Teorija za 1. ishod mikric PDF

Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Analiza ponude i potražnje 1. Matematička formulacija zakona potražnje koju je dao A. A. Cournot 1838. godine glasi: a. QD = f(p), uz uvjet f´ (p) = 0...

Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Analiza ponude i potražnje 1. Matematička formulacija zakona potražnje koju je dao A. A. Cournot 1838. godine glasi: a. QD = f(p), uz uvjet f´ (p) = 0 Matematička formulacija zakona ponude b. QD = f(p), uz uvjet f´ (p) < 0 Qs = f(p), uz uvjet f´ (p) > 0 c. QD = f(p), uz uvjet f´ (p) = 1 Ponuđena količina dobra je funkcija cijene tog dobra, d. QD = f(p), uz uvjet f´ (p) > 0 čija je prva derivacija po cijene > 0. 2. Za krivulju potražnje ne vrijedi: a. cijena dobra je funkcija potraživane količine tog dobra b. kako raste cijena dobra, tako se smanjuje potraživana količina dobra c. koeficijent smjera funkcije potražnje je negativan d. krivulja je opadajuća QD = f(p) Potraživana količina dobra je funkcija cijene tog dobra. Krivulja POTRAŽNJE: - krivulja je opadajuća - kako raste cijena dobra tako se smanjuje potraživana količina dobra i obrnuto - koeficijent smjera funkcije potražnje je negativan Krivulja PONUDE: - krivulja je rastuća - kako raste cijena dobra tako raste ponuđena količina dobra i obrnuto - koeficijent smjera funkcije ponude je pozitivan Na potražnju utječe: 1) cijena – promjena cijene uzrokuje promjenu potraživane količine → kretanje po krivulji 2) ostale varijable – uzrokuju promjenu potražnje → pomak krivulje potražnje udesno (povećanje) ili ulijevo (smanjenje potražnje)  dohodak potrošača (porast dohotka dovodi do porasta potražnje)  cijena povezanih dobara (komplementi, supstituti) - suptituti: junetina/svinjetina (porast p junetine – porast D za svinjetinom) - komplementi: kava i mlijeko (porast p kava – pad D za kavom/mlijekom)  ukusi potrošača  veličina tržišta (broj stanovnika)  ostalo (elementarne nepogode, utjecaj sezone, vremenske prilike, mjere državne intervencije…) 1 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 3. Promjena cijene uzrokuje promjenu potraživane količine, koja se očituje kretanjem po danoj krivulji potražnje. a. Točno b. Netočno 4. Promjena cijene dobra dovodi do promjene njegove ______________________, koja dovodi do: a. potraživane količine, kretanja uzduž krivulje potražnje b. potraživane količine, pomak krivulje potražnje c. ponude, kretanja uzduž krivulje ponude d. ponude, pomaka krivulje ponude 5. Koje od sljedećeg neće direktno utjecati na pojedinačnu potražnju za dobrom? a. Ništa od navedenog b. Dohodak i ukusi pojedinca c. Cijena dobra i povezanih mu dobara d. Trošak proizvodnje dobara 6. Porast dohotka potrošača utječe na pomak krivulje potražnje poduzeća: a. udesno b. ulijevo c. prema gore Povezana dobra = komplementi d. prema dolje 7. Ako cijena šećera poraste (uz pretpostavku da je riječ o povezanim dobrima, a potrošač preferira zaslađenu kavu), krivulja potražnje za kavom pomaknut će se ulijevo. a. Točno Ako poraste cijena šećera, smanjiti će se potražnja za b. Netočno šećerom/kavom (krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo). 8. Ako cijena šećeru poraste (uz pretpostavku da je riječ o povezanim dobrima, krivulja potražnje za kavom pomaknut će se: a. udesno b. ulijevo c. prema gore d. prema dolje 2 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 9. Ukoliko cijene supstituta i komplemenata dobra X istovremeno porastu, potražnja za dobrom X će: a. porasti b. pasti c. ostati nepromijenjena d. moguće je sve od navedenog Na ponudu utječe: 1) cijena – promjena cijene uzrokuje promjenu ponuđene količine → kretanje po krivulji 2) ostale varijable – uzrokuju promjenu ponude → pomak krivulje ponude udesno (povećanje) ili ulijevo (smanjenje ponude)  troškovi proizvodnje (troškovi sirovina, materijala, usluga, plaća, kamata... → smanjenje troškova povećava ponudu)  tehnologija (stupnju tehnološkog razvitka → poboljšanje tehnologije povećava ponudu: nikada S ulijevo jer je zbog novih tehnologija količina uvijek veća)  menadžment (kvaliteti upravljanja)  država (intervencije, mjere, politike)  ostalo (elementarne nepogode…) 10. Kada je riječ o pomaku cijele krivulje ponude u lijevo ili u desno, znamo da na pomak NIJE utjecala promjena: a. cijene dobra b. troškova proizvodnje c. tehnologije d. uprave poduzeća 11. Na ponudu nekog dobra ne utječe/u: a. troškovi sirovina, materijala, usluga, plaća, kamata… b. kvaliteta upravljanja menadžmenta c. dohodak potrošača d. stupanj tehnološkog razvitka poduzeća 3 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 12. Koja je od sljedećih tvrdnji NETOČNA? a. Povećanje marketinških aktivnosti nekog poduzeća vjerojatno će uzrokovati pomak krivulje potražnje konkurentskog poduzeća u lijevo b. Pad cijene nekog dobra dovodi do pada potražnje za supstitutima tog dobra c. Krivulja potražnje za dobrom poduzeća ovisi o tržišnoj krivulji potražnje, koja ovisi o broju potrošača na promatranom tržištu d. Pad cijene nekog dobra dovodi do pada potražnje za tim dobrom 13. Promjena ponude očituje se grafički: a. kretanjem niz danu krivulju ponude (prema dole) b. kretanjem niz danu krivulju ponude (prema gore) c. pomakom cijele krivulje ponude udesno ili ulijevo d. kretanjem po danoj krivulji ponude 4 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Tržišna ravnoteža 14. Na grafikonu 1 ravnotežna cijena i ravnotežna količina označene su simbolima: a. ništa spomenuto b. p2 i Q2 c. p1 i Q1 d. p0 i Q0 15. Uz cijenu p1, na tržištu se ostvaruje (grafikon 1): a. moguće je sve spomenuto b. „čišćenje“ tržišta c. višak d. manjak 16. Koliki je višak/manjak uz cijenu p1 (grafikon 1): a. Q1 b. ništa spomenuto (odgovor: Q2 – Q1) c. Q0 d. Q2 17. Povećanje troškova proizvodnje, uz nepromijenjenu potražnju, izazvat će pomak tržišne ravnoteže. Nova ravnotežna točka ostvarit će se uz: a. višu cijenu i veću količinu b. nižu cijenu i veću količinu c. višu cijenu i nižu količinu d. nižu cijenu i nižu količinu 18. Povećanje troškova proizvodnje, uz nepromijenjenu potražnju, izazvat će pomak tržišne ravnoteže. Nova ravnotežna točka ostvarit će se uz: a. višu cijenu i veću količinu b. nižu cijenu i veću količinu c. ništa od navedenog (odgovor: višu cijenu i manju količinu) d. nižu cijenu i nižu količinu 5 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Objašnjenje: p S2  Troškovi proizvodnje utječu na S1 p2 ponudu p1  Povećanje troškova proizvodnje D smanjiti će ponudu (pomak krivulje ponude ulijevo) Q Q2 Q1 19. Porast potražnje uz nepromijenjenu ponudu vodi: a. Porastu ravnotežne cijene i smanjenju ravnotežne količine b. Smanjenju ravnotežne cijene i porastu ravnotežne količine c. Porastu ravnotežne cijene i porastu ravnotežne količine d. Smanjenju ravnotežne cijene i smanjenju ravnotežne količine Objašnjenje:  povećanje potražnje (pomak udesno) 6 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Elastičnost ponude i potražnje Dobro je elastično kada njegova tražena količina jako reagira na promjenu cijene (luksuzna dobra poput odlaska na skijanje, cijena avionske karte…). Ako dobro ima supstitute njegova je potražnja elastična. Dobro je neelastično kada njegova tražena količina slabo reagira na promjenu cijene (nužna dobra poput hrane) → što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto. Ako dobro nema supstitute njegova je potražnja neelastična  Ako je |ED | > 𝟏 – ako promjena cijene (povećanje/smanjenje) od 1% uzrokuje promjenu (povećanje/smanjenje) tražene količine za više od 1% tada je potražnja elastična.  Ako je |ED | < 𝟏 – ako promjena cijene (povećanje/smanjenje) od 1% uzrokuje promjenu (povećanje/smanjenje) tražene količine manju od 1% tada je potražnja neelastična.  