheae; a iza manubrium sterni od kojeg ga odjeljuju vlakna m. sternohyoideusa i m. sternothyreoideusa. Gore dolazi do visine donjeg ruba klavikule gdje daje dvije grane: 1. A. carotis communis dextra 2. A. subclavia dextra. A. SUBCLAVIA A. subclavia dextra polazi od truncus brachiocephalicusa, dok a. subclavia sinistra polazi od arcusa aortae. Idu prema gore i lateralno iznad prvog rebra, ležeći u sulcus a. subclaviae, iza tuberculum musculi scaleni, a između m. scalenus anterior i m. scalenus medius. Dolaze do polovine claviculae, odakle se nastavlja kao a. axillaris. Ispred nje nalaze se v. subclavia i m. subclavius. Daje sljedeće grane:  30. AORTA THORACICA 1.A. vertebralis 2.A. thoracica interna 3.Truncus thyreocervicalis, od kojeg odlaze: -A. thyeroidea inferior -A. cervicalis ascendens -A. cervicalis superficialis -A. suprascapularis 4.Truncus costocervicalis, od kojeg odlaze: -A. cervicalis profunda -A. intercostalis suprema 5.A. transversa colli A.AXILLARIS A. axillaris je direktni nastavak a. subclaviae. Proteže se od polovine claviculae (stražnjeg ruba) do donjeg ruba m. pectoralis maior odakle se nastavlja kao a. brachialis. Možemo je podijeliti na 3 dijela, prvi dio do gornjeg ruba m. pectoralis maior, leži na m. serratus anterior, a pokriven sa m. suclavius, iza i lateralno od v. axillaris, drugi dio ispod m. pectoralis maiora, pokrivem sa m. pectoralis minor, između 2 korijena n. medianusa, treći dio od donjeg ruba m. pectoralis minor do donjeg ruba m. pectoralis maior i m. latissimus dorsi, pokriven sa m. coracobrachialisom. Daje sljedeće grane: 1. A. thoracica suprema 2. A. thoracoacromialis 3. A. thoracica lateralis 4. A. subscapularis od koje odlaze a. toracodorsalis i a. circumlfexa scapulae 5. A. circumflexa humeri anterior 6. A. circumlfexa humeri posterior Odnosi u fossi axillaris: v. axillaris medijalno i naprijed, a. axillaris iza i lateralno u odnosu na venu, n. medianus (plexus brachialis) iza i najlateralnije. A.BRACHIALIS A. brachialis je direktni nastavak a. axillaris. Proteže se od donjeg ruba m. pectoralis maior do fossae cubitalis, gdje se nastavlja kao a. cubitalis. Teče kroz sulcus bicipitalis medialis. Daje sljedeće grane: 1. Rr. musculares 2. A. profunda brachii - najveća grana, odlazi straga, prolazi kroz sulcus n.radialis zajedno sa n. radialis, a daje sljedeće grane: ramus deltoideus, a.nutritia humeri, a.collateralis media, a nastavlja se kao a. collateralis radialis, koja joj je terminalna grana. 3. A. collateralis ulnaris superior 4. A. collateralis ulnaris inferior Odnosi u brachiumu: leži na septum intermusculare brachii medíale, a dole na m. brachialisu. Sprijeda i lateralno pokrivena je medijalnim rubom m. coracobrachialisa, a potom i medijalnim rubom m. biceps brachii. Medijalno je pokrivaju fascia brachii i koža. Praćena je sa 2 vv. brachiales, a n. medianus je križa od gore i lateralno prema dolje, medijalno, te dolazi sprijeda. A. CUBITALIS A. cubitalis leži u fossi cubitalis, a predstavlja direktni nastavak a. brachialis. Proteže se od gornjeg ruba do donjeg ruba fossae cubitalis, praćena sa dvije vv. cubitales i sa n. medianus. Raspored je sljedeći: n. medianus je naprijed i medijalno, a iza i lateralno od njega je a. cubitalis, dok su iza nje vv.cubitales. Odnosi u laktu: sprijeda je pokriva lacertus fibrossus, medijalno je n. medianus, lateralno tetiva m. biceps brachii, a straga m. brachialis. U visini tuberossitas radii a. cubitalis daje tri terminalne grane: 1. A. radialis 2. A. ulnaris 3. A. interossea communis, a ova arterija se dijeli na dva terminalna ogranka, a to su a. interossea anterior et a. interossea posterior. A. RADIALIS A. radialis je lateralna terminalna; grana a.cubitalis. Proteže se od art. cubiti. teče u sulcus antebrachii lateralis do processus styloideus radii, zavije na dorsum manus, leži na os. trapezium ide