UZIR SKRIPTA PDF

**SKRIPTA UZIR** 1. **ZNANOST** skup sistematiziranih i argumentiranih znanja; skup spoznajnih činjenica, pojmova, načela, podataka, informacija, teorija, zakona i zakonitosti; predmet izučavanja -- objektivna stvarnost → priroda i društvo; smještaj u određeno povijesno razdoblje; p...

**SKRIPTA UZIR** 1. **ZNANOST** skup sistematiziranih i argumentiranih znanja; skup spoznajnih činjenica, pojmova, načela, podataka, informacija, teorija, zakona i zakonitosti; predmet izučavanja -- objektivna stvarnost → priroda i društvo; smještaj u određeno povijesno razdoblje; primjena objektivnih metoda; temeljni cilj i svrha: spoznaja zakona i zakonitosti o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti prirodnih i društvenih pojava + maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse. - znanost o spoznaji -- epistemologija/gnoseologija - karakterizacija znanosti kako bi se došlo do spoznaje: 1. aktivnost u skladu sa znanstvenim obilježjima 2. znanstveni način razmišljanja 3. znanstveni stil 4. korištenje znanstvene metode - znanost je uvijek hipotetična 2. **OBILJEŽJA ZNANOSTI**\ društveni karakter -- interes cijelog društva (čovječanstva); jedinstvenost i kreativnost -- prožimanje svih znanstvenih područja (univerzalnost) te ništa bez kreativnosti; dinamičnost-- razvoj znanosti, kritičko preispitivanje prošlosti, uvođenje promjena; timski rad -- svjesno i ciljano udruživanje, interdisciplinarnost, multidiscipliniranost, transdiscipliniranost, metadisciplinarnost; sustavnost i objektivnost -- pristup → rezultat; preciznost i pouzdanost -- argumentacija, točnost, savjesnost; znanost kao dio kulture -- čimbenik razvoja, "nacionalna znanost"; etičnost -- u svim fazama znanstvenog rada. - Enciklopedisti -- oni koji su znali sve o različitim znanostima 3. **ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD** istraživanje i sustavno traganje za činjenicama iz kojih se mogu izvesti određena znanstvena načela i zakonitosti - znanost su REZULTATI do kojih se dolazi znanstvenoistraživačkim radom - ZNANJE ↔ ZNANOST - Znanje je opravdano vjerovanje 4. **ZNANSTVENI NAČIN MIŠLJENJA** - pozitivizam -- sve što postoji oko nas može se spoznati mjerenjem (matematički dokazati); svodi se na pojašnjenje pojave - hermeneutika/fenomenologija -- postoje stvari koje se ne mogu izmjeriti/izračunati, pojavu je potrebno razumjeti; teži razumijevanju u kontekstu - Sastoji se od 2 elementa: 1. Pretpostavke -- ono što pretpostavljamo i koje su posljedice - mora biti u skladu s razumom - racionalnost, argument, pretpostavka, statistički način mišljenja -- vodi do induktivnih i deduktivnih načina na kojima možemo nešto zaključiti 2. Hodogram/redoslijed -- razmišljanje na znanstveni način; sastoji se od 4 koraka: - 0\. korak: uočavanje pojave u objektivnoj stvarnosti ( sve pojave su predmet objektivne stvarnosti) - 1\. korak: postavljanje pitanja -- najčešće pitanje „Zašto?" - 2\. korak: postavljanje hipoteze -- prvotni odgovor na postavljeno pitanje - 3\. korak: testiranje hipoteze -- dolaženje do spoznaje je li ta hipoteza ispravna, ako je, prihvaća se kao znanje, ako nije, odbacujemo hipotezu i stvaramo novu dok ne dođemo do prihvatljive hipoteze 5. **ZNANSTVENI STIL** - rad treba imati: jasnoća, preciznost i jednoznačnost, jednostavnost, točnost, sažetost, logičnost, nepristranost - kako ga trebamo koristiti: glagolsko vrijeme, aktiv-pasiv, prvo-treće lice, skraćenice, žargon 6. **ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA** - objavljivanje članaka u znanstvene časopise - IMRAD -- introductions, methods, results and discussions - sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, skupovima i sl. - recenzije, ekspertize, elaborati itd. -- skriveni dio znanosti - osobna komunikacija -- komunikacijski obrazac u akademskoj zajednici - popularizacija znanosti - nove tehnologije u znanstvenoj komunikaciji 7. **SUSTAV ZNANOSTI U RH** - Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (prije: Nacionalno vijeće za znanost): - najviše je stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u RH - misija - prati razvitak i utvrđuje znanstvena i umjetnička područja i polja, imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća te matične odbore za pojedina polja - Agencija za znanost i visoko obrazovanje: - potiče društveni razvoj RH podržavanjem kvalitetnog i međunarodno prepoznatog visokog obrazovanja i znanosti - Hrvatska zaklada za znanost (prije: Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvitak Republike Hrvatske): - nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH - misija - promocija znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u RH te potpore znanstvenim, visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima - Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (prije: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju): - dioničko društvo za izdavanje i tiskanje službenoga lista RH, službenih i drugih tiskanica te za trgovanje školskim i uredskim priborom - ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih: - znanstveni sustav koji pokreće gospodarski i društveni rast i razvoj; snažna podrška i osnaživanje mladih usmjerena na  podizanje kvalitete života mladih - misija - podupire ukupni razvoj RH osiguravanjem uvjeta: za odgoj i obrazovanje, kvalitetno strukovno obrazovanje koje odgovara na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada, za razvoj znanosti temeljen na izvrsnosti i međunarodnoj kompetetivnosti 8. **PREMA PODJELAMA ZNANOSTI** - kriterij podjele -- sadržajni kriterij - univerzalne ili opće znanosti -- nemaju predmetno područje (filozofija i teologija) - pojedinačne znanosti -- ograničeno područje stvarnosti kao predmet; 2 kategorije: 1. formalne znanosti -- imaju područje koje je upotrebljivo puno šire od samoga predmeta; logika, matematika, metodologija\... 