Anatomija srca

Ušće gornje šuplje vene u desni atrij srca.

Ušće donje šuplje vene u desni atrij srca.

Ušće koronarnog sinusa u desni atrij srca.

Mali otvori u desnom atriju kroz koje se ulijevaju male srčane vene.

Fibrozni snop u desnom atriju koji povezuje lijevi zid atrija i valvulu v. cavae inferior.

Trokutasto područje u desnom atriju omeđeno tendo Todari, valvula sinus coronarii i septalnim kuspisom valvae tricuspidalis. U njemu se nalazi AV čvor.

Udubljenje na septumu interatriale, ostatak foramen ovale.

Ostatak valvule foramen ovale, polumjesečast rub na septumu interatriale.

Pregrade koje dijele srce na atrije i ventrikula.

Razdvaja atrije na desni i lijevi.

Razdvaja ventrikula na desni i lijevi. Sastoji se od mišićnog i vezivnog dijela.

Tanji dio sept. interatriala koji odgovara fossile ovalis.

Građen je od mišićnog sloja. Nalazi se u donjem dijelu ventrikula.

Nalazi se na gornjem dijelu ventrikula. Građen je od vezivnog tkiva.

Fibrozna struktura na kojoj su pričvršćeni kuspisi i srčana muskulatura.

Fibrozni prstenovi koji okružuju ušća srca.

A. radialis je jedna od tri terminalne grane a. cubitalis, koja se proteže od lakta, prolazi kroz prednji dio podlaktice i završava u ruci formirajući duboki dlanovni luk.

A. radialis daje grane koje opskrbljuju mišiće prednje strane podlaktice, zglob šake, dlan i prste.

A.ulnaris je medijalna terminalna grana a. cubitalis, koja se proteže od lakta, prolazi kroz medijalni dio (unutarnju stranu) podlaktice i završava u ruci formirajući površni dlanovni luk.

A. ulnaris daje grane koje opskrbljuju mišiće prednje strane podlaktice, zglob šake, dlan i prste.

Arcus palmaris superficialis je površni arterijski luk na dlanu, koji se formira od terminalne grane a. ulnaris i a. radialis.

Arcus palmaris superficialis od njega polaze arterije koje opskrbljuju prste.

Arcus palmaris profundus je duboki arterijski luk na dlanu, koji se formira od terminalne grane a. radialis i a. ulnaris.

Arcus palmaris profundus od njega polaze arterije koje opskrbljuju sredinu dlana i prste.

A.mesenterica inferior je visceralna grana aortae abdominalis. Ona snabdijeva krvlju debelo crijevo, od lijeve fleksure kolona do rektuma.

A.iliaca communis je jedna od terminalnih grana aortae abdominalis. Ona se dijeli na a.iliaca internu i a.iliaca externu.

A.iliaca interna je unutrašnja terminalna grana a.iliacae communis. Snabdijeva zdjelične organe i zdjelične zidove.

Prednja glavna grana a.iliacae interne snabdijeva organe zdjelice i uključuje a.umbilicalis, a.vesicales inferiores, a.ductus deferens (a.uterina), a.rectalis inferior, a.pudenda interna.

Stražnja glavna grana a.iliacae interne snabdijeva mišiće zdjelice i uključuje a.iliolumbalis, a.sacralis lateralis, a.glutea superior, a.glutea inferior, a.obturatoria.

A.iliaca externa je vanjska terminalna grana a.iliacae communis. Snabdijeva donji ekstremitet.

A.pudenda interna, grana prednje glavne grane a.iliacae interne, snabdijeva spolne organe. Od nje odlaze a.analis, a.perinealis, a.penis (clitoridis).

A.penis (clitoridis) se dijeli na kolateralne (a.bulbipenis, a.urethralis) i terminalne (a.profunda penis (clitoridis), a.dorsalis penis (clitoridis)) grane.

Vanjska terminalna grana arterije ilijačne zajedničke (a. iliacae communis). Prostire se od zgloba sakroilijačnog (art. sacroiliaca) do ligamenta ingvinalnog Poupartija, gdje se nastavlja kao a. femoralis. Nalazi se na medijalnom rubu mišića m. psoas maiora, pokrivena peritoneumom, i daje male grane za ovaj mišić, limfne čvorove i subperiotonealno vezivo.

Direktni nastavak a. iliacae externae. Prostire se od ligamenta ingvinalnog Poupartija, prolazi kroz lacunu vasorum lateralno od v. femoralis i medijalno od fascije iliopectineae, teče kroz trigonum femorale, ulazi u canalis adductorius zajedno sa v. femoralis i n. saphenus (VAN raspored, tj. vena medijalno, arterija iza i lateralno, a najlateralnije nerv) i teče do hiatus adductoriusa odakle se nastavlja u fossu popliteu kao a. poplitea.

Direktni nastavak a. femoralis. Prostire se od hiatus adductoriusa do tetivnog luka m. soleusa. Leži u fossa poplitea, kao najdublje postavljen element. Iznad nje i lateralno nalazi se v. poplitea, a iznad njih i najlateralnije nalazi se n. ischiadicus, odnosno n. tibialis kao grana istog.

Lateralna terminalna grana a. popliteae. Polazi ispod m. popliteusa, teče između m. flexor hallucis longusa i m. tibialis posterior do lateralne strane kalkaneusa, gdje završava kao rami calcanei, gradeći rete calcanareae.

Prednja terminalna grana a. popliteae. Prostire se od tetivnog luka m. soleusa do donjeg retinaculuma ekstenzora (lig. cruciforme cruris) gdje daje terminalnu granu a. dorsalis pedis. Leži u sulcus cruralis medialis, praćena sa 2 vv.

Grane a. iliacae externae

Grane a. femoralis

Grane a. popliteae

V.portae hepatis je glavni dovodni krvni sud jetre. Nastaje spajanjem v.mesentericae superior, v.mesentericae inferior i v.lienalis. Ove vene skupljaju krv iz organa za varenje, što znači da sva krv iz gastrointestinalnog trakta mora prvo proći kroz jetru prije nego što se vrati u srce.

Korijeni v.portae hepatis su tri velike vene koje se spajaju i formiraju v.portae hepatis. To su v.mesenterica superior, v.lienalis i v.mesenterica inferior. Svaka od ove tri vene prikuplja krv iz različitih dijelova gastrointestinalnog trakta.

Terminalne grane v.portae hepatis su ramus dexter i ramus sinister. Ove grane se granaju unutar jetre i opskrbljuju lobus dexter, lobus caudatus, lobus quadratus i lobus sinister jetre.

Pritoke v.portae hepatis su manji krvni sudovi koji se ulijevaju u v.portae hepatis. Neki primjeri pritoka su v.gastrica dextra, v.gastrica sinistra, vv.paraumbilicales, v.prepylorica, v.cystica.

Pomoćne portalne vene su manji krvni sudovi koji su povezani sa v.portae hepatis. Oni mogu služiti kao alternative ako postoji blokada u v.portae hepatis.

Anastomoze v.portae hepatis su spojevi između v.portae i sistema v.cava inferior. Ove anastomoze mogu biti važne u slučaju blokade u v.portae hepatis.

Portalna hipertenzija je povećani pritisak u v.portae hepatis. To može biti uzrokovano obstrukcijom v.portae ili cirozom jetre. Portalna hipertenzija može dovesti do različitih komplikacija, kao što su ascites, varikoziteti jednjaka i hepatička encefalopatija.

Portalno oticanje je nakupljanje teчности u trbuhu uzrokovano portalnom hipertenzijom. Ova nakupljena tečnost se naziva ascites i može dovesti do trbušne distenzije i bolova.