ispot tetive m. extenor pollicis longus, probija I (prvi) međukoštani prostor i dolazi na palmu manus, gdje gradi arcus palmaris profundus sa ramus palmaris profundus od a. ulnaris. Između tetiva m. extensor pollicis longus i m. abductor pollicis longusa nalazi se jamica foveola radialis u kojoj možemo napipati puls, odnosno a. radialis. Daje sljedeće grane: 1. Rr. musculares  2. A. reccurens radialis 3. Ramus carpeus palmaris 4. Ramus carpeus dorsalis 5. Ramus palmaris superficialis 6. A digitalis dorsalis pollicis radialis 7. A. metacarpea dorsalis prima a nakon što probije prvi međukoštani prostor, dijeli se na 8. A. princeps pollicis 9. Ramus palmaris profundus A. ULNARIS A. ulnaris je medijalna terminalna grane a. cubitalis. Proteže se od art. cubiti, tačnije od fossae cubitalis u luku, kroz canalis cubitalis (između m. flexor digitorum profundus et superficialis), dolazi u sulcus antebrachii medialis, praćena sa 2 vv. ulnares i n. ulnaris koji joj stoji medijalno, te dolazi na palma manus, gdje gradi arcus palmaris superficialis sa granom a. radialis. Dakle, ide u valovitom toku od sredine lakta sa processus coronoideus ulnae koso i medijalno do granice između gornje i srednje trećine prednje strane nadlaktice, a odatle ide u lateralnom smijeru na vanjsku stranu os pisiforme. Daje sljedeće grane: 1. Rr. musculares 2. A. recurens ulnaris 3. Ramus carpeus palmaris 4. Ramus caipeus dorsalis 5. Ramus palmaris superficialis koji gradi arcus palmaris superficialis sa istoimenom granom a radialis. ARCUS PALMARIS SUPERFICIALIS Arcus palmaris superficialis je površni arterijski luk, koji se nalazi na palmi manus. Leži ispod aponeurosis palmaris na tetivama m. flexor digitorum superficialisa. Formiraju ga završna grana a. ulnaris i ramus palmaris superficialis od a. radialis. Ovaj luk okreće svoj konkavitet proksimalno, a sa konveksiteta odlaze aa. digitales palmares communes za II, III i IV prst, dok za V prst sa najmedijalnijeg dijela ovog luka odlazi a. digitalis palmaris digiti quinti ulnaris. Ove arterije teku do baza proksimalnih falangi prstiju kroz međukoštane prostore, i potom se podijele na po dvije aa. digitales palmares propriae, koje teku medijalnom i lateralnom stranom prstiju sve do vrha gdje anastomoziraju međusobno. ARCUS PALMARIS PROFUNDUS Arcus palmaris profundus je duboki arterijski luk, koji se nalazi na palmi manus. Leži ispod tetiva m. flexor digitorum profundus na metakarpalnim kostima, proksimalno od arcus palmaris superficialis. Formiraju ga završna grana a. radialis i ramus palmaris profundus od a. ulnaris. Ovaj luk svoj konkavitet okreće proksimalno, te šalje grane sa konkavne, konveksne i stražnje strane. Sa konveksiteta odlaze aa. metacarpeae palmares, koje teku kroz II, III i IV međukoštani prostor ležeći na mm. interossei palmares. Ove arterije teku do korjenova prstiju gdje završavaju slobodne ili anastomoziraju sa aa. digitales palmares communes. Daju grane za mm. interossei, mm. lumbricales i za kosti. Sa stražnje strane odlaze rr. perforantes za II, III i IV međukoštani prostor, probijaju međukoštane - prostore i anastomoziraju sa proksimalnim krajem aa. metacarpeae dorsales. A. metacarpea palmaris za I međukoštani prostor također odlazi od arcus palmaris profundu A. LIENALIS A. lienalis je najveća grana truncus coeliacusa. Truncus coeliacus predstavlja visceralnu granu aortae abdominalis, kratak je, dužine oko 2,5 cm, a dijeli se u 3 velike arterije: a. lienalis, a. gastrica sinistra, a. hepatica communis. A. lienalis ide lijevo, po gornjem rubu pankreasa i odlazi na hilus slezene, gdje daje 5-6 manjih ogranaka rami lienales koji ulaze u slezenu. Osim ovih terminalnih grana, daje i sljedeće grane: 1. Rr. pancreatici 2. A. gastroepiploica sinistra (gastroomentalis) 3. Aa. gastricae breves. A. MESENTERICA SUPERIOR A. mesenterica superior je jedna od visceralnih