Ako je |ED | = 𝟏 – jedinično elastična potražnja  Ako je |ED | = 𝟎 – savršeno neelastična potražnja (potraživana količina će uvijek biti ista, neovisno o promjeni cijene)  Ako je |ED | = ∞ – savršeno elastična potražnja (i najmanji porast cijene vodi do obustave potražnje, i najmanji pad cijene vodi do beskonačno velikog porasta potraživane količine) 7 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 20. Koje od sljedećeg NIJE determinanta cjenovne elastičnosti potražnje za dobrom? a. Odsutnost supstituta i komplementa dobra. b. Vremenski period u kojem se promatra krivulja potražnje. c. Postojanje supstituta dobru. d. Trošak proizvodnje dobra. Cjenovnu elastičnost potražnje određuju: 1. Raspoloživost bliskih supstituta – potražnja za dobrima sa bliskim supstitutima je elastičnija 2. Luksuzna i neophodna dobra – potražnja za luksuznim dobrima je elastična 3. Definicija tržišta 4. Vremenski horizont – potražnja je u pravilu elastičnija tijekom dužeg vremenskog perioda 21. Negativna dohodovna elastičnost potražnje za nekim dobrom ukazuje na činjenicu da će s padom dohotka kupljena količina dobara: a. rasti b. svi odgovori su mogući c. padati d. ostati nepromijenjena Neelastična potražnja (Ed < 0) – promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva pad potražnje i obrnuto). 22. Negativna dohodovna elastičnost potražnje za nekim dobrom ukazuje na činjenicu da će s padom dohotka kupljena količina dobra rasti. a. Točno b. Netočno 23. Ako je postotno povećanje potraživane količine manje od postotnog pada cijene, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je: a. jednak jedan b. jednak nula c. veći od jedan d. manji od jedan 8 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 24. Ako je postotno povećanje potraživane količine manje od postotnog pada cijene, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je veći od 1. a. Netočno b. Točno 25. Ako je postotno povećanje potraživane količine manje od postotnog pada cijene, onda vrijedi: a. pxEy > 1 b. pxEy < 1 c. IEx < 1 d. |𝐄𝐝| < 𝟏 26. Kada je potražnja cjenovno neelastična, novčana potrošnja na dobro: a. povećava se kako se povećava cijena b. smanjuje se kako se povećava cijena c. smanjuje se kako se smanjuje cijena d. nije povezana s cjenovnom elastičnosti 27. Koji od sljedećih navoda je ispravan? a. Krivulja potražnje oblika pravca negativnog nagiba može biti u jednom svom dijelu elastična, a u drugom neelastična. b. Krivulja potražnje oblika pravca negativnog nagiba može biti samo elastična. c. Savršeno neelastična potražnja može se prikazati horizontalnom linijom. d. Kada je potražnja jedinično elastična, prihod je pod snažnim utjecajem promjene cijene. b. nije točno jer krivulja potražnje oblika pravca negativnog nagiba može biti u jednom svom dijelu elastična, a u drugom neelastična (vidi sliku) c. nije jer jer krivulja kod savršeno neelastične potražnje okomita, a kod savršeno elastične potražnje je horizontalna/vodoravna (vidi sliku) d. nije jer se prihod ne mijenja sa promijenom cijene kada je potražnja jedinično elastična |Ed | = ∞ |Ed | = ∞ |Ed | = 0 9 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 28. Ako je pxEy = 0,8, tada je riječ o komplementima. a. Netočno b. Točno 29. Ako je pxEy = 0,5, tada je riječ o: a. nužnim dobrima b. neovisnim dobrima c. supstitutima d. komplementima Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje (pokazuje osjetljivost potraživane količine dobra y na promjene cijene dobra x) 𝐄𝐗𝐘 (pxEy) ≠ 0 ovisna dobra  EXY (pxEy) > 0 supstituti (kava i čaj)  EXY (pxEy) < 0 komplementi (kava i šećer) 𝐄𝐗𝐘 (pxEy) = 0 neovisna dobra 30. Koja je od sljedećih tvrdnji netočna? a. Poduzeća koriste EX, Y kako bi utvrdila kako će promjena cijene povezanog dobra utjecati na njihovu prodaju. b. Ukoliko je EX,Y pozitivan broj, dobra X i Y su komplementi. c. Ukoliko je EX, Y vrlo blizu nule, dobra X i Y nisu zavisni jedno o drugom. d. Visok EX,Y ukazuje da dobra X i Y pripadaju istoj industrijskoj grani. 