2. sadržajne znanosti; 3 kategorije: - prirodne znanosti -- pomatraju stvari kako ih nalazimo "po prirodi" - humane znanosti -- promatraju čovjeka kako sam sebe mijenja - duhovne znanosti -- promatraju djela ljudske duhovne djelatnosti 9. **O PODJELAMA ZNANOSTI** - prema spoznaji se dijeli na: 1. iskustvena - ograničena na polje iskustva; ukoliko se oslanja na mjerenje ili matematički proračun naziva se egzaktna znanost 2. spekulativna - misaonim nastojanjima teži se preko iskustvenih granica na društveni karakter -- interes cijelog društva (čovječanstva) - prema načinu dolaska do spoznaje: 1. fundamentalne - teorijske znanosti; spoznaja onoga što postoji neovisno o našem mišljenju 2. normativne -- praktične znanosti; postavljaju norme za ljudsko mišljenje, htijenje i djelovanje 3. primijenjene - iskorištavaju ishode i uspjehe znanosti za tehniku, medicinu itd. - podjela znanosti na područja, polja i grane -- prema pravilniku - znanstvena područja: 1\. PRIRODNE ZNANOSTI 2\. TEHNIČKE ZNANOSTI 3\. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4\. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5\. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6\. HUMANISTIČKE ZNANOSTI - polja: matematika, fizika, pravo itd. - informacijske znanosti -- polje 5.04; ima 7 grana: arhivistika i dokumentalistika, informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, leksikografija i enciklopedistika, muzeologija, organizacija i informatika, informacijsko i programsko inženjerstvo - informatologija -- grana 5.04.02 10. **VRSTE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA** - s obzirom na metodološki pristup razlikujemo: - kvantitativna istraživanja - kvalitativna istraživanja - kombinirana istraživanja (engl. mixed methods research) - s obzirom na vrstu podataka koji se prikupljaju razlikujemo: - primarna istraživanja - sekundarna - istraživanja s obzirom na vrstu podataka koji se proučavaju razlikujemo: - teorijska istraživanja - empirijska istraživanja - s obzirom na učestalost provođenja razlikujemo: - jednokratna istraživanja - longitudinalna istraživanja - s obzirom na ciljeve istraživanja razlikujemo: - izviđajna istraživanja - opisna istraživanja - uzročna istraživanja - s obzirom na obuhvat istraživanja razlikujemo: - mikroistraživanja - mezoistraživanja - makroistraživanja - megaistraživanja - s obzirom na vrijeme razlikujemo: - istraživanje prošlosti - istraživanje sadašnjosti - istraživanje budućnosti - s obzirom na objekt istraživanja razlikujemo: - \... 11. **VRSTE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA** - s obzirom na primjenjivost spoznaja razlikujemo: 1. temeljna/fundamentalna -- govori o tome gdje znanost završava - neusmjerena fundamentalna istraživanja - usmjerena fundamentalna istraživanja 2. primijenjena/aplikativna 3. razvojna/stručna (istraživanja, aktivnost) - početak istraživanja su fundamentalna istraživanja -- ne daju rezultat; nemaju tržišnu vrijednost u obliku gotovih proizvoda; objavljuju se kao znanstveni radovi; neposredno se izmjenjuju između zainteresiranih - aplikativna -- usmjerene nekom cilju; ne pridonose izgradnji teorije i često isključuju širi kontekst; usmjerena prije svega prema nekom određenom cilju, neposrednoj primjeni ili rješenju; oslanjaju se na rezultate fundamentalnih istraživanja; omogućuju operacionalizaciju ideja - razvojna -- dolazi se do rezultata; rezultat -- modeli ili prototipi kojima završava znanstveni rad - primjer: 12. **KLASIFIKACIJA ZNANSTVENIH INFORMACIJA** - podjela prema sadržaju i količini informacija: 1. Primarne informacije i publikacije -- cjeloviti izvorni radovi jednog ili više autora 2. Sekundarne informacije i publikacije (analitički pregledi) - izvodi i dijelovi podataka o primarnim radovima koji služe kao vodiči kroz znanstvenu literaturu 3. Tercijarne informacije i publikacije (signalni pregledi)-- citiraju, tj. signaliziraju postojanje bibliografske reference s naslovom primarnog dokumenta - primarne publikacije: - sadrže primarne informacije, tj. neposredne rezultate znanstvenoistraživačkog rada, nova (sa)znanja ili nove (re)interpretacije poznatih ideja i činjenica - primarne informacije sadrže i umjetnička djela, literarna, glazbena, likovna i sl. - izvorne informacije iz svih područja ljudskih djelatnosti - obuhvaćaju sadržaj koji je priredio sam autor - prolaze recenzentski postupak-- veća vjerodostojnost - orijentirana na pojedinu užu problematiku - mogu sadržavati netočne, krivo izmjerene i krivo interpretirane rezultate - krivi zaključci - primarne publikacije (objavljuju se u znanstvenim časopisima): izvorni znanstveni rad, stručni rad, znanstvena bilješka, prethodno priopćenje, (kritički) pregledni članak itd. - IMRAD struktura -- Introduction (uvod), Methods (metode), Results (rezultati), And Discussion (rasprava): 1. uvod-- Zašto se provodi dotično istraživanje? Koja su istraživačka pitanja? Koje su hipoteze, svrha i cilj dotičnog istraživanja? 2. metode-- Kada, gdje i kako je istraživanje provedeno? Koji su materijali korišteni? Koje su metode korištene?-- detaljan opis (ponovljivost) 3. rezultati-- Koji su odgovori na istraživačka pitanja? Jesu li početne hipoteze točne? 