grana aortae abdominalis. Odlazi, dakle od aortae abdominalis 2-3 cm ispod truncus coeliacusa u visini LI kralješka. Teče stražnjom stranom pancreasa, križa prednji zid pars inferior duodeni, ulazi među dva lista mezenterija, te u laganom luku ide prema desnoj strani, a završava na mjestu gdje ileum ulazi u colon. Daje sljedeće grane: 1. A. pacreaticoduodenalis inferior 2. A. colica media 3. A. colica dextra 4. A. ileocolica 5. Aa. intestinales (ima ih oko 20 i one odlaze sa konveksne strane, dok prethodne odlaze sa konkavne strane a. mesentericae superior). A. MESENTERICA INFERIOR A. mesenterica inferior je visceralna grana aortae abdominalis i odlazi sa njene prednje strane u visini L3 kralješka. Ide ispred sekundarnog parijetalnog peritoneuma na lijevu stranu i dolje, te se dijeli na sljedeće grane: 1. A. colica sinistra 2. Aa. sigmoideae 3. A. rectalis superior A. ILLIACA COMMUNIS A. iliaca communis je jedna od terminalnih grana aortae abdominalis. Aorta abdominalis se u visini L4 kralješka podijeli na tri terminalne grane: a. iliaca communis dextra, a. iliaca communis sinistra, te malu granu aortu caudalis. A. iliaca communis odlazi od aortae bdominalis u visini L4 kralješka, ide koso i lateralno od art. sacroiliaca prema dolje, a leži na L5 kralješku i medijalnom rubu m. psoas maior. Lijeva križa ureter, a desno ureteru križa a. iliaca externu. Pokrivena je parijetalnim peritoneumom. Ova arterija vaskularizira zdjelične organe i donje ekstremitete. Lateralno od art. sacroiliaca dijeli se na: 1. A. iliaca interna 2. A. iliaca externa  45. A. ILIACA INTERNA A. iliaca interna je unutrašnja terminalna grana a. iliacae communis. Vaskularizira zdjelične organe i zdjelične zidove. Počinje u visini art. sacroiliaca, ide prema dolje i natrag prema foramen ischiadicum maius i na njegovom gornjem rubu se dijeli na dvije GLAVNE GRANE: 1.PREDNJU 2.STRAŽNJU Od ove dvije glavne grane odlaze sve ostale grane a. iliacae internae. Ove grane možemo podijeliti na parijetalne i visceralne grane. Parijetalne grane odlaze od STRAŽNJE GLAVNE GRANE, osim a. obturatoriae i a. gluteae inferior (njih 2 odlaze od prednje glavne grane). Parijetalne grane a. iliacae internae su: 1. A. iliolumbalis 2. A. sacralis lateralis 3. A. glutea superior 4. A. glutea inferior (druga terminalna grana prednje glavne grane) 5. A. obturatoria Visceralne grane odlaze od PREDNJE GLAVNE GRANE, a tu spadaju: 1. A. umbilicalis 2. Aa. vesicales inferiores 3. A. ductus deferens (a. uterina) 4. A. rectalis inferior 5. A. pudenda interna (prva terminalna grana prednje glavne grane) od koje odlaze: a. analis, a.perinealis, a.penis. A. penis (clitoridis) daje 2 kolateralne i 2 terminalne grane. Kolateralne grane su: a. bulbipenis, i a.urethralis. Terminalne grane su: a profunda penis (clitoridis), a. dorsalis penis (clitoridis). A. ILIACA EXTERNA A. iliaca externa je vanjska terminalna grana a. iliacae communis. Proteže se od art. sacroiliaca do lig. inguinale Popuparti odakle se nastavlja kao a. femoralis. Leži na medijalnom rubu m. psoas maiora pokrivena peritoneumom dajući male grane za ovaj mišić, limfne čvorove i subperiotonealno vezivo. Prije nego dođe do lig. inguinale Pouparti, daje sljedeće dvije grane: 1. A. epigastricu inferior 2. A. circumlfexa ilium profunda, a zatim se nastavlja kao: 3. A. femoralis.  