31. Za koje se od sljedećih parova dobara može očekivati negativan predznak koeficijenta unakrsne cjenovne elastičnosti? a. Autobusna i avionska karta b. Sok od naranče i limuna c. Ništa od navedenog d. Hot dog i pecivo 32. Simbol isprekidane krivulje grafikona 3 (osjetljivost potrošača na promjenu cijene benzina) je: a. DLR b. SLR c. DSR d. SSR 10 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 33. Puna krivulja potražnje za benzinom (grafikon 3) ima koeficijent cjenovne elastičnost: a. |Ed | = ∞ b. |𝐄𝐝 | > 𝟏 c. |Ed | = 0 d. |Ed | < 1 U kratkom roku (SR) ne reagira na promjenu cijene benzina jer ljudi ne mogu prilagoditi potrošnju u kratkom roku (npr. morate doći na posao automobilom), ali u dugom roku (LR) mogu razmisliti o alternativi (kupiti manji automobil ili automobil koji troši manje benzina) Elasična – horizontalnija krivulja Neelastična – vertikalnija krivulja 34. Elastičnost potražnje za benzinom (grafikon 3) najveća je u: a. nije uvjetovana dužinom vremenskog razdoblja b. trenutnom roku c. dugom roku d. kratkom roku 35. Koja od navedenih vrsta elastičnosti pokazuje kretanje uzduž krivulje? a. Cjenovna elastičnost ponude b. Cjenovna elastičnost potražnje c. Lučna elastičnost ponude d. Sve od ponuđenog 36. Koja od navedenih vrsta elastičnosti pokazuje pomak potražnje? a. Cjenovna elastičnost ponude b. Cjenovna elastičnost potražnje c. Lučna elastičnost ponude d. Dohodovna elastičnost potražnje 37. Grafički promjena dohodovne elastičnosti može se prikazati: a. kretanjem uzduž krivulje potražnje b. pomakom krivulje potražnje c. kretanjem uzduž krivulje ponude d. pomakom krivulje ponude 11 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 38. Na grafikonu 1, koeficijent cjenovne elastičnosti ponude za nekim dobrom tendira vrijednosti 0 u točki: a. B b. A c. ništa od navedenog d. C 39. Na grafikonu 1, koeficijent cjenovne elastičnosti ponude za nekim dobrom ima vrijednost 1 u točki: a. S b. B c. A d. C 40. Simbol „S“ na grafikonu 1 predstavlja: a. krivulju b. tangentu c. površinu grafikona d. točku krivulje tangenta 41. Grafikon 1 (Elastičnost i ukupni prihod) prikazuje primjer: a. jedinično elastične potražnje b. neelastične potražnje c. elastične potražnje d. savršene potražnje Povećanje cijene sa 4 na 6 tj. za 50% (6/4∙100-100) dovelo je do smanjenja količine sa 6 na 4 tj. za 50% (4/6∙100-100) → jedinično elastična potražnja (ne mijenja se prihod). 42. Ako znamo da se cijena poveća sa E na F, onda pravokutnik C označava: a. smanjenje prihoda b. povećanje prihoda Pravokutnik C – povećanje prihoda c. smanjenje troškova zbog povećanja cijene sa 4 na 6. d. povećanje troškova 12 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 43. Ako znamo da se cijena poveća sa E na F, onda pravokutnik B označava: a. smanjenje prihoda b. povećanje prihoda Pravokutnik B – povećanje prihoda c. smanjenje troškova zbog povećanja količine sa 4 na 6. d. povećanje troškova 44. Koliko iznosi ukupni prihod nakon povećanja cijene sa E na F? a. A + B b. A - B c. A + C d. A - C Objašnjenje: Prihod = cijena ∙ količina Prihod u točki E = 4 ∙ 6 = 24 (A + B) Prihod u točki F = 6 ∙ 4 = 24 (A + C) Kod jedinično elastične potražnje se ne mijenja prihod. 13 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Teorije ponašanja potrošača 45. Izraz C = D = 10 utila, ukazuje: a. kardinalni i ordinalnu mjeru korisnosti b. samo na ordinalnu mjeru korisnosti c. samo na kardinalnu mjeru korisnosti d. ništa od navedenog 46. Koja od teorija ponašanja potrošača se temelji na elementima kardinalne korisnosti: a. teorija granične korisnosti b. teorija indiferencije c. teorija otkrivene preferencije d. teorija potražnje za obilježjima 47. Koji od navedenog su tzv. Gossenovi zakoni? a. Zakon opadajuće ukupne korisnosti i Zakon izravnanja razine ukupne korisnosti b. Zakon opadajuće granične stope susptitucije i Zakon izravnanja razine granične korisnosti c. Zakon izravnanja razine ukupne korisnosti i Zakon opadajuće granične korisnosti d. Ništa od navedenog Gossenovi zakoni: 1. Zakon opadajuće granične korisnosti 2. Zakon izravnavanja razine granične korisnosti – granične korisnosti po cijenama kupljenih dobara moraju biti jednake 48. Koja od zakonitosti NE opisuje bit Gossenovih zakona: a. izravnanje razine granične korisnosti po cijenama različitih dobara te izravnanje s graničnom korisnošću potrošačeva dohotka b. opadajuća granična korisnost c. izravnanje razine ukupne korisnosti d. izravnanje razine granične korisnosti po cijenama različitih dobara 49. Daljnjim povećanjem količine koju pojedinac već posjeduje, ukupna korisnost nekog dobra: a. smanjuje se do točke zasićenosti b. povećava se do točne zasićenosti po rastućoj stopi c. povećava se do točne zasićenosti po opadajućoj stopi d. postaje negativna 14 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 50. Povećanjem konzumacije nekog proizvoda, potrošač uvijek povećava ukupnu korisnost. a. Netočno b. Točno Ukupna korisnost nekog dobra se povećava do točke zasićenosti ili saturacije, ali po opadajućoj stopi. Nakon točke saturacije dodatna količina dobra vodi do opadanja ukupne korisnosti. 