4. rasprava-- Koji je značaj odgovora na istraživačka pitanja? Kako se rezultati i njihova interpretacija uklapanju u prethodna istraživanja? Koje su perspektive daljnjih istraživanja? - sekundarne publikacije: - proizlaze iz primarne i govore o njoj - služe kao pomagalo korisnicima -- kratki uvid u sadržaj - ne navode se kao izvori - indikatori sadržaja te upućuju na sadržaj - bibliografija i bibliografska baza podataka, info guide, katalozi svih vrsta, adresari itd. - razlikujemo 3 opće vrste sažetka: 1. summary -- govori samo o zaključcima 2. abstract -- sažeti prikaz članka koji govori o svim elementima sadržaja, ali u sažetom obliku 3. opsežan sažetak/sinopsis -- strukturiran sažetak koji prikazuje detalje te je stoga detaljniji od sažetka - informacijski stručnjak može pisati sažetak, ne mora autor - vrste kraćih formi o sadržaju primarnog izvora: 1. Ekstrakt (izvod) je skraćena verzija dokumenta-- rečenice se preuzimaju iz samog dokumenta-- nema abstraktora 2. Anotacija (bibliografska napomena) je kratki komentar ili objašnjenje sadržaja dokumenta 3. Rezime je kratko preformulirani sadržaj dokumenta-- najvažniji nalazi i zaključci iz dokumenta - vrste sažetaka-- ovisno o namjeni i kriterijima podjela možemo razlikovati: 1. Informativni sažetak-- koriste se za primarne izvore koji se odnose na eksperimentalna istraživanja, pretraživanja ili preglede; navedena svrha, metodologija, rezultati i zaključci predstavljena u primarnom izvoru; redoslijed sadržaja nije unaprijed zadan 2. Indikativni sažetak-- upotrebljiviji su za uvodnike, eseje, mišljenja, knjige, materijali sa znanstvenih skupova, imenici, bibliografije, godišnjaci itd.; opisuje se svrhu rasprave i daje se suštinsko značenje sadržaja primarnog izvora 3. Kritički sažetak-- netipični oblik sažetka koji iznosi vrijednosne primjedbe na smisao primarne informacije koja se sažima; pišu ih vrhunski predmetni stručnjaci 4. Namjenski sažetak-- predočavanje sadržaja primarnog izvora interesu pojedine i posebne vrste korisnika; sadržajno ovisi o namjeni pa razlikujemo: sažimanje u svrhu razmatranja područja (discipline) istraživanja (discipline oriented summarize) i u svrhu rješavanja nekog zadatka (mission oriented summarize). 5. Mini sažetak-- vrlo kratki sažetak; sadrži indeksne pojmove; svrha - organiziranja informacija u računalnom (mrežnom) okruženju; strojno čitljiv sažetak - duljina sažetka: a. radovi, članci, dijelovi monografija i sl. do 250 riječi b. bilješke, kratka priopćenja i sl. do 100 riječi c. uvodnici, pisma uredniku i sl. do 30 riječi d. duži dokumenti kao što su monografije, disertacije i sl. do 300 riječi - ključne riječi-- dopuna naslovu i sažetku - TEZAURUS -- stručni rječnik, širi i uži pojam; npr. tvar = širi pojam, čvrsta/meka = uži pojam - tercijarne publikacije: - signali - omogućuju brži uvid u nova znanstvena i stručna područja (npr. pregledni radovi i monografije), a omogućuju im i brži i točniji rad - 2 načina: 1. signalni pregledi sadržaja periodike -- signaliziraju postojanje sadržaja 2. signalni pregledi citiranja -- taj izvor je netko citirao i koristio - bibliometrija -- kvantitativna analiza informacijskih podataka - tercijarne publikacije: leksikoni, rječnici, priručnici itd. 13. **ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE** - znanstveno istraživanje treba biti: planirano , sustavno kritičko , kontrolirano , iskustveno ispitivanje odnosa među pojavama koje su predmet istraživanja a. planirano-- znači da je promišljeno, unaprijed predviđeno b. sustavno-- predmet se ne promatra izolirano, nego u kontekstu kojemu pripada; oslanja se na prijašnje spoznaje na tome području c. kontrolirano-- svaka faza rada je pod strogim nadzorom istraživača d. iskustveno-- temelji se na činjenicama, a ne na špekulacijama e. kritičko-- realno interpretira rezultate i donosi zaključke o predmetu istraživanja; uzima u obzir ograničenja u spoznavanju - znanstvena metoda omogućuje provedbu znanstvenog istraživanja koji se svodi na postupak prikupljanja i analize podataka iz realnog života u cilju dolaženja do novih spoznaja - Istraživački problem - specifična tema zbog koje se provodi istraživanje; istraživački problem se definira, formulira i artikulira u početnoj fazi istraživanja i to u vidu jedne ili nekoliko rečenica - tema istraživanja-- širi pojam, odnosi se na opću temu; nije isto kao istraživački problem - cilj istraživanja-- namjera istraživanja - svrha istraživanja - odgovor na pitanja zašto i/ili zbog čega provodimo istraživanje - istraživačka pitanja trebaju biti tematski i sadržajno puno uže postavljena-- ona fokusiraju cilj na konkretna pitanja 14. **METODOLOGIJA, METODE** - metodologija -- znanost o metodama kao načinu istraživanja i izlaganja problematike koju znanost istražuje - razlikujemo opću i posebnu, a možemo ju promatrati s: a. teorijskog stajališta b. tehničkog stajališta -- preciznost same metode c. organizacijskog stajališta -- način provedbe; upute za provedbu - posebna se bavi posebnim metodologijama - metoda - put kojim se oblikuje i gradi znanost; njome se postiže da znanost bude sigurno, sređeno, sustavno i točno znanje - metodika-- ogranak (predmet) grane pedagogije koji proučava oblike i metode u nastavi (nastavne metode) - karakteristike znanstvenih metoda: 1. objektivnost-- prema dosadašnjim spoznajama, ali i prema novim otkrićima i rezultatima 2. pouzdanost-- leži u najvećoj mjeri u argumentiranosti stavova i postavki te njihovom dokazivanju 3. preciznost-- u svim fazama primjene određene metode 4. sustavnost-- svi elementi moraju biti funkcionalno povezani 5. općenitost-- kod utvrđivanja zakonitosti, odnosa, osobina i sl. - važno definiranje problema i ciljeva, tj. određivanje izvora podataka; podjela znanstvenih istraživanja na: a. eksplorativna/izviđajna istraživanja-- istraživanja koja se upotrebljavaju kada je predmet istraživanja (potpuno) nepoznat i teško je definirati (precizniju) hipotezu b. deskriptivna/opisna istraživanja-- uvid u određeno stanje (odnos); npr. ponašanje i stavovi korisnika; najčešće se istražuje i opisuje učestalost neke pojave c. eksplanatorna/objasnitbena istraživanja-- objašnjenje uzroka (ili posljedice) neke pojave, odnosa i sl.; traži se uzročno-posljedična povezanost (kauzalna istraživanja) - Istraživačka pitanja: 1. Koja se odnose na opisivanje: - Što je tamo? - Od čega ili kako je to napravljeno? 