47. A. FEMORALIS A.FEMORALIS A. femoralis je direktni nastavak a. iliacae externae. Proteže se od lig. inguinale Pouparti, prolazi kroz lacunu vasorum lateralno od v. femoralis, a medijalno od fasciae iliopectineae, teče kroz trigonum femorale, ulazi u canalis adductorius zajedno sa v. femoralis i n. saphenus (VAN raspored, tj. vena medijalno, arterija iza i lateralno, a najlateralnije nerv) i teče do hiatus ađđuctoriusa odakle se nastavlja u fossu popliteu kao a. poplitea. Daje sljedeće grane: 1. Rr. inguinales 2. A. epigástrica superficialis 3. A. circumlfexa ilium superficialis 4. Aa. pudendales externae 5. A. profunda femoris 6. A. genus descendens. A. POPLITEA A. poplitea je direktni nastavak a. femoralis. Proteže se od hiatus adductorius do arcus tendineus m. solei. Leži u fossa poplitea, kao najdublje postavljen element. Iznad nje i lateralno nalazi se v. poplitea, a iznad njih i najlateralnije nalazi se n. ischiadicus, odnosno n. tibialis kao grana istog. Kolateralne grane a. popliteae su: 1. Rr. musculares 2. Aa. surales 3. Aa. genus superiores (medialis et lateralis) 4. A. genus media 5. Aa. genus inferiores (medialis et lateralis) Ispod arcus tendineus m. solei, a. poplitea daje terminalne grane: 1. A. tibialis anterior - prednja 2. A. tibialis posterior - stražnja 3. A. fibularis - lateralna A. FIBULARIS A. fibularis je lateralna terminalna grana a. popliteae. Polazi ispod m. popliteusa, teče između m. flexor hallucis longusa i m. tibialis posterior do lateralne strane calcaneusa gdje završava kao rami calcanei, gradeći rete calcanareae. Daje sljedeće grane: 1. Rr.musculares  47. A. FEMORALIS 2. A. nutritia fibulae 3. Ramus communicans 4. Ramus perforans 5. Rr. malleolares laterales.  50. A. TIBIALIS ANTERIOR A.TIBIALIS ANTERIOR A. tibialis anterior je prednja terminalna grana a. popliteae. Proteže se od arcus tendineus m. solei do retinaculum extensorum inferius (lig. cruciforme cruris) gdje daje terminalnu granu a. dorsalis pedis. Leži u sulcus cruralis medialis, praćena sa 2 vv. tibiales anteriores i n. fibularis profundus koji je u gornjem dijelu lateralno, a prema dolje je križa sprijeda i dolazi medijalno. Svojim tokom leži na membrana interossea cruris. Daje sljedeće grane: 1. Rr. musculares 2. A. reccurens tibialis anterior 3. A. reccurens tibialis posterior * 4. A. malleolaris anterior medialis 5. A. malleolaris anterior lateralis. 6. A. dorsalis pedis. A. TIBIALIS POSTERIOR A. tibialis posterior je stražnja terminalna grana a. popliteae. Proteže se od arcus tendineus m. solei, teče stražnjom stranom potkoljenice na m. tibialis posterior, a između m. flexor digitorum lonngus et m. flexor hallucis longus, te se iznad canalis tarsi podijeli na 2 terminalne grane. Kolateralne grane su: 1. Rr. musculares 2. A. nutritia fibulae 3. A. reccurens tibialis medialis 4. Ramus circumflexus fibulae 5. Ramus communicans 6. Rr. malleolares mediales 7. Rr. calcanei Terminalne grane su: 1. A. plantaris medialis 2. A. plantaris lateralis  52. A. DORSALIS PEDIS A.DORSALIS PEDIS A. dorsalis pedis je direktni nastavak a. tibialis anterior. Proteže se od retinaculum extensorum inferius (lig. cruciforme cruris) do proksimalnog kraja I (prvog) međukoštanog prostora, odakle se nastavlja kao a. metatarsea perforans (a. dorsalis profunda). Leži na dorsumu stopala na samim kostima pokrivena facijom i kožom. Daje sljedeće grane: 1. Aa. tarseae mediales 2. A. tarsea lateralis 3. A. arcuata 4. A. metatarsea perforans A. arcuata odlazi od a. dorsalis pedis prije njenog kraja, zavija lateralno i anastomozira sa tarsea lateralis i a. plantaris lateralis. Sa ovog konkaviteta prema gore odlaze ogranci koji grade rete dorsale pedis, a sa konveksiteta odlaze aa. metararseae dorsales za II, III i IV međukoštani prostor. Aa. metatarseae dorsales se distalno dijele na po dvije aa. digitales dorsales. A. dorsalis digiti quinti lateralis odlazi od a. tarseae lateralis, a a. metatarsea dorsalis prima (I) odlazi od a. dorsalis pedis. A. metatarsea perforans je terminalna grana a. dorsalis pedis koja ide kroz proksimalni dio I međukoštanog prostora na plantu pedis gdje se spaja sa završetkom a. plantaris lateralis gradeći tako arcus plantaris. AA. PLANTAE PEDIS AA. plantae pedis su dvije terminalne grane a. tibialis posterior koje se odvajaju prije njenog ulaska u canalis tarsi. To su: a. plantaris lateralis et a. plantaris