51. Na grafikonu 2, MU ima vrijednost 0 u točki: Grafikon 2: a. B b. C c. A d. D 52. U točki D na grafikonu 2 MU je: a. 0 b. ništa od spomenutog c. 1 d. -1 53. Potrošačev višak je (istaknite krivi odgovor): a. pozitivna razlika između korisnosti dobra kojeg potrošač kupovinom stječe i korisnosti novca kojeg se potrošač pritom odriče b. razina zadovoljstva koju potrošač postiže kada kupuje dobro za iznos koji je manji od onoga kojeg je bio spreman platiti za to dobro c. ukupna površina ispod krivulje potražnje d. povezan s promjenama u dohotku 54. Potrošačev višak opisuje sljedeći/e navod/e: a. što je tržišna cijena viša, to je potrošačev višak veći b. ništa od navedenog c. razlika između cijene koju je potrošač spreman platiti i cijene koju stvarno plaća za dobro d. smisao razmjene je stvaranje pozitivne razlike između korisnosti dobra kojeg potrošač kupovinom stječe i korisnosti novca kojeg se potrošač kupovinom odriče 15 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Pojam potrošačeva viška  razlika između cijene koju je potrošač spreman platiti za neko dobro (da ne ostane bez njega) i cijene koju stvarno plaća za to dobro  individualni potrošačev višak  agregatni potrošačev višak Smisao razmjene  stvaranje potrošačeva viška  stvaranje pozitivne razlike između korisnosti dobra kojeg potrošač kupovinom stječe i korisnosti novca kojeg se potrošač kupovinom odriče 55. Uvažavajući pretpostavke grafikona (Potrošačev višak), pri kojoj količini dobara potrošač zaustavlja kupnju? a. 6Q b. 4Q c. 3Q d. 7Q 56. Koliki je potrošačev višak pri kupnji prve jedinice dobra: (1Q) a. 3 b. 4 c. 5 d. 6 57. Koliki je potrošačev višak pri kupnji četvrte jedinice dobra: (4Q) Q = 1 → 3 (3 ∙ 1) Pojašnjenje: ne svih četiri, nego samo četvrte jedinice dobra. Q = 2 → 2 (2 ∙ 1) a. 2 Q = 3 → 1 (1 ∙ 1) b. 4 Q = 4 → 0 (0 ∙ 1) c. 6 d. ništa od navedenog (odgovor: 0) UK = 6 58. Grafikon 1: Kolika je ukupna korisnost (TU) koju potrošač stječe kupovinom svih njemu poželjnih jedinica dobara: a. 6 b. 3 c. 12 d. 18 16 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Teorija indiferencije 59. Teorija indiferencije je nastala početkom 20. stoljeća s pojavom ekonomista: a. Edgeworth b. Marshall c. Pareto d. Hicks 60. Koje je od sljedećeg čimbenik koji utječe na potrošačevu krivulju indiferencije? a. dob b. cijene c. ništa od navedenog d. obrazovanje 61. Krivulje indiferencije: Obilježja: a. opadaju zdesna na lijevo. 1. Opadaju slijeva udesno (imaju negativan nagib) b. konkavne su prema ishodištu. 2. Konveksne su prema ishodištu c. opadaju slijeva na desno. 3. Nikada se ne sijeku d. uvijek se sijeku. 62. Nagib krivulje indiferencije ukazuje na: a. odnos cijene dobara b. MRS c. MUP d. ništa od navedenog 63. Krivulja indiferencije: a. iskazuje košare koje se mogu kupiti uz dane cijene dobara b. iskazuje košare čija dobra mogu biti komplementi c. iskazuje košare čija su dobra uobičajeno supstituti d. ništa od navedenog 64. Ukoliko krivulja indiferencije za dva normalna dobra ima pozitivan nagib, narušena je pretpostavka: a. tranzitivnosti b. zakona opadajućih prinosa c. da potrošač preferira konzumacije većih količina promatranih dobara d. sve od gore navedenog 17 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 65. Koliko dobara stane u Edgeworthu i Paretovu košara dobara: a. 1 b. 3 c. 2 d. 4 66. Kretanjem niz konveksnu krivulju indiferencije potrošač je: a. potrošač ostvaruje sve manju razinu korisnosti b. voljan zamijeniti sve manje proizvoda na osi X za dodatnu jedinicu proizvoda Y c. potrošač ostvaruje