2. Koja se odnose na procese ili uzroke i posljedice: - Zašto se to događa? - Kako to radi? 3. Vezana za mjesto i vrijeme: - Kako je to izgledalo prije? - Kako će to izgledati? - Odakle to dolazi ili gdje ide? - Je li to isto ovdje kao i tamo? 4. Koja se odnose na ljudske aktivnosti ili kontrolu: - Što treba napraviti da se to promjeni? - Kako spriječiti da se to dogodi? - Ima li boljeg načina da se to napravi? - Ako napravimo ovo, što će se dogoditi? - Kako možemo postići više, ili napraviti lakše? 15. **KLASIFIKACIJA METODE** - 2 glavne podjele: 1. kvantitativne metode-- primjerene područjima, poljima i granama prirodnih i tehničkih znanosti; u kombinaciji s kvalitativnim primjenjive su na gotovo sva područja; matematičke i statističke metode, metode modeliranja, eksperimentalna metoda, metoda brojenja, metoda mjerenja\... 2. kvalitativne metode-- primjerene su humanističkim i društvenim znanostima; promatranje, intervjuiranje, grupne rasprave, povijesna istraživanja, studija slučaja, anketa\... - kvantitativne metode: - put prema određivanju količine, vrijednosti, broja, veličina (intenziteta) ispitivanih pojava, predmeta, odnosa i sl. - svodi se na postupak mjerenja - veličina kvantitativne varijable se uspoređuje s unaprijed dogovorenom mjernom jedinicom - predmet istraživanja - pojave, predmeti i odnosi među njima koji se mogu kvantificirati - utvrđuje objektivno postojanje prirodnih i društvenih činjenica - prvenstveno se oslanja na metodologiju - svrha -- generalizacija, predviđanje, utvrđivanje uzroka - pristup: utemeljeno na hipotezi , mijenjanje uvjeta i kontrola, korištenje formalnih instrumenata, eksperimentiranje itd. - brzo i učinkovito sređivanje iskustvene građe - precizan i sustavan opis pojava u smislu njenih rasprostranjenosti, učestalosti, intenziteta i sl. - 'točno' uočavanje veličine razlike među pojavama - SI sustav -- 7 glavnih mjernih jedinica - kvalitativne metode: - suvremeni pristup znanstvenim istraživanjima u području informacijskih znanosti teži kvalitativnom pristupu istraživanjima i interpretacije rezultata - u kvalitativnom pristupu dolazi do pomaka od metoda koje su vođene pitanjima „što" i „kako" prema onima „zašto" - prepoznaje i utvrđuje (društvenu) strukturu stvarnosti - prvenstveno utvrđuje problem - svrha -- kontekstualizacija, interpretacija, razumijevanje (npr. stavova ispitanika) - teži utvrdjivanju teorije - opisuje uzroke pojava - istraživač je instrument - i sl. - mješovite metode: - kombinacija obilježja kvalitativnih i kvantitativnih metoda - 4 vrste: 1. Konvergentno paralelni pristup-- i kvantitativni i kvalitativni pristup imaju jednaku važnost te se odvijaju u isto vrijeme, neovisno jedno o drugome; pristupi se miješaju kod interpretacije podataka; koristan pri usporedbi rezultata jednog i drugog pristupa 2. Eksplanatorni sekvencijalni pristup-- prikupljanje podataka prvo kvantitativnim, a potom kvalitativnim metodama; koristi se kako bi se uz pomoć kvalitativnih podataka razumjeli kvantitativni 3. Eksplorativni sekvencijalni pristup-- uključuje upotrebu kvalitativnog, a potom kvantitativnog istraživačkog pristupa; koristi se kako bi istraživač provodeći drugo kvantitativno istraživanje, generalizirao rezultate kvalitativnog istraživanja 4. Ugrađeni mješoviti pristup-- istraživanje se temelji na jednom od tradicionalnih pristupa (kvantitativnom ili kvalitativnom), a drugi pristup je ugrađen unutar dominantnog pristupa; svrha prikupljanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka nije u njihovom uspoređivanju, već u naglašavanju različitih aspekata istraživanja - posljedica uspješne primjene metode -- znanstveno objašnjenje - 2 vrste objašnjenja: 1. kauzalno (mehanicističko) objašnjenje pozitivizam-- težnja da se preko mjerenja, brojanja tj. bilo kakvog egzaktnog određivanja određenih pojave objasne; metoda je jedinstvena neovisno o području znanosti; matematika i fizika posjeduju (određuju) 'metodološki ideal' 2. teleološko (finalističko) objašnjenje protupozitivizam ili hermeneutika- težnja ka razumijevanju smisla ili značenja pojedinačnih pojava (događaja); društvene pojave (fenomeni) se ne mogu objasniti već razumjeti - anketni upitnik: - prikupljanje informacija, stavova, mišljenja i sl. - pitanja: a. OTVORENA b. ZATVORENA 1. ponuđeni odgovori nabrajanja 2. ponuđeni odgovori intenzitet c. MJEŠOVITA - strukura upitnika: 1. Uvod - predstaviti instituciju, temu, navesti naziv ankete, naglasiti svrhu i ciljeve istraživanja, anonimnost ispitanika, motivacija, zahvala 2. Uputstvo -- kako ispuniti upitnik -- potaknuti na objektivnost i iskrenost 3. Upitnik - uzorak: - reprezentativni dio ciljane populacije za ispitivanje - karakteristike: reprezentativnost, veličina, usmjerenost cilju istraživanja, ostvarivost, ekonomičnost - vrste uzoraka: a. jednostavan slučajni uzorak- svi imaju istu vjerojatnost b. sustavni slučajni uzorak- odabir prema sustavnom pravilu c. slojeviti slučajni uzorak- raslojavanje i randomizacija d. skupovni slučajni uzorak- grupiranje u skupove (clustere) te istraživanje skupa - analiza i prikaz rezultata: - služi za interpretaciju rezultata - statistička analiza-- dodir s kvantitativnim metodama sa svrhom uočavanja, minimizacije i ispravljanje pogrešaka prethodnih faza te obrada prikupljenih podataka u smislu njihova prikaza - prikaz rezultata: grafički, tablično, opisno i sl. - intervju: - intervju je usmena anketa - anketa ↔ intervju ↔ razgovor - u smislu provedbe intervjua razlikujemo: a. slobodni (neformalni, nestrukturirani) intervju-- vrlo blizu običnog razgovora b. standardizirani (formalni, strukturirani) intervju-- unaprijed razrađen s pripremljenim pitanjima c. individualni intervju-- samo jedan ispitanik, precizna i ciljana pitanja, isključivo kvalitativna analiza d. grupni intervju (intervju unutar fokus grupe)-- ovdje se kao glavno, nameće pitanje homogenosti grupe - neformalni (nestrukturirani)-- više u formi razgovora, nema