medialis. A. plantaris medialis je medijalna terminalna grana a. tibialis posterior, koja počinje ispred canalis tarsi, prolazi kroz medijalni (tibijalni) dio canalis tarsi idući uz medijalni rub stopala, te se na njegovoj sredini podijeli na dva ogranka: 1. Ramus profundus koji ide u arcus plantaris 2. Ramus superficialis A. plantaris lateralis je lateralna terminalna grana a. tibialis posterior, koja počinje ispred canalis tarsi, prolazi kroz lateralni dio canalis tarsi idući uz lateralni rub stopala, a potom zavija prema medijalno poput luka, te anastomozira sa a. metatarsea perforans koja dolazi od a. dorsalis pedis, čineći tako arcus plantaris. Arcus plantaris je luk kojeg formiraju a. plantaris lateralis i a. metatarsea perforans. Od njega odlaze aa. metatarseae plantares koje teku kroz odgovarajuće koštane prostore, a  52. A. DORSALIS PEDIS na njihovim distalnim krajevima daju po dvije aa. digitales plantares. Lateralno od četvrte metatarzalne arterije, sa arcus plantaris odlazi još i a. plantaris lateralis digiti quinti. Od prve metatarzalne arterije odlazi prema medijalnom rubu prvog prsta a. plantaris medialis hallucis. Od arcus plantaris odlaze i rr. perforantes koji anastomoziraju sa aa. metatarseae dorsales.  54. PLUĆNE VENE / W. PULMONALES VV. PULMONALES Vv. pulmonales odvode oksigenovanu (arterijsku) krv iz oba pluća u lijevi atrij. Protežu se od hilusa pluća do atrium sinistrum. To su kratke vene, tankog zida, izlaze iz hilusa pluća ispod i ispred bronchusa i aa. pulmonales, a ulaze u lijevi atrij. Ima ih 4-5 i dijele se na: 1. Vv. pulmonales dextrae - dvije ili tri 2. Vv. pulmonales sinistrae - dvije Sistem plućnih vena nije zatvoren niti odijeljen od drugih venoznih sistema. Tako vv. pulmonales primaju pojedine vv. bronchiales, vv. međiastinales, kao i jednu v. pericardiacu. Prema tome, oksigenovana (arterijska) krv u plućnim venama miješa se malom količinom redukovane (venske) krvi koja dolazi u vv. pulmonales preko pomenutih grana. V. CAVA SUPERIOR V. cava superior je stablo dugo 4 - 5 cm koje skuplja krv iz gornje polovine tijela, a tu krv su prethodno razdijelile aa. carotides communes, aa. subclaviae, aa. intercostales. V. cava superior nastaje spajanjem v. brachiocephalicae dextrae et sinistrae, a pored njih prima još i v. azygos koja skuplja krv iz stražnjeg i bočnog zida trupa, kao i vv. pericardiacae (anteriores) i vv. međiastinales (anteriores). Smještena je u mediastinum superius, desno od aortae ascendens, ispred bronchus principalis dexter, a iza desnog ruba sternuma. Sa njene desne strane prolazi n. phrenicus, a također leži desna pleura i pulmo dexter. U visini trećeg sternokostalnog zgloba v. cava superior ulazi u desni atrij. Ušće ove vene ne posjeduje zaliske. VV. BRACHIOCEPHALICAE Vv. brachiocephalicae nastaju spajanjem v. subclaviae i v. iugularis internae na mjestu koje se zove angulus venosus, a koje se nalazi iza art. sternoclavicularis. Protežu se do iza medijalnog kraja prvog desnog rebra, zbog čega je v. brachiocephalica dextra kraća od v. brachiocephalicae sinistrae. Tu se spajaju i formiraju v. cavu superior. Primaju sljedeće vene vrata i thoraxa: 1. V. vertebralis 2. V. thyreoidea impar  57. V. AZYGOS 3. Vv. thyreoideae inferiores 4. V. cervicalis profunda 5. V. intercostalis suprema 6. Vv. thoracicae internae Osim ovih, primaju i manje vene iz medijastinalnih organa kao što su: 1. Vv. thymicae 2. Vv. pericardiacae 3. Vv. pericardiacophrenicae 4. Vv. mediastinales 5. Vv. tracheales 6. Vv. oesophageae 7. Vv. bronchiales anteriores V.AZYGOS V. azygos prikuplja krv iz stražnjeg zida trupa (thoraxa) i to na desnoj strani. Počinje u lumbalnoj regiji kao v. lumbalis ascendens dextra koja anastomozira sa v. iliaca communis. V. lumbalis ascendens dextra se penje prema gore povezujući međusobno vv. Lumbales, koje ulaze u v. cavu inferior, potom prolazi