sve veću razinu korisnosti d. voljan zamijeniti sve manje proizvoda na osi Y za dodatnu jedinicu proizvoda X Krećući se niz krivulju indiferencije, potrošač zadržava istu razinu zadovoljstva, žrtvujući sve manje jedinica dobra Y za dodatnu jedinicu dobra X. 67. Grafikon 2 opisuje MRS: a. = 1 b. = 0 c. 0 < MRS < ∞ d. = ∞ 68. Grafikon prikazuje: a. krivulju izokvantu b. budžetsku krivulju c. krivulju indiferencije d. krivulju preferencije 69. Grafikon prikazuje supstituciju jednog dobra za drugo, koji odnos se MOŽE opisati kao: a. MRS = MUX/MUY b. MRS = ΔY/ΔX c. MRS = AB/BC d. svime gore navedenim 18 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 70. Granična stopa supstitucije jednaka je MUx/MUy. a. Točno b. Netočno Granična stopa supstitucije (MRS) – odnos u kojem se jedno dobro zamjenjuje za drugo dobro zadržavajući istu razinu korisnosti. 𝐌𝐔 MRS = 𝐌𝐔𝐗 𝐘 𝐌𝐔𝐗 𝐩 𝐩 Točka potrošačeve ravnoteže: 𝐌𝐔𝐘 = 𝐩𝐱 tj. MRS = 𝐩 𝐱 𝐲 𝐲 71. Ravnoteža potrošača postiže se kada je: a. granična stopa supstitucije između dva dobra veća od omjera cijena tih dobara. b. ništa od navedenog c. granična stopa supstitucije između dva dobra manja od omjera cijena tih dobara. d. granična stopa supstitucije između dva dobra jednaka je omjeru cijena tih dobara. 72. Ako je Markov MRS čaja (X) za sok (Y) jednak 2, Marko je spreman mijenjati: a. dva čaja za dodatan sok b. dva soka za dodatan čaj c. jedan sok za dva dodatna čaja d. dva čaja za dva dodatna soka 73. Potrošač čija se kombinacija konzumiranih dobara nalazi ispod budžetskog pravca: a. ne troši čitav svoj dohodak b. troši čitav svoj dohodak c. troši iznad svojih mogućnosti d. nalazi se u ravnoteži A - troši dohodak u cijelosti B – dohodak nije utrošen u cijelosti C – nedostižna sa danim dohotkom 19 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 74. Kod košarice dobara od dva proizvoda, povećanje cijene jednog dobra (na osi X) uzrokovat će: a. ništa od navedenog b. pomak budžetskog pravca u lijevo c. rotiranje budžetskog pravca u desno oko odsječka na osi Y d. rotiranje budžetskog pravca u lijevo oko odsječka na osi Y Porast cijene dobra Y Porast dohotka Smanjenje cijene dobra X 75. Kod košarice dobara od dva proizvoda, povećanje cijene jednog dobra (na osi X) uzrokovat će: a. pomak budžetskog pravca u desno b. pomak budžetskog pravca u lijevo c. rotiranje budžetskog pravca u desno d. rotiranje budžetskog pravca u lijevo 76. Kod analize potrošačeve ravnoteže, ako se mijenja cijena jednog dobra, uz uvjet ceteris paribus, NIJE za očekivati: a. ništa od navedenog b. paralelno kretanje budžetskog pravca c. promjene odnosa cijena dobara d. mogućnost dosezanja novih krivulja indiferencije Ako se mijenja cijena jednog dobra, dok ostali uvjeti ostaju ceteris paribus, dolazi do: - promjene odnosa cijena dobara - promjene nagiba budžetskog pravca - mogućnosti dosezanja novih krivulja indiferencije - premještanje točaka potrošačeve ravnoteže, tj. točaka tangencije budžetskog pravca s krivuljom indeferencije 20 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 77. Koji od oblika krivulje indiferencije nije moguća za dobra (X i Y) koja imaju pozitivan MU? a. d b. c c. b d. a MRS = 1 neodrživo MRS = 0 78. Krivulje koje prikazuju ravnotežne količine dobra X koje potrošač nabavlja pri različitim razinama dohotka nazivaju se: a. Engelovim krivuljama b. Hicksovim krivuljama c. Cobb – Douglas krivuljama d. ICC krivuljama Engelova krivulja prikazuje odnos količine potrošnje dobra i dohotka. 79. Engelova krivulja prikazuje relaciju između: a. dohotka i potrošnje izražena u novčanim ili količinskim jedinicama b. dohotka i potrošnje izražena isključivo u količinskim jedinicama c. dohotka i potrošnje izražena isključivo u novčanim jedinicama d. cijene i potraživane količine 80. Ako je Engelova krivulja negativnog nagiba, a. kako dohodak raste, raste i količina dobra. b. dobro je inferiorno. (rastuća za normalno, a padajuća za inferiorno dobro) c. kako dohodak raste, količina dobra raste. d. dobro je normalno. 