unaprijed zadani raspored pitanja, istraživač ne zna unaprijed što će dobiti kao odgovor itd. - formalni (strukturirani)-- standardiziran, unaprijed pripremljena pitanja, zadani oblik komunikacije s ispitanikom itd. - vrste pitanja: a. osnovna (temeljna) pitanja-- vezana za fokus istraživanja b. dodatna pitanja-- radi provjere jasnoće temeljnih pitanja c. odbaciva pitanja-- služe da se uspostavi kvalitetnija komunikacija s ispitanikom ili promjena fokusa - oblikovanje pitanja: a. redoslijed pitanja b. stil, (stručni) izrazi, kompleksnost c. izbjegavati grupe pitanja u jednoj rečenici d. prilagodba dobnoj, spolnoj i obrazovnoj strukturi ispitanika - elementi „kvalitete" primijenjene metode-- vođenje intervjua, empatija, komunikativnost, pažljivo slušanje odgovora itd. 16. **HIPOTEZA** - odgovor na postavljeno pitanje, ključna os na kojoj se vrti svrha znanstvenog istraživanja - potvrđena hipoteza = znanje - nepotvrđena definicija = traži redefiniciju i postavljanje nove hipoteze - hipoteze određuju podatke koje treba koristiti u obradi, određuju statističku obradu i zaključuju cijeli istraživački dio rada - Ockhamov princip/oštrica -- hipotezu treba postaviti na najjednostavniji način u skladu s razumom (primjer vanzemaljca i gorućeg drveta) - osnovni izvori hipoteza: nužnost proširenja spoznaje, nužnost prevladavanja nedostataka već stečenih spoznaja, nužnost stalnog provjeravanja aktualnosti stečenih spoznaja - hipoteza treba biti: a. primjerena problemu-- problem je utvrditi zašto npr. studenti nedovoljno koriste informacijske izvore koji su im na raspolaganju, hipoteza ne može biti društvena uvjetovanost tog problema, ali može biti: zbog nedovoljne informiranosti o dostupnim resursima b. jasna i nedvosmislena-- postavljena na način koji dozvoljava opovrgavanje-- ne smije istodobno imati više različitih mogućnosti npr. osoba pod stresom biti će ili zaplašena, anksiozna ili tjeskoba c. najjednostavniji mogući odgovor na problem-- samo elementi nužni za objašnjenje d. provjerljiva-- ono što možemo (iskustveno) provjeriti e. razložna-- vjerojatna prije same provjere - osnovne pretpostavke za ispravnu hipotezu: 1. relevantnost-- mora omogućiti rješenje osnovnog problema istraživanja 2. provjerljivost-- misaonim postupcima, znanstvenim činjenicama ili iskustvom (empirijom) potrebno je moći potvrditi ili opovrgnuti hipotezu 3. kompatibilnost-- mora biti usuglašena s drugim, već potvrđenim ili opovrgnutim hipotezama, odbacuju se one hipoteze koje proturječe temeljnim znanjima i uvjerenjima 4. plodnost-- mora biti usmjerena objašnjavanju što više pojmova 5. jednostavnost-- treba biti što jednostavnija i razumljivija, a ne dvosmislena i ne preopćenita - pogreške kod postavljanja neprecizne hipoteze: 1. Izbjegavati preopćenito postavljene hipoteze koje se više oslanjaju na opće ciljeve istraživanja nego na precizno postavljena pitanja 2. Preusko postavljene hipoteze 3. Podaci ne odgovaraju hipotezi - postavljanje hipoteze-- nulta, afirmativna, radna, negativna\...; zaključiti možemo intuitivno ili zaključivanjem - zaključivanjem: a. induktivno-- zaključivanje na temelju neke pravilnosti koja proizlazi iz iskaza o pojedinačnim slučajevima b. analoško-- uviđajući analogiju između naizgled evidentno nepovezanih pojava c. deduktivno-- izvođenjem hipoteze iz neke teorije d. retroduktivno-- uočavanjem neke nepravilnosti koju je potrebno objasniti, tj. traži se hipoteza o početnim uvjetima kao uzrokom pojave nepravilnosti - mogućnost opovrgavanja i potvrđivanja hipoteze: 1. univerzalne hipoteze - ukoliko se javi samo jedan slučaj kontradikcije ili odstupanja takova hipoteza može biti opovrgnuta 2. egzistencijalne hipoteze - ukoliko se u skupu kontradiktornih varijabli nađe makar i jedna na temelju koje ova hipoteza može biti potvrđena 3. vjerojatnosne hipoteze - ne mogu biti potvrđene ni opovrgnute jednostavnim iskazom - Testiranje hipoteze: a. Statistička hipoteza - matematički je izraz koji predstavlja polaznu osnovu na kojoj se temelji kalkulacija statističkog testa, a testiranje hipoteze je statistički postupak kojim se određuje je li i koliko pouzdano raspoloživi podaci podupiru postavljenu pretpostavku b. Prognostički sadržaj - proces testiranja ispravnosti hipoteze često uključuje i postavljanje „prognoze" koja u pravilu ima oblik "ako... onda"; sastoji se od tri dijela: 1.ukoliko je hipoteza točna... 2.tada će se dogoditi... (prognoza) 3.unatoč... (onome što bi moglo pokazati da hipoteza nije točna) - paralogizam - nenamjeran, nesvjestan pogrješni zaključak - sofizam - pogrješan zaključak izveden tako da se doima kao ispravan 17. **METODOLOŠKI OKVIR OPOVRGAVANJA I POTVRĐIVANJA HIPOTEZE** - metoda klasifikacije - najstarija i najjednostavnija metoda; to je postupak određivanja mjesta nekog pojma u sustavu pojmova - induktivna metoda - sustavna i dosljedna primjena induktivnog načina zaključivanja; na temelju jedne ili više pojedinačnih ili posebnih činjenica izvodi se opći zaključak - deduktivna metoda - sustavna i dosljedna primjena deduktivnog načina zaključivanja; iz općih stavova i postavki izvode se posebne i/ili pojedinačne - metoda apstrakcije - misaoni postupak pri kojem se odvajaju nebitni te ističu bitni elementi i osobine (svojstva) određenog predmeta (tvari) ili pojave koja se istražuje - metoda konkretizacije - misaoni postupak suprotan apstrakciji pri kojem se predmet istraživanja konkretno razumije kao jedinstvo općeg i posebnog - metoda generalizacije - misaoni postupak pri kojem se od jednog posebnog pojma dolazi do općenitijeg - metoda specijalizacije - misaoni postupak pri kojem se od općeg pojma dolazi do novog pojma koji je uži po opsegu, ali bogatiji po sadržaju - metoda kompilacije - sistematizaciju i analizu postojećih znanstvenih spoznaja kako bi se omogućilo dublje razumijevanje određenog problema - metoda