kroz dijafragmu između lig. arcuatum medianum dextrum i lig. arcuatum mediale dextrum skupa sa truncus symphaticusom. Dalje ide kroz mediastinum posterius uz columnu vertebralis desno od aortae i ductus thoracicusa sve do T3 kralješka. Tu okreće prema naprijed iznad desnog bronhusa i ulazi u v. cavu superior. Na svom putu kroz mediastinum posterius, v. azygos sprijeda križa aa. intercostales i prima w. intercostales dextrae, osim inih iz I i II interkostalnog prostora koje se skupe i grade v. intercostalis supremu koja ulazi u v. brachiocephalicu dextru. V. azygos prima još i: w. oesophageae, w. bronchiales dorsales, te mnoge dr. vene iz mediastinum posteriusa. V. azygos predstavlja i važan anastomotski put između v. cavae superior i v. cavae inferior. V. HEMIAZYGOS V. hemiazygos prikuplja krv iz stražnjeg zida trupa i to na lijevoj strani. Počinje u lumbalnoj regiji kao v. lumbalis ascendens sinistra, penje se prema gore i prolazi kroz dijafragmu između lig. arcuatum medianum sinistrum i lig. arcuatum mediale sinistrum zajedno sa truncus symphaticusom. Dalje ide kroz mediastinum posterius uz lijevu stranu columnae vertebralis i križa sprijeda aa. intercostales, te prima w. intercostales sinistrae. U visini T9 ili T8 kralješka zavije na desnu stranu, prolazi iza aortae i ductus thoracicusa, te se ulije u v. azygos. Gornje w. intercostales sinistrae grade zasebnu v. hemiazygos accesoria koja anastomozira sa v. brachiocephalica sinistra i ulazi u v. hemiazygos ili ide direktno u v. azygos. 59. V. CAVA INFERIOR Također, gornje 3 ili 4 vv. intercostales sinistrae mogu formirati i v. intercostalis suprema sinistra, koja ulazi direktno u v. brachiocephalicu sinistru.  57. V. AZYGOS V.CAVA INFERIOR V. cava inferior je glavna vena koja skuplja krv iz donjeg dijela tijela koji se nalazi ispod srca i dijafragme, tj. iz organa i zidova abdomena, donjeg dijela leđa i iz donjih ekstremiteta. Počinje u visini discus intervertebralis između L4/L5 kralješka, a nastaje spajanjem v. iliaca communis dextrae et v. iliaca communis sinistrae. Ide prema gore i desno, prateći aortu abdominalis kojoj ide sa desne strane i nešto nadesno od medijalne linije uz columnu vertebralis. Svojom stražnjom stranom pokriva truncus symphaticus abdominalis, a gore n. splanchicus maior et minor. Sprijeda je pokrivena parijetalnim peritoneumom, a u donjem dijelu je križa radix mesenteri, a iznad toga se između nje i peritoneuma nalaze pancreas i duodenum, dok između njih i v. cavae inferior silazi koso dolje i desno v. spermatica dextra. Iznad pancreasa v. cava inferior pokrivena je primarnim peritoneumom, pa omeđuje sa stražnje strane foramen omentale (foramen epiploicum Winslowi). Dolazi do donje strane jetre, te ide stražnjom stranom jetre uložena u sulcus v. cavae inferior. Nakon što izađe iz sulcusa, prolazi kroz foramen v. cavae inferior na dijafragmi, zavije nešto lijevo i naprijed, te se ulije u atrium dextrum u visini trupa T9 kralješka. Ušće v. cavae inferior zatvora jedan zalistak valvula v. cavae inferior Eustachii. V. cava inferior na svom putu prima parijetalne i visceralne ogranke. Parijetalni ogranci skupljaju krv iz zidova trbušne šupljine, dok visceralni ogranci skupljaju krv iz organa trbušne šupljine i zdjelice. Parijetalni ogranci v. cavae inferior su: 1. Vv. lumbales (4 desne i 4 lijeve) 2. Vv. phrenicae inferiores (desna i lijeva)  59. V. CAVA INFERIOR 3. Vv. iliacae communes (dextra et sinistra) Visceralni ogranci v. cavae inferior su: 1. V. spermatica/testicularis dextra (ovarica) 2. Vv. renales 3. V. suprarenalis dextra (lijeva se uljeva u v. renalis sinistru) 4. Vv. hepaticae  60. V. PORTAE / SISTEM V. PORTAE SISTEM V.PORTAE Sistem v. portae čine: V. portae hepatis Korjenovi v. portae Terminalne grane v. portae Pritoke v. portae Pomoćne portalne vene V. PORTAE HEPATIS je dovodni funkcionalni krvni sud