21 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 81. Krivulja potražnje D izvodi se iz krivulje _____, a krivulja ponude S izvodi se iz krivulje ______. a. MR, EC b. MU, MC c. MU, MR d. PCC, ICC 82. Za inferiorna dobra vrijedi: a. IEX < 0 b. pxEy > 0 c. pxEy < 0 d. IEX > 0 83. Na grafikonu prikazana su: a. promjene u razinama korisnosti b. pomaci krivulja potražnje c. pomaci budžetskog pravca uslijed promjene dohotka d. pomaci budžetskog pravca uslijed promjene cijena 84. Temeljem grafikona može se izračunati cijena odjeće, koja glasi: a. 1 b. 2 I1/podjeće = 40/20 = 2 c. 3 d. 4 85. Temeljem grafikona može se izračunati cijena hrane, koja glasi: a. 1 b. 2 I1/phrane = 40/40 = 1 c. 3 d. 4 86. Koliko iznosi razina dohotka za pravac I1? a. 20 b. 40 c. 80 d. 160 22 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 87. Krivulje indiferencije grafikona 1 označavamo sa: a. U b. I c. Q d. MRS 88. Plava linija grafikona 1 mogla bi biti označena simbolom: a. U b. Q c. ništa od navedenog d. I 89. Prihvatilišta budžetskog pravca grafikona 1 označavamo simbolom: a. I/p b. Q c. p d. x i y 90. Simboli x i y na apscisi i ordinati grafikona 1 predstavlja: a. cijenu dobra x i y b. ništa od navedenog (količinu inputa x i y) c. trošak proizvodnje dobara x i y d. količinu dobara x i y 91. U točki E grafikona 1: a. ništa do navedenog b. nagib krivulje indiferencije veći je od nagiba tangentnog budžetskog pravca. c. budžetski pravac tangira najbližu krivulju indiferencije. d. danim dohotkom potrošač ostvaruje najnižu razinu korisnosti. Točka E – Potrošačeva ravnoteža  budžetski pravac tangira najudaljeniju krivulju indiferencije  danim dohotkom potrošač ostvaruje najvišu razinu korisnosti  nagib budžetskog pravca jednak nagibu jedne od krivulja indiferencije. 23 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Efekt supstitucije i efekt dohotka 92. Zbrojeno, efekt dohotka i efekt supstitucije čine: a. ukupan efekt promjene cijena b. ukupan efekt promjene dohotka c. ukupan efekt promjene ostalih faktora koji utječu na potražnju d. ukupan efekt promjene preferencija potrošača 93. Efekt dohotka i efekt supstitucije nastaje uslijed: a. promjene dohotka potrošača b. promjene cijene supstituta c. promjene cijene jednog od promatranih dobara d. promjene ostalim faktora koji mogu utjecati na potražnju Promjena cijene jednog dobra uz nepromijenjenu cijenu drugog dobra i nepromijenjeni dohodak ima za posljedicu dva efekta: efekt supstitucije i efekt dohotka! 94. Kad potrošačev dohodak raste, ceteris paribus, potrošačeva potražnja za normalnim dobrima: a. ništa od navedenog b. opada c. ostaje ista d. prvo opada, pa onda raste. Normalna dobra (nužna i luksuzna) – porast dohotka utječe na porast potraživane količine i obrnuto (elastičnost potražnje s obzirom na dohodak je pozitivna i kod nužnog dobra je manja od 1, a kod luksuznog dobra i veća od 1); Inferiorna dobra - porast dohotka utječe na pad potraživane količine i obrnuto (jeftinije stvari loše kvalitete) (elastičnost potražnje s obzirom na dohodak je negativna); Giffenovo dobro - porast dohotka utječe na pad potraživane količine i obrnuto (elastičnost potražnje s obzirom na dohodak je nagativna). 95. Ako se radi o „normalnom“ dobru njegova krivulja potražnje mora: a. imati opadajući nagib Kod normalnih dobara: b. imati rastući nagib - efekt supstitucije i dohotka uvijek djeluju u istom smjeru c. biti savršeno elastična - PCC krivulja implicira krivulju D negativnog nagiba d. biti savršeno neelastična - ICC krivulja implicira krivulju EC pozitivnog nagiba 24 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 96. Pretpostavite da je pivo inferiorno dobro. Ako cijena piva padne, efekt supstitucije rezultirat će kupovinom ______________ količine piva, a efekt dohotka rezultirat će kupovinom _______________ količina piva: a. većih, većih b. većih, manjih c. manjih, većih d. manjih, manjih 97. Ako potražnja za instant kavom opada kako raste dohodak, instant kava je: a. normalno dobro b. inferiorno dobro c. supstitut d. komplement 98. Na grafikonu 3 krivulja ICC trebala bi prolaziti kroz sljedeće točke: a. kroz točke B i