deskripcije - opisivanje i objašnjavanje pojava na temelju prikupljenih činjenica i podataka - ostale: analiza sadržaja, promatranje, eksperiment itd. 18. **PROCES ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA** - tijek znanstvenog istraživanja: prepoznavanje problema i njegovo definiranje kao podloga znanstvenom pristupu rješavanju, definiranje cilja i ako je moguće svrhe istraživanja, idejni nacrt istraživanja, definiranje i razrada etičkih aspekata istraživanja itd. - koraci u izradi pregleda literature: 1. identificiranje ključnih riječi 2. identificiranje literature o temi istraživanja (primarna i sekundarna literatura) 3. kritička evaluacija i odabir (probir) literature 4. organizacija literature (pisanje bilješki) i stvaranje baze (pročitane) literature-- mogućnost korištenja raznih platformi (Zotero, Mendeley i sl.) 5. izrada pregleda literature - proces pretraživanja: a. znati što tražite b. znati gdje tražite c. znati kako tražite d. vrjednovati rezultate pretraživanja - izvori informacija: 1. prema sadržaju: 2. po vrsti (vidi ranija predavanja) 3. online izvori informacija a. referentni izvori -- enciklopedije, rječnici, priručnici b. obrazovni izvori -- obrazovni materijali, e-učenje c. baze podataka -- bibliografske, citatne, baze s punim tekstom d. knjižnični katalozi -- popis građe dostupne u jednoj ili više knjižnica e. repozitoriji -- zbirke digitalnih materijala - provedbeni plan istraživanja-- radni nacrt istraživanja; početni (idejni) nacrt istraživanja u kojem je potrebno znanstveno postaviti istraživački problem, definirati temu, što je moguće preciznije postaviti cilj(eve) i svrhu istraživanja te postaviti istraživačka pitanja - operativni proces prikupljanja podataka s pomno isplaniranim vremenskim okvirom - hodogram istraživanja - redoslijed aktivnosti: 1. najprije napisati i detaljno opisati odjeljak Metode (npr. metode istraživanja, metode rada s korisnicima) 2. postaviti tematski okvir rada-- napisati natuknice za svaki odjeljak-- IMRAD struktura-- Introduction (uvod), Methods (metode), Results (rezultati), And Discussion (rasprava) 3. postaviti rečenični okvir članka 4. itd. - završne aktivnosti: 1. drugi ponovni pregled-- cilj: dotjerivanje stila 2. provjeriti tečnost, jasnoću, točnost, štedljivost i skladnost pisanog teksta 3. napisati konačan oblik naslova i sažetka 4. još jednom provjeriti upute autorima 5. provjeriti tablice i pripremiti konačni izgled slikovnih priloga - struktura „vinske čaše" ili „pješčanog sata" fokus, središnji dio, značaj i šire razumijevanje problema: 1. uvod -- 10% teksta 2. svršetak -- 10% teksta 3. metode i rezultati -- 20-30% 4. rasprava -- 50-60% 19. **OBLIKOVANJE BILJEŽAKA U AKADEMSKOM PISANJU** - vid argumenta -- način na koji prikazujemo podatke - dokumentacijski elementi -- u smislu sadržaja i tehničkom smislu provedbe -- opremaju tekst čitateljima za lakše razumijevanje -- obvezni dio akademskoga teksta (bilješke) - 3 kategorije bilježaka: 1. bibliografske ili dokumentarne bilješke-- čitatelja povezuju s tekstom koji smo koristili -- moraju se nužno koristiti; ukoliko se navede knjiga treba se navesti i godina izdanja 2. eksplikativne ili objasnidbene bilješke-- bilješke koje dodatno objašnjavaju tezu, dopuna pojašnjenju, mogu imati kritički karakter; dodaju se po potrebi 3. komparativne ili uputne bilješke-- upućuju na dodatnu literaturu; cilj -- proširenje samoga teksta upućujući na nešto dodatno; ne moraju biti naglašene; dodaju se po potrebi 20. **CITIRANJE LITERATURE** - citiranje -- postupak prikazivanja korištenih literaturnih izvora i ideja korištenih pri izradi znanstvenog rada; znanstveno sadržajni aspekt i tehnički aspekt; suštinski dio - tri osnovna razloga zašto citirati literaturu: 1. prikazati zasluge autora drugih radova 2. čitateljima pokazati materijal na kome je temeljena analiza, rasprava i/ili zaključci 3. pokazati čitateljima kako mogu doći do materijala koji je korišten, kako bi mogli sami provjeriti činjenice - ne treba se ograničiti samo na pisane izvore -- osobni intervju itd. - opće poznate činjenice se NE citiraju - 3 razine navođenja: 1. citiranje literature prema količini teksta -- znanstveno sadržajni aspekt i djelomično tehnički 2. način ili oblik citiranja -- znanstveno sadržajni aspekt i djelomično tehnički 3. citatni stil/stil citiranja samo tehnički aspekt u smislu kako citirati (gdje staviti točku itd.) - citiranje literature prema količini teksta ima 3 podrazine: 1. doslovno citiranje -- quoting -- odvojen navodnicima 2. parafraziranje -- misao zapisujemo vlastitim riječima, prepričavamo osnovni izvor -- preferiran u akademskom čitanju 3. sažimanje -- opsežan tekst sažimamo u nekoliko rečenica - način ili oblik citiranja ima 2 podrazine: 1. notacija-- dodavanje oznake i navođenje izvora u fusnoti, na kraju poglavlja ili na kraju rada 2. autor-datum-- navođenje autora i godine izdanja rada ili broja strane u zagradama -- abecedni popis - citatni stilovi - vezani za određeno područje i polje znanosti; najčešće korišteni stilovi su APA-- American Psychological Association, MLA-- Modern Language Association itd. - članak u časopisu: Prezime i ime (ili inicijali imena) autora; Naslov članka; Ime časopisa; Godina izdanja; Svezak, volumen; Prva i zadnja stranica - knjiga: Prezime i ime (ili inicijal imena) autora; Naslov knjige; Ime urednika ako postoji (npr. zbornici); Broj izdanja; Mjesto objavljivanja; Ime izdavača; Godina objavljivanja - mrežni izvor: Ovisno o vrsti izvora: prezime i ime (ili inicijal imena) autora; Naslov; URL adresa; Datum pristupa - DOI- Digitalni identifikator objekta - niz znakova (\"digitalni identifikator\") koji na jedinstven način određuje neki objekt, kao što je elektronički (digitalni) dokument 21. **ZNANOST I EITČNOST** - univerzalna pitanja -- kreću se u putu zakona i zakonitosti: 