jetre. Nastaje iza vrata pancreasa spajanjem v. mesentericae superior, v. mesentericae inferior i v. lienalis. Zapravo se prvo v. mesenterica inferior ulije u v. lienalis, a potom se v. lienalis spoji sa v. mesentericom superior obrazujući v. portae hepatis. Ovo znači da v. portae grade vene abdominalnog dijela kanala za varenje, što dovodi do toga da sva krv abdominalnog dijela kanala za varenje mora prvo proći kroz jetru, a tek nakon toga ući u v. cavu inferior i srce. V. portae hepatis počinje iza vrata pancreasa i teče prema gore i desno, prolazi iza pars superior duodeni, ulazi u lig. hepatoduodenale (u kojem leži između i nešto iza ductus choledochus i a. hepaticae propriae), prolazi kroz njega i dolazi do donje strane jetre gdje se dijeli na terminalne grane ramus dexter et ramus sinister, koje ulaze u jetru kroz portu hepatis. KORIJENI V. PORTAE HEPATIS su vene koje je formiraju. Tu spadaju: 1.V. mesenterica superior, koja prikuplja krv iz želuca, tankog crijeva, desne polovine debelog crijeva i pankreasa. 2.V. lienalis (splenica), koja prikuplja krv iz slezene, duodenuma, pankreasa i dijela želuca. 3.V. mesenterica inferior, koja prikuplja krv iz lijeve polovine debelog crijeva i iz rektuma. TERMINALNE / ZAVRŠNE GRANE V. PORTAE HEPATIS ulaze u jetru kroz portu hepatis, a postoje dvije i to: Ramus Dexter, koja je kraća od lijeve i vaskularizira lobus dexter, lobus caudatus i lobus quadratus hepatis. Ramus sinister koji vaskularizira lobus sinister hepatis. Ove završne grane se u jetrenom parenhimu podijele na w. interlobulares, koje teku kroz interlobularne prostore i šalju završne grančice u susjedne jetrene režnjiće, a ove se grančice se u jetrenim režnjićima nastavljaju kapilarima v. centralis lobuli. Vv. centrales lobuli ulaze  61. ANASTOMOZE Y. PORTAE HEPATIS u sabirne vene, a ove se skupljaju u još veće vene i formiraju w. hepaticae koje odlaze u v. cava inferior. PRITOKE V. PORTAE HEPATIS su: V. gastrica dextra (prima v. prepyloricu) V. gastrica sinistra (prima v. pyloricu) Vv. paraumbilicales V. prepylorica ( pritoka v. gastricae dextrae) V. cystica V. umbilicalis (u fetalnom dobu) POMOĆNE PORTALNE VENE su mali sudovi, koji dolaze iz zidova trbušne šupljine i trbušnih organa, a završavaju u jetrenom parenhimu. To su: Vv. lig. falciforme (dolaze iz dijafragme u jetru kroz ovaj ligament) Vv. lig. triangulare sinistrum (dolaze iz stubova dijafragme u jetru kroz ovaj ligament) Vv. lig. teres hepatis (iz predjela pupka u jetreni parenhim ili v. portae) Parabilijarne vene (od arcus venosus pancreaticoduodenalis posterior)  62. VENE DONJIH EKSTREMITETA V. portae hepatis je terminalni krvi sud, pošto njene završne grane ne anastomoziraju međusobno. Zbog toga su važne anastomoze v. portae sa drugim sistemima, jer se u slučaju portalne opstrukcije krv iz abdominalnog dijela kanala za varenje preusmjerava i odlazi u šuplje vene zaobilazeći jetru. Portokavalne anastomoze nalaze se u: 1. ZIDOVIMA trbušne šupljine 2. ORGANIMA trbušne šupljine ANASTOMOZE U ZIDOVIMA TRBUŠNE ŠUPLJINE nalaze se u: 1. Prednjem trbušnom zidu, gdje anastomoziraju vv. paraumbilicales (pripadaju sistemu v. portae hepatis) sa potkožnim trbušnim venama, koje se uljevaju u v. epigastricu superior (pripada sistemu v. cavae superior), odnosno u v. epigastricu inferior, v. epigastricu superficialis i v. circumflexa ilium profunda (pripadaju sistemu v. cavae inferior). Stvaraju caput medusae. 