C b. kroz točke A i C c. kroz točke A i B d. od ishodišta kroz točku A 99. U kojoj točki grafikona 3 je prikazano izdvajanje efekta dohotka i efekta supstitucije iz ukupnog efekta promjene cijene: a. A b. B c. C d. ništa spomenuto 100. Grafikon 3 realni dohodak nije definiran: a. u izrazima izvorne razine korisnosti b. u izrazima izvorne košare dobara c. u izrazima izvorne krivulje indiferencije d. u izrazima izvorne razine zadovoljstva 25 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 101. U praksi, kompenzirajući budžetski pravac prikazan grafikonom 3 posljedica je uvođenja: a. poreza b. subvencije c. olakšice d. ništa spomenuto 102. Grafikon 3 implicira krivulju potražnje: a. pozitivnog nagiba b. negativnog nagiba c. okomitu na apscisu d. paralelnu s apscisom 103. Što je od sljedećeg Giffenovo dobro: a. kruh / mlijeko b. kvalitetni sir / vrhunsko vino c. svinjska mast / mesna konzerva d. Hugo Boss cipele / Gianfranco Ferre kravata Obilježja Giffenova dobra: - inferiorno - nema bliskih supstituta - izdaci za njega čine veliki dio potrošačeva dohotka - potražnja za njime se javlja kod vrlo siromašnog dijela stanovništva 104. Koji je od sljedećih navoda točan? a. Giffenovo dobro mora biti inferiorno i inferiorno dobro mora biti Giffenovo b. Inferiorno dobro može biti Giffenovo, ali Giffenovo dobro mora biti inferiorno c. Giffenovo dobro je karakteristično za porošače koji imaju relativno visok dohodak d. Potrošači teže kupovati više Giffenovog dobra kada se cijena tome dobru smanjuje e. Potrošači teže kupovati više Giffenovog dobra kako postaju stariji 105. Nagib krivulje potražnje za luksuznim dobrom je: 26 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij Teorija otkrivene preferencije 106. Izborom košare A, umjesto košare B, uz dano budžetsko ograničenje, te pretpostavke da se obje košare nalaze na ograničavajućem budžetskom pravcu, valja zaključiti da je košara A otkriveno prefererirajuća u odnosu na košaru B zbog sljedeće pretpostavke teorije otkrivene preferencije: a. pretpostavke tranzitivnosti b. pretpostavke racionalnosti c. aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničeje d. pretpostavke dosljednosti 107. Grafikon 1: Izborom košare A umjesto košare B, uz budžetsko ograničenje I, valja zaključiti da je košara A otkriveno preferirajuća u odnosu na B. Ovakav zaključak izvodi se iz pretpostavke: a. aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje b. racionalnosti c. dosljednosti d. tranzitivnosti 108. Grafikon 1: Zaključak da je košara B otkriveno inferiorna u odnosu na A izvodi se iz pretpostavke: a. aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje b. racionalnosti c. dosljednosti d. tranzitivnosti Pretpostavke teorije otkrivene preferencije: 1. Dosljednost – A je otkriveno preferirajuća u odnosu na B, a B je otkriveno inferiorna u odnosu na A (bit teorije!) 2. Tranzitivnost 3. Aksiom otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje 4. Racionalnost – potrošači preferiraju košare koje sadrže više dobara. 109. Grafikon 1: Iz otkrivene preferencije potrošača izvodi se: a. Krivulja granične korisnosti b. Ograničavajući budžetski pravac c. Kompenzirajući budžetski pravac d. Krivulja indiferencije 27 Mikroekonomija (EFRI) 1. kolokvij 110. Grafikon 1: Zaključak da je košara D otkriveno preferirajuća u odnosu na A izvodi se iz pretpostavke: a. aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje b. racionalnosti c. dosljednosti d. tranzitivnosti 111. Pretpostavlja se da je potrošačev izbor tranzitivan: a. ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B više u odnosu na košaru C, tada potrošač ima jednake sklonosti prema košarama A i C. b. ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B više u odnosu na košaru C, tada se košara B voli više u odnosu na košaru A. c. ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B više u odnosu na košaru C, tada se košara A voli više u odnosu na košaru C. d. ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B više u odnosu na košaru C, tada se košara C voli više u odnosu na košaru A. 28