1. univerzalni zakoni -- opća načela pristupanja, društveni odnosi (npr. 10 Božjih zapovjedi) 2. prirodni zakoni -- predmet proučavanja društvenih znanosti (npr. lišće pada u jesen) 3. ljudski zakoni -- društvene norme; uređenje odnosa -- legislativni okvir; donose ih ljudi - tvrdo pravo -- donosi se u vidu zakona na razini društvenih uređenja -- državni zakoni - meko pravo -- preporuke -- UNICEF, UNESCO - temeljno pitanje: Što učiniti i što su posljedice kršenja zakona? - podjela norme postupanja (idealno sva 3 uvjeta postignuta): 1. legalno 2. legitimno 3. moralno 22. **ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA ČESTITOST** - temeljne pretpostavke: a. opće društvene norme, normativni sustav (pretpostavke i pravila), obilježja i vrijednost znanosti -- pretpostavka sudjelovanju u znanstvenoistraživačkoj zajednici; osobna i institucionalna čestitost b. podrijetlo i suština znanstvenoistraživačke etike -- stvarnost (realnost) svijeta oko nas, vrijednost formalne logike u njegovom opisu, neprekinutost uzročno-posljedičnih zbivanja, sloboda mišljenja i istraživanja c. znanstveno suglasje -- usuglašavanje znanstvenika oko značenja objektivnih podataka te postizanje (općih) znanstvenih paradigmi d. znanstveno sporazumijevanje -- znanstveni jezik, etičnost se odražava u činjenici da izrazi i simboli zahtijevaju jasnoću i točnost razumijevanja značenja - etička pitanja prožimaju se kroz sve faze znanstvenoistraživačkog rada - temeljna načela etičnosti u znanstvenoistraživačkom radu: 1. načelo poštenja 2. načelo objektivizma 3. načelo integriteta 4. načelo opreznosti 5. načelo otvorenosti 6. načelo poštovanja intelektualnog vlasništva 7. načelo tajnosti 8. itd. - temeljna (etička) pravila znanstvenog istraživanja: - budi pošten u svim fazama rada - budi objektivan i pravedan - nemijenjaj i ne izmišljaj podatke - ustraj na točnosti - nebudi pristran - itd. - osobna odgovornost: - znanstvena čestitost -- koliko je istraživanje usklađeno s istinom, osobna stručnost istraživača, pošteno prikupljanje podataka, stručna statistička obrada - kolegijalnost -- autorstvo u publikacijama (osnova autorstva na znanstvenom radu!), razmjena informacija, plagijat, poštenje u postupku recenzije; mentorski odnos doprinosi: a. stvaranje rada b. istraživački doprinos c. tumačenje podataka d. pisanje rada e. odgovornost za sadržaj - zaštita ispitanika (dragovoljno sudjelovanje, povjerljivost i anonimnost, omjer rizika i doprinosa) - zaštita pokusnih životinja - čestitost u odnosu prema ustanovama - itd. - odgovornost istraživačkih ustanova: - propisivanje i poštivanje zakonskih odredbi, mehanizmi kontrole - poticanje suradnje - sprječavanje sukoba - izobrazba o istraživačkoj čestitosti - jasni ciljevi i strategije - odgovornost državnih tijela - pravila i preporuke - zakonske odredbe - nadležna tijela - upitni postupci u znanosti-- blaži, ali isto tako neprihvatljivi i nedopustivi postupci koji se svode na kršenja tradicionalnih vrijednosti istraživanja - Znanstveno nepoštenje - pojava izmišljanja, prepravljanja i/ili plagiranja u predlaganju, provođenju, recenziji, prikazivanju i sl. istraživanja i njihovih rezultata 23. **PLAGIJAT** - svako korištenje tuđih ideja, mišljenja ili teorija, bilo doslovno, bilo parafrazirano, u kojemu se ne navodi autor odnosno izvor informacija-- krađa autorstva - s obzirom na vrstu izvora i namjeru: 1. slučajni plagijarizam-- javlja se zbog nedostatka znanja o plagijarizmu i vještina pravilnog citiranja te referenciranja izvora 2. nenamjerni plagijarizam-- javlja se zbog velike dostupnost različitih informacija koje utječu na naše misli te se iste ideje i izrazi mogu stvoriti u obliku izgovorenih i napisanih izraza različitih autora 3. namjerni plagijarizam-- predstavlja namjerni čin kopiranja i prisvajanja, potpunog ili djelomičnog rada drugog autora bez naznačavanja originalnog izvora od kojeg se preuzima 4. autoplagijarizam-- predstavlja korištenje vlastitog, prije objavljenog rada u nekog drugom obliku, bez upućivanja na izvorni dokument - s obzirom na predmet plagiranja, upotrjebljen jezik, fraze, stil: a. arheološki plagijat-- djelo preuzeto s površinskom zamjenom i preraspodjelom pojedinih dijelova, dolazi do jednostavnog izostavljanja ili dopunjavanja po potrebi kako bi se prikrio izvorni tekst ili sadržaj b. dijakronijski plagijat-- djelo je uzeto iz ranijeg razdoblja te se pokušava prikriti vrijeme njegova nastanka pretvarajući ga u djelo iz sadašnjeg vremena c. kulturološki plagijat-- podrazumijeva pokušaj preuzimanja tuđih kulturoloških elemenata i pretvaranje u elemente vlastite kulture - s obzirom na (tehničku) provedbu: 1. kopiraj/zalijepi plagijati (eng. copy & paste)-- plagijator kopira velik dio sadržaja ili odlomke predstavljajući ih pod svojim imenom 2. prerušeni plagijat (eng. disguised plagiarism)-- većina se sadržaja preuzima s manjim izmjenama kako bi se prikrili preuzeti sadržaji 3. plagijat prevođenjem (eng. plagiarism by translation)-- tekst je preuzet iz jednog jezika ili govornog područja 4. protresi/zalijepi (eng. shake & paste)-- predstavlja varijaciju kopiraj/zalijepi plagijata koji podrazumijeva istovremeno kompilaciju sadržaja više različitih autora 5. strukturni plagijat (eng. structural plagiarism)-- koriste se osim izvornih riječi nekog autora i riječi autora kojeg je prethodni autor citirao, tj. citati unutar originalnog djela koje se kopira u svrhu plagiranja navode se kao vlastiti sadržaj - otkrivanje plagijata: turnitin, plagscan itd. 24. **AUTORSTVO ZNANSTVENIH RADOVA** - autor-- pisac, tvorac nekog književnog, znanstvenog ili umjetničkog djela - autorsko pravo-- isključivo pravo književnika, umjetnika, znanstvenika, pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine - svaki autor treba sudjelovati u radu dostatno da može preuzeti javnu odgovornost za njegov