2. Stražnjem trbušnom zidu, gdje anastomoziraju vv. lumbales (pripadaju sistemu v. cavae inferior) sa venama sekundarno peritonealnih organa (pankreas, duodenum, colon ascendens, colon descendens) koji pripadaju sistemu v. portae hepatis. Osim toga u retroperitonealnom prostora postoje male vene tzv. Retziusove vene, koje povezuju korjenove mezenterijalnih vena (pripadaju sistemu v. portae hepatis) sa korjenovima v. azygos i v. hemiazygos (pripadaju sistemu v. cavae superior et v. cavae inferior). ANASTOMOZE U ORGANIMA TRBUŠNE ŠUPLJINE nalaze se u: 1. Predjelu cardije želuca, gdje anastomoziraju v. gastrica sinistra (pripada sistemu v. portae hepatis) i vv. oesophageae (pripadaju sistemu v. cavae superior). V. gastrica sinistra također anastomozira sa v. phrenica inferior sinistra (pripada sistemu v. cavae inferior). Ukoliko se ove prošire, vv. oesophageae mogu prsnuti i povraća se krv. 2. Predjelu rektuma, gdje anastomoziraju vv. rectales superiores (pripadaju sistemu v. portae hepatis) i vv. rectales inferiores et vv. rectales mediae (pripadaju sistemu v. cavae inferior). Ukoliko se prošire, dolazi do pojave hemoroida.  61. ANASTOMOZE Y. PORTAE HEPATIS Vensku krv donjih ekstremiteta skoro u potpunosti prikuplja v. femoralis. V. femoralis kroz lacunu vasorum ulazi u zdjelicu i nastavlja se kao v. iliaca externa. Vensku krv iz medijalnog dijela bedra prikuplja v. obturatoria, a iz stražnjeg dijela bedra v. glutea inferior. Ostale vene donjih ekstremiteta možemo podijeliti na POVRŠNE i DUBOKE. Površne vene se nalaze pod kožom i nemaju odgovarajućih arterija, dok duboke vene prate arterije. POVRŠNE VENE počinju na planti i na dorsum pedis sa po jednom venoznom mrežom. Na planti pedis nalazi se rete venosum plantare od koje odlaze jače grane prema medijalnoj i lateralnoj strani. Sa svakog prsta idu po dvije vv. digitales plantares, koje se spajaju sa vv. digitales communes plantares i uljevaju se u arcus venosus plantaris, koji se nalazi iza korijena prstiju. Na dorsum pedis nalazi se rete venosum dorsale, koju grade vv. metacarpeae dorsale i vv. digitales communes pedis koje nastaju spajanjem vv. digitales pedis dorsales, a u njih se uljevaju i vv. intercapitulares koje odlaze sa plantarne strane od vv. digitales communes plantares. Krv iz ove venozne mreže skuplja se u poprečnu granu, koja gradi arcus venosus dorsalis pedis. Od arcus venosus dorsalis pedis odlaze dvije glavne površne vene: 1. V. saphena parva, koja polazi sa lateralnog kraja arcusa i ide lateralnom stranom stopala, ispod i iza malleolus lateralis, lateralnom i stražnjom stranom potkoljenice te ulazi u fossu popliteu ,gdje se uljeva u v. popliteu. 2. V. saphena magna polazi sa medijalnog kraja arcusa i ide medijalnom stranom stopala, ispod malleolus medialis, medijalnom stranom noge prema gore, prolazi kroz hiatus saphenus i uljeva se u v. femoralis. Na svom putu prima okolne potkožne vene, vv. pudendae externae,vv. dorsales penis (clitoridis) superficialis (subcutaneae), v. epigastrica superficialis, v. circumflexa ilium superficialis, v. saphena accesoria. V. saphena magna anastomozira sa v. saphena parva i dubokim venama donjih ekstremiteta. DUBOKE VENE potpuno odgovaraju arterijama, tako da svaku arteriju prate po dvije vene, ali samo do v. popliteae. Iznad nje su samo kolateralne grane dvostruke, a glavna vena je jednostruka. Na planti pedis imamo dvostruki arcus venosus plantaris od kojed odlaze vv. plantares mediales et vv. plantares laterales koje formiraju w. tibiales posteriores.  62. VENE DONJIH EKSTREMITETA Na dorsum pedis iz rete venosum dorsale pedis odlaze v. arcuata i v. dorsalis pedis koje se spajaju i grade vv. tibiales anteriores. Iz rete venosum dorsale pedis odlaze i vv. fibulares anteriores, koje probijaju membranu interosseu i nastavljaju se straga kao vv. fibulares. Sve ove vene dvostruko prate istoimene arterije, primaju kolateralne ogranke i spajaju se međusobno formirajući v. popliteu. V. poplitea leži u fossi poplitei, prima v. saphenu parvu, ide prema gore i nastavlja se kao v. femoralis. V. femoralis ide prema gore, prolazi kroz canalis adductorius, leži u trigonum femorale, prima v. saphenu magnu i okolne kožne vene, prolazi kroz lacunu vasorum i nastavlja se kao v. iliaca externa. 61. ANASTOMOZE Y. PORTAE HEPATIS