sadržaj: 1. zamisao ili nacrt istraživanja, ili analizu i tumačenje podataka, ili oboje 2. izradu nacrta članka ili kritičku preinaku rukopisa u važnom intelektualnom sadržaju 3. završno odobrenje inačice rada koja će biti objavljena - neopravdana (nevaljana) autorstva: - poklonjeno autorstvo (engl. gift author) - autor gost (engl. guest author) - skriveno autorstvo (engl. ghost author) - Zaštita autorskih prava - univerzalno i globalno pitanje; međunarodna zajednica koja brine o zaštiti autorskih prava i intelektualnog vlasništva kontinuirano donosi izmjene postojećih zakonskih odredbi i međunarodnih ugovora ili sasvim nove načine zaštite djela - načelno možemo razlikovati tri modela koji se implementiraju: a. restriktivni model poznat pod nazivom **"sva prava pridržana"** (eng. all rights reserved) b. inicijativa otvorenog pristupa koja zastupa zamisao da se autorska djela mogu slobodno koristiti, raspačavati i mijenjati pod nazivom **"nijedno pravo pridržano"** (eng. no rights reserved) c. u svjetlu tržišnog natjecanja, tj. umjetnika (i drugih pojedinaca i grupa) koji žive od svoga rada, uvidjela se potreba za umjerenijom inačicom nerestriktivnog modela poznatog pod nazivom **"neka prava pridržana"** - četiri moguća uvjeta korištenja su: imenovanje, dijeli pod istim uvjetima, nekomercijalno, bez prerade - komercijalni pristup objavljivanju - nakladnici časopisa naplaćuju troškove koji proizlaze iz postupka objavljivanja i dodatke za profit - otvoreni pristup - slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje itd. - dva tipa otvorenog pristupa: 1. zeleni (Green OpenAccess) - autor objavljuje svoje radove u časopisima s pretplatom te kasnije sam pohrani recenzirani članak na mrežnom mjestu, npr. u institucijskom repozitoriju ili arhivu 2. zlatni (Gold OpenAccess) - autor objavljuje svoje radove u OA (Open Access) časopisima, časopisima s otvorenim pristupom - časopis s otvorenim pristupom ili otvoreno dostupni časopis -- časopis koji nudi sve svoje cjelovite radove na mreži, bez odgode, a za to ne naplaćuje niti čitateljima niti njihovim institucijama - slobodan pristup (slobodna dostupnost) u kontekstu otvorenog pristupa - trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje - HRVATSKA DEKLARACIJA O OTVORENOM PRISTUPU (2012.) (ppt) - DOAJ (Direktorij (popis, imenik) časopisa s otvorenim pristupom)-- misija: povećati vidljivost, dostupnost, relevantnost, upotrebu i utjecaj na kvalitetu recenziranih znanstvenih časopisa u otvorenom pristupu na globalnoj razini; preko 100 dragovoljnih redakcija koje im pomažu u pregledu prijava za indeksiranje časopisa - Hrčak-- centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima - Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji)-- komponenta podatkovnog sloja nacionalne e-infrastrukture RH koja ustanovama i drugim dionicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja rješava tehnološke preduvjete potrebne za sustavnu brigu o svojoj digitalnoj imovini - Otvoreni obrazovni sadržaji -- poduka, učenje i obrazovni materijali na bilo kojem mediju, digitalnom ili drukčijem, koji se nalaze u javnoj domeni ili su dostupni uz otvorenu licencu koja omogućuje besplatan pristup tim materijalima itd. - Sveučilišni računski centar (SRCE) - omogućuje nastavnicima da putem propisanog obrasca dostave svoje nastavne materijale koji će biti pohranjeni za objavu obrazovnih materijala na njihovim mrežnim stranicama 25. **KAKO PROSUDITI KVALITETU ČASOPISA?** - oksiologija -- bavi se pitanjem vrednovanja; ljestvica vrijednosti - kvantitativne metode -- određuju kvantitativne kvalitete znanstvenoistraživačkog rada - kvantitativne metode: 1. bibliometrija - ne istražuje fizička svojstva publikacija; na temelju različitih jedinica i njihovih atributa, poput podataka o autorstvu, izvoru, predmetu, geografskom porijeklu i referencijama/citatima, istražuje njihove statističke uzorke i zakonitosti 2. scientometrija -- obuhvaća sve kvantitativne aspekte znanosti o znanosti, komunikacije u znanosti, znanstvene politike i sl 3. informetrija -- obuhvaća sva područja komunikacije - 3 osnovna bibliometrijska zakona: 1. Lotkin zakon -- mali broj autora objavljuje velik broj radova u nekom područja; velik broj autora objavljuje samo jedan ili dva rada u nekom području 2. Bradfordov zakon -- u malom broju časopisa se nalazi najveći broj sadržaja/radova vezanih uz neku temu 3. Zipfov zakon -- mali broj riječi objavljuje se vrlo često; možemo odrediti relevantne pojmove - informetrija-- obuhvaća dio informacijskih znanosti usmjeren prema mjerenju fenomena informacija, primjeni matematičkih metoda u rješavanju problema disciplina i djelomice teoriju pretraživanja informacija - cybermetrija i webometrija-- pojmovi koji označavaju primjenu informetrijskih metoda na virtualno (cyber) okruženje i web stranice - altmetrija-- primjena informetrijskih metoda na informacijsko okruženje društvenih mreža i sl. - korištenje kvalitativnih pokazatelja: - prikupljanje mišljenja (anketa)-- ugled časopisa, tradicija, korisnost informacija i sl. - procjena kvalitete uredničkog odbora-- međunarodni urednički odbor, reputacija znanstvenika i sl. - razmatranje postotka odbijenih radova-- broj radova-- vrijeme prihvaćanja i sl. - recenzijski postupak-- anonimna recenzija (single ili double blind referee); iskustvo i akademsko zvanje recenzenata i sl. - analiza sadržaja-- razmatranje sadržaja i svrstavanje radova u kategorije po primjenjivosti, „korisnosti", relevantnosti i sl. - kvantitativni pokazatelji: JCR, SJR, EF, AI itd. - eigenfactor - ocjena ukupne važnosti znanstvenog časopisa; ukupna kvaliteta je 100, a eigenfactor predstavlja udio u tom 100 - H-indeks - broj namijenjen predstavljanju i produktivnosti i utjecaja određenog znanstvenika ili skupine znanstvenika; najveći broj H po kojem H publikacija ima H citata